AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.03.2019.

SPASIMO PLANET



SREDNJOŠKOLCI ZAHTIJEVAJU BUDUĆNOST

Da li je itko od hrvatskih političara koji su saborski zastupnici te kreiraju zakone na kojima je zasnovana vlast u RH primijetio da su i drugog petka za redom, 29.ožujka. mladi, prije svega srednjoškolci održali prosvjed pod sloganom “Spasimo planet”. Mlade koji su sada u dobi od 15 do 18 godina
počeli su se baviti pitanjima gdje će živjeti kada završe školu, studij, kada zasnuju obitelj i gdje će živjeti njihova djeca. Mladi lucidnih misli postali su mnogo jasnije nego političari bilo koje političke opcije svjesni da ne postoji drugi planet osim ovoga na kome sada postoji život i da taj planet zemlju treba sačuvati održivu za život s florom i faunom, koja zbog stalnih zagađenja atmosfere, zraka, zemlje i vode – izumire i postaje sve manje prikladan za zdrav život ljudi na zemlji.
Još u petak 22.ožujka prilikom prvog prosvjeda generacija mladih uputila je svojih osam zahtijeva Vladi u kojima traži : .
1. Otvoreno predstavi egzistencijalnu opasnost koju klimatske promjene imaju za građane RH i za život na Zemlji te sukladno tome uskladi politiku.
2. Da Sabor donese izvanredne zakonske mjere kojima će smanjiti sveukupne nacionalne emisije stakleničkih plinova za minimalno 60 posto u odnosu na 2005. u sljedećih deset godina, a najkasnije do 1.1.2030., u svrhu tranzicije s fosilnog na niskougljično, cirkularno i regenerativno gospodarstvo,
3. Da Vlada ustanovi multidisciplinarnu 'Klimatsku komisiju' znanstvenika koji će neovisno i transparentno provoditi izradu proaktivnih klimatskih politika, s naglaskom na dugoročnu ekološku održivost i socijalnu ravnopravnost u provedbi, a NE na kratkoročnu ekonomsku isplativost ili dobit.
4. Da Vlada obustavi sve fosilne projekte kao i LNG terminal na Krku, termoelektrane na fosilna goriva, eksploataciju nalazišta fosilnih goriva, izgradnju fosilne infrastrukture i sl te preusmjeri planove iz fosilnih u razvoj ekološki prihvatljivih oblika obnovljivih izvora energije.
5. Da Vlada uvede zakon o zabrani proizvodnje, prodaje i korištenju plastične ambalaže u najkraćem roku.
6. Da Vlada uvede zakon bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva te izradi nacionalni plana kojim bi se postepeno zabranjivalo njihovo prometovanje u širem centru gradova,uz proširenje električnog javnog prijevoza, poticanje biciklizma ili drugih ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava.
7. Da Vlada osigura osuvremenjivanje postrojenja za zbrinjavanje otpada u skladu s najvišim standardima EU.
8. Da Ministarstvo obrazovanja u nastavni program uvede edukaciju o antropogenim klimatskim promjenama.

Ovi zahtijevi mladih gimnazijalki i srednjoškolaca mnogo su važniji od sumnjivih politika s naslovom demokracije koje sve više mjesta dobivaju u aktualnoj koalicijskoj Vladi RH. Političko - prijateljsko - stranačko pogodovanje pri zapošljavanju i zauzimanju ministarskih funkcija, političko pogodovanje u odabiru projekata na štetu Hrvatske, štetna nebriga i štetno raspolaganje s resursima RH, tajnost i netransparentno informiranje široke javnosti, netransparentna i dirigirana sudbena vlast čine da će mnogi aktuelni politički čelnici proći bez odgovorni za nizak standard života najšireg sloja građana i umirovljenika. Politika je moć i odgovornost. Moć mnoge političke osobe koriste, ali bez svijesti o odgovornosti.
Već i površnom analizom ovih zahtijeva na koje se Vlada javno nije očitovala može se uočiti da se radi o jednoj potpuno novoj koncepciji života, koja se mora implementirati u sve segmente života, a samim tim mnogo se toga mora mijenajti u društvu.
“Petkom za budućnost”kakav je globalni naziv protesta srednjoškolaca koji je održan dva petka za redom u Zagrebu i nekoliko hrvatskih gradova poziv je Vladi – u kome su sadržane riječi: mijenjate se i mijenjajte sve što nema budućnosti. A mladi mogu biti mnogo eksplicitniji u svojim transparentima.
Zouhar Zec Margareta

31.03.2019. u 10:05 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 30.03.2019.

MINISTAR TOLUŠIĆ OTVORIO 22. MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM


TOMISLAV TOLUŠIĆ:
SADA JE VRIJEME DA SE OKRENEMO BUDUĆNOSTI


Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić otvorio je 29. ožujka 2019. godine kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, 22. proljetni međunarodni bjelovarski sajam i 4. sajam Drvnog svijeta.

Otvarajući sajam ministar Tolušić se osvrnuo na stanje u poljoprivredi i aktivnosti koje poduzima Ministarstvo poljoprivrede kako bi pomoglo hrvatskim poljoprivrednicima. „Najnovija mjera zasigurno će razveseliti proizvođače jabuka, drugog voća i povrća jer pokrećemo izgradnju infrastrukture za prijem i trženje poljoprivrednih proizvoda. U iduće tri godine bit će izgrađeno 20 centara od toga sedam skladišno-distribucijskih centara za jabuke, te ostalo voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona i 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona. Želimo pomoći našim voćarima i povrćarima koliko možemo te izgraditi hladnjače koje će biti prostor za skladištenje i distribuciju voća i povrća, što će im omogućiti da svoje proizvode prodaju kada je najveća potražnja i kada mogu ostvariti najveću cijenu“- izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić u Bjelovaru.
Govoreći o strategiji razvoja poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, koju Ministarstvo poljoprivrede radi u suradnji sa Svjetskom bankom, ministar je pozvao poljoprivrednike da se uključe sa svojim prijedlozima i komentarima. „Sada je vrijeme da se okrenemo budućnosti i da odredimo što hoćemo i u kojem ćemo to vremenu postići. Zato smo krenuli u veliki projekt izrade Strategije u koji smo uključili cijeli niz znanstvenika, stručnjaka i poznavatelja prilika u poljoprivredi i ribarstvu u Hrvatskoj. Vjerujem da smo što se znanja tiče vrhunski ekipirani, ali da bi taj komad papira imao pravu, životnu vrijednost i da bismo svi imali koristi od toga, potrebno je vaše mišljenje, vaš pogled na situaciju, vaša ocjena stanja i vaši prijedlozi budućeg smjera“.
Ministar je također podsjetio da je osigurano povoljno zaduživanje za korisnike investicijskih mjera za ruralni razvoj. Administrativnim rasterećenjima i pojednostavljenim procedurama podignuta je iskorištenost sredstava iz Programa ruralnog razvoja toliko da će ove godine kroz tridesetak natječaja sva raspoloživa sredstva biti stavljena u opticaj. Do sada je iz najizdašnije mjere 4 ugovoreno 1400 projekata, iz mjere 6 za mala gospodarstva ugovore je potpisalo 4000 korisnika, a za temeljne usluge i obnovu sela provodi se 941 projekt. Samo od početka ove godine poljoprivrednicima i ribarima je isplaćeno gotovo 1,8 milijardi kuna od čega se više od milijarde odnosi na prvu ratu izravnih plaćanja koja se isplaćuju na vrijeme i u maksimalnom iznosu koji dopušta državni proračun.
Nakon otvaranja Sajma ministar je zajedno s domaćinima i ostalim uzvanicima obišao sajamski prostor i izlagače. Ove godine na više od 80 tisuća četvornih metara izlaže preko 400 izlagača iz desetak zemalja. Sajam u Bjelovaru, poznatiji kao sajam u Gudovcu zatvara se 31. ožujka.


RIBARI - UKČLJUČITE SE U ANKETNO ISTRAŽIVANJE O GOSPODARSKOM RIBOLOVU

Poziv pod tim naslovom stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede odaslan medijima 29. ožujka. Sadržaj je slijedeći :

Anonimna anketa traje do 1. travnja, a za ispunjavanje je potrebno izdvojiti desetak minuta. Nakon završetka studije rezultati će biti objavljeni na web stranici Uprave ribarstva u rubrici Statistika u ribarstvu. Anketa je na linku:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf_5pMAX_HHD56p8RLn7DLJgizqvKZjZHYudU7yw8pEjX8rwA/viewform

Naime Ministarstvo poljoprivrede provodi istraživanje o gospodarskom ribolovu na moru. Cilj pilot studije je procijeniti dobnu i obrazovnu strukturu zaposlenih u ribarstvu te proširiti spoznaje o motivaciji ribara unutar ribolovnih segmenata i potrebi za dodatnom izobrazbom u sektoru ribarstva. Studija je dio Programa za prikupljanje podataka u ribarstvu Republike Hrvatske, a upitnik je namijenjen osobama koje obavljaju gospodarski ribolov (uključujući i mali obalni ribolov).
Nakon višegodišnje uspješne suradnje s ribarima u gospodarskom ribolovu tijekom socio-ekonomskog prikupljanja podataka prema ciljevima Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2019. godine, ove godine po prvi puta provodimo prikupljanje društvenih podataka u ribarstvu.
Studija će pružiti uvid u strukturu zaposlenih u ribarstvu – spol, dob, vrstu obrazovanja po segmentima ribolovne flote, motivaciju ribara različitih dobnih skupina, razloge zašto se bave ribarstvom ili mijenjaju radna mjesta te stavovima koji ribara čine - ribarom.





30.03.2019. u 06:58 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 29.03.2019.

FORUM OBITELJSKOG SMJEŠTAJA U DUBROVNIKU


U PRIVATNOM SMJEŠTAJU ODSJEDAJU MLAĐI GOSTI
ČIJI SU INTERESI IZLETI I ZABAVA


Na 6. Forumu obiteljskog smještaja koji je 26. ožujka održan u hotelu Rixos Libertas u Dubrovniku, direktorica Turističke zajednice Dubrovnika Romana Vlašić rekla da je stanje turističkih rezervacija za predstojeću sezonu u Dubrovniku vrlo dobro te da je već u predsezoni ostvareno veliko, gotovo stopostotno povećanje u turističkim dolascima.
Direktorica Vlašić je rekla kako se privatnim iznajmljivačima, kojih je u Dubrovniku više od tri tisuće, a raspolažu s više od 20 tisuća kreveta, na ovakvim skupovima kakav je Forum daju korisne informacije, ponajprije u zakonskoj regulativi i kreditiranju.
Kao primjer je navela rezultate iz istraživanja „Tomas 2018. Dubrovnik“, prema kojemu su gosti u privatnom smještaju mlađi od prosjeka, a njihov je interes zabava, izleti i kupovanje. „Oko 75 posto takvih gostiju sami odlučuju o svojim izletima prema onom što je njihov interes. Troše dnevno oko 114 eura, od čega se oko 40 posto odnosi na smještaj", rekla je direktorica Vlašić.
Na Forumu obiteljskog smještaja predstavljen je Pravilnik o kategorizaciji i razvrstavanju objekata, kao i kreditne mogućnosti Hrvatske banke za obnovu i razvoj pri ulaganju u obiteljski smještaj kao i daljnji razvoj obiteljskog turizma u Republici Hrvatskoj.
U okviru Foruma predstavljeni su rezultati TOMAS istraživanja za Dubrovnik za ljeto 2018.godine, kao i projekt „Respect the city - Poštujmo Grad“, kako bi se privatni iznajmljivači pripremili za nadolazeću sezonu - informacije su iz turističke zajednice,

29.03.2019. u 12:49 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 27.03.2019.

SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU




PRIJEDLOZI PRAVILNIKA ZA RIBOLOV I ŠUMU

Odjel za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore skreće pozornost na Savjetovanje s javnošću koje je otvoreno na navedenim linkovima. Navedeni su i datumi
do kada je savjetovanje otvoreno za pojedine teme.
Objavljujem nazive tema i linkove koji otvaraju sadržaj Savjetovanja


1. Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog izmjene Pravilnika o o obavljanju gospodarskog ribolova na moru obalnim mrežama potegačama
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10585
Savjetovanje je otvoreno do: 6.4.2019.

2. Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ribolovnim mogućnostima i ribolovu igluna (Xiphias gladius)
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10586
Savjetovanje je otvoreno do: 27.3.2019.

3. Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjeni Pravilnika o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru povlastica
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10583
Savjetovanje je otvoreno do: 29.3.2019.

4. Tema: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10601
Savjetovanje je otvoreno do: 26.4.2019.

5. Tema savjetovanja: Prijedlog pravilnika o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10532
Savjetovanje je otvoreno do: 29.3.2019.

6. Tema savjetovanja: Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10537
Savjetovanje je otvoreno do: 31.3.2019.






27.03.2019. u 11:21 • 0 KomentaraPrint#^

ANKETNI UPITNIK O REKREACIJSKOM RIBOLOVU


OPAŽANJA REKREATIVACA I SPORTAŠA

Od 26. ožujka je otvoren on-line Upitnik za rekreacijske i športske ribolovce na moru, kojim prikupljamo podatke o ribolovnom naporu u svrhu zaštite ribljeg fonda u Jadranu. Link je na internet adresi https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf_5pMAX_HHD56p8RLn7DLJgizqvKZjZHYudU7yw8pEjX8rwA/viewform

Naime, Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu provodi studiju o rekreacijskom i športskom ribolovu na moru u Republici Hrvatskoj. Obzirom da dosada nije bilo sustavnog praćenja ulova u rekreacijskom i športskom ribolovu, osim za neke migratorne pelagične vrste, kako bismo dobili što kvalitetnije podatke, studija se odnosi i na sportaše i rekreativce koji su u najbližem kontaktu s ribom.
U tu svrhu, pripremili smo anketni upitnik koji je dio pilot studije o rekreacijskom ribolovu koja se provodi prema ciljevima Višegodišnjeg programa Europske unije za prikupljanje podataka i korištenje njima u sektorima ribarstva i akvakulture za razdoblje 2017. - 2019. godine, a u cilju praćenja i zaštite ribljeg fonda u Jadranu. U ovoj se studiji fokusiramo na vrste propisane Programom - jegulje, hrskavičnjače i visoko migratone pelagične vrste.

