Marketing
NEPRAVILNOSTI TROŠENJA JAVNOG NOVCA
SEDAM ZAPOSLENIKA A MANJAK OD 21 MILIJUN KUNA
Što piše u “Crnoj knjizi “ čije je materijale prikupila i izdala Udruga poreznih obveznika?
Knjiga sadrži kratke informacije o značajnim nepravilnostima trošenja novca iz kase državnog proračuna. Zakon o pravu na pristup informacijama proklamira pravo građana da znaju kako aktualna Vlada troši novac iz državnog proračuna, a Udruga poreznih obveznika Lipa upravo radi na način da sve nepravilnosti koje su tijela javne vlasti neodgovornim raspolaganjem učinila, predoči javnosti . A tijela javne vlasti su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska itd. Evo nekoliko primjera iz Crne knjige kako je trošen i kako se taj novac troši u nekim slučajevima i dalje.
Crna knjiga Udruge poreznih obveznika Lipa
DRŽAVA HRT-U GODIŠNJE DAJE DESETAK MILIJUNA KUNA ZA DIJASPORU
Prihodi od pristojbi čine više od 85 % prihoda HRT-a, što godišnje iznosi do 1,2 milijarde kuna. No ni to HRT-u nije bilo dovoljno za financiranje radijskog programa Glasa Hrvatske, programa namijenjenog dijaspori u Sjevernoj Americi.
Tako je 2013.godine potpisan ugovor između tadašnjeg premijera Zorana Milanovića I glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, po kojem će Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske financirati radijsku emisiju I satelitski program u Sjevernoj Americi.
HRT je za financiranje ovog proigrama u razdoblju od 2013. do 2017. godine od države ukupno dobio
66 milijuna I 500 tisuća kuna ( 13,3 milijuna kuna godišnje) Više od petine proračuna namijenjenog za Hrvate u dijaspori otišlo je na HRT. Potpisan je i novi ugovor između Vlade RH i HRT-a od 2018. Do 2022. Godine. Po novom ugovoru definirano je kako će za programske sadržaje za dijasporu ( među njima I novi program HRT5) godišnje biti izdvajan minimalan iznos od 10,8 milijuna kuna. ( Izvor državna revizija) Crna knjiga, str.38
KAKO SU AKADEMICI SAMI SEBI ISPLAĆIVALI POSEBNE NAGRADE?
Hrvatska akademija znanosti I umjetnosti (HAZU) svojim je članovima isplaćivala posebne nagrade u godišnjoj vrijednosti od nešto više od tri milijuna kuna.Posebne nagrade činile su 20,6% ukupnog rashoda za nagrade akademicima, pokazalo je izviješće Državne revizije 2015. godine.
Dok su stalne mjesečne nagrade članovima regulirane zakonom, posebne nagrade regulirane su samo statutom Akademije, a samo visina nagrada određuje se pravilnikom (unutarnjim aktom). U statute piše da se posebne nagrade dodijeljuju redovitim članovima koji obnašaju dužnisti predsjednika, podpredsjednika, glavnog tajnika, tajnika I zamjenika tajnika te izabranim članovima Predsjedništva, ali također i da Predsjedništvo može dijeliti posebne nagrade osobama koje obavljaju I neke druge funkcije – tako posebnu nagradu može dobiti gotovo svatko. Godine 2015. Posebne nagarde isplaćivale su se mjesečno za 44 akademika I osam članova suradnika koji obnašaju funkcije voditelja znanstvenih jedinica.
HAZU ima osjetno veći udio rashoda za zaposlene nego većina drugih institucija ( 77,5% ukupnih rashoda) dok se velikom većinom financira iz proračuna ( 81,7%). (Izvor državna revizija) Crna knjiga str. 84
UPOZNAJTE AGENCIJU KOJA JE ZASLUŽENO DOBILA NEPOVOLJNO REVIZIJSKO MIŠLJENJE
Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte I naftnih derivate predstavljala je sve do rujna 2017. Središnje tijelo u RH za obvezne zalihe nafte, a glavni posao im je bilo formiranje, održavanje i prodaja naftnih derivate.
Ova agencija jedna je od rijetkoh agencija I institucija kojima je izraženo nepovoljno mišljenje Državne revizije u izvješćima za 2016. godinu.
Gotovo nije postojao segment poslovanja koji agencija nije kršila. Tako je koncem 2014. putem odvjetničkog društva Agencija podnijela dva tužbena zahtijeva za napatu ugovorene kazne za kršenje u izgradnji spremnika za naftne derivate koji su u vlasništvu JANAF-a. Stalno arbitražno tužište je u veljači 2016. Odbilo tužbe te je zbog toga agencija imala ukupne troškove u iznosu od gotovo dva milijuna kuna s PDV-om, od čega se na odvjetniče usluge odnosi 1,6 milijuna kuna, iako su imali mogučnost mirnopg riješavanja sporova.
Rasišpanje novca postojalo je i u korištenju poslovnog prostora: na svakog zaposlenika bilo je prosječno 61 m kvadratni poslovnog prostora. Plaćana su i tri parkirališna mjesta iako je agencija imala samo jedan službeni automobile! Samo tu je izgubljeno 163 tisuće kuna. Na kraju svega agencija sa sedam zaposlenika imala je manjak u 2015. Godini u iznosu od 21 milijun kuna, što ju je ćinilo uvjerljivo najgorom institucijom nad kojom je izvršena revizija za 2016. godinu. (Izvor državna revizija) Crna knjiga str. 68
10 TISUĆA KUNA ZA JANJCE U POLAČI
Općina Polača objavila je revizorsko izvješće za proteklih sedam godina, a najbizasrniji su dijelovi o domjencima i pečenim janjcima. Tako je za domijenak za 120 ljudi u hotelu Ilirija potrošeno 33 tisuće kuna. Za 49 kg pečene janjetine i sedam kilograma pečenog odojka u konobi U Šime potrošeno je 10,6 tisuća kuna.
Dio o donacijama udrugama još je sporniji . Novac se uglavnom davao nogometnom klubu Polača. Oni su godišnje dobivali iznose veće od svih ostalih iznosa zajedno. Iza njih su vatrogasci I kulturno umjetničko društvo. Nogometaši su najviše dobili 2014. I to 480 tisuća kuna. Kud Polači je tijekom sedam godina doniran iznos od 215 tisuća kuna. Općina nije vodila računa o tome kako su donacije potrošene. (Izvor: Izvješće o nepravilnostima – Općina Polača) Crna knjiga str.14
Post je objavljen 14.03.2019. u 12:41 sati.