AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 21.05.2018.
ZA KOGA ĆE BITI ISPLATIV LNG TERMINAL NA OTOKU KRKU?
LNG U OMIŠLJU ĆE PRODULJITI OVISNOST O FOSILNIM GORIVIMA!
Okolišne udruge i lokalna zajednica neće odustati od borbe protiv izgradnje LNG terminala na otoku Krku. Vlada RH gura taj projekt mimo volje građanki i građana Krka, a na štetu okoliša, turizma i gospodarstva, zaključak je to tribine koja je 16. svibnja održana u Zagrebu u Zelenoj akciji nevladinoj, nestranačkoj, neprofitnoj udruzi građana za zaštitu okolišakoja je osnovana 1990.godine.Na tribini su govorile načelnica Općine Omišalj, Mirela Ahmetović, predstavnice Zelene akcije, Marija Mileta i Željka Leljak Gracin te Elena Gerebizza iz talijanske udruge Re:Common.
Nakon završene javne rasprave o Zakonu o LNG-u te ocjene ovog projekta kao prihvatljivog za okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike, suočeni s različitim, a često i kontradiktornim informacijama u javnosti, održana je rasprava na kojoj su prezentirani različiti aspekti ovog projekta.
Marija Mileta, voditeljica kampanje Zelene akcije “Kontra LNG-a”, je istaknula kako će učiniti sve da bi se zaustavila realizaciju cijelog projekta izgradnje LNG terminala na Krku, što uključuje i plutajući i kopneni terminal. Naime, plin nije tranzicijsko gorivo jer će produljiti našu ovisnost o fosilnim gorivima, usporiti prelazak na niskougljično gospodarstvo i pogoršati već postojeće posljedice klimatskih promjena. “Veliki infrastrukturni projekti na fosilna goriva, uključujući plin, su dugoročno neodrživi zbog neminovnog prelaska na gospodarstvo temeljeno na obnovljivim izvorima energije koji postaju sve jeftini te će do 2020. godine biti u potpunosti konkurentni fosilnim gorivima. To se prvenstveno odnosi na solarnu energiju i energiju vjetra. Dodatno, prošle je godine otvoreno čak 500 tisuća novih radnih mjesta u tom sektoru, čime je njihov ukupan broj prvi puta premašio deset milijuna”, izjavila je Mileta. Komentirala je i vrlo slab interes investitora za ovaj projekt pošto se na prvi krug natječaja za zakup kapaciteta terminala javila samo jedna tvrtka. “Tvrtka LNG Hrvatska je u dokumentaciji za drugi krug natječaja objavila kako će smanjiti kapacitet terminala što evidentno pokazuje da se prilagođava investitorima. Umjesto da se investitori prilagode natječaju, zapravo se namještaju natječaji za investitore”, dodala je Marija Mileta.
Željka Leljak Gracin osvrnula se na proces usvajanja studije utjecaja na okoliš za plutajući terminal. “Cijeli postupak procjene utjecaja na okoliš nažalost služi za opravdanje određenog projekta. Dakle, na nekakvih 600 ili u nekim slučajevima 800-1000 stranica studije opravdava se takav jedan zahvat na okoliš, a ne procjenjuje se njegov stvaran utjecaj na temelju čega se donosi odluka je li on zaista prihvatljiv ili nije”, komentirala je Leljak Gracin.Osvrnula se i na tzv. lex LNG: “Otpor lokalne i regionalne zajednice jednom projektu jednostavno se morao još nekako suzbiti i ja mislim da je glavna, možda i jedina, svrha zakona o LNG-u upravo ta – zaobići otpor lokalne zajednice i ubrzati proces realizacije projekta”.Na kraju je istaknula kako se u samoj studiji navodi i Niskougljična strategija, što je dokument koji ne postoji tj. još uvijek nije usvojen. “Mislim da je očigledno u ovakvom jednom projektu kao i dugim sličnim projektima u Hrvatskoj kako zapravo nema nikakvog strateškog promišljanja o radu energetskog sektora u Hrvatskoj”, zaključila je predsjednica Zelene akcije Željka Lrljak Gracin
OMIŠALJ I OTOK KRK NE ŽELE LNG TERMINAL
Načelnica općine Omišalj, Mirela Ahmetović, osvrnula se na stav lokalne zajednice, pravni i ekonomski aspekt ovog projekta kao i političke pritiske koje doživljavaju zbog protivljenja plutajućem LNG terminalu.“Zahvalila je Zelenoj akciji koja je pokazala interes kroz pomoć građanima općine Omišalj u obrani njihovih prava i interesa. Zaista je velika stvar kad i jedan pojedinac iz Zagreba pruži podršku za projekt koji se događa u vašoj maloj lokalnoj zajednici”, naglasila je Mirela Ahmetović na početku.
Istaknula je kako plutajući LNG terminal nije u prostorno-planskoj dokumentaciji općine Omišalj i kako stanovnici taj projekt ne žele na svom području. “Ta je priča politički, pravno, ekonomski i ekološki apsolutno nakaradna. Kada govorimo politički, općinsko vijeće Općine Omišalj donijelo je odluku protiv plutajućeg LNG terminala, a to su učinila i druga vijeća čitave lokalne zajednice na otoku Krku te su isto učinili načelnici i gradonačelnici. Dakle, zauzeli su jednoglasan stav protiv plutajućeg terminala. Jednaku potporu dala nam je i Skupština Primorsko-goranske županije”, pojasnila je načelnica Ahmetović te nastavila: "Na javnom izlaganju studije utjecaja na okoliš u Omišlju prisustovalo je više od 400 ljudi, na studiju je primjedbe dalo 160 podnositelja s oko 850 primjedbi, od kojih je usvojeno tek 4 posto, dok je javnosti onemogućeno prisustvovanje sastanku na kojem se usvajala studija. “Bivši direktor tvrtke LNG Hrvatska je pred 400 ljudi tijekom javnog izlaganaj studije utjecaja na okoliš izjavio da se u ovom projektu koriste najlošije ekološke metode iz razloge jer su one najjeftinije, a da se mora osigurati profit stranim ulagačima kako bi uopće projekt bio realiziran. Osim toga, izrađivač ove studije je javno izjavio da su sve studije tog izrađivača prošle pa će i ova proći”, rekla je Mirela Ahmetović. Načelnica Omišlja je rekla kako je izostala bilo kakva vrsta komunikacije od strane Vlade RH prema lokalnoj zajednici. “Nije odgovoreno na niz dopisa koje je Općina Omišalj poslala samoj Vladi RH, premijeru Plenkoviću i tadašnjoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić, Ministru turizma i Ministru zaštite okoliša. Jedina dva sastanka koja su održana s Ministarstvom zaštite okoliša su za cilj imala ušutkati mene kao načelnicu Općine Omišalj da ne izražavam svoj negativan stav u medijima”, naglasila je Mirela Ahmetović. Što se daljnjih koraka tiče, Općina Omišalj je već podnijela tužbu odnosno pokrenula upravni spor. “Spremni smo i na daljnje korake građanskog neposluha, no nećemo nikome narušavati turističku sezonu. Ako nekim slučajem i krene gradnja terminala, mi nećemo ni tada šutjeti, imamo načine i scenarij što ćemo učiniti. No ako ni to ne prođe i terminal se izgradi, mi nećemo odustati, već ćemo i dalje pokušavati spriječiti njegovu realizaciju” zaključila je Ahmetović.
LNG U TOSKANI NIJE FUNKCIONALAN
Na tribini je sudjelovala i Elena Gerebizza iz talijanske udruge Re:Common koja se bavi istraživanjima ekonomskih i financijskih aspekata velikih inftrastrukturnih projekata. Podijelila je vrlo slična iskustva iz Italije, konkretno oko gradnje plutajućeg LNG terminala kod grada Livorno u Toskani. Naglasila je kako se slično kao na Krku lokalna zajednica pobunila protiv tog projekta. Talijanska kompanija Saipem je dobila ugovor da izgradi odnosno transformira trgovački brod u FSRU (plutajuću jedinicu za pohranu i regasifikaciju). Prema Gerebizzi, vrlo je moguće kako će ta tvrtka dobiti ugovor da napravi isto na Krku. “Tvrdili su kako će stvoriti mnogo radnih mjesta, no na kraju je taj FSRU brod izgrađen u Dubaju i samo transportiran u Italiju. Danas je taj terminal izgrađen no koristi se samo kao skladište plina. Nikakvo uplinjavanje se tamo ne obavlja niti se plin prenosi u nacionalnu distribucijsku mrežu”, pojasnila je Gerebizza. Dodala je kako je inicijalna procjena troškova gradnje ovog terminala bila oko 200 milijuna eura, no stvaran konačni trošak bio je 900 milijuna eura. To je dakle bio krajnji trošak za terminal koji je vrlo sličan predloženom terminalu na Krku. Inicijalno su terminal trebali platiti privatni investitori, no onda je Europska investicijska banka dala kredit uz garanciju države, što znači kako je to zapravo postao javni trošak. Dodatno, donesen je zakon u kojem stoji kako će država pokriti 71,5 posto procijenjenog očekivanog povrata od projekta privatnim tvrtkama. Pojednostavljeno, građanima i građankama Italije su se povećali računi za plin kao posljedica ovog zakona i to za terminal koji uopće nije funkcionalan.
“Na kraju se postavlja pitanje za koga je taj projekt isplativ? Danas je taj terminal privatan, no država snosi troškove. Je li to protivno zakonu? Vjerojatno ne. Je li protiv javnog interesa? Definitivno da. Čini mi se da bi u Hrvatskoj mogli završiti u vrlo sličnoj situaciji. Jer kao i kod Krka, ekonomska računica nije bila na strani projekta, utjecaj na okoliš bio je ogroman te se nije slušao glas lokalne zajednice i šire javnosti koji na kraju snose troškove terminala koji nije u pogonu”, komentirala je Elena Gerebizza.
Marija Mileta je na kraju tribine naglasila kako Vlada RH vrlo očigledno izigrava i krši pravne procedure te zapravo legalizira ono što će biti štetno za građane , okoliš i državu, da obmanjuje javnost kako je LNG terminal strateški i javni interes za Hrvatsku i da konstantno ignorira glas lokalne zajednice. “Mi kao Zelena akcija sigurno nećemo odustati od borbe protiv ovog vrlo štetnog projekta. I dalje ćemo pružati podršku lokalnoj zajednici. I dalje ćemo zagovarati pravi interes Republike Hrvatske, a to je ulaganje u obnovljive izvore energije u vlasništvu lokalnih zajednica. Ujedno pozivamo građane da se uključe u kampanju protiv LNG terminala”, zaključila je Mileta.
Kontakt:
Marija Mileta, Zelena akcija, 091/15-665-13, maruska@zelena-akcija.hr
Audio snimka tribine: https://soundcloud.com/user-244184604/tribina-ne-lng
Fotogalerija: http://zelena-akcija.hr/hr/multimedija/foto/tribina_zasto_ne_lng_terminalu_na_otoku_krku
RANA POVIJEST OPĆINE OMIŠALJ
Općina Omišalj na otoku Krku površine je 39 kilometara kvadratnih, a ima oko 2 500 stanovnika.Ta mala općina ima bogatu povjest.
Područje današnje općine Omišalj bilo je 49. godine prije Krista poprište važne pomorske bitke koja je vođena na području uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog kanala, na mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Bitka predstavlja jednu od najkrvavijih epizoda u građanskom ratu između Cezara i Pompeja, a sam Cezar je više puta spominje u svom djelu O građanskom ratu pod nazivom Ad Curictam (pored Krka). Rimljani stanovništvu Krka krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta Curicum (Krk) i Fulfinum postaju rimski gradići, municipiji.
Po dolasku na ove prostore u VII. stoljeću, Hrvati najprije zaposjedaju priobalje, a nedugo nakon toga i otok Krk. Prva skupina zaposjeda sjeverni dio otoka od Omišlja sve do Dubašnice. O tome govori svjedoči karakteristično če - jedinstven i najstariji oblik čakavštine, točnije čekavice, ishodišnog prahrvatskog govora. Čekavica nije karakteristična za ostale dijelove otoka, a u Omišlju se održala do danas.
Pod hrvatskim imenom Omišal se prvi put spominje 1453. godine u ispravi kojom knez Ivan Frankopan prodaje pasište Ert slugama i puku grada Omišla.Omišalj je još od XI. st. važan centar pismenosti i glagoljaštva, a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st. Prepisivanjem knjiga bavio se i Vid, «pisec z Omišla», koji je za crkvu u Roču 1396. godine napisao brevijar poznat kao Brevijar Vida Omišljanina (knjiga se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Beču). Najstariji poznati glagoljski misal, koji se pod nazivom Ilirico IV. (prva četvrtina 14. stoljeća) čuva u Vatikanskoj knjižnici, također potječe iz Omišlja.
Srednji je vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova Frankopana koji su Krk približili najvišim civilizacijskim dosezima toga doba. Najveće su im zasluge u promicanju kulture i umjetnosti i očuvanju hrvatskog jezika i glagoljice.
Posljednji krčki knez Ivan VII. Frankopan, koji je dao izgraditi omišaljsku kulu Kešte, nije se snašao među vojnim i političkim izazovima koji su ga zadesili. Kada je vojska ugarskog kralja Matije Korvina 1480., okupirala Omišalj on je bježeći, "privremeno" Mlečanima predao otok. Kad su Mađari otišli Mlečani su preuzili vlast nad otokom koja je trajala sve do pada Mletačke Republike 1797. Omišalj je izgubio nekadašnju važnost, nastupilo je doba ekonomske i svake druge stagnacije uz otuđenja dobara i prirodnih resursa. ( Izvor wikipedia)
| < | svibanj, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (38)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter