KORUPCIJU I KLIJENTELIZAM ISKORIJENITI IZ DRUŠTVA
Na 18. Općem Saboru HDZ-a koji je održan 26. svibnja 2018. u dvorani “CIbona” u Zagrebu pred oko 5 000 stranačkih predstavnika, nije bilo govora na temu afere Hotmail zbog koje je ministrica gospodarstva i podpredsjednica Vlade dr. Martina Dalić podnijela ostavku, već su političi dužnosnici naglasak davali pozitivnim utjecajima stranke ističući vjeru u ispravnost i snagu HDZ-a kao stranke koja vodi i mora ubuduće, isticali su, voditi državu. Najznačajniju tematiku otvorio je Davor Ivo Stier kritizirajući klijentelizam koji se u stranci, a time i u državi, mora iskorijeniti, a drugu bolnu točku naglasila je europarlamentarna zastupnica Ivana Maletić istakavši korupciju i klijentelizam kao nešto što se među pripadnicima stranke mora iskorijeniti. Za svoju želju da klijentelizam u stranci HDZ-a bude suzbijen, politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier dobio je pljesak prisutnih izaslanika stranke na Saboru , kakav se može vidjeti samo u opernim kućama, kada publika pjevača ponovo zove na pozornicu. Znakovito!
No klijentelizam nije samo pogodovanje gospodarstvenicima kojima se pogoduje dobivanjem poslova kroz javnu nabavu, jednako je težak oblik pogodovanja i politički klijentelizam na koji gospodin Stier očito nije mislio kada je s govornice Sabora HDZ-a kritizirao klijentelizam. Zar je predznak - politički ili gospodarski - važan kada se radi o anomaliji u koju se lako daju uvući politički dužnosnici željni političkih povlastica u novcu? Zar mogučnost dobivanja kredita po povlaštenoj kamati od 2%, 2,5% 3%, 4%, 5%, u vrijeme, 2006., 2007.,2008., 2009., 2010. kada je kamata za poljoprivredne proizvođače i za sve ostale građane bila veća od 7 % , 8%, 9% i 10%, u komercijalnim bankama nije organizirani politički klijentelizam? Zašto osobe političke provenijencije tako lako uliječu u financijske aranžmane u koje po službi u kojoj kao političari trebaju raditi na korist naroda i biračke baze ne bi smijeli ulaziti i trebali bi ostati čistih ruku radi vlastite vjerodostojnosti pred biračima? Što su politički dužnosnici bogatiji, a žele biti politička elita, to teže razumiju težnje i potrebe građana kojima su u početku političke karijere namjeravali služiti! Postaje jasno da politička elita zapravo ne želi reforme ni nikakve promjene u kojima bi se njihova pozicija mijenjala, jer bi u promjenama mnogi od njih – izgubili. Zato političke elite koje vladaju s građanima koji žele promjene dolaze u ozbiljnu koloziju. Političarima zbog toga nije prihvatljiva ni potreba za novim izbornim zakonom, a o upravo završenom Referendumu o novom izbornom sustavu mnogi imaju negativno mišljenje te su tijekom referendum negativno govorili u javnosti o toj građanskoj inicijativi. Dio političara šalje poruku da su građani dobri samo onda kada plačaju sve što od političke elite dolazi, a sve ostalo je bezvrijedno. No taj će se odnos snaga – težnje građana i način rada političke elite - prije ili kasnije promijeniti.
MINISTAR NOVIM ZAKONOM O SPREČAVANJU SUKOBA INTERESA NAMEĆE KLIJENTELIZAM
Ima li predsjednik Vlade RH mr. Andrej Plenković namjeru raditi na suzbijanju korupcije i klijentelizma koji je u hrvatsko društvo i HDZ, činjenica je, došao sa primjerom Ivom Sanaderom? Bilo bi to nužno i legitimno za hrvatsko društvo i za njegov položaj u stranci, jer prema podacima iz imovinske kartice Plenković je još uvijek političar koji nije uronjen u klijentelističke pozicije. Postavljano je pitanje da li je premijer imao koristi u događanjima povezanim s Agrokorom, ali do sada analitičari nisu pronašli pogodovanje.
Premijer već danas može iskazati svoj stav u predmetu promjene zakona o Sprečavanju sukoba interesa koji – kojeg li nonsensa- promijeniti želi sam ministar uprave Lovro Kuščević – na način da smanji ovlasti Povjerenstva za sprečavanju sukoba interesa, tako da se konkretne povrede sukoba interesa ne definiraju tako precizno kao što se definiraju postojećim zakonom. Time se mnoge odluke za političke dužnosnike ne bi mogle jasno definirati i njihovi bi postupci ostali izvan sakcija Povjerenstva . To je putem zakona otvaranje prostora za politički klijentelizam. Na prigovor čelnice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Nataše Novaković, da se novim zakonom drastično srezati ovlasti toga tijela, ministar Kuščević je odgovorio da su članovi toga tijela neiskusni i da ne razumiju predloženi zakonski tekst. Političkom klijentelizmu, kao i korupciji u hrvatskom društvu treba onemogučiti djelovanje. Ono što je istinito i pravedno napokon treba služiti građanima RH, treba ući u javni prostor i u administrativnu upotrebu. A tu opciju istine i pravde morao bi podržavati premijer, ako to već nije u stanju činiti niža politička razina.
Margareta Zouhar Zec
ŠTO JE POLITIČKI KLIJENTELIZAM?
Politički klijentelizam je oblik organiziranosti i djelovanja za koji je karakteristično da pristup pozicijama, poslovima ili informacijama koji bi trebali biti na raspolaganju pod jednakim uvjetima svim građanima ili organizacijama, omogućava i raspoređuju prema kriterijima političke pripadnosti, u zamjenu za političku podršku i zaštitu političkih interesa, moćnici koji imaju kontrolu nad resursima (pozicijama, poslovima ili informacijama), najčešće zato što su na vlasti. Takav način upravljanja društvenim resursima podstiče hijerarhijsku društvenu strukturu, te onemogućava razvoj i moć građana i civilno-društvenih organizacija i inicijativa za učešće i utjecaj na upravljanje resursima. Nijedno društvo nije potpuno klijentelističko, ali u nekima takav način organizacije prevladava.
Izvor:Hallin i Mancini 2004. publikacija »Uspoređivanje medijskih sistema – Tri modela odnosa između medija i politike«.
Post je objavljen 28.05.2018. u 08:18 sati.