EUROPA TREBA MILIJUNE LJUDI ZA POSAO
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je 13. rujna održala govor o stanju Europske unije 2023. u Europskom parlamentu u Strasbouru, što su prenosili mediji u RH, bar nacionalni.
Govor je bio dug dvadesetak kartica u kome je ona govorila, ozbiljne i realne činjenice o tome što Komisija radi na planu Europe u veoma mnogo elemenata. Vrlina tog govora je što su rečenice kratke, jasne, sadržajne, pune novih i još nepoznatih činjenica. Nepoznatih stoga što se u hrvatskoj javnosti rad Europske komisije prati na kapaljku, dok je veliki dio pažnje usmjeren na rad Vlade RH i nekoliko političkih stranaka. No realno je znati što se zbiva u širokoj zajednici Europske unije čija je i Hrvatska članica. Jer pravila Unije i hrvatska su pravila.
Uvjerenja sam da je Ursula von der Leyen velika i važna političarka za Europu. No njena vrijednost još nije valoriziran, jer je ona još uvijek predsjednica Europske komisije. Kada prije ili poslije, netko drugi stane na čelo Europske komisije mnogi će shvatiti tko je bila Ursula von der Leyen, jer neće biti lako slijediti njene ideje i njena ostvarenja, a osjetiti će to cijela Europska unija. Ona iskreno želi napredak Europe u svim njenim segmentima. Ona poznaje resurse
najmoćnijih zemalja svijeta, i u tom kontekstu gradi Europsku uniju.
U svom je govoru rekla da je današnja Unija odraz vizije onih koji su poslije Drugog svjetskog rata sanjali bolju budućnost u kojoj bi Unija država, demokracija i građana surađivala u miru i blagostanju. No „kada razgovaram s novim naraštajem mladih vidim tu istu čežnju za boljom budućnošću. Istu goruću želju da grade nešto bolje“- rekla je. Kaže da Europa ponovo mora odgovoriti na povijesni poziv, ali da zato mora biti jedinstvena.
U tekstu koji slijedi prenosim, uz minimalne intervencije, još jedan dio sadržaja govora o stanju Unije 2023. Njegova struktura određena je već pri izvornom pisanju. Radi lakšeg razumijevanja i preglednosti, sadržaju sam dodala međunaslove.
Margareta Zouhar Zec
Umjesto milijuna ljudi u potrazi za poslom, u Europi se traže milijuni ljudi za razne poslove .Nedostatak radne snage i vještina bilježi rekordne razine, i ovdje i u svim velikim gospodarstvima. Kvalificirane radne snage nedostaje u 74 % malih i srednjih poduzeća.
Na vrhuncu turističke sezone restorani i barovi u Europi rade skraćeno jer ne mogu pronaći radnike. Bolnice odgađaju liječenje jer im nedostaje medicinskih sestara. Dvije trećine europskih poduzeća traga za informatičkim stručnjacima.
Istodobno milijuni roditelja, uglavnom majki, teško usklađuju poslovne obveze i obiteljski život jer nema dovoljno mjesta u ustanovama za skrb o djeci. Osam milijuna mladih nije zaposleno niti je u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja. Njihovi su snovi odgođeni, njihovi životi na čekanju. To nije samo izvor osobne nesreće. To je i jedno od najvećih uskih grla za našu konkurentnost. Jer nedostatak radne snage ograničava kapacitet za inovacije, rast i prosperitet..Dakle, treba nam bolji pristup tržištu rada, i to ponajviše za mlade i žene. Treba nam i migracija kvalificirane radne snage. Osim toga, moramo odgovoriti na korjenite promjene u tehnologiji, društvu i demografiji. U tome bismo se trebali osloniti na stručnost poduzeća i sindikata, naših partnera za kolektivno pregovaranje.
SOCIJALNI PARTNERI
Današnji svijet mijenja se brže nego ikad prije, socijalni partneri moraju ponovno biti pokretači naše budućnosti. Zajedno moramo rješavati probleme na tržištu rada, od nedostatka vještina i radne snage do izazova koje nam donosi umjetna inteligencija. Stoga ćemo tijekom belgijskog predsjedanja sljedeće godine sazvati novi sastanak na vrhu socijalnih partnera, i to ponovno u dvorcu Val Duchesseu. Jacques Delors sazvao je naime sastanak prije četiri desetljeća u dvorcu Val Duchesseu, kada je pokrenut europski socijalni dijalog.
