AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 31.05.2018.

NATJEČAJ ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA NA OTOCIMA

POTPORE ZA CIVILNO DRUŠTVO, TRADICIJSKE OBIČAJE, BAŠTINU, OBRAZOVANJE, GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisalo je natječaj za prijavu projekata udruga na otocima usmjerenih na održivi razvoj otoka za ostvarivanje prava na financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna za 2018. godinu. Rok za dostavu prijava na Natječaj je otvoren : 26. lipnja 2018.
Provedba projekta mora započeti u periodu od 1. ožujka 2018. do 1. listopada 2018.

Natječajni postupak provodi se u skladu sa Zakonom o udrugama (Narodne novine, broj 74/14, 70/17) i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine, broj 26/15).
Iz Strateškog plana Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za razdoblje 2016. - 2018. koji je osnovni strateški dokument Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije definiran je Opći cilj 5. Poticanje konkurentnog i uravnoteženog regionalnog razvoja, Posebni cilj 5.3. Održivi razvoj otoka, te načini ostvarenja posebnog cilja kroz 5.3.2. Razvijanje gospodarstva kroz potpore otočnim poslodavcima, HOP i Udrugama, čime se nastoji skrenuti pozornost i dati važnost podupiranju otočnih udruga, koje djeluju kao male organizacije kreativnih i pozitivnih skupina na otocima i donose nove ideje u otočne sredine.

Opći cilj ovog natječaja je utjecati na poboljšanje kvalitete života na otocima.
Specifični ciljevi ovog Natječaja su:
1. osigurati preduvjete potrebne za održivi razvoj hrvatskih otoka
2. razvijati nove ideje i modele razvoja koji potiču:
a. rad civilnog društva na otocima
b. tradicijske običaje
c. kulturu i kulturnu baštinu otočnog prostora
d. podizanje razine obrazovanja i kreativnog stvaralaštva predškolske djece, osnovnoškolaca, srednjoškolaca i svih žitelja otoka
e. razvoj gospodarskih aktivnosti koje su specifične za otočno područje
f. ekološku svijest stanovnika otoka kroz zaštitu mora i okoliša

Ukupna vrijednost ovog natječaja iznosi 500.000,00 kuna. Visine tražene financijske potpore prijavitelja je od
15.000,00 kuna do 40.000,00 kuna .

Ukupno se Natječajem može financirati najviše 33 a najmanje 13 projekata.
Odobreni iznosi isplatiti će se jednokratno, ovisno o raspoloživosti sredstava u trenutku isplate.
Bespovratna sredstva koja se traže prema ovom natječaju mogu biti financirana u 100%-om iznosu od strane ugovornog tijela odnosno Ministarstva. Prijavitelj može prijaviti I projekt koji je sufinanciran iz vlastitih ili iz drugih izvora u određenom postotku ukupnog iznosa projekta što će biti prednost pri financiranju. U navedenom slučaju prijavitelj je dužan izvor i iznos sufinanciranja prikazati u Opisnom obrascu prijave projekta i Obrascu proračuna projekta.
U slučaju da se za provedbu projekta odobri niži iznos sredstava od onog kojeg je prijavitelj u proračunu zatražio, prijavitelj će u dogovoru s Ministarstvom izraditi novu specifikaciju troškova koja će potom biti sastavni dio Ugovora.
Novi proračun u Obrascu proračuna projekta mora biti u skladu s ključnim aktivnostima u projektu te ne smije dovesti u pitanje kvalitetu provedbe projekta.
Jedan prijavitelj projekta na ovaj natječaj može prijaviti i ugovoriti jedan projekt u sklopu natječajnih programskih područja ili projektnih aktivnosti (navedenih u točki 1.2.) za razdoblje provedbe projekta od minimalno 6 do maksimalno 12 mjeseci.
Provedba projekta mora započeti u periodu od 1. ožujka 2018. do 1. listopada 2018.
Projektne aktivnosti moraju se provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati i izvan područja Republike Hrvatske. Prijavitelj može istodobno biti partner u drugoj prijavi.

Obrasci za prijavu mogu se preuzeti putem računala na internet stranici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Regionalni razvoj,Otoci i priobalje, Potpore otočnim udrugama: https://razvoj.gov.hr/
Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije
Miramarska cesta 22
10000 Zagreb

Sva pitanja vezana uz Natječaj mogu se postaviti isključivo elektronskim putem, slanjem upita na sljedeću mail adresu: marija.mioc@mrrfeu.hr ili suzana.rados@mrrfeu.hr i to najkasnije 15 dana prije isteka Natječaja.
Odgovori na pojedine upite u najkraćem mogućem roku poslat će se izravno na adrese onih koji su pitanja postavili, a odgovori na najčešće postavljena pitanja objavit će se na sljedećoj internet stranici: https://razvoj.gov.hr/ (Regionalni razvoj/Otoci i priobalje/Potpore otočnim udrugama) i to najkasnije 7 dana prije isteka Natječaja. Ugovaratelj nije obvezan davati daljnje informacije o natječajnom postupku nakon navedenog datuma. U svrhu osiguranja ravnopravnosti svih potencijalnih prijavitelja, Ugovorno tijelo ne može davati prethodna mišljenja o prihvatljivosti prijavitelja, partnerima u projektu, aktivnostima ili troškovima navedenim u prijavi.

POTPISANO 19 ODLUKA U OKVIRU MJERE IV. "PRERADA PROIZVODA RIBARSTVA I AKVAKULTURE"

56,6 MILIJUNA KUNA POTPORE ZA PROJEKTE U RIBARSTVU

U Ministarstvu poljoprivrede potpisano je 30.5. 2018. 19 Odluka o dodjeli sredstava u okviru Mjere IV. 4 „Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture“ iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020.
- korisnici odobrene potpore - tablica

Vlasnici i predstavnici tvrtki kojima su kroz projekte odobrena financijska sredstva iz Mjere 4. s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.
Fotka: Ministarstvo poljoprivrede

Rezultat je to drugog natječaja za provedbu ove mjere, provedenog prošle godine, a na koji su se mogli kandidirati projekti izgradnje ili rekonstrukcije objekata za preradu proizvoda ribarstva te skladišnih prostora, projekti opremanja objekata za maloprodaju; kupnju specijaliziranih vozila, sustava za nadzor objekata kao i za unaprjeđenje uvjeta rada u objektima.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tom je prigodom istaknuo: „Kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo na raspolaganju nam je 350 milijuna eura za 36 mjera vezanih za morski i slatkovodni ulov i uzgoj, preradu i trženje proizvoda, za bolju organizaciju proizvođača i lokalne akcijske grupe u ribarstvu – čime pokrivamo cjelokupan sektor hrvatskog ribarstva. Ubrzali smo procedure dodjele novca i u godinu i pol dana mandata ostvarili smo šest puta bolje rezultate – za provedbu 16 mjera imamo ugovoreno preko 1 milijardu kuna.“ Naglasio je kako sektor ribarstva već niz godina bilježi pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu, odnosno suficit od 46 milijuna eura te da će „dodijeljenih 56,6 milijuna kuna potpore za ovih 19 projekata dodatno unaprijediti sektor, poglavito jer vrijednost investicije u nove objekte za preradu ribe i maloprodaju, skladišta i opremu prelazi čak 130 milijuna kuna.“

Predmet potpore su ulaganja u preradu proizvoda ribarstva i akvakulture u cjelokupnom lancu prerade. Iznos potpore po korisniku maksimalno iznosi 7,5 milijuna kuna, isplata potpore moguća je jednokratno po završetku ulaganja ili etapno, svaka tri mjeseca po završetku dijela radova. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.

srijeda, 30.05.2018.

IMA LI PREMIJER PLENKOVIĆ AUTORITET UKINUTI POVLAŠTENE KREDITE ZA POLITIČKE DUŽNOSNIKE ?

NIKAD DONATORI NI DOBROČINITELJI - UVIJEK ŽELJNI SAMO POVLASTICA!

Novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić u Večernjem listu od ponedjeljka 28. svibnja na 4. i 5. strani napisao je tekst pod naslovom “ Povlašteni krediti nedopušteni su državni darovi za dužnosnike” u kome postavlja pitanje Koji je interes Republike Hrvatske da 40 godina subvencionira nečiji kredit? Novinar Jurasić dalje piše “ Osim ako nije riječ o novom Nikoli Tesli kojeg želi zadržati, ali onda je potpuni promašaj ne koristiti se njegovim genijalnim potencijalima”. “U imovinskim se karticama ne vidi koji je kriterij kreditne povlaštenosti dužnosnika, osim što možemo nagađati ili znamo da su ga neki dobili jer su tada radili u instituciji ( MUP, SOA,HZMO, HNB, HBOR, HPB…) koja je nudila tu pogodnost, ili su ga dobili po općim uvjetima za neke profesije ili perspektivni znanstveni kadar.”

Nekoliko je povlaštenih kredita, što je Večernji list objavio, podijeljeno na čak 30 godina, jedan kredit čak i na 40 godina, za kamatu od 2 posto. Prevladavaju krediti s niskim kamatama u dužini vračanja u rasponu godina od 10 do 20 . “Subvencionirane se kamate kao povlaštena primanja oporezuju, ali se ne oporezuju ako su iz državnog proračuna.
Novinar Jurasić u tekstu postavlja pitanje “ Zašto Povjerensto za sprečavanje sukoba interesa ne traži i podatke po kojim kriterijima koriste kredit koji je povlašten u odnosu na tržišne uvjete dobivanja kredita kako bi znali da li je riječ o nedopuštenom daru ili potencijalnom sukobu interesa u nekim okolnostima.”


Javnost ima pravo biti upoznata sa količinom financijske imovine političkih dužnosnika i privilegijama koje im zakonito ili nezakonito pruža država čiji su službenici i zaposlenici. To saznanje građanima , putem svih oblika medija osigurava Zakon o pravu na pristup informacijama.

Objavljujem grafičku sliku koju je objavio Večernji list 28. svibnja 2018.na 4. i 5. strani na kojima se vidi kojeg državnog dužnosnika bivšeg i sadašnjeg država subvencionira niskim kreditnim kamatama i za vrijeme dok je bio državni službenik i nakon odlaska s posla na državnoj dužnosti.
IZ grafičke konfiguracije SE VIDI za koga, u kom iznosu je kredit, po kojoj kamati, na koliko godina otplate i u kojoj banci je kredit podignut.









Izvor: Večernji list, ponedjeljak 28. svibnja 2018. strana 4.i 5.

utorak, 29.05.2018.

NATJEČAJ ZA MINI MLJEKARE I ULJARE

POTPORA PO PROJEKTU 50 POSTO OD TROŠKOVA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu operacije 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ - objekti malog kapaciteta za preradu mlijeka i natječaj za provedbu operacije 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ - objekti za proizvodnju ulja.
Svrha ovih natječaja je povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po svakom natječaju (mini mljekare i uljare) iznosi 75.000.000 kuna.
Vrijednost potpore po projektu za mini mljekare iznosi od 15.000 do 1.000.000 eura, a intenzitet potpore po projektu iznosi 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Vrijednost potpore za uljare po projektu iznosi od 15.000 do 400.000 eura, a intenzitet potpore po projektu također iznosi 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Pogledati informacije na linku:
https://www.apprrr.hr/podmjera-4-2-potpora-za-ulaganja-u-preradu-marketing-i-ili-razvoj-poljoprivrednih-proizvoda/

„Kao što smo i obećali, danas smo raspisali natječaj kojim naši proizvođači mlijeka i ulja mogu unaprijediti svoje poslovanje koristeći Program ruralnog razvoja RH. Po prvi put imamo ciljani natječaj samo za male mljekare koji će imati važnu ulogu u povećanju dodane vrijednosti svake litre lokalno proizvedenog mlijeka. Jednaka situacija je i s uljarama jer bez blizine uljara nema kvalitetnog maslinovog ulja na koje smo toliko ponosni. Ukupno je na raspolaganju 150 milijuna kuna za ova dva natječaja i, sudeći po interesu, očekujem da će Agencija zaprimiti i više prijava nego što je novca na raspolaganju, jer smo detektirali da nam ova dva segmenta proizvodnje imaju veliki potencijal, ali premalo izvora financiranja. Prijavite projekte, znate da su procedure kraće i s puno manje papira…“ – podsjetio je ministar Tomislav Tolušić

ponedjeljak, 28.05.2018.

PLENKOVIĆ JE IZVAN KLIJENTELISTIČKIH POZICIJA!

KORUPCIJU I KLIJENTELIZAM ISKORIJENITI IZ DRUŠTVA

Na 18. Općem Saboru HDZ-a koji je održan 26. svibnja 2018. u dvorani “CIbona” u Zagrebu pred oko 5 000 stranačkih predstavnika, nije bilo govora na temu afere Hotmail zbog koje je ministrica gospodarstva i podpredsjednica Vlade dr. Martina Dalić podnijela ostavku, već su političi dužnosnici naglasak davali pozitivnim utjecajima stranke ističući vjeru u ispravnost i snagu HDZ-a kao stranke koja vodi i mora ubuduće, isticali su, voditi državu. Najznačajniju tematiku otvorio je Davor Ivo Stier kritizirajući klijentelizam koji se u stranci, a time i u državi, mora iskorijeniti, a drugu bolnu točku naglasila je europarlamentarna zastupnica Ivana Maletić istakavši korupciju i klijentelizam kao nešto što se među pripadnicima stranke mora iskorijeniti. Za svoju želju da klijentelizam u stranci HDZ-a bude suzbijen, politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier dobio je pljesak prisutnih izaslanika stranke na Saboru , kakav se može vidjeti samo u opernim kućama, kada publika pjevača ponovo zove na pozornicu. Znakovito!
No klijentelizam nije samo pogodovanje gospodarstvenicima kojima se pogoduje dobivanjem poslova kroz javnu nabavu, jednako je težak oblik pogodovanja i politički klijentelizam na koji gospodin Stier očito nije mislio kada je s govornice Sabora HDZ-a kritizirao klijentelizam. Zar je predznak - politički ili gospodarski - važan kada se radi o anomaliji u koju se lako daju uvući politički dužnosnici željni političkih povlastica u novcu? Zar mogučnost dobivanja kredita po povlaštenoj kamati od 2%, 2,5% 3%, 4%, 5%, u vrijeme, 2006., 2007.,2008., 2009., 2010. kada je kamata za poljoprivredne proizvođače i za sve ostale građane bila veća od 7 % , 8%, 9% i 10%, u komercijalnim bankama nije organizirani politički klijentelizam? Zašto osobe političke provenijencije tako lako uliječu u financijske aranžmane u koje po službi u kojoj kao političari trebaju raditi na korist naroda i biračke baze ne bi smijeli ulaziti i trebali bi ostati čistih ruku radi vlastite vjerodostojnosti pred biračima? Što su politički dužnosnici bogatiji, a žele biti politička elita, to teže razumiju težnje i potrebe građana kojima su u početku političke karijere namjeravali služiti! Postaje jasno da politička elita zapravo ne želi reforme ni nikakve promjene u kojima bi se njihova pozicija mijenjala, jer bi u promjenama mnogi od njih – izgubili. Zato političke elite koje vladaju s građanima koji žele promjene dolaze u ozbiljnu koloziju. Političarima zbog toga nije prihvatljiva ni potreba za novim izbornim zakonom, a o upravo završenom Referendumu o novom izbornom sustavu mnogi imaju negativno mišljenje te su tijekom referendum negativno govorili u javnosti o toj građanskoj inicijativi. Dio političara šalje poruku da su građani dobri samo onda kada plačaju sve što od političke elite dolazi, a sve ostalo je bezvrijedno. No taj će se odnos snaga – težnje građana i način rada političke elite - prije ili kasnije promijeniti.

MINISTAR NOVIM ZAKONOM O SPREČAVANJU SUKOBA INTERESA NAMEĆE KLIJENTELIZAM

Ima li predsjednik Vlade RH mr. Andrej Plenković namjeru raditi na suzbijanju korupcije i klijentelizma koji je u hrvatsko društvo i HDZ, činjenica je, došao sa primjerom Ivom Sanaderom? Bilo bi to nužno i legitimno za hrvatsko društvo i za njegov položaj u stranci, jer prema podacima iz imovinske kartice Plenković je još uvijek političar koji nije uronjen u klijentelističke pozicije. Postavljano je pitanje da li je premijer imao koristi u događanjima povezanim s Agrokorom, ali do sada analitičari nisu pronašli pogodovanje.
Premijer već danas može iskazati svoj stav u predmetu promjene zakona o Sprečavanju sukoba interesa koji – kojeg li nonsensa- promijeniti želi sam ministar uprave Lovro Kuščević – na način da smanji ovlasti Povjerenstva za sprečavanju sukoba interesa, tako da se konkretne povrede sukoba interesa ne definiraju tako precizno kao što se definiraju postojećim zakonom. Time se mnoge odluke za političke dužnosnike ne bi mogle jasno definirati i njihovi bi postupci ostali izvan sakcija Povjerenstva . To je putem zakona otvaranje prostora za politički klijentelizam. Na prigovor čelnice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Nataše Novaković, da se novim zakonom drastično srezati ovlasti toga tijela, ministar Kuščević je odgovorio da su članovi toga tijela neiskusni i da ne razumiju predloženi zakonski tekst. Političkom klijentelizmu, kao i korupciji u hrvatskom društvu treba onemogučiti djelovanje. Ono što je istinito i pravedno napokon treba služiti građanima RH, treba ući u javni prostor i u administrativnu upotrebu. A tu opciju istine i pravde morao bi podržavati premijer, ako to već nije u stanju činiti niža politička razina.
Margareta Zouhar Zec

ŠTO JE POLITIČKI KLIJENTELIZAM?
Politički klijentelizam je oblik organiziranosti i djelovanja za koji je karakteristično da pristup pozicijama, poslovima ili informacijama koji bi trebali biti na raspolaganju pod jednakim uvjetima svim građanima ili organizacijama, omogućava i raspoređuju prema kriterijima političke pripadnosti, u zamjenu za političku podršku i zaštitu političkih interesa, moćnici koji imaju kontrolu nad resursima (pozicijama, poslovima ili informacijama), najčešće zato što su na vlasti. Takav način upravljanja društvenim resursima podstiče hijerarhijsku društvenu strukturu, te onemogućava razvoj i moć građana i civilno-društvenih organizacija i inicijativa za učešće i utjecaj na upravljanje resursima. Nijedno društvo nije potpuno klijentelističko, ali u nekima takav način organizacije prevladava.
Izvor:Hallin i Mancini 2004. publikacija »Uspoređivanje medijskih sistema – Tri modela odnosa između medija i politike«.

nedjelja, 27.05.2018.

KUD "KLAS" IZ PODSUSEDA

PLES I KOLAČI ZA TURISTE

U nedjeljno prijepodne na Kaptolu ispred Katedrale članovi kulturno umjetničkog društva KLAS iz Podsuseda, prigradskog naselja na zapadnom dijelu Zagreba, plesali su nekoliko plesova na glazbu svojih svirača iz KUD-a, za ugođaj brojnih turista koji su odmah uočili kulturno umjetničko društvo, zagrebčana koji su se zatekli tu vračajući se s jutarnje kave, idući na neki od autobusa na Kaptolu ili su upravo izašli iz Katedrale po završetku nedjeljnog misnog slavlja.

Nakon plesa članice KUD-a s košaricama u kojima su bili domaći, u Podsusedu pečeni kolači, obišle su okolne klupe na kojima su sjedili promatrači plesa, kao i turiste koji su stajali i ponudile ih kolačima.
I ples članova KUD-a Klas i kolači izraz su gostoljubivosti Turističke zajednice grada Zagreba koja posjetiteljima grada želi pružiti ugođaj vrijedan pamćenja i dakako fotografiranja.


Članica KUD-a KLAS iz Podsuseda s košaricom i kolačima kojima je ponudila gospođe koje su se zatekle na klupi.

A turisti grada Zagreba, već od sedam sati ujutro, s fotoaparatima te mobitelima i tabletima s kojima fotografiraju, šeću Zagrebom. Od mjeseca siječnja do 20. travnja 2018. Zagreb je posjetilo više od 250 000 turista.
Prema riječima Božidara Bengeza koji je jedan od članova plesačkog amaterskog društva KUD KLAS postoji duže nego što je to službeno registrirano, a ta je godina tek 1984. Jer u kulturno umjetničkom društvu održavao se, a to se radi i sada, duh tradicije i običaja kroz pjesmu i narodnu nošnju podsusedskoga kraja.


Nakon Kaptola plesačka skupina zaustavila se u Bakačevoj kod reljefnog plana grada Zagreba. Pjesmu i ples nakon toga izveli su na Trgu bana Josipa Jelačića, Splavnici, Dolacu, te ponovno na Kaptolu.
Fotografije i tekst Margareta Zouhar Zec




LICITARSKO SRCE JE "LOGO" TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA ZAGREBA. Ovaj tekst i tema su prigoda za objavu ovoga srca. Ono doduše nije licitarsko, već je načinjeno na platnu, a napravila ga je moja dugogodišnja prijateljica intelektualka Gordana Ivir iz Samobora.
Za posebne prigode i za posebne goste Turistička zajednica trebala bi imati srca kakvo zna napraviti Gordana Ivir.(mzz)

subota, 26.05.2018.

