Marketing
IMA LI PREMIJER PLENKOVIĆ AUTORITET UKINUTI POVLAŠTENE KREDITE ZA POLITIČKE DUŽNOSNIKE ?
NIKAD DONATORI NI DOBROČINITELJI - UVIJEK ŽELJNI SAMO POVLASTICA!
Novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić u Večernjem listu od ponedjeljka 28. svibnja na 4. i 5. strani napisao je tekst pod naslovom “ Povlašteni krediti nedopušteni su državni darovi za dužnosnike” u kome postavlja pitanje Koji je interes Republike Hrvatske da 40 godina subvencionira nečiji kredit? Novinar Jurasić dalje piše “ Osim ako nije riječ o novom Nikoli Tesli kojeg želi zadržati, ali onda je potpuni promašaj ne koristiti se njegovim genijalnim potencijalima”. “U imovinskim se karticama ne vidi koji je kriterij kreditne povlaštenosti dužnosnika, osim što možemo nagađati ili znamo da su ga neki dobili jer su tada radili u instituciji ( MUP, SOA,HZMO, HNB, HBOR, HPB…) koja je nudila tu pogodnost, ili su ga dobili po općim uvjetima za neke profesije ili perspektivni znanstveni kadar.”
A Večernji list objavio je pedesetak imena i prezimena sadašnjih i bivših političkih dužnosnika koji su sudionici političkog klijentelizma jer su sebi podigli kredit po niskim i subvencioniran kamata od države u kunama ili švicarskim francima. Taj povlašteni položaj podizanja kredita s niskim kamata omogučio im je politički položaj. Time su se bitno distancirali od običnih građana kojima takva niska kamata u banci nije dostupna. Činjenica je da su politički dužnosnici mogli i ne podići povlašteni kredit i ne imati etiketu klijentelističkog političara. Ali povlastica i klijentelizam je njihov izbor. Kamate su u visini od 2 posto do 4,99 posto. Na popisu dužnosnika kojima je država pogodovala dijeljeni su još i 2016. i 2017. godine i to po 2,98., 299., i 3,05 posto. Politički dužnosnici imaju plače od 15.000 do 20.000 kuna još imaju povlasticu u niskim kamatama. Podsjetiti ću minimalna plaća za koju radi 77.000 zaposlenih u RH je 2 750 kuna i takvi ne mogu podići baš nikakav kredit, jer nisu ni u stalnom radnom odnosu, već 70 posto njih radi na određeno i nemaju dovoljno ni za sve životne potrebe.A prosječna plaća u RH je 6 250 kuna, u Zagrebu 7100 kuna. I dužnosnici s visokim plaćama i povlaštenim kreditima žele ostati na funkcijama što duže. Tu je kočnica svih promjena u RH. Za građane kamata nije nikada niža od 5 - 8% ovisno od banke. Država u kojoj je stopa rizika od siromaštva 20 posto, bogato subvencionira svoje političke službenike. Apsurd je to koji mora otići u povijest. Nikada javnost nije čula da je neki državni dužnosnik u RH donator, dobročinitelj, volonter, bilo što što ima konotacije humanosti i brige za građane.
Ima li snage i autoriteta premijer RH Plenković zatvoriti slavinu povlaštenih kredita za političke dužnosnike? Ako to ne učni, ne teži promjenama i suzbijanju političkog klijentelizma. Politički dužnosnici trebaju živjeti u realnim uvjetima u kojima žive i građani za koje obavljaju dužnosničke poslove. Sve drugo je klijentelizam,korupcija i profiterstvo. Margareta Zouhar Zec
Nekoliko je povlaštenih kredita, što je Večernji list objavio, podijeljeno na čak 30 godina, jedan kredit čak i na 40 godina, za kamatu od 2 posto. Prevladavaju krediti s niskim kamatama u dužini vračanja u rasponu godina od 10 do 20 . “Subvencionirane se kamate kao povlaštena primanja oporezuju, ali se ne oporezuju ako su iz državnog proračuna.
Novinar Jurasić u tekstu postavlja pitanje “ Zašto Povjerensto za sprečavanje sukoba interesa ne traži i podatke po kojim kriterijima koriste kredit koji je povlašten u odnosu na tržišne uvjete dobivanja kredita kako bi znali da li je riječ o nedopuštenom daru ili potencijalnom sukobu interesa u nekim okolnostima.”
Javnost ima pravo biti upoznata sa količinom financijske imovine političkih dužnosnika i privilegijama koje im zakonito ili nezakonito pruža država čiji su službenici i zaposlenici. To saznanje građanima , putem svih oblika medija osigurava Zakon o pravu na pristup informacijama.
Objavljujem grafičku sliku koju je objavio Večernji list 28. svibnja 2018.na 4. i 5. strani na kojima se vidi kojeg državnog dužnosnika bivšeg i sadašnjeg država subvencionira niskim kreditnim kamatama i za vrijeme dok je bio državni službenik i nakon odlaska s posla na državnoj dužnosti.
IZ grafičke konfiguracije SE VIDI za koga, u kom iznosu je kredit, po kojoj kamati, na koliko godina otplate i u kojoj banci je kredit podignut.
Izvor: Večernji list, ponedjeljak 28. svibnja 2018. strana 4.i 5.
Post je objavljen 30.05.2018. u 07:32 sati.