USPJEŠAN MODEL S KRITIČNOM SIROVINOM
Christine Lagarde i Europska središnja banka ulažu velike napore da bi inflaciju održali pod kontrolom. Znamo da je za povratak na srednjoročni cilj ESB-a potrebno vremena. Dobra je vijest da su se cijene energenata u Europi počele snižavati.Nismo zaboravili Putinovo namjerno korištenje plinom kao oružjem, što je izazvalo strah od nestašica struje i energetske krize kao 70-ih godina prošlog stoljeća. Mnogi su mislili da nećemo imati dovoljno energije da prebrodimo zimu. Ali uspjeli smo jer smo ostali ujedinjeni i objedinili smo potražnju za energijom i njezinu kupnju. Istodobno, a za razliku od sedamdesetih, iskoristili smo krizu kako bismo povećali ulaganja u obnovljive izvore energije i ubrzali prelazak na čistu energiju. Iskoristili smo kritičnu masu u Europi te snizili cijene i osigurali opskrbu. Cijena plina u Europi prije godinu dana bila je 300 eura za MWh, a sada je 35.Zato sad treba pokušati taj uspješni model primijeniti i na druga područja kao što su kritične sirovine i čisti vodik.
NAČIN ZA OLAKŠAVANJE POSLOVANJA
Mala poduzeća nemaju kapaciteta za borbu sa složenom administracijom, a usporavaju ih i predugi postupci.To često znači da postižu manje jer nemaju dovoljno vremena i zato propuštaju prilike za rast. Stoga ćemo do kraja godine imenovati izaslanika EU-a za malo i srednje poduzetništvo, koji će odgovarati izravno meni.
Želimo izravno od malih i srednjih poduzeća saznati koji su im svakodnevni problemi. Zato neovisni odbor za svaki novi zakonodavni akt provodi provjeru konkurentnosti.
I zato ćemo sljedeći mjesec iznijeti prve zakonodavne prijedloge za smanjenje obveze izvješćivanja na europskoj razini za 25 %. Poštovani zastupnici, budimo iskreni, to neće biti lako. I trebat će nam vaša podrška jer to je zajednički pothvat svih europskih institucija. Stoga moramo surađivati i s državama članicama kako bi se postiglo tih 25 % na nacionalnoj razini.Vrijeme je da olakšamo poslovanje u Europi!
No europskim je poduzećima potreban i pristup ključnim tehnologijama radi inovacija, razvoja i proizvodnje. Kako su čelnici naglasili u Versaillesu, to je pitanje europskog suvereniteta. Za gospodarstvo i nacionalnu sigurnost od presudne je važnosti očuvati europsku prednost u području ključnih tehnologija i tehnologija u nastajanju. Takva europska industrijska politika treba i zajedničko europsko financiranje.
Stoga smo kao dio prijedloga revizije proračuna predložili osnivanje platforme STEP.Njome možemo poticati, iskorištavati i usmjeravati sredstva EU-a u ulaganja mikroelektroniku, kvantno računalstvo i umjetnu inteligenciju te biotehnologiju i čistu tehnologiju.
Našim je poduzećima potrebna hitna potpora, stoga apeliram da se što prije postigne dogovor o proračunu ( u Europskom parlamentu)
Znam da mogu računati na Europski parlament.Osobito kad govorimo o konkurentnosti.
Problem su nam uska grla u globalnom lancu opskrbe, među ostalim i zbog namjernih politika drugih zemalja. Prisjetimo se samo kineskih ograničenja izvoza galija i germanija, ključnih za proizvode kao što su poluvodiči i solarne ploče.
To je dokaz koliko je za Europu važno jačanje ekonomske sigurnosti i to smanjenjem rizika, a ne odvajanjem rasta od kritičnih sirovina. Ponosna sam što su takav pristup uvelike prihvatili naši ključni partneri, kao što su Australija, Japan i SAD, a i mnoge druge države svijeta žele surađivati.
Neke su previše ovisne o jednom dobavljaču kritičnih minerala.
Druge – od Latinske Amerike do Afrike – žele razvijati lokalne sektore za preradu i rafiniranje, a ne samo isporučivati svoje sirovine u inozemstvo. Zato ćemo krajem godine sazvati prvi sastanak našeg novog kluba za kritične sirovine. Istodobno ćemo i dalje poticati otvorenu i poštenu trgovinu. Dosad smo zaključili nove trgovinske sporazume s Čileom, Novim Zelandom i Kenijom, a do kraja godine trebali bismo nastojati dovršiti takve sporazume i s Australijom, Meksikom i Mercosurom, te ubrzo potom i s Indijom i Indonezijom. Pametna trgovina znači dobra radna mjesta i prosperitet.
TRI IZAZOVA I KONKURENTNOST
Tri izazova – radna snaga, inflacija i poslovno okruženje – javljaju se u trenutku kada od industrije očekujemo da bude predvodnik u prelasku na čistu energiju. Zato moramo iznaći način da pritom ostanemo konkurentni.
Stoga sam zamolila Marija Draghija, jednog od najvećih ekonomskih autoriteta u Europi, da pripremi izvješće o budućnosti europske konkurentnosti.Jer Europa će učiniti „sve što je u njezinoj moći” kako bi zadržala svoju konkurentnost.
DIGITALNI SEKTOR I UMJETNA INTELIGENCIJA
Svjedoci smo važnosti digitalne tehnologije u olakšavanju našeg poslovanja i života.