Upitnik je namijenjen osobama koje su obavljale rekreacijski ili športski ribolov na moru barem jednom u 2018. godini, a istraživanje se radi velikog broja sudionika, a ima oko 80.000 prodanih dozvola u 2018. godin, provodi anonimno putem online ankete. Obzirom na jednostavnost i pristupačnost forme, kao platforma za istraživanje odabran je Google obrazac. Vrijeme potrebno za ispunjavanje upitnika je 5 do 10 minuta, a opažanja rekreativaca i sportaša s terena pomoći će nam da dobijemo što jasniju sliku o ribolovnom naporu te ulovu u rekreacijskom i športskom ribolovu u odnosu na gospodarski ribolov. Prikupljanje podataka započelo je 26. ožujka te će trajati do sredine travnja- informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

27.03.2019. u 08:53 • 0 KomentaraPrint#^

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE POKREĆE IZGRADNJU 20 HLADNJAČA ZA VOĆE I POVRĆE


CILJ - RAST PRODUKTIVNOSTI POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je poziv za javnu nabavu za izradu tipske projektne dokumentacije za izgradnju skladišno-distribucijskih centara i skladišnih centara za voće i povrće.

Informacije na linku: : https://eojn.nn.hr/SPIN/APPLICATION/IPN/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=2619557
Informacije na linku: https://eojn.nn.hr

U Hrvatskoj se voće proizvodi na više od 30 tisuća hektara, a ukupna proizvodnja kreće se u višegodišnjem prosjeku od oko 196 tisuća tona, od toga
se proizvodi 77 000 tona jabuka. Ako pogledamo skladišne kapacitete za voće i povrće vidljive su velike razlike između županija i zato su potrebni novi skladišni kapaciteti u svim voćarski i povrćarski značajnim županijama. Postojeći rashladni kapaciteti dostatni su za skladištenje oko 53 000 tona voća, a veći dio je tehnološki zastario i ne zadovoljava osnovne parametre za kvalitetno skladištenje. To znači da većina proizvedenog voća u Hrvatskoj nema prostora za adekvatno skladištenje i čuvanje. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede pokreće program izgradnje infrastrukture za prijem i trženje poljoprivrednih proizvoda u sektoru voća i povrća.
Kroz ovaj program bit će izgrađeno sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka.



Jabuke

„Želimo pomoći našim voćarima i povrćarima koliko možemo te izgraditi hladnjače koje će biti prostor za skladištenje i distribuciju voća i povrća, što će im omogućiti da svoje proizvode prodaju kada je najveća potražnja i kada mogu ostvariti najveću cijenu“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić te dodao „Sektor voća i povrća predstavlja jedan od prioritetnih sektora hrvatske poljoprivrede u kojem postoji velika potreba za ulaganjima u skladištenje i pripremu proizvoda za tržište, kao i za udruživanje proizvođača, sustav nacionalnih oznaka te tržišne organizacije proizvođača, a sve s ciljem osiguravanja rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.“



Neretvanske mandarine. Fotke: mzz

Svaki skladišni centar za voće i povrće sastojat će se od 24 komore, a svaka će biti kapaciteta 125 tona. Točne lokacije za izgradnju odredit će se u dogovoru sa županijama, a zbog smanjenja ukupnog troška projektiranja, kao i nabavke opreme cilj je izraditi tipski glavni i izvedbeni projekt koji bi u konkretnim slučajevima trebalo prilagoditi odabranim lokacijama u pogledu temeljenja, manipulativnih i parkirališnih površina te priključaka na komunalnu infrastrukturu.
Od 13 skladišnih centara, deset centara imat će kapacitet od 2.250 tona voća + 750 tona povrća, a preostala tri 750 tona voća + 2.250 tona povrća. Skladišno-distribucijski centri imat će sortirnicu, pakirnicu, laboratorij za praćenje kontrole kvalitete, upravne i pomoćne prostorije. Adekvatno skladištenje omogućuje zaštitu i očuvanje fizioloških i nutritivnih vrijednosti voća i povrća od trenutka berbe do plasmana na tržište. Očuvanje kvalitete voća i povrća odgovarajućim skladištenjem doprinosi efikasnijem plasmanu na tržište i konkurentnosti proizvođača.

Kroz ovaj projekt hrvatski voćari ojačat će svoj položaj u lancu opskrbe hranom, potaknut će se udruživanje i olakšati skladištenje i distribucija. Izrada tipskih projekata ubrzat će proces pripreme i izgradnje u kratkom vremenskom razdoblju. Projektant, koji će se izabrati na javnom natječaju, trebat će predvidjeti i mogućnost dogradnje skladišnog prostora za dodatne kapacitete te prostore za sortiranje, pakiranje i preradu, čuvanje smrznutog voća i povrća, linije i tunele za brzo smrzavanje, proizvodnju soka, sušaru za voće i povrće i aukcijsku dvoranu. Projektnim zadatkom predviđena je i proizvodnja električne energije za vlastite potrebe iz fotonaponskih panela koji će postaviti na krov objekata.

27.03.2019. u 07:36 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 26.03.2019.

BRODOGRADILIŠTE ULJANIK – DA ILI NE?


RESTRUKTURIRANJE ILI STEČAJ?

Što će biti s brodogradilištem Uljanik iz Pule, hoće li se provoditi stečaj ili će biti restrukturirano? To se pitanje postavlja posljednjih nekoliko mjeseci i rješenje se očekuje od Vlade RH, prije svega od premijera Andreja Plenkovića. Prije nekoliko dana (22.3.), kada je premijer bio u Bruxellesu rekao je da će se na odluku još malo čekati. Da li je od Europske komisije tražio mišljenje ili financije, odgovorom nije dao naslututi.
Ve 22.3. kao i danas 26.3 radnici Uljanika su u štrajku, čekaju bar jednu od sedam neisplaćenih plaća i to je motiv štrajka. Provjerena je informacija da je DORH istraživao poslovanje Uljanikova meneđmenta te da je 26. pokrenuto privođenje nekih odgovornih osoba zbog sumnji na kriminal što je Uljaniku financijski ozbiljno naštetilo. Prema riječima premijera Plenkovića Država je u Uljanik uložila 3,1 milijardu kuna.
No novca za plaće radnika u Uljaniku trenutno nema, jedan dan sindikalni čelnici dozvoljavaju koperantima da se rade, drugi se pak dan ne radi, menadžment je sporedni subjekt i u ovom trenutku ne kontrolira ni poslovanje ni rad u brodogradilištu.
Činjenica je da se ovoga trenutka mnogo toga nezna a prije svega – zašto se u brodogradilištu , gdje se kako radnici u štrajku kažu, kasni s isporukom nekoliko brodova, ipak ne radi – već se stvaraju gubici koje će država morati platiti?
Raspolaže li Vlada sa podacima i izračunima može li brodogradnja postati važan dio hrvatske ekonomije? Koliko treba vremena da Uljanik stekne financijsku poziciju na tržištu, treba li aktivno raditi na konsolidaciji brodogradnje u Uljaniku, a povrh svega – može li Vlada RH u kratkom vremenu u Uljanik postaviti menadžment koji poznaje brodograđevnu struku i koji će znati učiniti poslovno- komunikacijski zaokret i gubitničku proizvodnju pretvoriti u tvrtku koja može financijski opstati.
Naprimjer Poljska mnogo ulaže u svoju brodogradnju i tek kroz desetak godina očekuje značajniji položaj na tržištu . A Hrvatska? Uz bolju organizaciju, stručan menedžment za brodogradnju i određeni cilj, Hrvatska ne bi trebala ostati, zbog krize koja je sada prisutna, bez brodogradilišta Uljanik.
Zouhar Zec Margareta


U Europi postoji oko 150 velikih brodogradilišta. Oko 40 njih djeluje na globalnom tržištu velikih pomorskih komercijalnih plovila, oko 120.000 ljudi zaposleno je u brodogradilištima civilnim i pomorskim, novogradnjama i remontnim brodogradilištima u EU-u;
S tržišnim udjelom od oko 6% u pogledu tonaže i 35% za pomorsku opremu, Europa je u globalnoj brodogradnji imala promet od 60 milijardi EUR u 2012. Izvor EK


POVIJEST BRODOGRADILIŠTA ULJANIK
Uljanik je osnovan 1856. godine u pomno odabranom Pulskom zaljevu kao glavna ratna luka i pomorska baza Austro-Ugarske Monarhije. Kamen temeljac položila je carica Elizabeta 9. prosinca i taj se datum obilježava kao obljetnica brodogradilišta Uljanik, jednog od najstarijih u svijetu. Gotovo dvije godine nakon polaganja kamena temeljca - 5. listopada 1858. - prvi brod Kaiser istisnine 5.194 tona porinut je s navoza na otoku Uljanik. Slijedi izgradnja 56 brodova za austrougarsku ratnu mornaricu ukupne istisnine 53.588 tona.
Uljanik je dobio ime po jednom od otočića u zaštićenom Pulskom zaljevu (Sv. Florijan). Taj otok, na kojem su rasle masline, u zakupu su držali seljaci iz obližnje Premanture. Austro-Ugarska ga je otkupila i na njemu izgradila brodogradilište te je otad na Otoku smještena gradnja trupa, dok su Upravna zgrada, skladišta i radionice na kopnu (Arsenal).

FAZE RAZVOJA
Tijekom austrougarske vladavine (1856.-1918.) gradio je i popravljao sve vrste ratnih brodova. Tijekom talijanske vladavine (1918.-1945.) bavio se popravcima, dokovanjem i rezanjem starih brodova, kao i izgradnjom podmornica. Nakon pada Italije i za vrijeme Drugog svjetskog rata postalo je njemačka pomorska baza i pretrpjelo žestoke zračne savezničke napade. Nakon oslobađanja Pule, odnosno nakon što je brodogradilište preuzelo Anglo-Američko zapovjedništvo, započela je rekonstrukcija. Od 1947. godine obnavlja se pod Republikom Jugoslavijom. Prvi brod isporučen je s obnovljenih navoza 1951. godine. Bio je to tegljač Neptun, koji je označio početak nove ere u razvoju brodogradilišta Uljanik.

Godine 1953. Uljanik potpisuje licenični ugovor s danskom tvrtkom Burmeister & Wain za proizvodnju dizel motora. Druga faza razvoja započela je 1954. godine izgradnjom broda Uljanik (10.000 tona istisnine), koji je bio prvi brod opremljen dizel motorom i električnom opremom koju je izradio Uljanik. Od 1956. do kraja 2012. proizveden je ukupno 391 motor ukupne snage 2.775.614 kW.
Krajem šezdesetih uslijedila je nova faza razvoja izgradnjom mamut brodova i primjenom tehnologije gradnje trupa u dva dijela i njihovim spajanjem u plovnom stanju. Bili su to ogromni tankeri i brodovi za prijevoz rudače i nafte nosivosti do 270.000 tona. U razdoblju od 1972. do 1976. godine Uljanik je izgradio 11 mamut brodova.
Između ostalih, tijekom osamdesetih godina Uljanik isporučuje višenamjenske brodove, brodove za prijevoz rasutih tereta, tankere i brodove za prijevoz vagona.
Uljanik je u svijetu prepoznatljiv i zahvaljujući izgradnji brodova za prijevoz automobila - prvi je isporučen 1987., a najviše ih je isporučeno talijanskoj Grimaldi grupi.

BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASHLAĐENOG TERETA
Tijekom 1990-ih Uljanik ulazi u novu nišu ugovaranjem brodova za prijevoz rashlađenog tereta. Za vrijeme ratnih godina u Hrvatskoj, zbog rizika ulaganja, nema novih ugovora te se dovršava niz prethodno ugovorenih tankera za transport kemikalija. Od 1991. do 1995. Uljanik je uspio isporučiti ukupno 14 brodova. U to je vrijeme Uljanik postao dioničko društvo s potpuno novim tržišnim bazama. Potkraj devedesetih godina započinje velika tehnološka obnova brodogradilišta - gradi se nova hala za rezanje sa svom potrebnom opremom i novim strojevima, uključujući i plazma rezačice te robotsku liniju za rezanje profila, željeznička pruga uvodi se u skladište, montira se nova panel linija...

Nakon dvijetisućete Uljanik se vraća svom okušanom proizvodu, brodovima za prijevoz automobila, ali radi iskorak u nišu brodova za prijevoz žive stoke ugovaranjem broda Becrux, prvog broda tog tipa izgrađenog kao novogradnja. Najveći iskorak u nišu iznimno složenih brodova Uljanik je napravio s jaružalima za Jan De Nul Grupu.
Tijekom 2013. godine 3.MAJ Brodogradilište iz Rijeke, drugo najveće brodogradilište na sjevernom Jadranu, integrirano je u ULJANIK Grupu.
U svojoj dugoj povijesti do danas Uljanik je gradio sve vrste brodova za kupce širom svijeta. Danas se Uljanik usredotočuje na izgradnju visokosofisticiranih plovila kao što su jaružala, radne platforme, brodovi za prijevoz žive stoke i RORO brodovi.
Godine 2016. Uljanik je ušao u svijet polarnih krstarenja ugovarajući prvi luksuzni istraživački brod u svijetu s australskom Scenic Groupom.

26.03.2019. u 12:10 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 25.03.2019.

DIGITALNI MARKETING


KONFERENCIJA U OPATIJI

U Opatiji će se 9 i 10. travnja održati konferenciji o digitalnom marketingu u turizmu! Namjenjen je svima koji učestvuju u turizmu koji oglašavaju svoje smještajne kapacitete, plovila, sportsko rekreacijske kapacitete i ostalo. Program i kotizacija na Internet adresi :

http://www.internetadria.com/program/



DIGITALIZACIJA MIJENJA NAČIN RADNOG PONAŠANJA


Digitalna transformacija pojam je koji obuhvaća različite transformacije u poslovnim sustavima, što podrazumijeva izmjene dosadašnjih načina razmišljanja i poslovanja te obuhvaća tehničke promjene u obliku digitalizacije i automatizacije. Prije samo nekoliko godina društvene mreže, koje se danas koriste, u Hrvatskoj nisu postojale, a danas su važno mjesto na kojem je moguće pozicionirati svoju tvrtku. Giganti poput Amazona ili eBaya među najvećim su online trgovinama na svijetu bez ijedne sagrađene poslovnice. Nova radna mjesta koja se otvaraju nisu niti postojala prije nekoliko godina, a danas već na tim pozicijama rade ljudi koji itekako razumiju digitalne procese, poput: Specijalista za internet marketing (Internet Marketing Specialist), SEO specijalista (Search Engine Optimization Specialist), Digitalnog dizajnera (Digital Designer), Administratora društvenih mreža (Social Media Manager), Dizajner mobilnih aplikacija (App designer), PPC specijalista (Pay Per Click Specialist) ili Analitičara velikih podataka (Big Data Analyst).
Digitalna transformacija znači i nove, efikasnije, dostupnije i jeftinije usluge. Naprimjer više nije potrebno telefonski zvati broj Taxi centrale, već svatko može naručiti prijevoz putem aplikacije (Uber, Bolt itd.), ili putem aplikacije naručiti hranu (Pauza, Wolt), a rezervacija smještaja je omogućena u samo par klikova (Airbnb, Booking, i sl.). U određenim trgovinama moguće je plaćati beskontaktno karticom, pametnim telefonom ili je moguće kupovati putem interneta Ikea, Amazon, eBay itd.
Nove tehnologije, globalizacija i mobilnost pojmovi su koji mijenjaju svijet, način radnog ponašanja. Svjetsko se tržište širi, otvaraju se nova radna mjesta i razvijaju se nove - digitalne vještine, koje su dostupne svima. Tko ne idete u korak s trendovima u svojem poslovnom okruženju, teško će se uklopiti u promjene koje se razvijaju i u bliskoj budućnosti su.
Digitalno znači i mjerljivo, a ako se može mjeriti, potrebno je znati kako, kojom mjerom i kakve zaključke iz njih izvući. Takve potrebe iziskuju i konkretna znanja, poput programiranja, analitike, psihologije i statistike, kreativnosti, organizacije, ali i hibridnih oblika ovih vještina i multidisciplinarnost.
Prema analizama Digitaleurope(link is external), vodeće trgovačke udruge koja predstavlja digitalne transformacije unutar industrije u Europi, do 2025. godine 52% radnika morat će usvojiti nova znanja iz područja digitalne tehnologije. Također, očekuje se da će se barem 6% žena specijalizirati unutra ICT segmenta.
Izvor teksta : Europska komisija<


25.03.2019. u 13:29 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 24.03.2019.

AKCIJSKI PLAN KRATKOG LANCA OPSKRBE PROIZVODIMA PROIZVEDENIM NA SELU



U PRVOJ GODINI PROIZVOĐAĆI ZAGREBAČKOG PRSTENA A ONDA I OSTALI !

Na 148. sjednici Vlada Republike Hrvatske 21. ožujka prihvatila je Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine koje je pripremilo i predložilo Ministarstvo poljoprivrede.

U obrazloženju ovog prijedloga kaže se da se sve veća važnost daje podrijetlu i kvaliteti hrane, a kratki lanci opskrbe u tom kontekstu omogućavaju svježiju i kvalitetniju hranu te zdraviju prehranu, važno je promovirati ove lance opskrbe. Izravnim sudjelovanjem u tržišnom nastupu, odnosno smanjenjem broja posrednika, proizvođačima ostaje veći udio dodane vrijednosti proizvoda, osnažuje se lokalna ekonomija i omogućava se udruživanje proizvođača s ciljem održivosti poljoprivredne proizvodnje i opstojnosti mikro, malih i srednjih poduzeća i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Kako bi se u primjerenom roku omogućilo da se ostvare ove namjere predložen je Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora u 2019. i 2020. godini.

KRAĆI PUT OD PROIZVODNJE DO POTROŠNJE

Stratešku važnost lokalne proizvodnje hrane, odnosno kratkih lanaca opskrbe, prepoznata je i u EU. Europska komisija je u zakonodavstvo, koje se odnosi na politiku ruralnog razvoja, ugradila mjere koje potiču i podržavaju razvoj ruralnog područja, lokalnog sektora proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. To znaći da se radi o kraćem putu transporta od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. uz osiguravanje sljedivosti, svježine i kvalitete hrane, kratkoće transporta i smanjivanja negativnih emisija i utjecaja na okoliš. Obzirom da zakonske odredbe o javnoj nabavi, ponuda s najnižom cijenom nije jedini kriterij prilikom odlučivanja naručitelja o izboru budućeg dobavljača. Potrebno je javnim naručiteljima omogućiti ujednačenu, transparentnu i ne diskriminirajuću primjenu kriterija kvalitete pri nabavi poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane.
Preporučenom primjenom kriterija i relativnih faktora važnosti u javnoj nabavi poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane, omogućuje se se javnim naručiteljima da vrednuju osobine ponuđene robe u pogledu svježine i kvalitete hrane, kratkoće transporta i smanjivanja negativnih emisija i utjecaja na okoliš, odnosno da samo kriterij cijene ili troška nije jedini kriterij za odabir najpovoljnije ponude.
Da bi se u primjerenom roku omogućilo javnim naručiteljima provesti edukacije u području pripreme kriterija za javne nabave hrane, Akcijskim planom definiran je okvir za provođenje edukacija za javni sektor, koji se u prvoj godini provode na primjeru zdravstvene ustanove KBC Zagreb, a u daljnjim godinama uz sukcesivno uključivanje svih javnih naručitelja.

OSNIVANJE PROIZVOĐAČKIH ORGANIZACIJA

Da bi dobavljači s ponudama sudjelovali u postupcima javne nabave, a u cilju objedinjavanja ponude hrane promiče se osnivanje proizvođačkih organizacija, operativnih skupina za kratke lance opskrbe i lokalna tržišta, osnivanja subjekata u poslovanju s hranom radi pred pripreme hrane za javne ustanove, smanjenja otpada od hrane. Ove aktivnosti se u prvoj godini pokreću u okvirima proizvođača zagrebačkog prstena, a u daljnjim godinama educiranje poljoprivrednih proizvođača i dobavljača širi se na područje cijele Republike Hrvatske.
Očekivani rezultat je nutritivno veća kakvoća obroka i uštede javnim ustanovama.
Radi ujednačene i lakše primjene zakonskih odredbi o javnoj nabavi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu i hranu će donijeti Odluku o određivanju kriterija i relativnih pondera za odabir ekonomski najpovoljnije ponude u kojima su predmet nabave poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i hrana.
U Zaključku piše da se zadužuju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane da sukladno nadležnostima sudjeluju u provedbi Akcijskog plana koji je Vladi dostavilo Ministarstvo poljoprivrede.

24.03.2019. u 13:57 • 0 KomentaraPrint#^

MOST NEZAVISNIH LISTA 38 SATI U SABORU PREDLAGAO SVOJE AMANDMANE


BITI ĆE ONAKO KAKO HDZ ODLUČI!

Trud se ne isplati. Biti će onako kako HDZ odluči. A da li je to demokratski, da li je pravedno, to HDZ-u nije važno. Važno je imati moć koja proizlazi iz pozicije vlasti. Sto bi drugo moglo biti važnije ? Možda građani koji žive u lijepoj zemlji bahatih i samovoljnih političara vladajuće stranke? Možda mladi koji iseljavaju iz zemlje jer ne mogu, izjavljuju, živjeti u zemlji u kojoj osjećaju nesigurnost radi korupcije, bahatih političara i nepravde ? A političari stranke na Vlasti ne dovode svoje političko ponašanje u vezu sa odgovornošću prema građanima koji su ih na posljednjim parlamentarnim izborima svojim glasovima doveli na Vlast . Što je odgovornost kada HDZ odlučuje? Odgovornost je tek riječ napisana na papiru, zgužvana i bačena u koš za smeće !

Tako se može kratko sažeti poruka koja proizlazi iz događanja sjednice najduža u povijesti Hrvatskog Sabora koja je trajala 38 sati od 21.3 od 15 sati do 23.3 do iza ponoći. Oporbeni saborski zastupnici izjašnjavali su se na više od 900 amandmana na konačni prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne promiđbe i referenduma. Najviše amandmana njih 888 podnio je Most nezavisnih lista, a ostale amandmane podnijela je Amsterdamska koalicija. Na amandmane je u Saboru odgovorala i Zakon branila državna tajnica Ministarstva uprave Josipa Rimac.
Novim Zakonom biti će određen minimalni iznos sredstava za općine gradove i županije, što će biti obvezatni osigurati u svom proračunu za redovito godišnje financiranje stranaka. Iznosi se krecu od 1000 kuna po vijećniku u najmanjim općinama do 8 000 za vjećnike u Zagrebu. Za iznose vrijednije od 5000 kuna morat se zaključiti ugovor između donatora i primatelja. Povečava se temeljem Zakona i ukupan iznos dopuštenih troškova za promiđbu za izbore za EU parlament s dosadašnjih 1,5 milijuna kuna, na četiri milijuna kuna.


HRVATSKI SABOR BEZ RADNOG VREMENA

Ta stavka troškova za izbore za EU parlament posebno nije naišla na odobravanje Bože Petrova i on je vjerovao u četvrtak kada je počela sjednica da do ponedjeljka 25.3. kada je zadnji dan za objavu Zakona, da procedura iznošenja amandmana ne može biti zavšena, da novi zakon neće stupiti na snagu, a s njim ni znatno veća suma za promiđbene aktivnosti za EU izbore. Oporbi je bilo sporno to što se Zakon donosi neposredno uoči raspisivanja Europskih izbora te da na snagu stupa već slijedeći dan po objavu u Narodnim novinama.
No propisana procedura je takva da je rasprava morala teći i po danu i po noći, bez stanke, bez pauze, sve do završetka rasprave o amandmanima. Ispostavilo se da Hrvatski Sabor nema propisano radon vrijeme, ni za saborske zastupnike ni za saborske službenike, da se tu saborska rasprava i glasovanje može provoditi kako kada i kome odgovara.
I kada je stranka nezavisnih lista Most završila s podnošenjem amandmana pred kraj 22.ožujka, od kojih ni jedan nije prihvaćen već su svi odbijeni, saborski zasupnici vladajuće većine došli su u Sabor, počeli su dolaziti u Sabor nakon 21 sat navečer. Oko ponoći došao je i premijer Plenković koji se vratio iz Bruxellesa i provedeno je glasanje usred noći . Zakon o financiranju političkih aktivnosti izborne promiđbe i referendum prihvaćn je s 81 glasom. Svi saborski zastupnici protivnici Zakona izašli su iz Sabora, ne glasujući protiv, i tako su anulirali trud predlagatelja amandmana koji će sada samo ostati u analima pripovijedanja, a ne i u zabilježbi protivnika Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne promiđbe i referenduma.
I dok je Božo Petrov rekao u Saboru premijeru Plankoviću da za liječenje djece oboljelu od spin raze novca nema, a da za predstavljanje njihovih lijepih lica na plakatima i spotovima za izbore za EU sada će novca biti još i više, premijer RH Plenković je odgovorio
da se ništa ne mijenja u izbornim pravilima, da sve stranke imaju iste uvjete, da ovo što HDZ I koalicija radi, je racionalno i razumno, a ovo što radi oporba je besmisleno, banalno, nepotrebno, krivo, loše i protiv interesa građana.
Saborski zastupnik iz stranke Most Nikola Grmoja je u sabornici prije glasovanja 23.3. rekao da su ponudili nadu hrvatskim građanima i pokazali da se vladajućima može pružiti otpor.
Predsjednica RH Grabar Kitarović raspisati će izbore za EU u utorak 26.ožujka.

Zouhar Zec Margareta

24.03.2019. u 00:00 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 22.03.2019.

SVJETSKI METOROLOŠKI DAN




SUNCE JE POKRETAČKA SILA VREMENA





Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije od 1.1. 2016. je Petteri Taalas ( WMO-a) finac i ravnatelj Finske meteorološke službe, povodom
Svjetskog meteorološkog dana 23. ožujka čije su teme Sunce, Zemlja i vrijeme napisao je poruku koju je hrvatski Državni hidrometeorološki zavod
proslijedio medijima. Evo kako glasi njegova poruka:


Sunce je izvor energije koja pokreće sav život na Zemlji. Ono upravlja vremenom, oceanskim strujama i hidrološkim ciklusom. Sunce utječe na naše raspoloženje i svakodnevne aktivnosti. Ono je inspiracija za glazbu, fotografiju i umjetnost.

Udaljeno gotovo 150 milijuna kilometara od Zemlje, Sunce je srce našeg Sunčevog sustava i održava naš planet dovoljno toplim kako bi život uspijevao. Ta vruća kugla užarene plazme je već više od 4,5 milijardi godina pokretačka sila vremena, klime i života na Zemlji.

Satelitska mjerenja kroz proteklih 30 godina pokazuju da se Sunčeva energija nije povećala stoga novije izmjereno zagrijavanje Zemlje ne možemo pripisati promjenama Sunčeve aktivnosti.

Porast temperatura - koje tope led i zagrijavaju oceane – uzrokovan je dugovječnim stakleničkim plinovima u atmosferi. Koncentracije ugljikovog dioksida dosegle su 405,5 ppm u 2017. te nastavljaju rasti.

Posljedično od 1990. godine dugovječni staklenički plinovi povećali su za 41% ukupno forsiranje zračenjem odnosno povećali su učinak zagrijavanja atmosfere. Udio CO2 u ukupnom porastu zagrijavanja zračenjem u posljednjem desetljeću je oko 82%.

Ako se nastavi sadašnji trend porasta koncentracije stakleničkih plinova, tada možemo očekivati porast temperature od 3 ° C do 5 ° C do kraja stoljeća. To je znatno iznad cilja Pariškog sporazuma Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama čiji cilj jest zadržati globalni prosječni porast temperature ispod 2 ° C i što bliže 1,5 ° C.
Klimatske promjene dovele su do učestalijih toplinskih ekstrema i novih apsolutnih temperaturnih vrijednosti kako na lokalnoj dnevnoj tako i na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Valovi vrućine počinju ranije i završavaju kasnije tijekom godine te su sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena.
Klimatski modeli projiciraju povećanje srednje temperaturu u većini kopnenih i oceanskih područja, toplinske ekstreme u većini naseljenih područja, velike količine oborine u nekoliko regija i vjerojatnost suše i manjak količine oborine u ponekim regijama. Predviđa se da će klima sve više utjecati na zdravlje, život, sigurnost hrane, opskrbu vodom, sigurnost ljudi i gospodarski rast kako se povećava globalno zagrijavanje.

Sunce može pružiti alternativni izvor energije koji je dostupan i kada je oblačno. Energija Sunca se uistinu koristi širom svijeta i sve se više koristi u proizvodnji električne energije, za grijanje te pri desalinizaciji vode.
Razumijevanje utjecaja Sunca na vremenske i klimatske pojave je stoga ključno za temeljnu misiju WMO-a, a to je izgradnja društva otpornog na klimatske promjene.
Integrirani multidisciplinarni pristup klimatskom istraživanju WMO-a (engl. the Earth System approach) pružit će najbolje moguće znanstvene i operativne usluge u svrhu potpore zemljama kada je riječ o vremenu, klimi, hidrologiji, oceanima i okolišu.

Petteri Taalas
Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO)

22.03.2019. u 13:12 • 0 KomentaraPrint#^

SPORAZUM O SURADNJI DVA TURISTIČKA KLASTERA


PRSTEN OD PET NACIONALNIH PARKOVA


Kod razvijanja održivog turizma u zaštićenim područjima potrebno je brinuti o kvaliteti usluga koje se temelje na lokalnim, autentičnim iskustvima i znanjima, a koje čuvaju kulturno nasljeđe, tradicijski način života i tradicionalno korištenje prostora. Jedan je to od zaključaka iznesenih na panel raspravi 21.ožujka na temu „Potencijali i rizici turizma u zaštićenim područjima“, koja je održana u Bihaću, u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Turističkog klastera UNASANA.

Na skupu su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, upravljači zaštićenih područja i predstavnici svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz BiH i Hrvatske. Tijekom panela prezentirani su uspješni primjeri razvoja turizma u zaštićenim područjima iz regije, a susret je završio potpisivanjem sporazuma o suradnji između susjednih turističkih klastera - TK UNASANA i Lika Destination.

„Nakon što je Turistički klaster UNASANA uspješno formalizirao suradnju s klasterom Hercegovina, potpisivanje sporazuma sa susjednim klasterom iz Like velik je korak za razvoj održivog turizma u ovoj regiji“, ističe Zrinka Delić, voditeljica WWF-ovog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude – Terenski projekt Una“. „Razvoj turizma u zaštićenim područjima je privilegija i izazov, ali i velika odgovornost jer je ponudu i posjete turista potrebno organizirati na način da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti. Klasterizacija u turizmu je trend koji je odavno zahvatio Europu i pokazao se kao uspješan model jačanja turizma u lokalnim zajednicama, te kao model povećanja konkurentnosti na tržištu. Današnji panel, u kojem smo saznali brojna iskustva iz susjednog klastera Lika Destination, odličan je vjetar u leđa klasteru UNASANA“.
Destinacije UNASANA i Lika tvore u Europi jedinstven prsten od čak pet nacionalnih parkova iznimno bogatih vodenim resursima, što je dodatan razlog za očuvanje prirode, ali i promociju turističke destinacije. Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Una već imaju potpisan ugovor o suradnji na zaštiti prirodnih vrijednosti, što dodatno nadograđuje nova suradnja dvaju klastera.
"Obzirom da Klaster Lika Destination već provodi projekt brendiranja destinacije kao destinacije zaštićenih prirodnih područja i gastro destinacije, ovo iskustvo svakako će dobro doći i kolegama TK UNASANA“, uvjerena je Petra Butković, voditeljica Klastera Lika Destination. „Osim iznimno bogatim prirodnim ljepotama, ove destinacije trebaju biti prepoznate i po lokalnim gastro specijalitetima ali i kulturno povijesnim vrijednostima i drugim specifičnostima. Ova suradnja tek će doći do punog značenja budemo li zajedno koristili dostupna europska i druga financijska sredstva za razvoj i dobrobit ovih dviju susjednih destinacija“.
TK UNASANA osnovan je u okviru provođenja regionalnog projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude“(PA4NP) koji provodi WWF Adria a finaciran je od strane Švedske razvojne agencije (Sida).

ZAKLJUČCI RASPRAVE
1. Za razliku od turizma na kakav smo navikli, gdje se uspjeh mjeri u broju posjetitelja, turizam u zaštićenim područjima trebamo razvijati održivo. Države, uključujući i zaštićena područja, trebaju prestati gledati broj posjetitelja kao isključivi pokazatelj uspjeha turizma.

2. Kod razvijanja održivog turizma u zaštićenim područjima potrebno je brinuti o kvaliteti usluga koje se temelje na lokalnim, autentičnim iskustvima i znanjima, i koje čuvaju kulturno nasljeđe, tradicijski način života i tradicionalno korištenje prostora.

3. Sastavni dio svih usluga u turizmu u zaštićenim područjima treba uključivati kvalitetnu edukaciju i interpretaciju te na taj način doprinijeti boljem razumijevanju prirodnih procesa i očuvanju prirode, a i boljem međukulturnom razumijevanju i toleranciji.

4. Utjecaj turističkih aktivnosti u zaštićenim područjima obavezno je potrebno pratiti s okolišnog, prirodnog i socijalnog aspekta.

5. Kako bi osigurali dugoročnost i održivost klastera i podizanje kvalitete njihova rada, potrebno je osigurati pravovremenu i redovitu stručnu edukaciju njihovih članova.

6. Kako kroz klaster u velikoj mjeri jačamo privatni sektor, važno je da se institucionalno i zakonski stvori okvir za podršku klasterima.

7. Klasteri su glas lokalnog turističkog tržišta i izvor inovativnih rješenja. Utoliko bi inicijativa za promjenom strategija i regulativa, koja dolazi iz klastera, trebla biti uvažena.

8. Školski kurikulum za obrazovanje stručnog kadra u turizmu kao i njegove kvote treba biti krojen prema stvarna potrebama tržišta rada i usuglašen s potrebama turističkih klastera.

Zoran Šeremet, Odjel komunikacija WWF Adrije u Bosni i Hercegovini, +387 63 250 733, zseremet@wwfadria.org






22.03.2019. u 01:52 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 20.03.2019.

DAN SREĆE I DAN BEZ MESA - 20 OŽUJAK


MOGU LI VEGETARIJANCI ZAUSTAVITI KLIMATSKE PROMJENE ?


Opća skupština Ujedinjenih naroda svojom Rezolucijom 2012. godine je odredila da je 20. ožujak Međunarodni dan sreće.
Prijatelji životinja pak 20. ožujak proglasili su Svjetskim danom bez mesa i propagiraju prehranu bez mesa. Drugim riječima, danas ne treba jesti meso, ali udruga Prijatelji životinja gradi ozbiljnu životnu filozofiju na ishrani bez mesa - na vegetarijanstvu. To je velika i ozbiljna tema - jer nije svaki ljudski organizam sposoban aktivno živjeti bez konzumacije mesa - ali o tome se mnogo manje govori.
Mnogo se manje govori i o nutritivnim vrijednostima namirnica koje su namijenjene konzumaciji umjesto mesa, jer namirnica nije samo ukus, dobar miris, namirnica je iznad svega nutritivna vrijednost. Nigdje se ne može pročitati da bi vegetarojanci - češće nego konzumenti mesa - trebali kontrolirati svoju krvnu sliku i opće zdrastveno stanje.(mzz)


Povodom Dana bez mesa Prijatelji životinja navode 10 najčešćih mitova o mesu i pozivaju da svaki dan bude – dan bez mesa.
U informativnom smislu objavljujem tu informaciju - koju sam primila iz udruge Prijatelji životinja


"Početak proljeća poznata je motivacija za pozitivne aktivnosti i promjene u našim životima, pa tako i izvrstan povod za upoznavanje biljne prehrane. „Možemo li biti vegani i teško fizički raditi? Postoji li humano klanje? Je li riba meso? I biljke boli? Ova i slična pitanja provlače se već desetljećima u neuspjelim pokušajima opravdanja konzumacije mesa. Svjetski dan bez mesa 20. 3. prilika je da ih nazovemo njihovim pravim imenom – mitovima”, poručuje Stjepan Hrastić iz udruge Prijatelja životinja.

„Svjetski dan bez mesa počeo se u svijetu obilježavati 20. ožujka prije više od 30 godina, povodom prvog dana proljeća. Krajnje je vrijeme da se napokon riješimo tih razbijenih mitova o mesu, kojima je ‘rok trajanja’ odavno prošao, i činimo dobre stvari za životinje, okoliš i vlastito zdravlje”, dodaje Hrastić.

Prijatelji životinja ovim povodom na www.prijatelji-zivotinja.hr objavljuju najraširenijih 10 mitova o bezmesnoj prehrani te pozivaju sve da barem 20. ožujka skuhaju jelo bez mesa, provedu dan na veganskoj prehrani i/ili započnu 30-dnevni Vege izazov koji se nalazi na www.veganopolis.net:

Bez mesa, ne mogu se zasititi.
- Veganska hrana itekako može zasititi i pritom nam ne oduzeti energiju.

Bez mesa, obrok mi ne može biti ukusan.
- Veganska hrana iznimno je ukusna i možete uživati i u okusima na koje ste navikli.

Bez mesa, obroci su komplicirani.
- Veganska hrana može biti i vrlo jednostavna i brzo napravljena.

Bez mesa, ne mogu se baviti sportom ili vježbati u teretani.
- Veganska hrana pomaže ostvarenju dobrih rezultata, što su prepoznali mnogi sportaši.

Bez mesa, trebali bismo proizvoditi više biljne hrane.
- Veganska hrana štedi prirodne resurse i pitku vodu te sprječava glad u svijetu.

Bez mesa, globalno zatopljenje bilo bi na istoj razini.
- Veganska hrana najviše utječe na zaustavljanje klimatskih promjena.

Bez mesa, ne mogu biti zdrav.
- Veganska hrana pruža nam vitalnost i dugovječnost.

Bez mesa, trudnice i djeca ne dobivaju sve što im treba.
- Veganska hrana odlična je za trudnice i djecu i daje im sve potrebne nutrijente.

Bez mesa, trebalo bi jesti barem ribe.
- Veganska hrana ne uključuje ribe, a meso riba ne sadrži ništa čega nema u biljnoj hrani.

Bez mesa, životinje i dalje pate.
- Veganska hrana izravno utječe na životinje i spašava ih od boli i smrti.

„Konzumacija mesa i drugih životinjskih proizvoda potpuno je nepotrebna i neopravdana. Aktivirajmo se i spasimo životinje, Zemlju i naše zdravlje. Mitovi out na Meatout”, poručuju Prijatelji životinja".

20.03.2019. u 07:33 • 0 KomentaraPrint#^

CEIZ INDEKS EKONOMSKOG INSTITUTA


U SIJEČNJU RAST OD 0,12 INDEKSNIH BODOVA

CEIZ indeks je u siječnju 2019. zabilježio rast vrijednosti od 0,12 indeksnih bodova u odnosu na prosinac 2018. Ujedno je vrijednost indeksa u siječnju bila i za 0,10 indeksnih bodova veća u odnosu na prosječnu vrijednost indeksa u zadnjem tromjesečju 2018. To upućuje na zaključak da je ekonomska aktivnost u zemlji početkom 2019. neznatno ojačala u odnosu na zadnje tromjesečje 2018., koje je bilo obilježeno usporavanjem ekonomske aktivnosti. Međutim, s obzirom na to da je vrijednost indeksa u prvom mjesecu 2019. bila manja u odnosu na siječanj 2018., zaključak je da jača ekonomska aktivnosti na početku 2019. ali ima ograničen karakter. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, proizlazi da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u prvom tromjesečju ove godine mogla iznositi 2,4 posto, što je tek za 0,1 postotni bod više u odnosu na godišnju stopu rasta BDP-a od 2,3 posto ostvarenu u zadnjem tromjesečju 2018., ali ujedno i 0,2 postotna boda niže od ukupne stope rasta BDP-a ostvarene u 2018. Kako bi se ova prognoza rasta BDP-a za prvo tromjesečje 2019. mogla sa sigurnošću potvrditi, trebat će ipak pričekati izračune i objave vrijednosti indeksa za veljaču i ožujak 2019.


Podsjećanje - što je CEIZ indeks?
Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks – je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Njegova je svrha da pruži pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima. Metodološki detalji ocjene CEIZ indeksa opisani su u znanstvenom radu: Rašić Bakarić, Ivana, Marina Tkalec i Maruška Vizek, 2016, "Constructing a Composite Coincident Indicator for a Post-Transition Country", Ekonomska istraživanja (Economic Research), 29 (1), str. 434–445.

Uporabna vrijednost CEIZ indeksa je višestruka. Kao prvo, CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Drugo, za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Treće, CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja.

Indeks se tumači tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti. Izvor: Ekonomski institut Zagreb

20.03.2019. u 07:20 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 19.03.2019.

REFERENDUMSKA INICIJATIVA TRI SINDIKATA


" 67 JE PREVIŠE"

Na konferenciji za novinare održanoj 18. ožujka u sjedištu Sindikata Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata, rečeno je da će pod zajedničkim imenom referendumska inicijativa „67 je previše „ od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine prikupljati potpise u smislu referenduma koji je oblik izravnog odlučivanja, u ovom slučaju o promjenama uvjeta za mirovinu.
Mirela Bojić, nacionalna koordinatorica Inicijative rekla je da se referendumsko pitanje odnosi na tri stvari: "Vraćanje praga na 65 godina za odlazak u starosnu mirovinu gdje vam se neće umanjiti mirovinu, gdje vas država neće penalizirati. Penalizacija je podignuta na 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Mi tražimo da se smanji na 0,2, što znači da bi prema sadašnjem zakonu bili kažnjeni s 18 posto, a s našim prijedlogom to će umanjenje biti 12 posto. Ubrzavanje izjednačavanja žena i muškaraca za odlazak sa 65 godina je prebrzo, a to se dogodilo novim Zakonom. Želimo da se to izjednačavanje vrati na razinu kakva je bila u ranijem Zakonu i da to ide sporije. Dotaknut ćemo se i mirovine dugogodišnjih osiguranika – ljudi koji su napunili 60 godina života i 41 godinu staža. Mislimo da nema nikakve potrebe da se dob za odlazak u takvu mirovinu, nakon tako dugog rada diže. Smatramo da trebaju ostati uvjeti ostati kakvi su bili prije - 61 godina života" - rekla je Mirela Bojić
Predsjednik SSSH Mladen Novosel rekao je da su sindikalne središnjice odlučile kroz Inicijativu "67 je previše" ispraviti nepravdu koju su ova Vlada i saborska većina nanijele svima koji idu u mirovinu.
" Pokušali smo s jasnim argumentima, Ministarstvu rada i ministru Paviću, koji je bio nositelj izmjene mirovinskih zakona, argumentirano dokazati da je ovakav prijedlog nerazuman. Međutim nismo uspjeli i pozivamo hrvatske građane da potpisom za referendum postanu sudionici promjena, sudionici promjene hrvatskog mirovinskog sustava, sudionici perspektive za sve građane u RH."
Krešimir Sever, predsjednik NHS-a rekao je da je sindikat hrvatskim građanima, 20. listopada 2018. na velikom prosvjedu na Europskom trgu dao svoju javnu i jasnu obvezu.“ Obvezali smo se, a obećanje izvršavamo, kada smo rekli da je taj prosvjed početak ako se nešto ne dogodi u promjenama samog Zakona. Kako je vlast tvrdoglavo nastavila u pravcu koji je izravno protivan interesima vlastitog naroda, mi izlazimo sa svojim obećanjem“
Predsjednik MHS-a Vilim Ribić osvrnuo se na dva motiva vezana uz najavu provođenja referenduma. Jedno je odnos Vlade i EU prema ovom pitanju.
" Vrlo često ćete u Bruxellesu čuti kako se Vlade izvlače na Europsku uniju kada donose ovakve nepopularne mjere, a Vlade će često govoriti kako je EU ona koja traži te mjere. U ovom slučaju istina je dvostruka. Vlada je ta koja je donijela ove mjere i njena je odgovornost konačna i krajnja odgovornost na donošenju ove perverzne mjere koja je zapravo napad na ljudsko dostojanstvo u poznim godinama života. Ali istodobno, takva odluka je došla i kao savjet iz Bruxellesa Dakle, imamo i jednu i drugu instancu odgovornu za ovakva nehumana i neljudska rješenja" – rekao je Vilim Ribić.


19.03.2019. u 13:09 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 17.03.2019.

U VELJAČI 262.760 GRAĐANA U FINNANCIJSKOJ BLOKADI



ZA DUG VEĆI OD MILIJUN KUNA BLOKIRANE 1.534 OSOBE

Prema podacima FINE od 15. ožujka u financijskoj blokadi je bilo 262.760 građana, što je za 1.826 građana ili 0,7% manje nego krajem siječnja 2019. godine, a za 61.955 odnosno 19,1% građana manje nego prije godinu dana.

Zbog neplaćenih obveza, 28. veljače 2019. godine, u financijskoj blok bilo je 18.847 poslovnih subjekata, što je neznatno manje 0,04% u odnosu na siječanj 2019. Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 6,6 milijardi kuna, što je za 46,8 milijuna kuna, odnosno 0,7% više u odnosu na siječanj 2019.
Dug građana u visini glavnice iznosio je 17,2 milijarde kuna, što je za 155,8 milijuna kuna ili 0,9% manje u odnosu na prethodni mjesec, a 25,9 milijardi kuna manje u odnosu na veljaču 2018. godine.
Najveći dio duga, u iznosu od 6,5 milijarde kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), što je udio od 37,8%.
Najveći broj građana, 103.175, ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području J - Informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri. Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, njih 1.534 (udio u broju blokiranih građana 0,6%), iznosi 6,78 milijardi kn, što je udio u ukupnome dugu građana od 39,3%. Od 6,8 milijardi duga građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, najveći se dio duga odnosi na vjerovnike iz financijskog sektora, što iznosi 3,0 milijarde kuna.
Od 1. siječnja 2011. do 28. veljače 2019. godine zaprimljena je 9.548.261 osnova, od čega se 24,7% odnosi na poslovne subjekte, a 75,3% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 158,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 93,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na građane. U odnosu na razdoblje prije izmjene postojećih i donošenje novih zakonskih propisa u srpnju i kolovozu 2018. godine, smanjen je priljev novih osnova za oko 35 %.


17.03.2019. u 22:21 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 16.03.2019.

PROSVJEDNICI U SRBIJI UŠLI U ZGRADU RTS-a

ŽELE ŽIVJETI U ZEMLJI BEZ NASILJA


Dio sudionika prosvjeda " 1 od 5 milijuna" koji se već 13. subotu održava u Beogradu ušli su tijekom večerašnjeg prosvjeda u zgradu radiotelevizije Srbije (RTS). Željeli su naime da se njihovom predstavniku dozvoli javno obraćanje, što je spriječila policija.
Prosvjednici naime zamjeraju RTS-u što informira o prosvjedima koji se događaju diljem svijeta, ali ne informira o prosvjedu koji se događa u Beogradu i mnogim gradovima Republike Srbije. Prosvjednici izjavljuju novinarima da RTS nije javni servis građana već servis laži i cenzure. Informacija je naime da je večerašnji prosvjed 16. ožujka " 1 od 5 milijuna" održan u 90 gradova u Republici Srbiji.
Prosvjednici prema vlastitim izjavama prosvjedom žele poručiti da žele živjeti u normalnoj zemlji bez nasilja. Povod za početak prosvjeda bio je fizički napad na jednog člana opozicijske stranke potkraj prošle godine.
Prosvjednici su istakli zahtijev u kome traže da do 13. travnja 2019. državni vrh Srbije, konkretno predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić daju ostavke, te da se omogući održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora. (zouhar zec m)

16.03.2019. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

TOLUŠIĆ U VIROVITICI NAJAVIO IZRADU STRATEGIJE ZA RAZDOBLJE NAKON 2020.



U TIJEKU JE IZRADA STRATEŠKIH DOKUMENATA


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede ministar Tolušić je u Virovitici na otvaranju sajma Viroexpo pozvao poljoprivrednike da se uključe u izradu strategije za razdoblje nakon 2020 godine!! U priopćenju piše slijedeće:
"Već sada se pripremamo za novo programsko razdoblje nakon 2020. godine, pa smo održali niz savjetovanja s poljoprivrednicima i građanima u okviru kojih je vođena rasprava o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike. Idemo i korak dalje, pa u suradnji sa Svjetskom bankom oblikujemo ciljeve i smjernice za unaprjeđenje hrvatske poljoprivrede i ribarstva, povećanje konkurentnosti te stvaranja preduvjeta za održivi gospodarski i društveni razvoj svih krajeva Republike Hrvatske“ – poručio je poljoprivrednicima potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić na otvaranju 24. međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 15. ožujka u Virovitici te naglasio „Strategiju ne radimo da bismo imali još jedan dokument u ladici, radimo je da bismo znali u kojem smjeru trebamo u budućnosti ići i koje korake moramo poduzeti da bismo što prije došli do cilja. Zato je vaše mišljenje vrlo bitno i važno je da se informirate i sudjelujete u svakoj fazi izrade strateškog dokumenta. Ovo ne radimo zbog nas, nego zbog vas. Web stranica je od danas dostupna svima. Čitajte, informirajte se, pratite rasprave, uključite se.“

Naime u tijeku je izrada strateških dokumenata kojima će se odgovoriti na izazove u sektoru poljoprivrede i ribarstva za razdoblje nakon 2020. godine. Nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja i Višegodišnji plan razvoja ribarstva nakon 2020. godine definirat će ciljeve i smjernice djelovanja poljoprivredne politike kako bi se povećala konkurentnost hrvatske poljoprivrede.
Temelj za izradu strategija čine sveobuhvatne dijagnostičke analize trošenja javnih sredstava u sektoru poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i ekstenzivne konzultacije sa svim dionicima u sektoru. Uz ove strateške dokumente, izraditi ćemo i planove djelovanja za naredno razdoblje, osmisliti aktivnosti kojima ćemo ispuniti ciljeve strategija te razraditi i provesti inovativne pilot projekte u svrhu testiranja predloženih rješenja.

Sve ove aktivnosti poslužit će i kao temelj za proces izrade operativnih programa za sljedeći financijski okvir EU 2021.-2027.

Kako bi se prijedlozi strateških dokumenata u svim fazama njihove izrade, približili poljoprivrednicima i kako bi javnost u bilo kojoj fazi mogla dati svoj doprinos, prijedlog, komentar - izrađena je web stranica projekta na kojoj će se objavljivati svi dokumenti i pozivi na sudjelovanja u raspravama o nacrtima prijedloga dokumentacije koje će se održavati diljem zemlje, sve do lipnja kada će se prijedlog strategije uputiti u proceduru e-savjetovanja.
Prije prvog savjetovanja pozivamo poljoprivrednike na rješavanje anonimnog upitnika kojim želimo dobiti povratnu informaciju o smjeru budućeg razvoja. Da bi konačna verzija strateških dokumenata dobila nacionalni konsenzus i bila u skladu s potrebama i mogućnostima naših poljoprivrednih proizvođača, ribara i domaćeg, europskog i svjetskog tržišta, želja nam je da se što više ljudi iz realnog sektora priključi raspravi.
Ministarstvo poljoprivrede 2018. godine ugovorilo je program savjetodavnih usluga sa Svjetskom bankom, radi strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora te ribarstva. Program će trajati 23 mjeseca, a troškovi su 2,5 milijuna EUR–a. Izvori financiranja su 2/3 iz tehničke pomoći Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2020. te 1/3 iz tehničke pomoći Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. - 2020. Ovo je nastavak suradnje sa Svjetskom bankom na izradi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u kojoj poljoprivreda zauzima značajno mjesto, kroz tematsku radnu skupinu „Hrana i bioekonomija“. Novom strategijom osigurat ćemo komplementarnost s krovnim strateškim dokumentom i postaviti temelje za razvoj moderne poljoprivrede i ribarstva u sljedećem desetljeću.


16.03.2019. u 23:31 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 14.03.2019.

U SEZONI ZAPOSLENIMA MINIMALNA PLAĆA OD 5 000 KUNA NETO


DOGOVOR SINDIKATA S IMPERIALOM I HOTELIMA MAKARSKA

Prema informaciji iz Ministasrtva turizma hotelske kuće Imperial iz Raba i Hoteli Makarska dogovorili su sa sindikatima nova materijalna prava za zaposlene u ovoj godini, uključujući i jamstvo minimalnih neto primanja od pet tisuća kuna za sve koji odrade puni mjesečni fond sati od svibnja do kraja kolovoza, izvijestili su u srijedu iz tih tvrtki. Nove uvjete hotelske kuće dogovorile su sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske, a Imperial još i sa Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije.
Osim dogovorene minimalne neto plaće od svibnja do kolovoza, zajedničko je i da će svim radnicima, koji imaju neto primanja veća od 5000 kuna pa do 6500 kuna, biti isplaćena i nagrada za sezonu.

14.03.2019. u 23:50 • 0 KomentaraPrint#^

NEPRAVILNOSTI TROŠENJA JAVNOG NOVCA




SEDAM ZAPOSLENIKA A MANJAK OD 21 MILIJUN KUNA

Što piše u “Crnoj knjizi “ čije je materijale prikupila i izdala Udruga poreznih obveznika?
Knjiga sadrži kratke informacije o značajnim nepravilnostima trošenja novca iz kase državnog proračuna. Zakon o pravu na pristup informacijama proklamira pravo građana da znaju kako aktualna Vlada troši novac iz državnog proračuna, a Udruga poreznih obveznika Lipa upravo radi na način da sve nepravilnosti koje su tijela javne vlasti neodgovornim raspolaganjem učinila, predoči javnosti . A tijela javne vlasti su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska itd. Evo nekoliko primjera iz Crne knjige kako je trošen i kako se taj novac troši u nekim slučajevima i dalje.





Crna knjiga Udruge poreznih obveznika Lipa

DRŽAVA HRT-U GODIŠNJE DAJE DESETAK MILIJUNA KUNA ZA DIJASPORU
Prihodi od pristojbi čine više od 85 % prihoda HRT-a, što godišnje iznosi do 1,2 milijarde kuna. No ni to HRT-u nije bilo dovoljno za financiranje radijskog programa Glasa Hrvatske, programa namijenjenog dijaspori u Sjevernoj Americi.
Tako je 2013.godine potpisan ugovor između tadašnjeg premijera Zorana Milanovića I glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, po kojem će Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske financirati radijsku emisiju I satelitski program u Sjevernoj Americi.
HRT je za financiranje ovog proigrama u razdoblju od 2013. do 2017. godine od države ukupno dobio
66 milijuna I 500 tisuća kuna ( 13,3 milijuna kuna godišnje) Više od petine proračuna namijenjenog za Hrvate u dijaspori otišlo je na HRT. Potpisan je i novi ugovor između Vlade RH i HRT-a od 2018. Do 2022. Godine. Po novom ugovoru definirano je kako će za programske sadržaje za dijasporu ( među njima I novi program HRT5) godišnje biti izdvajan minimalan iznos od 10,8 milijuna kuna. ( Izvor državna revizija) Crna knjiga, str.38


KAKO SU AKADEMICI SAMI SEBI ISPLAĆIVALI POSEBNE NAGRADE?
Hrvatska akademija znanosti I umjetnosti (HAZU) svojim je članovima isplaćivala posebne nagrade u godišnjoj vrijednosti od nešto više od tri milijuna kuna.Posebne nagrade činile su 20,6% ukupnog rashoda za nagrade akademicima, pokazalo je izviješće Državne revizije 2015. godine.
Dok su stalne mjesečne nagrade članovima regulirane zakonom, posebne nagrade regulirane su samo statutom Akademije, a samo visina nagrada određuje se pravilnikom (unutarnjim aktom). U statute piše da se posebne nagrade dodijeljuju redovitim članovima koji obnašaju dužnisti predsjednika, podpredsjednika, glavnog tajnika, tajnika I zamjenika tajnika te izabranim članovima Predsjedništva, ali također i da Predsjedništvo može dijeliti posebne nagrade osobama koje obavljaju I neke druge funkcije – tako posebnu nagradu može dobiti gotovo svatko. Godine 2015. Posebne nagarde isplaćivale su se mjesečno za 44 akademika I osam članova suradnika koji obnašaju funkcije voditelja znanstvenih jedinica.
HAZU ima osjetno veći udio rashoda za zaposlene nego većina drugih institucija ( 77,5% ukupnih rashoda) dok se velikom većinom financira iz proračuna ( 81,7%). (Izvor državna revizija) Crna knjiga str. 84


UPOZNAJTE AGENCIJU KOJA JE ZASLUŽENO DOBILA NEPOVOLJNO REVIZIJSKO MIŠLJENJE
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte I naftnih derivate predstavljala je sve do rujna 2017. Središnje tijelo u RH za obvezne zalihe nafte, a glavni posao im je bilo formiranje, održavanje i prodaja naftnih derivate.
Ova agencija jedna je od rijetkoh agencija I institucija kojima je izraženo nepovoljno mišljenje Državne revizije u izvješćima za 2016. godinu.
Gotovo nije postojao segment poslovanja koji agencija nije kršila. Tako je koncem 2014. putem odvjetničkog društva Agencija podnijela dva tužbena zahtijeva za napatu ugovorene kazne za kršenje u izgradnji spremnika za naftne derivate koji su u vlasništvu JANAF-a. Stalno arbitražno tužište je u veljači 2016. Odbilo tužbe te je zbog toga agencija imala ukupne troškove u iznosu od gotovo dva milijuna kuna s PDV-om, od čega se na odvjetniče usluge odnosi 1,6 milijuna kuna, iako su imali mogučnost mirnopg riješavanja sporova.
Rasišpanje novca postojalo je i u korištenju poslovnog prostora: na svakog zaposlenika bilo je prosječno 61 m kvadratni poslovnog prostora. Plaćana su i tri parkirališna mjesta iako je agencija imala samo jedan službeni automobile! Samo tu je izgubljeno 163 tisuće kuna. Na kraju svega agencija sa sedam zaposlenika imala je manjak u 2015. Godini u iznosu od 21 milijun kuna, što ju je ćinilo uvjerljivo najgorom institucijom nad kojom je izvršena revizija za 2016. godinu. (Izvor državna revizija) Crna knjiga str. 68


10 TISUĆA KUNA ZA JANJCE U POLAČI
Općina Polača objavila je revizorsko izvješće za proteklih sedam godina, a najbizasrniji su dijelovi o domjencima i pečenim janjcima. Tako je za domijenak za 120 ljudi u hotelu Ilirija potrošeno 33 tisuće kuna. Za 49 kg pečene janjetine i sedam kilograma pečenog odojka u konobi U Šime potrošeno je 10,6 tisuća kuna.
Dio o donacijama udrugama još je sporniji . Novac se uglavnom davao nogometnom klubu Polača. Oni su godišnje dobivali iznose veće od svih ostalih iznosa zajedno. Iza njih su vatrogasci I kulturno umjetničko društvo. Nogometaši su najviše dobili 2014. I to 480 tisuća kuna. Kud Polači je tijekom sedam godina doniran iznos od 215 tisuća kuna. Općina nije vodila računa o tome kako su donacije potrošene. (Izvor: Izvješće o nepravilnostima – Općina Polača) Crna knjiga str.14


14.03.2019. u 12:41 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 13.03.2019.

CIVILNA UDRUGA LIPA PREDSTAVILA CRNU KNJIGU




KAKO SE TROŠI DRŽAVNI NOVAC?




Udruga poreznih obveznika Lipa, točnije njeni predstavnici Zoran Löw i Davor Huić, te ekonomisti Velimir Šonje i Vuk Vuković koji radi na University of Oxford predstavili su u Novinarskom domu u utorak 12. ožujka publikaciju manjeg formata od 90 stranica pod imenom
“Crna knjiga”. U toj su publikaciji kao štivo za čitanje priređena na sažet i kratak način 43 primjera neodgovornog trošenja novca poreznih obveznika, od strane države. Primjeri su sakupljeni iz javno dostupnih izvora, izvještaja državne revizije te prijave građana . Lipa je krajem 2018. pokrenula projekt na internet stranici www.crnaknjiga.hr kao platformu na kojoj civilna udruga evidentira neobične načine, ponekad vrlo čudne, neodgovorne načine trošenja novca iz državnog proračuna




S lijeva: Zoran Löw i Davor Huić predstavljaju Crnu knjigu

. A državni proračun novcem pune zaposleni građani, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. ”Crna knjiga”je najbolji primjer argumentiranja i upozoravanja građana da državnog novca uistinu ima ali da se troši bez prave kontrole i doslovno kako kome padne napamet.
Smisao je publikacije- kako piše u predgovoru – osmišljavanje javnih politika kojima bi se rasipanje suzbilo ili barem ograničilo.
Članovi udruge Lipa smatraju da bi se ovlasti Državnog ureda za reviziju trebale proširiti tako da institucije koje od revizije dobiju uvjetno mišljenje, a ne isprave nepravilnosti, budu sankcionirane dodjelom smanjenih sredstava u slijedećem fiskalnom razdoblju.
“ Hrvatska spade među najsiromašnije zemlje EU. Zaostajemo za zemljama od kojih smo još prije par godina bili razvijeniji i bogatiji. Jedan od razloga tome je i maćehinski odnos političkih elita prema javnim financijskim sredstvima. Ovim projektom želimo upozoriti građane na nemar kojim se upravlja njihovim sredstvima i potaknuti promjene na bolje “- istakao je predsjednik udruge Lipa Davor Huić.

Gospoda iz Udruge Lipa upozorili su da je "Uljanik - majka svih gubitaša". Izloženost države prema Uljaniku je 4, 3 milijarde kuna, više od 35 milijardi u 20 godina. Ministar financija RH Marić rekao je da je od 2010. godine do rujna 2018. Uljanik grupi izdano 7,5 milijardi kuna jamstava. Naime državna jamstva brodogradilištu Uljanik opasnpost su za opstanak državnog proračuna. Ono što se ponavlja u informacijama kada su u pitanju gubitaške tvrtke je to što se ponavlja izdavanje jamstava , što nema prave analize opravdanosti trošenja izdatog novca, nema osiguranja naplate, te nema nadzora trošenja sredstava- upozorio je Davor Huić.
O sadržaju Crne knjige pisati ću naknadno.




S lijeva: Davor Huić, ekonomisti Velimir Šonje i Vuk Vuković koji radi na University of Oxford i Zoran Löw. Fotke mzz



13.03.2019. u 12:33 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 11.03.2019.

SEKTOR DRVOPRERADE


KONFERENCIJE, SEMINAR I POTPORE


Hrvatski drvni klaster izdaje glasilo drvoprerađivačkog sektora Drvo & namještaj te mi je redakcija poslala desetak kratkih informacija o događanja u drvoprerađivačkom sektoru. Moj su izbor informacije i vijesti koje objavljujem:

DRŽAVNE POTPRE DRVNOJ INDUSTRIJI
Drvoprerađivačke tvrtke Strizivojna Hrast d.o.o. i Šerif Export-Import d.o.o. dva su od devet korisnika potpore Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za ulaganje temeljem Zakona o poticanju ulaganja poduzetnicima s područja cijele Republike Hrvatske. Proizvođač hrastova parketa Strizivojna Hrast ulaže više 40 milijona kuna za izgradnju pogona i nabavku strojeva, a u narednim godinama će moći iskoristiti i do 10 milijona kuna državnih potpora po ovoj osnovi. Planirana vrijednost ulaganja tvrtkde Šerif Export –Import prelazi 56 milijona za izgradnju pogona u Karlovcu i Glini, što će otvoriti 20 novih radnih mjesta, a od države će moći računati na potporu do 13,7 milijona kuna.„Potvrde i odluke dane su onima koji su se odvažili napraviti iskorak u svom poslovanju i tek su jedan dio velikog mozaika mjera kojima nastojimo potaknuti daljnji rast poduzetništva u Hrvatskoj, otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje boljeg i poticajnijeg poslovnog okruženja“ izjavio je ministar Darko Horvat na prošlotjednoj dodjeli.
Vrijednost ulaganja u trogodišnjem razdoblju svih odabranih projekata iznosi preko 1,3 milijarde kuna uz planirano otvaranje 375 novih radnih mjesta. Preostale potvrde za potpore dobile su tvrtke Bali d.o.o., IND-EKO d.o.o., C-SPACE d.o.o., Pjaca Rosa d.o.o., MOON CODE j.d.o.o., HSTEC d.d. i Valamar Riviera d.d.

Fotka: zouhar zec margareta

SEMINAR O GRADNJI DRVETOM
Seminar o gradnji drvetom održat će se 13.-14.3. u Linzu u Austriji. Seminar je dio promocije eko-gradnje u sklopu velikog EU projekta Danubiovalnet. Cilj radionice je promocija gradnje drvom kroz prezentacije i rasprave na seminaru i snažniji utjecaj na arhitekte kao važne donositelje odluka pri izboru graditeljskih materijala.
Seminar ima za cilj jačanje eko-inovacija, odnosno razvoj novih inovativnih bio-baziranih proizvoda te će, osim gradnje drvom, naglasak radionice biti i na međusektorskoj suradnji, a sudionici će se imati priliku upoznati s uspješnim austrijskim primjerima.
Na radionici će, osim sektorskih stručnjaka, sudjelovati i interesenti za prijavu EU projekata. Oba dana u popodnevnim satima predviđene su studijske posjete.

KONFERENCIJA O PROZORIMA
Međunarodna konferencija DAN PROZORA, održat će se 19.3. ,ove godine šesti puta, u hotelu Antunović u Zagrebu. Organizatori konferencije ift Rosenheim Hrvatska u suradnji s partnerskim institutom za prozorsku tehniku ift Rosenheim GmbH Njemačka pozivaju zainteresirane proizvođače građevinskih proizvoda (profila, prozora i vrata, ovješenih fasada, stakla, sjenila i zaslona, okova, čeličnih ojačanja, pribora za ugradnju i sl.), arhitekte, projektante, investiture iz Hrvatske i susjednih zemalja da se pridruže konferenciji i svojim sudjelovanjem daju doprinos temama konferencije.
Program konferencije uključuje predavače i teme koje će se odnositi na pametne prozore, emisije CO2, carbon footprint, EPD, LCA, montažu prozora vatrootpornost – CE označavanje, tumačenje razredbe/rezultata za vodonepropusnost, zrakopropusnost, otpornost na vjetar, energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu itd.
Više informacija i prijave moguće je dobiti meilom komac@ift-hrvatska.com

KONFERENCIJA NA KUPRESU
Četvrtu godinu za redom na Kupresu u hotelskom kompleksu ADRIA SKI 4. i 5. travnja 2019. održati će se konferencija s ciljem snažnijeg poticanja šumarskog i drvoprerađivačkog sektora jugoistočne Europe za unapređenje poslovanja i na bolju valorizaciju na šumi baziranih sektora kao i za aktivniju podršku vlasti na svim razinama. Organizatori ističu kako se već dosada bilježi dobar interes stručne javnosti te domaćih i inozemnih aktera, a osobito javnih poduzeća za gospodarenje šumama u Bosni i Hercegovini.
Ovogodišnji programski sadržaji uključit će nezaobilazne teme poput ”forest management”, ali i sve aktualnije teme obrazovanja i cjeloživotnog učenja u šumarstvu. Predviđen je i pregled pozitivnih trendova u Bosni i Hercegovini, certificiranja sirovine, intenzivne suradnje unutar EU te sudjelovanje na međunarodnim projektima.
Proteklih godina na Kupres su pristizali sektorski stručnjaci iz oba entiteta, odnosno na razini Republike Srpske i Federacije BiH te na razini lokalnih vlasti, općina i kantona što se očekuje i na ovogodišnjoj konferenciji Postojeća demografska kretanja i svojevrsna medijska nepopularnost sektora utječu na nedostatak radne snage, a na svim razinama se uočava potreba za ulaganjem u obrazovanje kadrova, kao i donošenje drugih stimulativnih mjera.
Osim državnih poduzeća za upravljanje šumama, očekuje se dolazak predstavnika sektorskih asocijacija, sindikata, šumarskih društava, brojnih privatnih drvoprerađivačkih te mnogobrojnih predstavnika akademskog i znanstveno-istraživačkog miljea.


11.03.2019. u 06:49 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 09.03.2019.

RIBARIMA 176 MILIJUNA IZ EU SREDSTVA



NAJVIŠE RIBARA NA OTOKU UGLJANU

Za projekte na hrvatskim otocima kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo ugovoren je iznos od 234,9 milijuna kuna za 635 korisnika sa 17 otoka, dok je isplaćen iznos od 176,7 milijuna kuna za 570 korisnika. Najveći iznos i broj korisnika ugovorenih i isplaćenih sredstava odnosi se na otok Ugljan na kojemu je ugovoreno čak 27% od ukupno ugovorenih sredstava korisnika na otocima. S obzirom na veliki broj ribara na otoku Ugljanu, posebice mjestu Kali mjere koje su se provodile odnosile su se na sufinanciranja privremene i trajne obustave ribolova, zaštite zdravlja i sigurnosti te energetske učinkovitosti na ribarskim plovilima, ali i horizontalna mjera kojom se poboljšavaju uvjeti stavljanja na tržište, čime se postiže i veća cijena samoga proizvoda.
„Naši ribari, uzgajivači i prerađivači ribe dobro su upoznati s mogućnostima Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, a potvrda toga je i rast iskorištenosti raspoloživih sredstava u posljednje dvije godine. Od početka provedbe Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo do sada su raspisana ukupno 42 natječaja, od čega čak 34 u mandatu ove Vlade. Do sada je ugovoreno 47,27% alokacije, odnosno iznos od 1,2 milijarde kuna, a isplaćeno gotovo 600 milijuna kuna“ – istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
Odmah iza ulaganja na otoku Ugljanu, po postotku slijede ulaganja na otoku Braču. Na ostalih 15 otoka, većina ulaganja odnosila su se na mjere vezane uz ribolov. Na Hvaru, Dugom otoku te Cresu, na kojima postoje tvrtke koje se bave preradom proizvoda, dok je na otoku Cresu i veliko uzgajalište bijele morske ribe, ugovoreno je preko 50. mil. kuna kojima su izgrađeni, opremljeni i modernizirani prerađivački kapaciteti i kapaciteti u akvakulturi. Ulagalo se i u energetski učinkovite sustave grijanja i hlađenja (dizalice topline) u građevinskim objektima za preradu ribe umjesto klasičnih sustava (sustava na fosilna goriva) te u poboljšanje poslovnih procesa nabavom nove informatičke opreme i softvera za upravljanje poslovanjem.
U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju je ukupno 348,7 milijuna eura (252,6 milijuna eura iz proračuna EU, a 96,1 milijuna eura iz proračuna RH). Ova su sredstva iznimno važna za cjelokupni sektor ribarstva i kao takva zadovoljavaju njegove potrebe u ovome razdoblju. Unutar ovoga Operativnoga programa, a u suradnji sa svim zainteresiranim dionicima od znanstvenih institucija, lokalnih i regionalnih samouprava, državnih institucija i subjekata iz sektora ribarstva određeno je 36 različitih mjera kojima je pokriven cjelokupni sektor, od morskog i slatkovodnog ulova i uzgoja, prerade i trženja proizvoda ribarstva, organizacija proizvođača i FLAG-ova. Popis korisnika možete pronaći na internet adresi:
https://euribarstvo.hr/operativni-program-za-pomorstvo-i-ribarstvo-rh-za-programsko-razdoblje-2014-2020/


09.03.2019. u 09:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 08.03.2019.

USAVRŠAVANJE U OBRAČUNU PLAĆE


SEMINAR OTKRIVA TAJNE OBRAČUNA

Računovodstvo revizija i financije , Vlaška 68 organizira trodnevni seminar imena "Obračun plaća". Seminar će se održati 11. 12. i 13. ožujka . na Visokoj školi za financijski meneđment , Martićeva 29. Svi koji će pohađati seminar sva tri dana primit će uvjerenje o stručnom usavršavanju u području obračuna plaća.
Drugi termin seminara je 8., 9. i 10. travanj. Cijena seminara je 2.625,00 kn s PDV-om .
Drugi i svaki sljedeći sudionik iz iste tvrtke ima popust te je cijena seminara 2.250,00 kn s PDV-om

Teme seminara će biti :
1. Utvrđivanje plaće prema Kolektivnom ugovoru za ugostiteljstvo i graditeljstvo
2. Obračun plaće za redoviti rad, isplata predujma plaće, isplata dvije plaće u jednom mjesecu, neisplaćena plaća
3. Obračun plaće za nepuni i dopunski rad, minimalna plaća
4. Primitci ČLANOVA UPRAVE i utvrđivanje godišnje osnovice
5. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
6. Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca i na teret HZZO-a
7. Uplate u III. stup mirovinskog osiguranja od strane poslodavca
8. Obračun primitaka koji se isplaćuju iznad neoporezivih
9. Plaćeni dopust, neplaćeni dopust, odjava radnika u mjesecu u kojem radnik ne ostvaruje pravo na plaću
10. Isplate bivšim radnicima
11. Obračun plaće za člana uprave i obračun doprinosa
12. Plaća zaposlenih umirovljenika
13. Plaće izaslanih u RH
14. Obračun dnevnica, terenskih dodataka i naknade za odvojeni život
15. Troškovi prijevoza na posao i s posla, loco-vožnja
16. Ovrha na plaće i primitci izuzeti od ovrhe
17. Kako poštovati prednosti reda.

Program seminara, informacija i prijava dostupne su na linku; https://rrif.hr/TRODNEVNI_SEMINAR_OBRACUN_PLACE-744-seminar.html?ref=mc190304-pcp

Informacije na broju telefona 01/4699-760 ili email-u: rrif@rrif.hr.




08.03.2019. u 11:23 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.03.2019.

POTRAŽNJA ZA RADOM NA JADRANU


U VELJAČI POTRAŽNJA ZA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu Zagreb u suradnji s portalom MojPosao u veljači je zabilježio rast od 8,7 posto u odnosu na isti mjesec 2018. godine, što upućuje na nastavak rasta potražnje za radom na godišnjoj razini. Desezonirane vrijednosti indeksa također su pozitivne i pokazuju da je broj oglasa u veljači veći u odnosu na prethodni mjesec siječanj, i to za 4,7 posto. Pokazatelji tržišta rada obično prate kretanje BDP-a s vremenskim odmakom, ali čini se da tržište rada još nije osjetilo posljedice usporavanja stope rasta BDP-a koja je u četvrtom tromjesečju 2018. iznosila 2,3 posto, niže od stopa ostvarenih u prethodnim tromjesečjima.

Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima hotelijer / ugostitelj, serviser te skladištar, dok je najveće smanjenje opaženo kod programera, kuhara i zidara. U 40 posto oglasa u veljači tražila se srednja stručna sprema, dok je najveći broj oglasa nudio ugovor na određeno vrijeme, njih čak 44,8 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku dok se na drugom mjestu nalazio južni Jadran koji je u veljači imao i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini. Broj oglasa u razdoblju od veljače 2018. do veljače 2019. godine na južnom je Jadranu porastao za čak 20,6 posto, najvećim dijelom zahvaljujući povećanoj potražnji za hotelijerima/ugostiteljima, konobarima, serviserima, čistačima te stolarima. Informacije su to s Ekonomskog instituta Zagreb.

07.03.2019. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 06.03.2019.

MEDICINSKE SESTRE ODLAZE RADI PREMALE PLAĆE


ŠTO ČEKA ONE KOJI OSTAJU?

Informacija o nedostatku medicinskih sestara u ovom slučaju u Kliničkom bolničkom centru u Rijeci, u vremenu koje traje i koje dolazi , biti će sve značajnija i sve važnija - jer medicinske sestre svoje znanje i svoje profesionalne sposobnosti odlaze prodati onome tko će ih više platiti. To je u načelu u redu, to je tržište rada, ali tko će zamijeniti medicinsko osoblje u hrvatskim bolnicama? Tko će liječiti hrvatsku populaciju, za hrvatsku plaću koja je u usporedbi sa razvijenim zemljama Europe, tako skromna i mala ? Koliko tek medicinskih sestara nedostaje u zagrebačkim bolnicama - ta informacija ovoga trenutka nije poznata.
U raznim emisijama politički sugovornici novinarima na krucijalna pitanja često odgovaraju - " novca u državi ima samo ga treba drugačije raspodijeliti". Tko će se osjetiti pozvan da mijenja sve što je prepreka boljim uvjetima liječenja i života? Pa kada će početi drugačija raspodjela - počevši od plaća saborskih zastupnika pa naniže. Položaje svi politički akteri žele zadržatI, kada se razgovara o izborima,- a rade sporo i premalo, sa beznačajnim pomacima za potrebe građane. Do kada čekati? Do kada se nadati boljem? Oni koji se spremaju na odlazak iz RH kažu da se ovdije više ničemu boljem ne nadaju, da su previše dugo čekali. A što čeka one koji ostaju?
(mzz)


Objavljujem Informaciju sa konferencije za novinare predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahot Jurišić


Predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahot Jurišić na konferenciji za novinare 5. ožujka rekla je da na kirurškoj klinici u Rijeci, Kliničkog bolničkog centra nedostaje ovog trenutka 40 medicinskih sestara.“ Sestre koje rade padaju s nogu, premorene su, sve više i više se otvaraju bolovanja. Nama je od 1. srpnja 2018. do 31.12. 2018. otišlo 56 medicinskih sestara. Mjesečno odlazi 10 medicinskih sestara – jer su na europskom tržištu rada bolje plaćene. Po meni je jedino rješenje povisiti plaću. Medicinska sestra ne bi smjela imati manje od 1000 eura plaću, zaistane ne“ Medicinska sestra u riječkoj bolnici dobiva oko 5 000 kuna, viša medicinska 5,500 kuna, a najveća plaća koju može dobiti medicinska sestra je 6 000 kuna. Predsjednica Sindikata Čahot Jurišić rekla je da je financijska i kadrovska devastacija počela 2013. godine , kad je zabranjeno zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama, nakon čega je i počela financijska devastacija, jer su plaće u sustavu zdravstva pale za tri posto, smanjen je iznos osnovice za jubilarne nagrade i donesen zakon kojim se uskraćuju isplate regresa i božićnice, a nakon toga plaće su pale još dodatnih 10 posto.

06.03.2019. u 10:38 • 0 KomentaraPrint#^

KONFERENCIJA O PERSPEKTIVAMA POLJOPRIVREDE


STIPENDIJE STUDENTIMA POLJOPRIVREDE U SLAVONSKIM ŽUPANIJAMA


Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić otvorio je 5. ožujka 2019 godine na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku 4. poljoprivrednu konferenciju Slavonika „Inspirirajmo poljoprivredu“. Na konferenciji su stručnjaci kroz predavanja i panele iznijeli mišljenja o perspektivama razvoja hrvatske poljoprivrede, jačanja lanca od poljoprivrede do turizma te pozitivne primjere suradnje mladih poljoprivrednika.

Ministar Tolušić susreo se sa studentima Fakulteta s kojima je razgovarao o budućnosti hrvatske poljoprivrede i važnosti obrazovanja u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Ministar je slavonskim studentima donio dobre vijesti.
Naime, Ministarstvo poljoprivrede će od ove jeseni sa 10.000 kuna godišnje financirati stipendije svim redovnim studentima koji upišu višu godinu bilo kojeg poljoprivrednog smjera na fakultetima u slavonskim županijama.
„Konferencija o perspektivama poljoprivredne proizvodnje u srcu Slavonije, na mjestu koncentriranog i primijenjenog znanja koja se uspješno održava već 4. puta neusporedivo je važan događaj. Osobno me veseli interes studenata za ove teme i za razgovor o budućnosti. Kažu da su mladi kritična i zahtjevna publika, ali upravo to i tražimo. Takva energija treba biti pokretač svima nama koji smo na pozicijama donošenja odluka koje će se odraziti na ove generacije koje dolaze. Njima smo odgovorni i njihov sud i mišljenje je važno. Europa stari, a mi smo ekonomija mladih poljoprivrednika. Dok Europa ima u prosjeku 6 posto mladih poljoprivrednika, Hrvatska ima čak 13 posto mladih. Prije dva tjedna ugovore o financiranju vrijedne gotovo 60 milijuna kuna potpisala su 163 poljoprivrednika iz slavonskih županija, a sredstva će se utrošiti za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti na selu. Godinu smo započeli s ugovorenih 10,3 milijarde kuna projekata iz Programa ruralnog razvoja, a ove godine na raspolaganje stavljamo sva raspoloživa sredstva namijenjena do 2020. Posljednji statistički podaci dokazuju da se Hrvatska poljoprivreda oporavlja i raste. Raste vrijednost poljoprivredne proizvodnje i realnog dohotka. Čak je i pokrivenost uvoza izvozom najviša u zadnjih 7 godina.“ – izjavio je ministar Tolušić u Osijeku te dodao „Danas sam sa studentima razgovarao o smjeru u kojem ide naša poljoprivreda i je li u skladu s njihovim potrebama. Pozvao sam ih da se i dalje trude i svojim znanjem doprinesu razvoju hrvatske poljoprivrede. Nagradit ćemo njihovo znanje i trud, pa će Ministarstvo poljoprivrede od ove jeseni sa 10 tisuća kuna financirati sve stipendije redovnih studenata poljoprivrednih smjerova u Slavoniji koji upišu višu godinu. I to je dio Projekta Slavonija – velikog i važnog projekta koji neće ostati samo na papiru.„

06.03.2019. u 10:31 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.03.2019.

TRŽIŠTE PRODAJE PASA POSLUJE BEZ KONTROLE


UZGOJ PASA - BIZNIS BEZ KONTROLE

Prijatelji životinja povukli su paralelu između Bosiljke Kovačević koja je pekla rakiju u seoskoj zabiti Udbine i koju je kasznila carinska inspekcija i uzgajivača pasa koji provode veliki posao bez ikakvih novčanih kazni pa je U UDRUZI PRIJATELJI ŽIVOTINJA nastao tekst koji objavljujem. Tekst je informativno vrlo vrijedan.


"Aktualna vijest o kažnjavanju bake koja je pekla rakiju bez dobivene dozvole, i njoj sličnih, sablažnjava osobito kada se usporedi s tržištem prodaje pasa koje je bez kontrole, bez plaćanja ikakva poreza, a radi se o neusporedivo većem obrtanju novaca od rakije. Pritom se radi o živim bićima i posljedice uzgoja izravno pridonose povećanju problema neželjenih životinja i težem zbrinjavanju napuštenih.
Sajam u Benkovcu, gdje se godinama tolerira prodaja vidno zapuštenih, pothranjenih i bolesnih pasa punih buha, samo je jedan u nizu primjera koji pokazuje katastrofalno stanje u Hrvatskoj kada se radi o trgovini psima. Pravnica Ivana Lunka iz udruge Prijatelji životinja ističe: „Samo jedno istraživanje koje su prošle godine proveli autori bloga ‘Psi laju, a karavane prolaze’ pokazalo je, promatrajući promet samo u jednom oglasniku, da se na prodaji pasa u Hrvatskoj u samo deset dana okrene novac od nevjerojatnih sedam milijuna kuna, i to bez ikakve kontrole i bez plaćanja poreza. Taj iznos, koji uzgajivači pasa mogu uprihoditi za deset dana, omogućio bi godišnje funkcioniranje nekoliko skloništa za napuštene životinje!”
Dok višak pasa koji se ne proda završava na ulici, dok se štancaju i dva legla godišnje po deset pasa od kojih se jedno štene prodaje za oko 2500 kuna, a cijene se penju i na 2500 eura, zar je zaista prioritet baviti se bakama koje peku rakiju, pitaju se Prijatelji životinja. Zar prepuna skloništa zbog ljudske neodgovornosti nisu dovoljan razlog da se uzgoj potencijalnih neželjenih životinja oporezuje? Ne bi li, već sama po sebi neljudska, trgovina živim bićima trebala biti pod strogom kontrolom?
Stela Cota, koordinatorica Mreže za zaštitu životinja koju čini više od 40 udruga za zaštitu životinja, upozorava: „Dok s jedne strane cvjeta neregistrirana prodaja pasa, s druge strane udruge za zaštitu životinja i suosjećajni pojedinci ulažu goleme napore u zbrinjavanje na tisuće napuštenih pasa koji završavaju zgaženi, ugušeni, utopljeni, izmasakrirani, bačeni u kontejnere ili jarke ili, ako su sretniji, ostavljeni u šumama, na ulicama ili pred vratima skloništa s nekom šansom za preživljavanje.”
„Unatoč zakonskoj odredbi o obaveznoj registraciji svih uzgajivača, tržište prodaje pasa u Hrvatskoj posluje bez ikakve kontrole i poreza, daleko od inspekcije i kažnjavanja. Da je baka, umjesto pečenja rakije, uzgajala i prodavala pse, uz daleko veću zaradu, nitko ju ništa ne bi niti pitao, a kamoli da bi platila ikakva davanja”, zaključuje Ivana Lunka i dodaje da su Prijatelji životinja u nekoliko navrata upozorili oglasnike da krše Zakon o zaštiti životinja objavljujući oglase za prodaju pasa bez objave mikročipa psa i majke, no oglasnici nastavljaju raditi protuzakonito jer ih inspekcije ne sankcioniraju.
Stoga Prijatelji životinja smatraju da se sav uzgoj pasa i drugih kućnih životinja treba hitno staviti po kontrolu poslovanja i uvjeta, oporezivati svaku trgovinu živim bićima te uspostaviti konkretan i djelotvoran nadzor i kažnjavanje. Pozivaju na udomljavanje umjesto kupnje životinja jer se udomljavanjem izravno spašavaju životi." Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.


INKLUZIVNO - BAKA I RAKIJA
Bosiljka Kovačević (86) u selu Visuć kod Udbine, u svom dvorištu pekla je rakiju šljivovicu u kotlu. Djelatnici Carine su joj došli u dvorište, oduzeli joj čak 54 litre rakije i kaznili je s 2000 kuna, jer kao nije imala dozvolu za pečenje rakije, kako to EU propisuje.
No stranka Živi zid koja od prije dva mjeseca dijeli novac najpotrebitijima građanima hrvatske krenula je potražiti baku Bosiljku u Udbinu.Branimir Bunjac saborski zastupnik i član stranke Živi zid našao je baku prolazeci po šumovitim i raštrkanim selima u kojima nema ni asfalta ni rasvjete. Bunjac i Živi zid baki su platili otetu rakiju, a kaznu je Bosiljkina kćerka već platila.
Pravo je čudo da su baku Bosiljku u takvim neprohodnim bespućima Udbine pronašli službenici inspekcije koji su joj napisali kaznu i oduzeli joj 54 litre rakije. Potpuno je sigurno da je baku netko radi –poznatog hrvatskog jala – prijavio. Treba istaći da je Bosiljka Kovačević imala dozvolu za pećenje rakije, ali je počela peći prije nego je rješenje postalo pravomoćno.
Potpuno je točno, vidljivo je to na ovom bizarnom primjeru, ono što su građani RH odavno uočili da se običnog anonimnog građanina RH kažnjava za bizarne stvari, a velike pronevjere novca, imovine i drugog kapitala koje su učinili ljudi iz sfere politike ostaju pravno nekažnjeni i ne sankcionirani. (MZZ)


05.03.2019. u 12:52 • 0 KomentaraPrint#^

PO PROJEKTU 250.000 KUNA!


PROMIDŽBA VINA IZVAN EU!

Objavljen je natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja iz novog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina do 2023. godine. Do sada smo u okviru te mjere našim vinarima isplatili 8,5 milijuna kuna.- informacija je iz Ministarstva poljoprivrede .

„Cilj nam je pomoći vinarima da svoja vina plasiraju na tržište izvan Europske unije, tzv. trećim zemljama, pa smo novac za takvu promidžbu osigurali i u novoj petogodišnjoj Vinskoj omotnici - programu pomoći vinarima - radi boljeg pozicioniranja naših vina na svjetskoj vinskoj karti. Naša vina i vinari nadaleko su cijenjeni i nagrađivani na svjetskim izložbama vina, a ovaj natječaj im je izvrsna prilika da se predstave na novim tržištima ili da ponove priču na već poznatim destinacijama, poput Kine, Meksika, Bosne i Hecegovine.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić te dodao “Osim Vinske omotnice kroz koju hrvatski vinari i vinogradari mogu izgraditi podrume, nabaviti opremu, rekonstruirati vinograde i promovirati svoja vina, kroz Program ruralnog razvoja RH sufinanciramo i podizanje novih vinograda, pa je tako već u provedbi 84 projekata za 40 milijuna kuna. Slušali smo vinare, slušali smo struku pa Hrvatska vinska priča ide dalje, punim zamahom. Uskoro će se u Saboru naći prijedlog novog zakona o vinu kojim donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, smanjujemo opterećenja vinarima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina.“
Korisnici mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su: stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije uključene u sektor vina, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna i privatna poduzeća (fizičke ili pravne osobe) registrirana za proizvodnju vina.
Razina potpore iznosi do 80% od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50% prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU, a udio od 30% od ukupno prihvatljivih troškova na sredstva državne potpore (de minimis potpora ). Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 250.000 eura.
Dozvoljeni troškovi unutar mjere Promidžba su: oglašavanje u medijima na tržištima trećih zemalja; odnosi s javnošću, promidžba i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku; promidžba imidža Hrvatske, promotivne prodaje te aktivnosti koje se odnose na odnose s javnošću; izrada i distribucija promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja; sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja te administrativni troškovi i troškovi osoblja.
Rok za podnošenje prijava je 29. ožujka 2019. godine, a natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su na linku:
https://www.apprrr.hr/mjera-promidzba-na-trzistima-trecih-zemalja/

05.03.2019. u 00:09 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 03.03.2019.

PROSVJED NOVINARA


ZAŠTO NOVINARE NITKO IZ VLADE NIJE DOČEKAO?



Hrvatski novinari su u subotu 2. ožujka mirno prosvjedovali.Prosvjedna šetnja novinara krenula je od novinarskog doma iz Perkovčeve 2 pod geslom „ OTELI STE MEDIJE, NOVINARSTVO NE DAMO". Prosvjednici su najprije krenuli Vodnikovom ulicom do Ministarstva kulture u Runjaninovoj 2. Ministarstvo kulture nadležno je za novinarsku djelatnost te je kovertu s Osam zahtijeva hrvatskih novinara, u kojima su opisani svi problemi koje novinari imaju, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko najprije pokušao ugurati u zgradu ministarstva ispod vrata, no tada je vrata otvorila ženska mlada osoba i preuzela kovertu.
Prosvjedna povorka u kojoj je bilo, procjene su, oko 1 000 prosvjednika krenula je prema Markovu trgu, pod prozore Vlade Republike Hrvatske. Put prosvjednika bio je Mažuranićevim trgom pored Hrvatskog narodnog kazališta, Masarykovom ulicom preko Trga Bana Jelačića do Markova Trga. Tu je Hrvoje Zovko sa još sedam novinara pročitao Osam zatjeva novinara, koje svatko može pročitati i na stranicama HND-a, a potom u pratnji fotoreportera krenuo prema vratima zgrade Vlade. Za očekivati je bilo da će predsjednika HND -a Hrvoja Zovka u Vladi, iza zatvorenih vrata, ipak dočekati ministrica kulture Obuljen Koržinek i premijer Andrej Plenković ili bar netko od njih, ili netko od njihovih zamjenika te da će fotoreporteri snimiti predaju zahtijeva premijeru. No prema riječima predsjednika HND-a nitko od političara nije ga dočekao, a ni fotoreporterima ulaz nije bio dozvoljen. Kovertu sa zahtjevima Zovko je predao službenici.
U javnosti je prije mjesec dana bilo objavljen datum i sat prosvjeda, no usprkos tome nitko od članova Vlade ni njihovih zamjenika nije se osjećao pozvanim primiti zahtjeve novinara.
Kada negdje dođete – iako najavljeno- a ne dočekaju Vas – šalju poruku – ne trebaš mi - zašto si došao. Tako je i Hrvatska Vlada
novinarima poslala poruku – ne zanimaju nas vaši problemi ni vaši zatjevi! Ali, do kada tako?
Poslovica kaže „ život uči one koji ga proučavaju“
(Zouhar Zec M)


Evo što piše u Uvodu i sadržaju Osam zahtijevima hrvatskih novinara upućenom Ministrici kulture i Vladi RH koju vodi Andrej Plenković.

Izlazimo na ulicu pritisnuti golemim brojem sudskih tužbi protiv naših kolega i medija, političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, prijetnjama novinarima, ugrožavanjem profesionalnih prava i standarda, nepoštivanjem medijskih zakona, izostankom ozbiljne medijske politike.
Medijski prostor u Hrvatskoj premrežen je političkim i korporativnim interesima. Novinarima se brani da slobodno rade, egzistencijalno ih se ucjenjuje, tuži kada pišu istinu.
Svjesni svoje uloge u zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara te obaveze da štitimo slobodno i neovisno novinarstvo, odlučili smo reći – dosta je!
I zato zahtijevamo:


1. Prekinite zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare!
Protiv novinara i medija trenutačno se vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Pritom su stvarne brojke daleko veće. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna. Kazneni zakon propisuje da pojedini novinari mogu biti kažnjeni i cijelom godišnjom plaćom, čak i za objavu točnih i istinitih informacija.
Stoga zahtijevamo od tužitelja – posebno od državnih institucija, javne televizije te političkih i financijskih moćnika – da prestanu zloupotrebljavati tužbe kao sredstvo pritiska na novinare. Od Vlade tražimo hitnu izmjenu zakona koje će takve zloupotrebe onemogućiti.
Oni koji tužbama žele ušutkati novinare, svjesno pomažu kriminal i korupciju. Novinarstvo nije i ne smije biti tretirano kao zločin!

2. Zakonom zaštitite novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi!
Tražimo ukidanje protuustavnih internih akata u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode koje trpe u medijima za koje rade. Takvi interni akti koje jednostrano donose poslodavci suprotni su biti novinarskog poziva i 38. članku Ustava RH kojim se jamči sloboda govora.
Zahtijevamo da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge i javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.

3. Osigurajte depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije!
Unatoč tome što Agencija za elektroničke medije mora biti neovisni regulator, članove Vijeća za elektroničke medije predlaže Vlada prema svojim nepisanim pravilima političke podobnosti.
Medijska regulacija zahtijeva profesionalan i nepristran angažman koji se rukovodi jedino zakonom, a ne Vladinim političkim smjernicama.
Tražimo da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije i da u taj proces bude uključena i zainteresirana javnost i Hrvatsko novinarsko društvo, jedina relevantna i reprezentativna strukovna organizacija u Hrvatskoj.

4. Razriješite vodstvo javne televizije i hitno izmijenite Zakon o HRT-u!
Zbog programske i kadrovske devastacije Hrvatske radiotelevizije, promoviranja poraženih ideologija, sumnjivog trošenja javnog novca i sudskog progona novinara i medija, tražimo ostavku vodstva HRT-a.
Zahtijevamo da se odmah pristupi izmjeni Zakona o HRT-u koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti. Vlast mora odustati od te vrste političkog plijena. Upravljanje HRT-om ne smije biti privilegij stranaka na vlasti, nego svih građana koji financiraju njegov rad.
Zahtijevamo da HRT bude neovisan o vladajućoj politici i da se njegovim novinarima omogući da slobodno rade svoj posao.

5. Osigurajte provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija!
Zahtijevamo prekid dugogodišnje prakse ignoriranja i kršenja onih odredbi Zakona o medijima koje su namijenjene zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara.
Jedna od najčešće kršenih odredbi je ona koja obvezuje medije na donošenje medijskih statuta kojima se jamči autonomija uredništva i novinara od utjecaja poslodavca.
Ni petnaest godina nakon stupanja na snagu Zakona o medijima mnogi mediji nemaju statute. U slučaju općeinformativnih tiskanih medija koji su statute donijeli 1. srpnja 2013. kao uvjet za ostvarenje najniže stope PDV-a, ne postoji regulatorno tijelo kojem bi se redakcijska vijeća obratila u slučajevima višekratnog i grubog kršenja medijskih statuta.
Tražimo osnivanje neovisnog regulatornog tijela koje bi nadziralo provedbu Zakona o medijima i poštivanje statuta medija.

6. Onemogućite lokalnim šerifima uzurpaciju medija!
Tražimo promjenu postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji i bi rad trebali kritički propitivati.
Umjesto toga, tražimo da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.

7. Pronađite i procesuirajte nasilnike i napadače na novinare!
Od 2014. godine naovamo HND je evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada na novinarke i novinare i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao. Posebno zabrinjava da novinare i novinarke nerijetko vrijeđaju i omalovažavaju upravo političari. Takvo ponašanje prolazi i bez sankcija i bez javne osude.
Institucije su dužne zaštititi novinare od napada i omogućiti im nesmetan rad!
Zahtijevamo da se pronađu, procesiraju i kazne napadači i nalogodavci prijetnji i napada na novinare!

8. Uvedite javne potpore za kvalitetno novinarstvo!
U proteklih 10 godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo je bez posla! Prije tri godine neprofitnim je medijima ukinuta jedina mogućnost institucionalne potpore; tada je posao ili honorarni angažman izgubilo dvjestotinjak novinara. Ti su mediji danas na koljenima, a njihovi novinari iscrpljeni prekarnim radom.
Budući da se kvalitetno novinarstvo ne može financirati samo od tržišnih prihoda, zahtijevamo od Vlade da što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit. Trajne i dovoljne za informativne potrebe građana, one ne smiju biti uvjetovane političkim protuuslugama, ni favorizirati jedne medije ili novinare na račun drugih.

Ovo su zahtjevi tužene, napadane i na sve moguće načine ušutkivane, ali još uvijek ponosne i glasne novinarske zajednice. Smatramo ih ujedno i zahtjevima cijele javnosti. Jer je pošteno novinarstvo potreba i pravo svih. Jer bez novinarskih sloboda nema ni slobodnog društva.
Mi novinarstvo smatramo javnim dobrom koje je potrebno čuvati i odnositi se prema njemu s posebnom pažnjom. A vi?
Hrvatsko novinarsko društvo








Fotografije: Zouhar Zec Margareta

03.03.2019. u 11:38 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 01.03.2019.

POKUŠAJ UBOJSTVA DJECE NA PAGU


OTAC BEZ LJUBAVI ZA SVOJU DJECU

Nakon što je u jutarnjim satima 28. veljače čovjek od 54 godine, otac petero djece, svoje četvero djece u dobi od tri do osam godina bacio s balkona kuće na ulicu u gradu Pagu na otoku Pagu – novinari su postavili pitanje premijeru Plenkoviću : treba li ministrica socijalne skrbi Nada Murganić dati ostavku na mjesto ministrice. To pitanje o ostavci ministrice toliko je apsurdno u ovom slučaju kao i sam događaj pokušaja ubojstva četvero djece .
Zbog čega bi ministrica Murganić u ovom slučaju snosila neposrednu krivicu ?Zar zato što služba za socijalni rad u nadležnom području nije predvidjela da bi otac mogao pokušati ubiti djecu? Tko može predvidjeti događanje i odluke bilo čije?. Država je uključena u niz pitanja svakog pojedinca ponaosob, ali u ovaj slučaj država ipak, ni preko centra za socijalni rad nije involvirana u slučaj, a time ni ministrica Murganić.
Jer u ovom se slučaju radi o pojedincu, ocu, koji nije imao ljubavi za svoju vlastitu djecu. Teško i turobno zvuči ta rečenica, da otac nije imao ljubavi za svoju djecu, ali je ipak na razini činjenice. Može li itko tko nekoga voli - povrijediti tu osobu svjesno, nanijeti joj bol ili je ubiti. Da, iz ljubomore se to ipak događa! Ali ovdje je riječ o pokušaju ubojstva tako malene djece, da ona još nemaju pravu svijest o životu koji je pred njima. Oni su zapravo upućeni po svom instinktu upravo na mamu i tatu, na ono što će oni reći i što će oni napraviti.
No odluka oca da s balkona baci, ne jedno, ne dvoje, ne troje, već sve četvero djece koji su bili u stanu, peto je dijete u udomiteljskoj obitelji, svjedoči samo o nedostatku ljubavi i osjećaja za djecu koja su bila njegova i rasla u njegovoj prisutnosti. Da li su ta djeca remetila njegove životne namjere i želje, na način da je bio sputan i neslobodan u svojim planovima – pa je djecu osjećao kao težak teret a ne radost i svoju budućnost? Djeca su plod seksualne ljubavi, a po rođenju su postala teret ocu – svjedoći ovaj događaj. Jer da nisu teret iznašao bi otac mnoga druga riješenja, a ne pokušati djecu ubiti. Događaj ima tešku psihološku pozadinu.
Predstoji naći brzo rješenje smještaja djece kada se vrate iz bolnice u obitelj muškarca i žene koji će ih voljeti i pružiti im pažnju koju po svemu sudeći nisu imali i koja im je nedostajala.
Ljubav je smisao života. Ono što nije ljubav čini zlo.

Zouhar Zec Margareta

01.03.2019. u 13:08 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2019 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Lipanj 2024 (12)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter