RESTRUKTURIRANJE ILI STEČAJ?
Što će biti s brodogradilištem Uljanik iz Pule, hoće li se provoditi stečaj ili će biti restrukturirano? To se pitanje postavlja posljednjih nekoliko mjeseci i rješenje se očekuje od Vlade RH, prije svega od premijera Andreja Plenkovića. Prije nekoliko dana (22.3.), kada je premijer bio u Bruxellesu rekao je da će se na odluku još malo čekati. Da li je od Europske komisije tražio mišljenje ili financije, odgovorom nije dao naslututi.
Ve 22.3. kao i danas 26.3 radnici Uljanika su u štrajku, čekaju bar jednu od sedam neisplaćenih plaća i to je motiv štrajka. Provjerena je informacija da je DORH istraživao poslovanje Uljanikova meneđmenta te da je 26. pokrenuto privođenje nekih odgovornih osoba zbog sumnji na kriminal što je Uljaniku financijski ozbiljno naštetilo. Prema riječima premijera Plenkovića Država je u Uljanik uložila 3,1 milijardu kuna.
No novca za plaće radnika u Uljaniku trenutno nema, jedan dan sindikalni čelnici dozvoljavaju koperantima da se rade, drugi se pak dan ne radi, menadžment je sporedni subjekt i u ovom trenutku ne kontrolira ni poslovanje ni rad u brodogradilištu.
Činjenica je da se ovoga trenutka mnogo toga nezna a prije svega – zašto se u brodogradilištu , gdje se kako radnici u štrajku kažu, kasni s isporukom nekoliko brodova, ipak ne radi – već se stvaraju gubici koje će država morati platiti?
Raspolaže li Vlada sa podacima i izračunima može li brodogradnja postati važan dio hrvatske ekonomije? Koliko treba vremena da Uljanik stekne financijsku poziciju na tržištu, treba li aktivno raditi na konsolidaciji brodogradnje u Uljaniku, a povrh svega – može li Vlada RH u kratkom vremenu u Uljanik postaviti menadžment koji poznaje brodograđevnu struku i koji će znati učiniti poslovno- komunikacijski zaokret i gubitničku proizvodnju pretvoriti u tvrtku koja može financijski opstati.
Naprimjer Poljska mnogo ulaže u svoju brodogradnju i tek kroz desetak godina očekuje značajniji položaj na tržištu . A Hrvatska? Uz bolju organizaciju, stručan menedžment za brodogradnju i određeni cilj, Hrvatska ne bi trebala ostati, zbog krize koja je sada prisutna, bez brodogradilišta Uljanik.
Zouhar Zec Margareta
S tržišnim udjelom od oko 6% u pogledu tonaže i 35% za pomorsku opremu, Europa je u globalnoj brodogradnji imala promet od 60 milijardi EUR u 2012. Izvor EK
Uljanik je osnovan 1856. godine u pomno odabranom Pulskom zaljevu kao glavna ratna luka i pomorska baza Austro-Ugarske Monarhije. Kamen temeljac položila je carica Elizabeta 9. prosinca i taj se datum obilježava kao obljetnica brodogradilišta Uljanik, jednog od najstarijih u svijetu. Gotovo dvije godine nakon polaganja kamena temeljca - 5. listopada 1858. - prvi brod Kaiser istisnine 5.194 tona porinut je s navoza na otoku Uljanik. Slijedi izgradnja 56 brodova za austrougarsku ratnu mornaricu ukupne istisnine 53.588 tona.
Uljanik je dobio ime po jednom od otočića u zaštićenom Pulskom zaljevu (Sv. Florijan). Taj otok, na kojem su rasle masline, u zakupu su držali seljaci iz obližnje Premanture. Austro-Ugarska ga je otkupila i na njemu izgradila brodogradilište te je otad na Otoku smještena gradnja trupa, dok su Upravna zgrada, skladišta i radionice na kopnu (Arsenal).
FAZE RAZVOJA
Tijekom austrougarske vladavine (1856.-1918.) gradio je i popravljao sve vrste ratnih brodova. Tijekom talijanske vladavine (1918.-1945.) bavio se popravcima, dokovanjem i rezanjem starih brodova, kao i izgradnjom podmornica. Nakon pada Italije i za vrijeme Drugog svjetskog rata postalo je njemačka pomorska baza i pretrpjelo žestoke zračne savezničke napade. Nakon oslobađanja Pule, odnosno nakon što je brodogradilište preuzelo Anglo-Američko zapovjedništvo, započela je rekonstrukcija. Od 1947. godine obnavlja se pod Republikom Jugoslavijom. Prvi brod isporučen je s obnovljenih navoza 1951. godine. Bio je to tegljač Neptun, koji je označio početak nove ere u razvoju brodogradilišta Uljanik.
Godine 1953. Uljanik potpisuje licenični ugovor s danskom tvrtkom Burmeister & Wain za proizvodnju dizel motora. Druga faza razvoja započela je 1954. godine izgradnjom broda Uljanik (10.000 tona istisnine), koji je bio prvi brod opremljen dizel motorom i električnom opremom koju je izradio Uljanik. Od 1956. do kraja 2012. proizveden je ukupno 391 motor ukupne snage 2.775.614 kW.
Krajem šezdesetih uslijedila je nova faza razvoja izgradnjom mamut brodova i primjenom tehnologije gradnje trupa u dva dijela i njihovim spajanjem u plovnom stanju. Bili su to ogromni tankeri i brodovi za prijevoz rudače i nafte nosivosti do 270.000 tona. U razdoblju od 1972. do 1976. godine Uljanik je izgradio 11 mamut brodova.
Između ostalih, tijekom osamdesetih godina Uljanik isporučuje višenamjenske brodove, brodove za prijevoz rasutih tereta, tankere i brodove za prijevoz vagona.
Uljanik je u svijetu prepoznatljiv i zahvaljujući izgradnji brodova za prijevoz automobila - prvi je isporučen 1987., a najviše ih je isporučeno talijanskoj Grimaldi grupi.
BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASHLAĐENOG TERETA
Tijekom 1990-ih Uljanik ulazi u novu nišu ugovaranjem brodova za prijevoz rashlađenog tereta. Za vrijeme ratnih godina u Hrvatskoj, zbog rizika ulaganja, nema novih ugovora te se dovršava niz prethodno ugovorenih tankera za transport kemikalija. Od 1991. do 1995. Uljanik je uspio isporučiti ukupno 14 brodova. U to je vrijeme Uljanik postao dioničko društvo s potpuno novim tržišnim bazama. Potkraj devedesetih godina započinje velika tehnološka obnova brodogradilišta - gradi se nova hala za rezanje sa svom potrebnom opremom i novim strojevima, uključujući i plazma rezačice te robotsku liniju za rezanje profila, željeznička pruga uvodi se u skladište, montira se nova panel linija...
Nakon dvijetisućete Uljanik se vraća svom okušanom proizvodu, brodovima za prijevoz automobila, ali radi iskorak u nišu brodova za prijevoz žive stoke ugovaranjem broda Becrux, prvog broda tog tipa izgrađenog kao novogradnja. Najveći iskorak u nišu iznimno složenih brodova Uljanik je napravio s jaružalima za Jan De Nul Grupu.
Tijekom 2013. godine 3.MAJ Brodogradilište iz Rijeke, drugo najveće brodogradilište na sjevernom Jadranu, integrirano je u ULJANIK Grupu.
U svojoj dugoj povijesti do danas Uljanik je gradio sve vrste brodova za kupce širom svijeta. Danas se Uljanik usredotočuje na izgradnju visokosofisticiranih plovila kao što su jaružala, radne platforme, brodovi za prijevoz žive stoke i RORO brodovi.
Godine 2016. Uljanik je ušao u svijet polarnih krstarenja ugovarajući prvi luksuzni istraživački brod u svijetu s australskom Scenic Groupom.
Post je objavljen 26.03.2019. u 12:10 sati.