Znakovito je da smo uvelike premašili cilj ulaganja u projekte digitalizacije od 20 % u okviru instrumenta NextGenerationEU. Države članice ta su ulaganja iskoristile za digitalizaciju zdravstvenog sektora, pravosudnog sustava ili prometne mreže.Istodobno je Europa predvodnik u upravljanju rizicima digitalnog svijeta.
Internet je stvoren kao instrument za dijeljenje znanja, širenje vidika i povezivanje ljudi,
ali je izazvao i ozbiljne probleme. Naši su privatni podaci u opasnosti zbog dezinformiranja i širenja štetnog sadržaja. Sve je to dovelo do gubitka povjerenja i kršenja temeljnih ljudskih prava. Kao odgovor na to, Europa je postala svjetski predvodnik u zaštiti ljudskih prava u digitalnom svijetu.
Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima pridonose sigurnosti digitalnog prostora, u kojem će temeljna prava biti zaštićena. Njima se osigurava i pravednost jer je utvrđena jasna odgovornost velikih tehnoloških poduzeća. To je povijesno postignuće i na njega trebamo biti ponosni.
Isto bi trebalo vrijediti i za umjetnu inteligenciju. Ona će poboljšati zdravstvenu zaštitu, povećati produktivnost i baviti se klimatskim promjenama.No ne smijemo podcijeniti stvarne prijetnje.
Stotine vodećih programera u području umjetne inteligencije, pripadnika akademske zajednice i stručnjaka nedavno su nas upozorile ovim riječima:
„Uz ublažavanje socijalnih rizika kao što su pandemija ili nuklearni rat globalni prioritet trebao bi biti i ublažavanje rizika od izumiranja zbog umjetne inteligencije.”
Umjetna inteligencija je opća tehnologija koja je pristupačna, snažna i prilagodljiva za razne zamjene - civilne i vojne. A razvija se čak i brže nego što su to njezini programeri predvidjeli.
To nam ostavlja sve manje prostora za odgovorno usmjeravanje te tehnologije.
Vjerujem da Europa, zajedno s partnerima, treba biti predvodnica u izradi novog globalnog okvira za umjetnu inteligenciju koji se temelji na sljedeća tri stupa: zaštitni mehanizmi, upravljanje i usmjeravanje inovacija.
ZAŠTITNI MEHANIZMI.
Glavni nam je prioritet osigurati transparentan i odgovoran razvoj umjetne inteligencije koja će biti usmjerena na čovjeka.
Zato sam se u svojim Političkim smjernicama obvezala na utvrđivanje zakonodavnog pristupa u prvih sto dana rada.
Predložili smo Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni akt o umjetnoj inteligenciji kojim se potiču inovacije.I želim zahvaliti Parlamentu i Vijeću na neumornom radu na ovom revolucionarnom aktu. Naš Akt o umjetnoj inteligenciji već je ogledni primjer za cijeli svijet.Sada se moramo okrenuti što bržem donošenju pravila i provedbi.
UPRAVLJANJE
Sada postavljamo temelje za jedinstveni sustav upravljanja u Europi. No trebamo i udružiti snage sa svojim partnerima kako bismo osigurali zajednički globalni pristup razumijevanju učinaka umjetne inteligencije na društvo. Sjetite se neprocjenjivog doprinosa Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, globalnog panela koji kreatorima politika pruža najnovije znanstvene podatke o klimi. Smatram da nam je i za umjetnu inteligenciju potrebno slično tijelo zbog rizika i koristi umjetne inteligencije za čovječanstvo, u suradnji sa znanstvenicima, tehnološkim poduzećima i neovisnim stručnjacima. Ono će nam omogućiti brz i na svjetskoj razini koordiniran odgovor, na temelju rada na sastanku na vrhu u Hirošimi i na drugim sastancima.
ODGOVORNO USMJERAVANJE INOVACIJA
Zahvaljujući ulaganjima posljednjih godina Europa je postala predvodnica u superračunalstvu - ima tri od pet najsnažnijih superračunala u svijetu. Moramo to iskoristiti.
Zato danas mogu najaviti novu inicijativu o otvaranju naših računala visokih performansi start-up poduzećima koja se bave umjetnom inteligencijom, da provjeravaju svoje modele. No to će biti samo dio našeg rada na usmjeravanju inovacija.
Trebamo otvoreni dijalog s onima koji razvijaju i koriste umjetnu inteligenciju.On već postoji u SAD-u, u kojem je sedam velikih tehnoloških poduzeća već pristalo na dobrovoljna pravila o zaštiti, sigurnosti i povjerenju.
Postoje i ovdje, jer ćemo surađivati s poduzećima koja se bave umjetnom inteligencijom tako da se mogu dobrovoljno obvezati na načela iz Akta o umjetnoj inteligenciji prije njegova stupanja na snagu.Sada bismo taj rad trebali objediniti i pripremiti minimalne globalne standarde za sigurno i etično korištenje umjetne inteligencije.
Izvor : Iz govora Stanje unije 2023.
Post je objavljen 15.09.2023. u 10:42 sati.