PRSTEN OD PET NACIONALNIH PARKOVA
Kod razvijanja održivog turizma u zaštićenim područjima potrebno je brinuti o kvaliteti usluga koje se temelje na lokalnim, autentičnim iskustvima i znanjima, a koje čuvaju kulturno nasljeđe, tradicijski način života i tradicionalno korištenje prostora. Jedan je to od zaključaka iznesenih na panel raspravi 21.ožujka na temu „Potencijali i rizici turizma u zaštićenim područjima“, koja je održana u Bihaću, u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Turističkog klastera UNASANA.
Na skupu su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, upravljači zaštićenih područja i predstavnici svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz BiH i Hrvatske. Tijekom panela prezentirani su uspješni primjeri razvoja turizma u zaštićenim područjima iz regije, a susret je završio potpisivanjem sporazuma o suradnji između susjednih turističkih klastera - TK UNASANA i Lika Destination.
„Nakon što je Turistički klaster UNASANA uspješno formalizirao suradnju s klasterom Hercegovina, potpisivanje sporazuma sa susjednim klasterom iz Like velik je korak za razvoj održivog turizma u ovoj regiji“, ističe Zrinka Delić, voditeljica WWF-ovog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude – Terenski projekt Una“. „Razvoj turizma u zaštićenim područjima je privilegija i izazov, ali i velika odgovornost jer je ponudu i posjete turista potrebno organizirati na način da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti. Klasterizacija u turizmu je trend koji je odavno zahvatio Europu i pokazao se kao uspješan model jačanja turizma u lokalnim zajednicama, te kao model povećanja konkurentnosti na tržištu. Današnji panel, u kojem smo saznali brojna iskustva iz susjednog klastera Lika Destination, odličan je vjetar u leđa klasteru UNASANA“.
Destinacije UNASANA i Lika tvore u Europi jedinstven prsten od čak pet nacionalnih parkova iznimno bogatih vodenim resursima, što je dodatan razlog za očuvanje prirode, ali i promociju turističke destinacije. Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Una već imaju potpisan ugovor o suradnji na zaštiti prirodnih vrijednosti, što dodatno nadograđuje nova suradnja dvaju klastera.
"Obzirom da Klaster Lika Destination već provodi projekt brendiranja destinacije kao destinacije zaštićenih prirodnih područja i gastro destinacije, ovo iskustvo svakako će dobro doći i kolegama TK UNASANA“, uvjerena je Petra Butković, voditeljica Klastera Lika Destination. „Osim iznimno bogatim prirodnim ljepotama, ove destinacije trebaju biti prepoznate i po lokalnim gastro specijalitetima ali i kulturno povijesnim vrijednostima i drugim specifičnostima. Ova suradnja tek će doći do punog značenja budemo li zajedno koristili dostupna europska i druga financijska sredstva za razvoj i dobrobit ovih dviju susjednih destinacija“.
TK UNASANA osnovan je u okviru provođenja regionalnog projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude“(PA4NP) koji provodi WWF Adria a finaciran je od strane Švedske razvojne agencije (Sida).
ZAKLJUČCI RASPRAVE
1. Za razliku od turizma na kakav smo navikli, gdje se uspjeh mjeri u broju posjetitelja, turizam u zaštićenim područjima trebamo razvijati održivo. Države, uključujući i zaštićena područja, trebaju prestati gledati broj posjetitelja kao isključivi pokazatelj uspjeha turizma.
2. Kod razvijanja održivog turizma u zaštićenim područjima potrebno je brinuti o kvaliteti usluga koje se temelje na lokalnim, autentičnim iskustvima i znanjima, i koje čuvaju kulturno nasljeđe, tradicijski način života i tradicionalno korištenje prostora.
3. Sastavni dio svih usluga u turizmu u zaštićenim područjima treba uključivati kvalitetnu edukaciju i interpretaciju te na taj način doprinijeti boljem razumijevanju prirodnih procesa i očuvanju prirode, a i boljem međukulturnom razumijevanju i toleranciji.
4. Utjecaj turističkih aktivnosti u zaštićenim područjima obavezno je potrebno pratiti s okolišnog, prirodnog i socijalnog aspekta.
5. Kako bi osigurali dugoročnost i održivost klastera i podizanje kvalitete njihova rada, potrebno je osigurati pravovremenu i redovitu stručnu edukaciju njihovih članova.
6. Kako kroz klaster u velikoj mjeri jačamo privatni sektor, važno je da se institucionalno i zakonski stvori okvir za podršku klasterima.
7. Klasteri su glas lokalnog turističkog tržišta i izvor inovativnih rješenja. Utoliko bi inicijativa za promjenom strategija i regulativa, koja dolazi iz klastera, trebla biti uvažena.
8. Školski kurikulum za obrazovanje stručnog kadra u turizmu kao i njegove kvote treba biti krojen prema stvarna potrebama tržišta rada i usuglašen s potrebama turističkih klastera.
Zoran Šeremet, Odjel komunikacija WWF Adrije u Bosni i Hercegovini, +387 63 250 733, zseremet@wwfadria.org
Post je objavljen 22.03.2019. u 01:52 sati.