AUTOMAT MJENJAČNICA POSTAVLJEN U PLITVIČKIM JEZERIMA

DO SADA U RH ČETIRI SAMOPOSLUŽNE MJENJAČNICE !

Sredinom mjeseca svibnja financijska agencija FINA otvorila je u Nacionalnom parku Plitvička jezera samoposlužni automat za mijenjanje strane valute u hrvatsko platežno sredstvo - kune. Mjenjački automat nalazi se na ulazu broj 1 Nacionalnog parka i dostupan je za korištenje 24 sata dnevno.
U automatu mjenjačnici u hrvatske kune moguće je razmijeniti monete eura, švicarskog franka, američkog dolara i britanske funte, a maksimalan iznos po transakciji je u protuvrijednosti do 2.500 kuna. Provizija se za sada ne naplaćuje.
Uređaj za mjenjanje novca koristi se na način da se strane novčanice stave u prostor predviđen na mjenjačkom automatu, koji za nekoliko sekundi isplaćuje hrvatske kune. Uređaj može primiti više stranih novčanica pojedine valute odjednom.Valuta euro se putem samoposlužne mjenjačnice otkupljuje u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 eura.
Samoposlužna mjenjačnica u Nacionalnom parku Plitvička jezera je četvrta po redu koju je Fina ponudila klijentima, a koja je tražena među turistima. Automat mjenjačnicu FINA je već postavila u Rovinju, Splitu i Zadru.

utorak, 22.05.2018.

IFIS ZA PRVO TROMJESEČJE 2018.

NASTAVAK UBLAŽAVANJA FINANCIJSKIH UVJETA

Prema metodologiji mjerenja financijskih uvjeta (IFIS) razvijenoj na Ekonomskom institutu Zagreb, u prvom tromjesečju 2018. godine financijski su se uvjeti u RH nastavili ublažavati, iako je trend ublažavanja znatno slabije izražen nego krajem 2017. godine.
Na ublažavanje financijskih uvjeta utjecali su domaći faktori, dok su inozemni financijski uvjeti doživjeli snažno zaoštravanje. Najveći doprinos zaoštravanju inozemnih financijskih uvjeta došao je od snažnog porasta volatilnosti, odnosno od povećane averzije prema riziku te od pada vrijednosti dionica u Europi, na što su utjecala očekivanja o porastu inflacije u SAD-u, ali i u euro području. Osim toga, uslijed pozitivnih gospodarskih kretanja u euro području te pozitivnih očekivanja o gospodarskom rastu, došlo je do snažnog porasta prinosa na državne obveznice, što također doprinosi zaoštravanju financijskih uvjeta. Istodobno, nije zabilježeno prelijevanje zaoštrenih financijskih uvjeta u inozemstvu na domaće tržište.
Na daljnje ublažavanje domaće komponente financijskih uvjeta najviše je utjecao izniman rast viška likvidnosti te pad prinosa na državne obveznice te CDS-a uslijed pozitivnih kretanja pokazatelja državnih financija te posljedičnog porasta kreditnog rejtinga.

Što je indeks financijskih uvjeta?
IFIS indeks je mjesečni indikator financijskih uvjeta, razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Indeks pruža informacije o prosječnom financijskom stanju u ekonomiji, a ta informacija može biti važna odrednica za očekivanja i shodno tome za daljnju gospodarsku aktivnost. Procjena financijskih uvjeta može biti korisna za prognozu ekonomske aktivnosti, ocjenu primjerenosti makroekonomskih politika i za donošenje odluka o financijskim ulaganjima.

Kako se računa indeks financijskih uvjeta?
Na ukupne financijske uvjete utječe mnoštvo varijabli. Varijable su odabrane na način da odražavaju promjene u domaćoj i vanjskoj financijskoj okolini, uvažavajući pritom specifičnosti domaćeg tržišta. Kako bi se iz velike skupine varijabli moglo procijeniti kretanje financijskih uvjeta, potrebno je sažeti informacije iz različitih dijelova financijskog sustava u jednostavan i lako razumljiv indeks. Indeks financijskih uvjeta izračunat je kao ponderirani prosjek varijabli koje opisuju kretanja u financijskom sustavu primjenjujući u literaturi često korištenu metodu analize glavnih komponenti. IFIS indeks standardiziran je tako da mu je aritmetička sredina jednaka nuli (što je prosječna vrijednost indeksa u cjelokupnom promatranom razdoblju), a standardna devijacija jedinici. Pozitivne vrijednosti indeksa označavaju oštrije financijske uvjete od prosjeka razdoblja, a negativne blaže financijske uvjete od prosjeka. Porast indeksa označava poštravanje financijskih uvjeta, dok pad označava ublažavanje financijskih uvjeta. Više o metodologiji izračuna i kretanjima indeksa financijskih uvjeta možete pronaći u dokumentu pdf na linku:
http://www.eizg.hr/userdocsimages/indeksi/ifis/Indeks-financijskih-uvjeta-za-Hvatsku.pdf

Izradu indeksa financijskih uvjeta podržao je Klub EIZ-a, Agrokor, Atlantic i Privredna banka Zagreb. ( izvor: Ekonomski institut Zagreb)

ADMINISTRATIVNE AKTIVNOSTI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

UGOVORENA KUPNJA BESPILOTNOG ZRAKOPLOVNOG SUSTAVA ZA NADZOR
U RIBARSTVU
Ministar Tomislav Tolušić i zamjenik predsjednika uprave tvrtke Aeronautics Daniel Eshchar potpisali su 15. svibnja 2018. godine u Zagrebu Ugovor o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava za potrebe kontrole ribolova. Ministarstvo poljoprivrede provelo je otvoreni postupak javne nabave besposadnog zrakoplovnog sustava (BZS) za potrebe nadzora i kontrole ribolova. Najbolji ponuđač bila je izraelska tvrtka Aeronautics. Besposadni zrakoplovni sustav (BZS) sastoji se od lansirne rampe, šest besposadnih letjelica te kompletne popratne logistike potrebne za provedbu pune kontrole u teritorijalnim vodama i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske.
Vrijednost odabrane ponude jest 4.879.633,00 eura, a financirat će se iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.

Sustav će se koristiti za aktivnosti nadzora ribarstva i to
- praćenje ribolovne aktivnosti i otkrivanje nelegalne aktivnosti u unutarnjem moru, teritorijalnom moru i u zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu RH;
- kontrolu prostorno vremenskog ograničenja ribolova;
- nadzor izlova tune;
- nadzor izlova male plave ribe noću;
- nadzor ulaska ribarskih plovila sa stranom zastavom u teritorijalno more RH;
- identifikaciju ribarskih plovila temeljem vanjskih oznaka.

„Ovo je najveća i najznačajnija stavka u modernizaciji sustava nadzora i kontrole ribarstva do 2020. godine. Zahvaljujem Ministarstvu obrane koje će nam pomoći logističkom podrškom i upravljanjem opremom, a o čemu smo već potpisali sporazum. Sustav ćemo za kontrolu ribarenja koristiti preko 60% vremena, a u ostalo vrijeme bit će na raspolaganju kao potpora zaštiti i spašavanju na moru, zaštiti od požara itd. A dobra vijest je i da nam EU pokriva 70% troška investicije.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

JAVNI NATJEČAJ ZA POTPORE U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni natječaj za dodjelu potpora za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, za koji je osiguralo 79.500.000,00 kuna bespovratnih sredstava.
Javni natječaj raspisan je na temelju Programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za 2018. Na natječaj se mogu javiti pravne ili fizičke osobe (mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici) registrirane djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 u područjima: Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (C16) i Proizvodnja namještaja (C31). Prihvatljivi su troškovi ulaganja u proizvodnu tehnologiju i proizvodno-poslovne objekte uz sufinanciranje od 70% te u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za poboljšanje poslovnih i proizvodnih procesa, razvoj novog proizvoda i sudjelovanje na sajmu ili izložbi uz sufinanciranje od 80% od ukupno prihvatljivog troška.
„Pozivam prerađivače drva i proizvođače namještaja da se jave i iskoriste ova sredstva koja nudimo, jer njima mogu izgraditi ili obnoviti svoje objekte, kupiti opremu i strojeve, nabaviti komunikacijsku tehnologiju, razviti nove proizvode ili izlagati na sajmovima. “ – izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić po objavi natječaja.
Javni natječaj otvoren je do 15. lipnja 2018. godine. Dodatne informacije vezane uz pripremu i podnošenje prijave na javni natječaj mogu se zatražiti putem elektroničke pošte:potpore.drvna@mps.hr.


ZAKON O LOVSTVU POSLAN U SABORSKU PROCEDURU

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 15. svibnja prihvaćen je Nacrt prijedloga zakona o lovstvu te je upućen Saboru u proceduru donošenja.
„Stoljetnu tradiciju lovstva u Republici Hrvatskoj, broju divljači koji danas imamo kao i raznolikost flore i faune u našim šumama možemo zahvaliti, između ostalog, i lovačkim društvima koja savjesno i predano brinu o više od tisuću lovišta u Hrvatskoj. No, svi zajedno moramo voditi brigu i o onoj divljači koja radi određenu materijalnu štetu na javnoj i privatnoj imovini. Ovaj propis omogućava optimalno rješenje problema divljači u svrhu zaštite ljudi i imovine uz maksimalnu zaštitu populacije divljači i racionalno gospodarenje resursima koje imamo. Decentralizacija nadzora i upravljanja lovištima koja je zakonom predložena omogućit će bolje upravljanje koje će biti usklađeno sa stanjem i potrebama određenog područja.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
Nacrtom zakonskih rješenja stvaraju se pretpostavke za uvođenje više reda u lovstvu od kvalitetnijeg gospodarenja lovištima, kroz uzgoj, zaštitu i prometovanje divljači preko uporabe lovačkog oružja, do uređivanja odnosa između lovoovlaštenika i davatelja prava lova.
Prijedlog Zakona utemeljuje pretpostavke za jači razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane Republike Hrvatske. Novost predložena zakonom je mogućnost osnivanja privatnih lovišta površine od 500 ha neprekinutog zemljišta jednog vlasnika, kao i osnivanje privatnog lovišta spajanjem zemljišta više vlasnika, ako svaki od vlasnika posjeduje površinu koja nije manja od 500 ha i koja zajedno čine neprekinutu cjelinu.
Zbog lakše, cjelovitije i brže provedbe zakona u dijelu sprječavanja šteta na divljači i šteta od divljači na poljoprivrednim kulturama, jedinicama područne (regionalne) samouprave Prijedlogom zakona osigurana je mogućnost: rješenjem zabraniti lov pojedine vrste divljači, dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrjela, donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedinih ptica radi sprječavanja ozbiljne štete na ribnjacima i vodama. Dodatno, vrsta veliki vranac (Phalacrocorax carbo sinensis) uvrštava se na popis vrsta koje se smatraju divljači.
Zakon kvalitetnije uređuje sprječavanje šteta od divljači u prometu i na poljoprivrednim površinama jer sve sudionike stavlja u ravnopravan položaj s jasnije određenim pravima i obvezama. Dosadašnje zakonsko rješenje nije na zadovoljavajući način reguliralo problematiku te naravi što je i radi neujednačene sudske prakse u pravilu rezultiralo dugotrajnim sudskim procesima koji su za posljedicu imali blokadu i likvidaciju lovačkih udruga.Ministarstvo poljoprivrede je s ciljem izbjegavanja vođenja dugotrajnih sudskih postupaka, predloženim izmjenama raspodjele sredstava prikupljenih od naknada za koncesije i zakupe prava lova Prijedlogom zakona omogućilo osiguranje financijskih sredstava za osiguravanje lovišta.

ponedjeljak, 21.05.2018.

ZA KOGA ĆE BITI ISPLATIV LNG TERMINAL NA OTOKU KRKU?

LNG U OMIŠLJU ĆE PRODULJITI OVISNOST O FOSILNIM GORIVIMA!

Okolišne udruge i lokalna zajednica neće odustati od borbe protiv izgradnje LNG terminala na otoku Krku. Vlada RH gura taj projekt mimo volje građanki i građana Krka, a na štetu okoliša, turizma i gospodarstva, zaključak je to tribine koja je 16. svibnja održana u Zagrebu u Zelenoj akciji nevladinoj, nestranačkoj, neprofitnoj udruzi građana za zaštitu okolišakoja je osnovana 1990.godine.Na tribini su govorile načelnica Općine Omišalj, Mirela Ahmetović, predstavnice Zelene akcije, Marija Mileta i Željka Leljak Gracin te Elena Gerebizza iz talijanske udruge Re:Common.
Nakon završene javne rasprave o Zakonu o LNG-u te ocjene ovog projekta kao prihvatljivog za okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike, suočeni s različitim, a često i kontradiktornim informacijama u javnosti, održana je rasprava na kojoj su prezentirani različiti aspekti ovog projekta.
Marija Mileta, voditeljica kampanje Zelene akcije “Kontra LNG-a”, je istaknula kako će učiniti sve da bi se zaustavila realizaciju cijelog projekta izgradnje LNG terminala na Krku, što uključuje i plutajući i kopneni terminal. Naime, plin nije tranzicijsko gorivo jer će produljiti našu ovisnost o fosilnim gorivima, usporiti prelazak na niskougljično gospodarstvo i pogoršati već postojeće posljedice klimatskih promjena. “Veliki infrastrukturni projekti na fosilna goriva, uključujući plin, su dugoročno neodrživi zbog neminovnog prelaska na gospodarstvo temeljeno na obnovljivim izvorima energije koji postaju sve jeftini te će do 2020. godine biti u potpunosti konkurentni fosilnim gorivima. To se prvenstveno odnosi na solarnu energiju i energiju vjetra. Dodatno, prošle je godine otvoreno čak 500 tisuća novih radnih mjesta u tom sektoru, čime je njihov ukupan broj prvi puta premašio deset milijuna”, izjavila je Mileta. Komentirala je i vrlo slab interes investitora za ovaj projekt pošto se na prvi krug natječaja za zakup kapaciteta terminala javila samo jedna tvrtka. “Tvrtka LNG Hrvatska je u dokumentaciji za drugi krug natječaja objavila kako će smanjiti kapacitet terminala što evidentno pokazuje da se prilagođava investitorima. Umjesto da se investitori prilagode natječaju, zapravo se namještaju natječaji za investitore”, dodala je Marija Mileta.

Željka Leljak Gracin osvrnula se na proces usvajanja studije utjecaja na okoliš za plutajući terminal. “Cijeli postupak procjene utjecaja na okoliš nažalost služi za opravdanje određenog projekta. Dakle, na nekakvih 600 ili u nekim slučajevima 800-1000 stranica studije opravdava se takav jedan zahvat na okoliš, a ne procjenjuje se njegov stvaran utjecaj na temelju čega se donosi odluka je li on zaista prihvatljiv ili nije”, komentirala je Leljak Gracin.Osvrnula se i na tzv. lex LNG: “Otpor lokalne i regionalne zajednice jednom projektu jednostavno se morao još nekako suzbiti i ja mislim da je glavna, možda i jedina, svrha zakona o LNG-u upravo ta – zaobići otpor lokalne zajednice i ubrzati proces realizacije projekta”.Na kraju je istaknula kako se u samoj studiji navodi i Niskougljična strategija, što je dokument koji ne postoji tj. još uvijek nije usvojen. “Mislim da je očigledno u ovakvom jednom projektu kao i dugim sličnim projektima u Hrvatskoj kako zapravo nema nikakvog strateškog promišljanja o radu energetskog sektora u Hrvatskoj”, zaključila je predsjednica Zelene akcije Željka Lrljak Gracin

OMIŠALJ I OTOK KRK NE ŽELE LNG TERMINAL
Načelnica općine Omišalj, Mirela Ahmetović, osvrnula se na stav lokalne zajednice, pravni i ekonomski aspekt ovog projekta kao i političke pritiske koje doživljavaju zbog protivljenja plutajućem LNG terminalu.“Zahvalila je Zelenoj akciji koja je pokazala interes kroz pomoć građanima općine Omišalj u obrani njihovih prava i interesa. Zaista je velika stvar kad i jedan pojedinac iz Zagreba pruži podršku za projekt koji se događa u vašoj maloj lokalnoj zajednici”, naglasila je Mirela Ahmetović na početku.
Istaknula je kako plutajući LNG terminal nije u prostorno-planskoj dokumentaciji općine Omišalj i kako stanovnici taj projekt ne žele na svom području. “Ta je priča politički, pravno, ekonomski i ekološki apsolutno nakaradna. Kada govorimo politički, općinsko vijeće Općine Omišalj donijelo je odluku protiv plutajućeg LNG terminala, a to su učinila i druga vijeća čitave lokalne zajednice na otoku Krku te su isto učinili načelnici i gradonačelnici. Dakle, zauzeli su jednoglasan stav protiv plutajućeg terminala. Jednaku potporu dala nam je i Skupština Primorsko-goranske županije”, pojasnila je načelnica Ahmetović te nastavila: "Na javnom izlaganju studije utjecaja na okoliš u Omišlju prisustovalo je više od 400 ljudi, na studiju je primjedbe dalo 160 podnositelja s oko 850 primjedbi, od kojih je usvojeno tek 4 posto, dok je javnosti onemogućeno prisustvovanje sastanku na kojem se usvajala studija. “Bivši direktor tvrtke LNG Hrvatska je pred 400 ljudi tijekom javnog izlaganaj studije utjecaja na okoliš izjavio da se u ovom projektu koriste najlošije ekološke metode iz razloge jer su one najjeftinije, a da se mora osigurati profit stranim ulagačima kako bi uopće projekt bio realiziran. Osim toga, izrađivač ove studije je javno izjavio da su sve studije tog izrađivača prošle pa će i ova proći”, rekla je Mirela Ahmetović. Načelnica Omišlja je rekla kako je izostala bilo kakva vrsta komunikacije od strane Vlade RH prema lokalnoj zajednici. “Nije odgovoreno na niz dopisa koje je Općina Omišalj poslala samoj Vladi RH, premijeru Plenkoviću i tadašnjoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić, Ministru turizma i Ministru zaštite okoliša. Jedina dva sastanka koja su održana s Ministarstvom zaštite okoliša su za cilj imala ušutkati mene kao načelnicu Općine Omišalj da ne izražavam svoj negativan stav u medijima”, naglasila je Mirela Ahmetović. Što se daljnjih koraka tiče, Općina Omišalj je već podnijela tužbu odnosno pokrenula upravni spor. “Spremni smo i na daljnje korake građanskog neposluha, no nećemo nikome narušavati turističku sezonu. Ako nekim slučajem i krene gradnja terminala, mi nećemo ni tada šutjeti, imamo načine i scenarij što ćemo učiniti. No ako ni to ne prođe i terminal se izgradi, mi nećemo odustati, već ćemo i dalje pokušavati spriječiti njegovu realizaciju” zaključila je Ahmetović.

LNG U TOSKANI NIJE FUNKCIONALAN

Na tribini je sudjelovala i Elena Gerebizza iz talijanske udruge Re:Common koja se bavi istraživanjima ekonomskih i financijskih aspekata velikih inftrastrukturnih projekata. Podijelila je vrlo slična iskustva iz Italije, konkretno oko gradnje plutajućeg LNG terminala kod grada Livorno u Toskani. Naglasila je kako se slično kao na Krku lokalna zajednica pobunila protiv tog projekta. Talijanska kompanija Saipem je dobila ugovor da izgradi odnosno transformira trgovački brod u FSRU (plutajuću jedinicu za pohranu i regasifikaciju). Prema Gerebizzi, vrlo je moguće kako će ta tvrtka dobiti ugovor da napravi isto na Krku. “Tvrdili su kako će stvoriti mnogo radnih mjesta, no na kraju je taj FSRU brod izgrađen u Dubaju i samo transportiran u Italiju. Danas je taj terminal izgrađen no koristi se samo kao skladište plina. Nikakvo uplinjavanje se tamo ne obavlja niti se plin prenosi u nacionalnu distribucijsku mrežu”, pojasnila je Gerebizza. Dodala je kako je inicijalna procjena troškova gradnje ovog terminala bila oko 200 milijuna eura, no stvaran konačni trošak bio je 900 milijuna eura. To je dakle bio krajnji trošak za terminal koji je vrlo sličan predloženom terminalu na Krku. Inicijalno su terminal trebali platiti privatni investitori, no onda je Europska investicijska banka dala kredit uz garanciju države, što znači kako je to zapravo postao javni trošak. Dodatno, donesen je zakon u kojem stoji kako će država pokriti 71,5 posto procijenjenog očekivanog povrata od projekta privatnim tvrtkama. Pojednostavljeno, građanima i građankama Italije su se povećali računi za plin kao posljedica ovog zakona i to za terminal koji uopće nije funkcionalan.
“Na kraju se postavlja pitanje za koga je taj projekt isplativ? Danas je taj terminal privatan, no država snosi troškove. Je li to protivno zakonu? Vjerojatno ne. Je li protiv javnog interesa? Definitivno da. Čini mi se da bi u Hrvatskoj mogli završiti u vrlo sličnoj situaciji. Jer kao i kod Krka, ekonomska računica nije bila na strani projekta, utjecaj na okoliš bio je ogroman te se nije slušao glas lokalne zajednice i šire javnosti koji na kraju snose troškove terminala koji nije u pogonu”, komentirala je Elena Gerebizza.
Marija Mileta je na kraju tribine naglasila kako Vlada RH vrlo očigledno izigrava i krši pravne procedure te zapravo legalizira ono što će biti štetno za građane , okoliš i državu, da obmanjuje javnost kako je LNG terminal strateški i javni interes za Hrvatsku i da konstantno ignorira glas lokalne zajednice. “Mi kao Zelena akcija sigurno nećemo odustati od borbe protiv ovog vrlo štetnog projekta. I dalje ćemo pružati podršku lokalnoj zajednici. I dalje ćemo zagovarati pravi interes Republike Hrvatske, a to je ulaganje u obnovljive izvore energije u vlasništvu lokalnih zajednica. Ujedno pozivamo građane da se uključe u kampanju protiv LNG terminala”, zaključila je Mileta.
Kontakt:
Marija Mileta, Zelena akcija, 091/15-665-13, maruska@zelena-akcija.hr


Audio snimka tribine: https://soundcloud.com/user-244184604/tribina-ne-lng
Fotogalerija: http://zelena-akcija.hr/hr/multimedija/foto/tribina_zasto_ne_lng_terminalu_na_otoku_krku


RANA POVIJEST OPĆINE OMIŠALJ

Općina Omišalj na otoku Krku površine je 39 kilometara kvadratnih, a ima oko 2 500 stanovnika.Ta mala općina ima bogatu povjest.
Područje današnje općine Omišalj bilo je 49. godine prije Krista poprište važne pomorske bitke koja je vođena na području uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog kanala, na mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Bitka predstavlja jednu od najkrvavijih epizoda u građanskom ratu između Cezara i Pompeja, a sam Cezar je više puta spominje u svom djelu O građanskom ratu pod nazivom Ad Curictam (pored Krka). Rimljani stanovništvu Krka krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta Curicum (Krk) i Fulfinum postaju rimski gradići, municipiji.

Po dolasku na ove prostore u VII. stoljeću, Hrvati najprije zaposjedaju priobalje, a nedugo nakon toga i otok Krk. Prva skupina zaposjeda sjeverni dio otoka od Omišlja sve do Dubašnice. O tome govori svjedoči karakteristično če - jedinstven i najstariji oblik čakavštine, točnije čekavice, ishodišnog prahrvatskog govora. Čekavica nije karakteristična za ostale dijelove otoka, a u Omišlju se održala do danas.
Pod hrvatskim imenom Omišal se prvi put spominje 1453. godine u ispravi kojom knez Ivan Frankopan prodaje pasište Ert slugama i puku grada Omišla.Omišalj je još od XI. st. važan centar pismenosti i glagoljaštva, a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st. Prepisivanjem knjiga bavio se i Vid, «pisec z Omišla», koji je za crkvu u Roču 1396. godine napisao brevijar poznat kao Brevijar Vida Omišljanina (knjiga se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Beču). Najstariji poznati glagoljski misal, koji se pod nazivom Ilirico IV. (prva četvrtina 14. stoljeća) čuva u Vatikanskoj knjižnici, također potječe iz Omišlja.
Srednji je vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova Frankopana koji su Krk približili najvišim civilizacijskim dosezima toga doba. Najveće su im zasluge u promicanju kulture i umjetnosti i očuvanju hrvatskog jezika i glagoljice.
Posljednji krčki knez Ivan VII. Frankopan, koji je dao izgraditi omišaljsku kulu Kešte, nije se snašao među vojnim i političkim izazovima koji su ga zadesili. Kada je vojska ugarskog kralja Matije Korvina 1480., okupirala Omišalj on je bježeći, "privremeno" Mlečanima predao otok. Kad su Mađari otišli Mlečani su preuzili vlast nad otokom koja je trajala sve do pada Mletačke Republike 1797. Omišalj je izgubio nekadašnju važnost, nastupilo je doba ekonomske i svake druge stagnacije uz otuđenja dobara i prirodnih resursa. ( Izvor wikipedia)

petak, 18.05.2018.

AGROKOROVI MILIJUNI KONZULTANTIMA

ZAŠTO OSTAVKE AKO KONZULTANTI ZARAĐUJE JEDNAKO?

Dok je pod pritiskom javnosti političke oporbe i političke stranke HDZ premijer RH Plenković morao zatražiti ostavku dr. Marine Dalić ministrice gospodarstva obrta i poduzetništva koja je 14. svibnja dala ostavku, zbog afere Hotmail, čija je poanta da su savjetnici i konzultanti enermno mnogo zarađivali i naplačivali se od Agrokora, na čijem restrukturiranju rade, a što je navodno ministrica i podpredsjednica Vlade RH znala i nije te naplate zaustavila, dnevni list "24 SATA" objavio je 16. svibnja 2018. godine tekst Ivana Pandžića pod naslovom " Martina je otišla, milijuni im ostali". Tekst i informacije su tu o procesu u kome nema poštenja. Radi se o financijskom poštenju. Jer u društvu u kome je rast proizvodnje dosegao tek 2,8 na godišnjoj razini, naprihvatljivo je da dnevnica konzultanata bude nekoliko tisuća kuna. Takvo financijsko "uzimanje naknade za rad" u zemlji sporo rastučeg gospodarstva i BDP-a kakva je Hrvatska, odlazi u sferu korupcije, a i zbog tajnosti određenih radnji tako se i tretira.
Zar nakon smjene povjerenika Ante Ramljaka i dr. Martine Dalić ugovori konzultanata nisu revidirani, dakle kontrolirani i preinačeni? Zar nisu određena nova, niža financijska pravila isplate za rad konzultanata? (mzz)

OBJAVLJUJEM tekst iz dnevnog lista "24 SATA" koji je 16. svibnja 2018. godine na 4. i 5 strani objaviom tekst autora Ivana Pandžića pod naslovom " Martina je otišla, milijuni im ostali".
TEKST ZAVREĐUJE ČITATELJSKU PAŽNJU U SMISLU INFORMIRANJA.

utorak, 15.05.2018.

Dr. MARTINA DALIĆ DALA OSTAVKU

NOVI MINISTAR GOSPODARSTVA TREBAO BI BITI IZ EKONOMSKOG MILJEA !

Dr. Marina Dalić podpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva obrta i poduzetništva u ponedjeljak 14. svibnja dala je ostavku na svoje funkcije . Priopćili su to javnosti u 14 sati iz Vlade sa izvanredne press konferencije i premijer dr.Andrej Plenković i dr. Martina Dalić . Čak što više prmijer je u svom iznošenju informacije rekao da “smo razgovarali i da smo se dogovorili da Martina Dalić da ostavku” jer je postala uteg u Vladi.
Rezime je to krize u Vladi RH koja je prozvana Hotmail, po mail adresi podpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva dr. Marine Dalić – hotmail.com – a koju je izazvalo objavljivanje privatene mail korespondencije s konzultantima od prošle godine iz vremena kada su radili na pisanju zakona prozvanog Lex Agrokor, a na kome su ti isti konzultanti kasnije zaradili naplačujući svoje usluge .
Dr. Martina Dalić bila je obrazovana i znala je javno smisleno govoriti – što mnoge osobe, iako su u politici, ne postižu.
U okviru objavljenih mailova opozicijska stranka SDP traži ostavku i premijera Plenkovića i nove parlamentarne izbore.

PREMIJER TREBA IZVUĆI POUKE

Premijer RH Plenković morao bi dobro razmisliti o greškama koje je učinio s dr.Martinom Dalić, kako bi izvukao pouku i postao mudriji. Njegova ostavka ili pad Vlade i izbori ponovo bi sve razvojne procese u državi zaustaviti na najmanje godinu dana. Zar si to Hrvatska može priuštiti svake dvije godine? Naravno da nemože, posebno ne može s problemima koje građani imaju. Osim toga da li je Lex Agrokor toliko jak ili opasan da će izazvati prijevremene izbore? Saborski zastupnici za svoje nerealno visoke saborske plaće moraju pokazati više zdravog razuma zbog realnosti života, a ne bez cilja inzistirati na novim izborima. Za mnoge saboborske zastupnike jedini pravi događaj su parlamentarni izbori u državi. A nitko ne razmišlja o štetama zbog prijevremenih izbora koje zbog tog procesa od nekoliko mjeseci nastaju. Predsjednik Ustavnog suda dr. Miroslav Šaparović rekao je da u hrvatskoj ima 10 tvrtki na koje se može primijeniti sistemski zakon. To samo znaći da se i u budućnosti može dogoditi gospodarska havarija kada će se trebati primijeniti poseban zakon, pravilo ili propis , što neće valjda značiti i fatalističko padanje Vlade.
Vrlo mudro bi bilo da premijer Plenković s čelnikom oporbene stranke Davorom Bernardićem stvori pristojan poslovični odnos i komunikaciju što bi unijelo pozitivno raspoloženje oporbene stranke prema vladajučoj koaliciji što bi donijelo bolje i mirnije ozračje u Saboru RH I mirniju atmosferu opčenito, čak i u medijima.

ZA MINISTRA EKONOMISTU A NE POLITIČARA

Vlada RH je sada bez ministra gospodarstva obrta i poduzetništva, a treba ga tražiti među školovanim ekonomistima, a ne među političarima. Nije dobro riješenje da dosadašnji ministar nekog drugog resora dolazi na mjesto ministra gospodarstva. Zašto? Jer onaj koji se bavio svojim resorom, teško će se uključiti u ekonomske tokove u ministarstvu. A i njega netko novi mora zamijeniti. A istovremeno ekonomist sa bilo koje pozicije pratio je do sada što se radilo na nivou ministarstva i uklučenje u rad biti će efikasnije.
Treba li novi ministar gospodarstva nužno biti član HDZ-a koji je na vlasti? Ne. Ako HDZ I je državotvorna politička stranka, HDZ nije Sveto pismo. Sveto pismo je politički, administrativno, socijalno i kulturno uređena država u kojoj će biti radnih mjesta za sva zanimanja koja proizvodi srednjoškolski i visokoškolski obrazovni sustav . Samo to je u Hrvatskoj – pored Biblije – Sveto pismo. A za to ministar treba biti onaj tko poznaje ekonomiju gospodarstvo i gospodarske procese, koji će vidjeti nove razvojne potencijale u zemlji u kojoj je turizam glavna gospodarska grana, ekonomsku suradnju s drugim akterima, nove investicije itd.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 14.05.2018.

PREMIJER PLENKOVIĆ SVAKOJ VRSTI KORUPCIJE POLITIČKIH DUŽNOSNIKA NAPOKON TREBA REĆI - DOSTA

NAPISALI ZAKON NA KOME SU STICALI OSOBNU KORIST!

I dok su mediji proteklih pet dana ( do 13. svibnja) sa niz, za javnost i gledateljstvo relevantnih sugovornika, analizirali meilove koje je objavio portal Index.hr a koji se odnose na korespodenciju ministrice gospodarstva obrta i poduzetništva i podpredsjednice Vlade dr. Martine Dalić s osobama koje su pisale Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, poznat kao Lex Agrokor, iz izjava novinarima predsjednika Vlade mr. Andreja Plenkovića bilo je vidljivo da on ili ne razumije o čemu se radi, ili ne želi razumjeti o čemu se radi. Jer i dalje je tvrdio da minisrica gospdarstva ima njegovo povjerenje, i ostavljao je dojam neinformirana čovjeka iako je prva osoba Vlade RH.
A radi se o tome da su osobe koje su pisale i pripremale zakon Lex Agrokor bili ti koji su kasnije kroz konzultantske usluge dobili priliku da na tome što su zakonom pripremili vrlo unosno zarade. To je javnost već prije saznala - to da se radi o pola milijarde kuna koje su konzultantni na ime svojih honorara uzvukli iz Agrokora – a meilovi koje je objavio Index.hr su samo potvrda kako je do toga došlo.

Zabrinjavajuće je da čovjek, premijer RH koji želi provoditi reforme , što stalno naglašava, ni jednog trenutka nije pred javnošću posumnjao u načine rada dr. Martine Dalić vezano za Lex Agrokor, iako o tome pišu i govore svi pisani i elektronički mediji. Tko je premijer RH Plenković ako ne prati medije i nezna i ne razumije da je u pozadini cijele priče sumnja
na kaznenu odgovornost ? Što radi savjetnik gospodin Macan, da premijera ostavlja potpuno neinformiranoga o događanjima vezanim za Lex Agrokor? Premijerova priča koju stalno ističe u izjavama medijima kako je Lex Agrokor spasio hrvatsko gospodarstvo i radna mjesta je samo jedna činjenična strana priče. Ali u Lex Agrokor involvirano je bilo niz osoba, što se vidi iz meilova, za što je Vlada znala. Zašto onda toliko negiranja moguće koruptivne radnje? I nezainteresiranosti premijera Plenkovića za predmet i činjenice o čemu i javnost i mediji obilno govore i informiraju?

SANADEROVU TEKOVINU PLENKOVIĆ MORA PREKINUTI!

Može li se išta važno u Hrvatskoj stvarati, a da netko u okviru takvih poslova ne želi nezakonito zaraditi? Korupciji napokon treba reći dosta,a to treba reči premijer i zauzeti stav nulte tolerancije prema toj radnji. Ljude kojima za obavljanje poslova nije dovoljna plaća, već im je zakonom omogućeno potkradanje treba zakonski procesuirati i onemogučiti im u budućnosti sudjelovanje u bilo kakvim poslovima Vladine i državne provenijencije. Potpuno je jasno da u Vladi ne smije sjediti nitko tko je korumpiran ili je korupciju na bilo koj način dozvolio. Tekovina koju je je u premijersku praksu uveo Ivo Sanader, da ministri i politički dužnosnici I njihovi prijatelji na državnoj i ostalim razinama vlasti mogu otuđivati i potkradati državni novac, a državni novac stvaraju građani raznim doprinosima, treba s Lex Agrokorom zauvijek prestati. Glavni akter te odluke mora biti premijer mr. Plenković . Ako on to ne učini sada njegova se premijerska vladavina ni po čemu neče razlikovati od prethodnih, jer se problemi koruptivne prirode regeneriraju stalno, čak i za njegove premijerske vladavine, o čemu svjedoči i događanje s meilovima dr. Dalić.

NA RAZRIJEŠENJE SITUACIJE UTJECATI MOŽE JANDROKOVIĆ !

No kada je u 13.svibnja meilove između konzultanata i odvjetnika prvi puta novinarima komentirao u prisustvu premijera Plenkovića predsjednik Sabora Goran Jandroković rekao jer da “ što je video moglo se izbjeći,”,” u jednom dijelu sadržaj mi se ne dopada, način na koji su se sudionici te grupe dopisivali malo mi nije stil u kojem bih volio sudjelovati”. Rekao je da “ ćemo sve odluke donijeti na vrijeme i u interesu RH “ . Nakon izjave Gorana Jandrokovića premijer Plenković novinarima je rekao “ Ako nešto nije bilo dobro tražiti ćemo odgovornost”. A odgovornost je velika jer – poznato je otprije- konzultatni su isplate imali tjedno i Agrokor im je poslužio za isplatu pola milijarde kuna.
Sporno i kompromitirajuće za ministricu gospodarstva, a onda i za Vladu je to da su odvjetrnici i konzultanti koji su pisali Lex Agrokor , kasnije imali priliku sticati osobnu korist. Mogućnosti za dodatnu zaradu trebale su biti spriječene od ministrice gospodarstva dr. Dalić koja je kako je više puta izjavljivala sve znala i sve nadgledala. Nakon kompromitacije koju su pokazali meilovi Dr. Dalić, rekla je, ne misli dati ostavku na funkciju ministrice gospodarstva rada i poduzetništva. Poznato je da je više mjeseci bila tajna tko je pisao Lex Agrokor, da bi ministrica na kraju rekla da ga je pisala ona. No da li je točno, više se može saznati iz meilova.
Na rarazriješenje situacije utjecati će zasigurno predsjednik Sabora RH diplomirani politolog i ing. građevine Goran Jandroković jer pored neodlučnog u odlučivanju premijera mr. Plenkovića, Jandrokovićeva izjava pred medijima, a očito i u razgovorima bez medija, je bila važna i prije ostavke povjerenika Ante Ramljaka. Neukazivanje povjerenja povjereniku Ramljaku i njegova smjena pokazala se dobrim riješenjem za sve poslove vezane za Lex Agrokor. Ništa lošiji potez ne bi bio ni smjena dr. Martine Dalić. Smjena ministrice gospodarstva jasno je ne bi ugrozila nagodbu vjerovnika, jer je proces u tijeku. Ustavni sud ocijenio je da je Lex Agrokor u skladu s Ustavom. Dan nakon te odluke portal Indeks .hr počeo je s objavom meilova dr. Marine Dalić.
Margareta Zouhar Zec

petak, 11.05.2018.

MOŽETE LI HUMANITARNO DJELOVATI?

UNICEF TREBA POMOĆ ZA DJECU ROHINDŽE !

Jedna poslovica kaže " Ne može se pomoći svima, kaže škrtac, i ne pomže nikome" . No vremena u kojima živimo globalno su nesklona ljudima. Ljudi pate, prognani su iz svojih domova zbog vojnih sukoba i ratova. Treba pomagati, koliko je to u moći pojedinca.Kome? To je vlastita odluka.UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je međunarodni fond za djecu. Skrbi o kvaliteti života djece i omladine širom svijeta. Financira se ti dobrovoljnim prilozima vlada i fondacija, te tvrtki i građana.
Progoni, rat, nacionalna netrpeljivost i mržnja, ekonomska kriza diljem svijeta zahtijeva ljudsku humanost Milijuni ljudi u svijetu su bez hrane, bez dovoljno hrane i bez pitke vode. U ovoj prigodi UNICEF podsjeća na potrebe djece naroda Rohindža.
Objavljujem prospektni materijal te UPLATNICU sa brojem IBAN, MODELOM i ŠIFROM NAMJENE na koju je moguće uplatiti novac za djecu Rohindža.
Dobrota humanitarnog davanja je jedan veliki kotač koji pokreče ljude tankočutnih osjetila svijeti. A od tog tankočutnog osjeta
jedan dio globalnog svijeta živi. Čovjek mora misliti i na druge, a ne samo na sebe.

TKO JE NAROD ROHINDŽA?

Od nezavisnosti Burme iz 1948., koja je 1989. promijenila ime u Mjanmar, sve vlade su sustavno negirale postojanje naroda Rohindža, ne uvrstivši ih u 135 do sada priznatih etničkih grupa u ovoj zemlji. Stoga Rohindže zapravo nemaju priznatu svoju povijest, porijeklo niti uopće postoje kao građani Mjanmara od prvog dana njegove nezavisnosti. Problemi s kojima se suočavaju Rohindže nastaje 1982. godine, kada vlasti tadašnje Burme donose Građanski zakon, odnosno zakon o državljanstvu prema kojem taj narod nije službeno priznat, a u njihovim izvodima iz matične knjige rođenih ne može stajati mjesto rođenja te oni ne mogu dobiti državljanstvo Mjanmara. Da bi prijavili rođenje ili smrt člana obitelji, Rohindže plaćaju posebne taksekoje su visoke pa mnogi odlaze u susjedni Bangladeš, u kojem također nisu dobrodošli.
Rohindže su marginalizirana zajednica u Mjanmaru koja nema pravo na državljanstvo ni pravo glasa. Od države moraju tražiti dozvolu za brak, a obitelji ne smiju imati više od dvoje djece. Rohindže se od većinskih budista, osim po sufijskoj varijaciji islama, razlikuju rasnom pripadnošću. Tamnije su kože od ostatka stanovništva. U pokrajini Rakine njih milijun čini trećinu stanovništva, a njihovo postojanje u Mjanmaru objašnjava se dolaskom tisuća muslimana u tadašnje Arakansko kraljevstvo u 15. stoljeću, no neki su se doselili u 19. i ranom 20. stoljeću, dok je Rakine još uvijek bio pod kolonijalnom vlašću Britanske Indije.
Uvjeti u kojima žive po provizornim izbjegličkim logorima opisuju se kao strašni, a Human Rights Watch tvrdi da se prema njima okrutno ponašaju, ograničavajući im humanitarnu pomoć ne bi li ih odvratili od bijega iz Mjanmara.
( Izvor: dio teksta Tko su Rohindže, narod koji nigdje nije dobrodošao, autorica Vanja Majetić, tportal.hr 19.9.2017.)

srijeda, 09.05.2018.

ŠTO RADE NAŠE INSTITUCIJE?

DEVASTACIJA ILI PLANSKI RADOVI?

U ime inicijative Vratite magnoliju Jasna Šumanovac Zelena akcija, kontakt 099 314 96 85 uputila je obavijest o održanju protestnog druženja radi događanja uređenja i preuređenja prostora na Trgu žrtava Fašizma u Zagrebu. Radi tog "uređenja" posječena je i magnolija i nekoliko drugih stabala. Ono što se radi ima svoju bazu u radovima sa betonom i u betonu.Nestaje travnata zelena prirodna površina koja je okruživala objekat muzeja Meštrovićeva paviljona."Trenutni radovi, uklanjanje kamenih stepenica, kao i najava obnove trijema i obnove portala, nisu okoliš već sastavni dio objekta zaštićenog kulturnog dobra, za koje na gradilištu nije istaknuta potrebna dozvola" kaže se u zahtijevima Inicijative

Objavljujem obavijest

"Građanke i građani, udruge, inicijative i stručnjaci okupljeni u inicijativu „Vratite magnoliju” pozivaju Vas da u srijedu, 09. 05. 2018. u 18:00 dođete na Trg žrtava fašizma i medijski popratite naše sada već redovito protestno druženje.
Inicijativu "Vratite magnoliju" čine Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Inicijativa “A kad će park”, Pravo na grad, predstavnici arhitektonske struke, Sindikat biciklista, građanke i građani iz kvarta, Zelena akcija i 1POSTOZAGRAD. Podupiratelji Inicijative : Savica ZA Park, inicijativa Samoborček i inicijativa Spasimo potok Črnomerec te brojne građanke i građani grada Zagreba
Ovo je naše peto po redu protestno druženje na kojem ćemo ponovo jasno i glasno poručiti da se devastacija Trga žrtava fašizma mora zaustaviti! Mi želimo da se naš grad razvija u skladu sa željama i potrebama njegovih stanovnika, po pravilima struke, a ne stihijski, nepromišljeno i u korist nekolicine koja je imuna na procedure i zakone. Zato poručujemo -što rade naše institucije? Mi smo ovdje, a gdje su naše institucije!? Zašto šute!?
Rad inicijative podržavaju i mnogi umjetnici pa će tako ove srijede s nama biti i ulični ansambl.Dođite i zajedno izviždimo institucije!
U ime inicijative Vratite magnoliju Jasna Šumanovac Zelena akcija, kontakt 099 314 96 85 "

Građani su posebno emotivni prema magnoliji koja je rasla u okruženju muzeja, a koja je posječena i maknuta. Magnolija je rasla s lijeve stane, lijeve staze. Magnolija koja je u Zagrebu rijetko ukrasno drvo, a vrlo je poznata i cijenjena u Opatiji , da li je baš trebala biti posječena i maknuta zauvijek? Odatle i ime inicijative " vratite magnoliju"


Evo kako izgledaju staze bez magnolije. Fotka m.zouhar zec

Betonizacija na Trgu žrtava fašizma




Betonizacija na Trgu žrtava fašizma
Fofografije 8.5. 2018. Margareta Zouhar Zec

NACIONALNI PROGRAM VINA DOBIO MJERE INFORMIRANJE I RESTRUKTURIRANJE

NATJEČAJI U SVIBNJU I LIPNJU

Izmjenom Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018., tzv. Vinske omotnice uvedena je nova mjera Informiranje u državama članicama, koja promovira odgovornu konzumaciju vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla – informacija je iz Ministarstva poljoprivrede od 7. svibnja 2018.
Potporu za ovu mjeru mogu koristiti organizacije proizvođača vina i udruženja, sektorske organizacije i javna tijela koja predstavljaju proizvođače vina. Sredstva se mogu iskoristiti za informativne kampanje, sudjelovanje na sajmovima i izložbama, oglašavanje u medijima, izradu i distribuciju informativnih materijala, izradu spotova, web stranica, fotografija te troškove osoblja, prijevoz, hotelski smještaj, ugostiteljske usluge.
Minimalni iznos potpore po projektu je 3.000 eura, a maksimalni 50.000 eura. Razina potpore iznosi do 50% od ukupno prihvatljivih troškova i odnosi se na sredstva EU.
Od ostalih značajnijih izmjena u Nacionalnom programu, važno je naglasiti izmjene u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda, koje će pridonijeti boljem povlačenju sredstava: Povećan je
• intenzitet potpore sa 50 % na 75 % ,osim za doprinose u naravi,
• ukinuto je ograničenje ukupno prihvatljivog troška po projektu i minimalnog iznosa potpore po projektu;
• uvedena je mogućnost isplate potpore za rad za koji nije provedeno plaćanje potkrijepljeno računima (doprinosi u naravi), uz intenzitet potpore 50 % prihvatljivih troškova;
Cilj ove mjere je povećanje konkurentnosti proizvođača kroz prilagodbu postojećih vinograda novim tehnikama upravljanja vinogradom i zamjenu sortimenta s visoko kvalitetnim sortama s naglaskom na autohtone sorte te premještanje vinograda na područja koja daju bolju kvalitetu grožđa (na nagibima).Vinogradari upisani u Vinogradarski registar ovu mjeru mogu koristiti za zamjenu sorata vinograda, premještanje vinograda i promjenu gustoće vinograda, promjenu nagiba, izgradnju terasa, navodnjavanje i sl. Maksimalni iznos potpore po projektu je 750.000 eura.
Po odobrenom projektu moguće je dobiti predujam u iznosu od 80% odobrene potpore, a dozvoljena je i obročna isplata po svakoj završenoj aktivnosti unutar projekta.
Do sada je za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ugovorila 43 projekta u vrijednosti 46 milijuna kuna potpore.
Novi natječaji za sve mjere iz Vinske omotnice kreću uskoro. Objava natječaja za mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja i Ulaganja (opremanje) očekuje se 11. svibnja 2018. godine, za Restrukturiranje i konverziju vinograda natječaj kreće od 18. svibnja 2018. godine, dok se objava natječaja za mjere Informiranje u državama članicama očekuje i Ulaganja (izgradnja i/ili opremanje) očekuje u lipnju 2018.
Utvrđena visina sredstava namijenjenih za sektor vina iznosi 10,8 milijuna eura godišnje.
Do sada je u okviru Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za sve tri mjere ugovoreno 274 projekta za 202 milijuna kuna potpore. Ukupna vrijednost svih ugovorenih projekata iznosi 560 milijuna kuna.

utorak, 08.05.2018.

POTRAŽNJA ZA RADOM U TRAVNJU VEĆA 57,6 POSTO

RADNA SNAGA NA STUDENTSKE I SEZONSKE UGOVORE TRAŽI SE ZA 82,7 POSTO VIŠE

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.

OVI je u mjesecu travnju 2018. zabilježio rast od 57,6 posto u odnosu na mjesec travanj 2017. što upućuje na snažan porast potražnje za radom na godišnjoj razini. U odnosu na prethodni mjesec, desezonirane vrijednosti indeksa nude isti zaključak jer je sezonski prilagođeni indeks u travnju porastao za 7,7 posto, što je četvrti najveći porast u posljednjih 12 mjeseci. Ova pozitivna kretanja, koja dolaze kao najava turističke sezone, vidljiva su u cijeloj Hrvatskoj. Najava uspješnije sezone vidljiva je iz porasta potražnje za zanimanjima u uslužnom sektoru, poput kuhara, konobara i prodavača, za kojima je potražnja, u odnosu na travanj 2017. godine, porasla redom za više od 50 posto.
U kontekstu vrste ugovora uz koju se veže potražnja za radom, najveći porast opažen je u studentskim i sezonskim ugovorima koji su porasli u odnosu na travanj 2017. godine za 82,7 posto. Zatim slijede ugovori na određeno i neodređeno s porastom od 62,1 i 47,4 posto, Broj slobodnih radnih mjesta vezanih za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa porastao za 30,7 posto u odnosu na travanj 2017. godine.

Što je OVI?

Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

nedjelja, 06.05.2018.

ZANIMLJIVOST

RED PRAVILA I OBIČAJI ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA

Gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara, političar i povjesničar umjetnosti, u časopisu Visit Split napisao je pismo namijenjeno gostima koji dolaze na odmor i na vrlo suptilan način podsjetio kako se treba ponašati za vrijeme odmora u gradu Splitu.
Gradonačelnik na početku piše „Građani Splita, hotelijeri, ugostitelji, vodiči i svi ostali djelatnici u turizmu daju i dat će sve od sebe da vam odmor u našem gradu ostane u dugom i lijepom sjećanju. Zamolio je da „poštujući kućni red, gradska pravila, ali i naše običaje omogućite sebi i drugim turistima ugodan odmor, a stanovnicima Splita date podstrek da vam s još većim angažmanom omoguće nezaboravan provod u našem gradu“.
„ Od 23 sata do 8 sati vrijeme je noćnog mira - Molimo, suzdržite se od puštanja preglasne glazbe i galame u to vrijeme. U našem gradu i okolici postoje brojna mjesta za cjelonoćni glasni provod, ali to mjesto nije u hotelskoj sobi, apartmanu ili kući koju ste iznajmili ili na ulicama i u dvorištima našeg grada.“
„Od 14 sati do 17 sati vrijeme je popodnevnog odmora. U Španjolskoj se to zove siesta, u Splitu pižolot. Poslijepodnevni drijemež dio je našeg identiteta koji se trudimo sačuvati unatoč ubrzanom načinu življenja. Iskušajte ga, nećete požaliti, uvjerit ćete se o kako se važnoj stvari radi. „

" Po Gradu nemojte šetati bez odjeće, dijela odjeće ili u kupaćem kostimu. To pravilo proizlazi i iz običaja. Na Mediteranu smo, sunce je jako, osobito u zvizdan, kad je sunce visoko. Primijetiti će te da domaći ljudi izbjegavaju izlaganje suncu. Vjerujem da ni u Vašim gradovima i mjestima ne hodate bez odjeće ili neprimjereno odjeveni, pa nemojte ni po Splitu. Komunalni red grada Splita ne dopušta takvu šetnju te za nepoštivanje te odredbe slijedi kazna od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja ili 1.000,00 kuna po provedenom prekršajnom postupku. Sigurno postoji milijun načina na koji ćete pametnije potrošiti novac umjesto plaćanja kazni „.
„Po uličicama našeg Grada, ali i drugim mjestima Dalmacije čut ćete ljude kako tiho pjevuše u manjim skupinama - u klapama. Pridružite im se. Takvo pjevanje je naravno dopušteno, čak i noću pod prozorom svoje izabranice. To zovemo serenadom i nitko se neće buniti ako to izvedete tiho i a cappella.Nemojte pokušati objasniti domaćim ljudima da bolje od njih igrate picigin ili da je neka nogometna momčad bolja od splitskog Hajduka" napisao je u pismu gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara.

petak, 04.05.2018.

OPG NA LISTI PROGRAMA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

MOGUĆA POTPORA ZA JEDNU OSOBU NA OPG-u

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 2. svibnja, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) dodana su na listu subjekata koji mogu koristiti novčanu potporu za novozaposlene iz Programa mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Naime, Upravno vijeće HZZ-a usvojilo je 29. 12. 2017. Izmjene i dopune Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2018.
U naputku pod točkom 3. usvojenih izmjena stoji da " obrti, samostalne djelatnosti i OPG- ovi koji nemaju zaposlenih, ukoliko je u sustavu poreza na dobit ili dohodak, mogu koristiti potpore za zapošljavanje za jednu osobu uz uvjet da je nositelj OPG-a prijavljen na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u svojstvu obrtnika odnosno vlasnika OPG-a, i da nije prijavljen kao zaposlenik kod drugog poslodavca u radnom odnosu".
Odluku o poticanju zapošljavanja i na obiteljskim gospodarstvima u HZZ-u pojašnjavaju činjenicom - ako već postoji izuzeće za obrte i samostalne djelatnosti koje nemaju zaposlenih da ipak mogu zaposliti jednu osobu uz potporu ukoliko je vlasnik prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje nema razloga da se istovjetan bonus ne omogući i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Motiv za ovakav zaokret u svojoj dosadašnjoj praksi je sve izraženiji interes za korištenje potpora za zapošljavanje te da prostor treba otvoriti i poljoprivredi.
Zahtjev za sufinanciranje zapošljavanja vlasnik OPG-a dostavlja najbližem regionalnom ili područnom uredu, odnosno ispostavi HZZ-a. U roku od 10 dana od zaprimanja zahtjeva s cjelovitom propisanom dokumentacijom HZZ je dužan ocijeniti je li prihvatljiv za odobrenje potpore te o tome izvijestiti podnositelja zahtjeva. Ugovor o dodjeli sredstava može se potpisati u roku 8 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni za pojedini zahtjev, uz obvezu da se prethodno dostavi ugovor o radu za radno mjesto za sufinancirane osobe kao i ostalu potrebnu dokumentaciju. Pravo na ovu potporu traje za prvih 12 mjeseci rada.

četvrtak, 03.05.2018.

TREBA LI RADNIK TRPJETI NEZAKONITO POSTUPANJE SVOG POSLODAVCA?

PRAVA RADNIKA ODRŽAVA INSPEKTORAT RADA!

Nakon donesene zakonske regulative koja je okvir za postupanje poslodavca prema zaposlenim radnicima, u provođenju prava radnika vrlo važnu ulogu ima Inspektorat rada. Zašto? Jer poslodavci jako često vole raditi onako kako u zakonu ne piše. Zato Inspektorat rada obavlja inspekcijske nadzore i time podržava i održava prava radnika, a postupa i na temelju zaprimljenih prijava radnika. Suzbijanje neprijavljenog rada jedan je od prioriteta u radu Inspektorata rada. Inspektorat rada sankcionira nezakonito postupanje prema zaposlenima.
Radnik također neisplatu plaća može prijaviti nadležnom Inspektoratu.
Oblici neprijavljenog rada odnosno rada na crno u Hrvatskoj su prema zakonskoj regulativi slijedeći:

1.obavljanje posla koji ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje - takav rad je rad na crno. Poslodavac koji želi na zakonom propisani način zaposliti radnika dužan je s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku te ga najkasnije prije početka rada prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada;

2. prikrivanje radnog odnosa - rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos

3.neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, na puno ili nepuno radno vrijeme. Naprimjer radnik je prijavljen na 20 sata tjedno, a radi puno radno vrijeme, 40 sati tjedno;

4.nezakonito zapošljavanje stranaca - rad tranca u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Bitno je naglasiti da poslodavac može zaposliti stranaca samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ovo se odnosi i na državljane onih država članica EU za koje na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji se primjenjuju nacionalne mjere.

5.neisplata povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i dr.) na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da radnik ima pravo.

6.isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. Dakle, za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti cijelu plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu.

KOJE ŠTETE IMA RADNIK AKO GA POSLODAVAC NIJE PRIJAVIO ?
• radniku se ne uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje što negativno utječe na visinu njegove mirovine
• neprijavljeni radnik ne ostvaruje prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plaćeni dopust, bolovanje, dnevni i tjedni odmori itd.)
• radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
• u slučaju otkaza radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
• brojna prava u svakodnevnom životu ovise o činjenici nalazi li se osoba u radnom odnosu ili ne (npr. ostvarivanje prava na kredit)

INSPEKTORAT RADA
Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, Narodne novine broj 148/13 od 1. siječnja 2014. godine, inspektori rada djeluju u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.Sve prijave koji se odnose na rad inspektora rada mogu se dostaviti u elektroničkom obliku na e-mail adrese ili poštom na sljedeće adrese:


ZAGREB
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Središnji ured
Petračićeva 4
10 000 Zagreb
meil: prijave.sredisnjiured@mrms.hr
tel. +3851 3696 486

Područni ured Zagreb
Prilaz Ivana Visine 1-3
10 000 Zagreb
prijave.puzagreb@mrms.hr
tel. +3851 6504 504 (radni odnosi)
tel. +3851 6504 505 (zaštita na radu)
fax. +3851 6504 523

RIJEKA
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Rijeka
Lošinjska 16
51 000 Rijeka
meil: prijave.purijeka@mrms.hr
tel. +38551 356 113

SPLIT
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Split
Mike Tripala 6
meil: prijave.pusplit@mrms.hr
tel. +38521 407 345
fax. +38521 407 357

OSIJEK
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Osijek
Šetalište kardinala Franje Šepera 1d
31 000 Osijek
meil: prijave.puosijek@mrms.hr
tel. +38531 250 637

VARAŽDIN
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Varaždin
Ankice Opolski 2
42 000 Varaždin
meil: prijave.puvarazdin@mrms.hr
tel. +38542 658 373
fax. +38542 658 398

srijeda, 02.05.2018.

LETAK ZA REFORME ZA LJUDE

RAD TREBA HUMANIZIRATI

Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata za prosvjedne povorke povodom Međunarodnog praznika rada 1. maja učinio je dostupnim letke s generalnim naslovom ZA REFORME ZA LJUDE. Sadržaj je to koji sindikalni čelnici smatraju prioritetom za poboljšanje života radnika. Objavljujem sadržaj tog letka.

Smisao reformi za ljude je povećanje plaća posebno minimalne. Prosječna plaća u Zagrebu je 6 250 kuna neto, ali je minimalna plaća koju ima gotovo 80 000 zaposlenih tek 2 750 neto. Tako je minimalnu plaću definirala Vlada na čelu s premijerom RH, koji je u prosincu 2017. kada je ona donošena, rekao da je to povećanje od 5 % u odnosu na 2016., a poslodavci su pritom dobili povlastice. No ta je plaća vrlo mala i dovoljna za život. No rad iu Hrvatskoj je kompleksna tema o kojoj se površno govori. Naprimjer mnogi zaposleni za minimalnu plaću neznaju jesu li prijavljeni na puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme je osam sati, a nepuno sve ispod toga. Ali sve je više poslodavaca koji radnika traže za nepuno radno vrijeme. Koliko od minimalne plaće zaposlenik može dobiti za nepuno radno vrijeme koje može biti različito od četiri, pet, šest ili sedam sati dnevno. Kako živjeti od zarade za nepuno radno vrijeme. A što nepuno radno vrijeme čini ukupnom obračunu mirovine.
Kada će se otvoriti pitanje rada radnika u Konzumu gdje su zaposlenici priomorani toj tvrtki poklanjati sat do dva dnevno koji im nikada nisu plaćeni.? Primorani su to jer posao treba napraviti, a na zapošljavanju novih djelatnika tvrtka štedi. Poznat mi je primje gdje je voditelj prodavaonice Konzuma bolesnu djelatnicu koja je bila na bolovanju četiri dana, pozvao telefonom na posao s obrazloženjem da jednostavno nema tko raditi I bolesna je djelatnica, dakako, išla raditi. Prema mojim saznanjima jedan dio djelatnika, usprkos prekovremenom radu prijavljen je godinama na nepuno radno vrijeme.
Rad u Hrvatskoj treba doživjeti korijenite promjene, od povećanja minimalne plače, do odnosa prema radnicima, do humanog pristupa radu koji nedostaje. ( mzz)

utorak, 01.05.2018.

PROSVJEDNA POVORKA NA MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA

VRIJEME JE ZA PRAVEDNE PLAĆE I BOLJE UVJETE RADA

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA 1.SVIBANJ obilježen je u Zagrebu prosvjednom povorkom pod geslom ZA REFORME ZA LJUDE koja je u 11 sati krenula ispred Radničkog doma sa Trga Kralja Krešimira 4.
Savez samostalnih sindikata hrvatske i Matica hrvatskih sindikata za radnike traže :
1.pravedne plaće i bolje uvjete rada
2. dostojanstvenu starost
3. kvalitetno obrazovanje kao temelj razvoja i budućnosti
4. efikasan javni zdrastveni sustav koji će biti dostupan svima
5. učinkovito pravosuđe i učinkovitu javnu upravu te vraćanje povjerenja građanima u institucije
6. promjenu odnosa prema Europskoj uniji i unutra nje kako bi ona bila - Europa za građane
I sve to sindikati organizatori traže kroz reforme sustava za kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj

U prosvjednoj povorci bili su predstavnici radnika iz središnje, sjeverozapadne i istočne Hrvatske. Prosvjedna povorka radnika održana je na Međunarodni praznik rada i u Splitu.

Kroz Fotografije prosvjedne povorke u Zagrebu bolje od opisa, kroz transparente koje ljudi nose, vidi se kakav je njihov način života i njihovo životno stanje, što žele, a što im nije prihvatljivo.
Mudroj Vladi prosvjed bi trebao biti pokazatelj što raditi i poduzimati za hrvatske radnike u privatnom i javnom sektoru koji zahtijevaju veće plaće i kvalitetnija radna mjesta." Vrijeme je za NAŠ oporavak" generalni je smisao prosvjeda na Međunarodni praznik rada 2018.

Fotografije snimila 1.5. 2018. autorica bloga Margareta Zouhar Zec

<	svibanj, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Travanj 2024 (30)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter