Zoran Oštrić

26.12.2009., subota

Vic dana: Hodanje po vodi

Cijelog svog života Franjo je slušao priče o jednoj neobičnoj porodičnoj tradiciji. Prepričavao se da su njegov otac, djed i pradjed bili sposobni hodati po vodi na njihov 18. rođendan. Na taj dan, oni su prehodali preko jezera do krčme gdje su popili svoje prvo legalno piće.

Kad je došao Franjin 18. rođendan, on i njegov drug Joža uzeli su čamac i odveslali na sredinu jezera. Franjo je izašao i čamca - i skoro se utopio! Joža je jedva uspio izvući da ga na sigurno.

Ljutit i zbunjen, Franjo je otišao kod svoje bake. "Bako, moj je 18. rođendan, pa zašto ja ne mogu hodati preko jezera kao moj otac, njegov otac i njegov otac prije njega?"

Baka je pogledala Franju u oči i rekla: "Vjerojatno je to zato što su tvoj otac, djed i pradjeds svi bili rođeni u siječnju, a ti si rođen u lipnju."

Arcamax Daily Jokes. Preveo i prilagodio: Zoran Oštrić

- 21:18 - Komentari (3) - Isprintaj - #

24.12.2009., četvrtak

Čestitka

Svim mojim prijateljim i prijateljicama, čitateljicama i čitateljima - najbolje želje! Slika je s weba (Karlovac), a stihovi su moji.

- 15:15 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Hrvati i Kurdi: akcija solidarnosti

Danas rano ujutro (tj. odmah iza ponoći), oko kipa NIkole Tesle, koji se nalazi prekoputa veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu, omotana je zastava Kurdistana. To je učinjeno u znak protesta protiv politike turske države prema nacionalnim pravima i u znak solidarnosti s borbom kurdskog naroda za svoju slobodu. Na samom kipu ostavljeni su i leci s ovim tekstom:

Kurdi su stari bliskoistočni narod koji ima bogatu kulturu i dugu povijest, ali i narod koji danas nema svoju državu. U svijetu danas živi oko 25 milijuna Kurda, od čega oko 15 milijuna živi na području Republike Turske i čine do 20% stanovništva te države. Ipak, prema službenoj ideologiji turske države (kemalizmu) u Turskoj žive samo Turci, a kurdska nacionalna zajednica ne postoji.

Zbog toga se Kurdi ne smiju školovati na svom materinjem jeziku. Ovom politikom turska država želi postići da Kurdi kao narod nestanu. Međutim, Kurdi nisu izgubili svoj nacionalni identitet. Dapače, represija kojom se ugrožavaju njihova nacionalna prava samo je potaknula njihov otpor.

Osamdesetih su Kurdi organizirali svoju stranku i samoobranu protiv represije turske vojske. Na sve pokušaje legalne borbe za nacionalna prava kurdska država je odgovorila zabranama i progonima. Sve stranke i udruge koje se zalažu za nacionalnu ravnopravnost su zabranjene, uključujući i tri parlamentarne stranke od kojih je posljednja zabranjena prije dva tjedna.

Time je država jasno pokazala kako su sva obećanja da će se odnos prema potlačenoj naciji promijeniti lažna i kako u Turskoj nema nade za demokraciju. Državu u potpunosti kontroliraju vojni krugovi koji prijete državnim udarom kad god im razvoj situacije ne odgovara.

Kurdistan je možda daleko, ali borba kurdskog naroda zaslužuje našu solidarnost. To je trenutno jedna od najvećih antiimperijalističkih, antikolonijalnih i antifašističkih borbi u svijetu. Smatramo kako ni jedan narod ne može biti slobodan ako potlačuje drugi narod, pa je borba kurdskog naroda borba svih nas.

- 08:20 - Komentari (5) - Isprintaj - #

23.12.2009., srijeda

Dvostruka bljuzga jutros

Fotografija snimljena rano ujutro ispred moje kuće. Prigodni ošiku. Predmijevam, da ćete svi shvatiti zašto "dvostruka bljuzga". naughty

- 07:54 - Komentari (2) - Isprintaj - #

22.12.2009., utorak

Vic dana: Kauboj i Biblija

Religiozni kauboj izgubio je svoju omiljenu Bibliju dok je radio na pašnjacima.

Tri tjedna kasnije prilazi mu krava, noseći Bibliju u ustima.

Kauboj nije mogao vjerovati svojim očima. Uzeo je dragocjenu knjigu iz kravljih usta i zaprepašteno uzviknuo: "To je čudo!"

"Ma nije", reče krava. "Tvoje ime je napisano na koricama."

Arcamax Jokes Enzine, preveo: Zoran Oštrić

Sliku sam pronašao guglajući "cowboy" i "bible". Da ne povjeruješ - postoji Cowboy Bible Church! eek

Koliko sam shvatio, to je u pokretu "ponovo rođenih" kršćana, po Lanu Frostu, koji je bio prvak u jahanju na biku 1987., a dvije godine kasnije je umro.

- 08:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.12.2009., ponedjeljak

Unatoč čiči zimi, globalno zatopljenje je realnost

Skup u Kopenhagenu završio je razočaravajuće zato jer dvije godine intenzivnih priprema i pregovora nisu dovele do obavezujućeg dokumenta, ali ipak su najmoćinije sile, među njima idva najveća svjetska proizvođača stakleničkih plinova (SAD i Kina) priznala da se globalno zagrijavanje događa, da čovjek tome pridonosi i da treba poduzeti mjere sprečavanja.

Nešto sam o tome pisao danas i jučer za druge, trenutno mi se ne da ponavljati na blogu. Bit će još prilike slijedećih dana.

Bilježim, da su danas predstavnice Ženske mreže Hrvatske predale veleposlanstvu Kraljevine Danske u Zagrebu prosvjed, zbog postupaka danske policije prema prosvjednicima. Bio sam tamo, ali nažalost zaboravio sam mobitel pa tako nisam snimio uobičajene slike. Dvoje novinara mene slikalo sa tri žene ispred zgrade veleposlanstva. sretan

Večerni donosi dobar prikaz stavova desetak kompetentnih intelektualaca:
Hrvatska poslije Kyota. Na portalu ZaMirZine pročitajte dobar komentar Vedrana Horvata: Čini se da je ipak big business vrlo umješno kidnapirao diskurs klimatskih promjena i sada putem njega preusmjerava sva raspoloživa razvojna i humanitarna sredstva ne bi li to reduktivno nazvao solidarnom borbom protiv promjena klime u zemljama u razvoju.

Jučer čistim snijeg ispred kuće, a susjed, koji čini isto, kaže me: "Ma gle ovu hladnoću, kakvo globalno zatopljenje, ja u to uopće ne vjerujem!" Naravno, globalno zatopljenje ne znači da neće biti hladnih zima; dapače, može se dogoditi da bude i većih, iako kratkotrajnih, hladnoća nego ranije (a također, globalno zagrijavanje može lokalno dovesti do zahlađenja). Meteorolog Zvonimir Katušin komentira sličnu izjavu voditelja TV dnevnika: Gluplju izjavu nije mogao dati!.

Kolega Radoslav Dejanović u svojoj kolumni nadovezuje se na trenutne velike hladnoće i najavljeno naglo zatopljenje slijedećih dana, te upućuje na ono što i sam često moram objašnjavati: Efekt klimatskih promjena koje možemo i sami uočiti, pa i statistički obraditi jesu upravo ekstremne vremenske prilike. Tako recimo, kako je pisao "Vjesnik" ovoga ljeta: U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježe vremenske pojave karakteristične više za suptropska, nego umjerena geografska područja. To su jače grmljavinske oluje sa snažnim vjetrom i pljuskovima, kao i pijavice, nalik tornadu. On vrlo slikovito za laike objašnjava o čemu se radi, pa preporučam, da pročitate!

Evo i nešto zabavnije: ples kao izvor energije! NIje zezanje, stvar stvarno radi!

- 15:38 - Komentari (3) - Isprintaj - #

19.12.2009., subota

Vic dana: Što žene vole čuti

Konferencija o klimatskim promjenama u Copenhagenu dala je razočaravajući rezultat. Gledam izvještaje i komentare, pa ću nešto napisati možda večeras, ili sutra ili prekosutra. U međuvremenu, snijeg zatrpava, čistim ispred kuće svaki sat. Na sreću, nemam razloga negdje putovati, u kući je pristojno toplo i ima hrane i pića. Pogledajte u koloni lijevo moj "Dnevni haiku"!

Pa, zaboravimo brige i nasmijmo se malo! party

STVARI KOJE SUPRUGE VOLE ČUTI, ALI SE TO NIKAD NE DOGAĐA

Šoping

Gle, neprosto ne znam što da radim s novcem koji sam osvojio na sportskoj prognozi. Hajde, uzmi ga i idi u šoping centar i pogledaj možeš li naći nešto za kupiti.

Hej, hajde da pozovemo tvoju majku da provede ljeto s nama!

Samo naprijed, pojedi treći komad čokoladne torte. Ako ima nešto što mrzim, to su mršave žene.

Koja sreća, u videoteci daju popusst na romantične filmove!

Znaš, Pamela Anderson naprosto nema intelektalne sposobnosti koju ja smaram tako privlačnom kod žena.

Osvojio sam nagradu na radio stanici i mogao sam birati ulaznice za nogomentu utakmicu ili za premijeru baleta u HNK. Odjeni svećanu haljinu, idemo u kazalište!

Bljek, nema ništa na TV osim nogometnih utakmica. Hajdemo kupiti neko novo pokućstvo.

Kažem ti, nema ništa ugodnije nego biti lijepo dotjeran s odijelom i kravatom.

Arcamax Jokes Enzine, preveo i prilagodio: Zoran Oštrić

Pogledajte također: Muška pravila

- 15:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

18.12.2009., petak

Dvoboj šampiona: utječe li čovjek na globalnu klimu?

Na Konferenciji UN o klimatskim promjenama u Copenhagenu, ponavlja se situacija koju sam očekivao i koja se već nekoliko puta bila dogodila (pa i u Kyotu 1997.): opća konfuzija, razne grupacije inzistiraju na svojim stavovima, te će se sigurno pregovori voditi duboko u noć, možda i do zore.

U međuvremenu, dogodio se jedan "epski" dvoboj dvojice "šampiona" oba tabora: ekologističkog i poricatelskog.

Domaći osporavatelji klimatskih promjena na razini su onih u svijetu. Na jednako lošoj razini.

Mjesecima se pripremao javni sukob između kolumnista londonskog Guardiana Georga Monbiota i jednog od vodećih osporavatelja Iana Plimera. Konačno se on odigrao, 15. prosinca, na australijskoj televiziji ABC.

Plimer je započeo s političkom optužbom (vlade izmišljaju klimatske promjene jer žele povisiti poreze i uzeti nam novac), te na nijedno konkrento pitanje Monbiota i voditelja emisije Tonyja Jonesa o izvorima svojih tvrdnji nije dao odgovor, nego je vrdao o svemu i svačermu, deset puta ponovio "vi niste znanstvenik nego novinar, vi niste pročitali moju knjigu" i durio se, da je to neučtivo, što mu stalno ista pitanja ponavljaju, čak i kad se pozivaju na radove drugih znanstvenika i znanstvenih institucija. Nije mogoa objasniti na temelju čega tvrdi da vulkani izbacuju više ugljičnog dioksida nego ljudske aktivnosti (US Gelogical Survey tvrdi da zapravo ljudske aktivnosti izbacuju 130 puta više), da je nakon 1998. trend zahlašenja (Svjetska meteorološka organizacija tvrdi da je to zapravo najtoplija decenija otkad postoje mjerenja), na osnovu čega tvrdi da satrelitska mjerenja negiraju trend povišenja temperature, a druga pitanja, koja mu je Monbiot davno postavio (pogledajte na njegovom blogu), nisu ni stigla na red.

Stavljeno na jubitu, koliko vidim, čak triput! Snimka je u tri djela, ukupno 25 minuta.

Transkript:
Ian Plimer, George Monbiot cross swords in climate debate

Monbiotov prikaz (koristan, jer daje neke reference na iznesene tvrdnje):
Showdown with Plimer

Komentar na scienceblogs.com:
Plimer exposed as a fraud

Jedan tekst o Plimeru i o tome tko ga plača prije mjesec dana:
Ian Plimer's Mining Connections

- 15:48 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Predsjednički izbornik: jedan zgodni pomoćni alat za izbor

Na facebooku je objavljena zanimljiva anketa Predsjednički izbornik, usmjerena na provjeru koliko se vaši stavovi o raznim relevantnim političkim pitanjima slažu sa stavovima predsjedničkih kandidata. Objašnjenje i diskusiju pogledajte na kolaborativnom blogu pollitika.com.

Trebate se izjasniti slažete li se ili ne s listom od 30 tvrdnji, te odgovoriti na tri dodatna pitanja. Vaši se odgovori uspoređuju s onima prdsjedničkih kandidata, te izračunava stupanj podudarnosti.

Pogledajte primjer sličnoga testa za predsjedničke izbore u SAD 2008. na selectsmart.com. Meni je prošle godine, kad sam to riješavao, na prvom mjestu bio "naše gore list", Dennis Kucinich party

) ("progresivni demokrat", tj. prilično radikalni ljevičar, jedini glasovao protiv napada na Irak idr., pogledajte službeni sajt), na drugom Ralf Nader a na trećem Barack Obama.

Na sajtu selectsmart.com ima mnogo zanimljivih testova na sve moguće teme. Pisao sam ranije o "Izborniku sustava vjerovanja", gdje je meni ispalo na prvom mjestu "univerzalist-unitarijanac", na drugom "sekularni humanist".

Ovo je zanimljiva anketa i primjenjiv alat, iako nipošto odlučujući. Već samo po sebi je korisno, da sami sebe "preslišate" o postavljenim pitanjima. Ima nekih manjkavosti, na koje je u gore spomenutoj diskusiji ukazano. Najveća je ta, što od 12 kandidata čak pet (Hebrang, Pusić, Primorac, Bandić i Tuđman), nisu poslali svoje odgovore, pa im je formalno pripisano da su na sva pitanja odgovorili "nemam stav", što je naravno posve nerealno. To bi se moglo popraviti tako, da oni ipak naknadno pošalju odgovore, da ih se jednostavno izbriše iz računa, ili da im se pripišu odgovori na osnovu njihovih javnih nastupa.

Anketa se pojavljuje u dobrom trenutku, deset dana prije izbora. Može pomoći, da u slijedećim danima fokusirate pažnju na nekolicinu, koja su vam pri vrhu, da provjerite svoj utisak.

Naravno, na kraju, u prvome krugu, možda nećete dati svoj glas onome koji vam se faktički najviše dopada - možda zato jer smatrate da nema šanse, ili baš naprotiv, neki autsajder vam je dovoljno simpatičan da "potrošite" glas u prvom krugu, računajući da to nije bitno jer vaš prvi izbor će svakako ući u drugi krug.

U drugom krugu, hoćeš-nećeš, dat ćete glas onome, tko vam se manje ne dopada. rolleyes

Ne treba pretjerivati s time da je ovo "objektivni" rezultat nasuprot "subjektivnom utisku". Serijom pitanja, na koje se odgovara sa da ili ne, ne može se dobiti potpuna objektivna istina! Kao što je problem u školi npr. kad se istinsko znanje i razumijevanje pokušava ocijeniti samo rješavanjem jednoga teksta.

Problemi su i s time, što se iza jednakog odgovora mogu kriti različiti faktički stavovi. Recimo, vi ste odgovorili da je najvažnija dužnost predsjednika/predsjednice države da zastupa zemlju u inozemstvu, i naznačili da vam je to osobito važno. Dakle, "pluseve" dobijaju kandidati koji su isto odgovorili. Ali drugo je pitanje, da li se vi slažete da su ti kandidati zaista sposobni za taj zadatak!

Jedno od dodatnih pitanja je da označite koje su teme važne za vaš svjetonazor. Sjećam se jednog teksta u kojem je bila ponuđena šira skala, nešto kao "presudno", "vrlo važno", "umjereno važno...". Tu bi se vjerojatno dobio još nešto precizniji rezultat. Npr. moguće je da je netko tako žestoki protivnik pobačaja da mu je to presudno: kandidata koji nije za zabranu pobačaja automatski eliminira, bez obzira na sve drugo.

Ili, još bolje bi vjerojatno bilo da se na svako pitanje ponudi šira skala - pet ili sedam mogućnosti, umjesto tri, tako da ispitanik može izraziti stupanj svojeg slaganja ili neslaganja s nekom tvrdnjom (Likertova skala).

Nije važno samo kakav je kandidat, nego koje tajne sile stoje iza njega. :)

Meni je recimo Vidošević ispao prilično visoko, ali za njega nipošto neću glasovati, taman da najednom prihvati retoriku Damira Kajina :)) jer ga smatram zastupnikom najgore frakcije krupnog kapitala ("crony capitalism", o čemu sam pisao). Bandić je u bitnom PMSM isto, razlike u drugim stvarima u nastupu i imidžu su nevažne. Zato sam pisao (vidi: Kapitalisti su odbacili stranke i traže novog lidera) da ne bi bilo čudno, da se slijedeće godine nađu zajedno.

Moji rezultati:

Slavko Vukšić 53%
Damir Kajin 52
Ivo Josipović 42
Nadan Vidošević 40
Vesna Škare-Ožbolt 36%
Boris Mikšić 36
Josip Jurčević 34

Ostali - nula, što je posljedica toga, da je to onih pet, koji nisu priložili odgovore!

"Najbolji" dakle tek malo prelaze 50%. Nije baš neki rezultat. :(

Evo, obratit ću pažnju na Vukšića u slijedećim danima. :)

- 02:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.12.2009., četvrtak

Vic dana: Skrivena sila

Dva kandidata na izborima vode žestoku diskusiju pred TV kamerama. Konačno jedan uzvikne:

"Sve to što pričate posve je isprazno, jer poznato je da postoji skrivena sila koja vas kontrolira!"

"To nije pošteno", kaže drugi. "Ne miješatje moju ženu u ovo!"

- 08:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

16.12.2009., srijeda

Copenhagen Diagnosis: Posljednje spoznaje klimatologije

Grupa znanstvenika objavila je izvještaj The Copenhagen Diagnosis, 2009: Updating the world on the Latest Climate Science. S obzirom na značaj tog dokumenta, donosim objašnjenje, te prevod Sažetka (Executive Summary).

Prošlo je više od tri godine otkad je završen osnovni tekst Četvtog izvještaja Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC AR 4). Slijedeći izvještaj pojavit će se 2013.. U međuvremenu su publicirane stotine radova o temama koje se tiču klimatskih promjena i ljudskog utjecaja. Ovaj izvještaj sintetizira rezultate klimatologije, značajne za donošenje politiličkih odluka, u posljednje tri godine. Pripremljen je kao priručnik za sudionike konferencije u Copenhagenu, medije i javnost.
Izvještaj pokriva grupu tema na kojima je radila Radna grupa 1 IPCC-a, "Fizikalno-znanstvene osnove" (Physical Science Basis). Obrađeni su znanstveni rezultati objavljeni u recenziranim časopisima i knjigama. Autori su pretežno raniji vodeći autori IPCC.

SAŽETAK

Najvažniji zaključci nedavnih istraživanja klimatskih promjena su:

Brzi rast emisija stakleničkih plinova: Globalne emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva u 2008. bile su 40 posto više nego 1990.. Čak i ako globalne emisije budu stabilizirane na današnjem nivou, samo 20 godina takvih emisija daje 25 posto vjerojatnoće da će zagrijavanje preći dva stupnja celzijusa. Čak i sa nultim emisijama poslije 2030. godine, svaka godina odgađanja akcije povećava šanse da porast temperature premaši dva stupnja.

Aktualne globalne temperature ukazuju na zagrijavanje izazvano ljudskom aktivnošću: Tijekom posljednjih 25 godina temperature su rasle stopom od 0,19 stupnjeva celzijusa na desetljeće, što se dobro slaže s predviđanjima zasnovanim na povećanju stakleničkih plinova. Čak i tijekom proteklog desetljeća, usprkos opadanju sunčeve aktivnosti, trend zagrijavanja se nastavio. Prirodne, kratkoročne fluktuacije se pojavljuju kao i obično, ali nema značajnih promjena u osnovnom trendu zagrijavanja.

Ubrzano otapanje ledenih pokrova, ledenjaka i ledenih kapa: Brojna satelitska i površinska mjerenja pokazuju, bez dvoumica, da kako grenlandski tako i antarktički ledeni pokrovi ubrzano gube masu. Topljenje ledenjaka i ledenih kapa u drugim dijelovima svijeta također je ubrzano od 1990..

Ubrzano nestajanje ledenog pokrova na moru Arktika: ljetno otapanje ledenog pokrova na arktičkom moru ubrzava se mnogo brže nego što predviđaju klimatski modeli. Površina ljetnog ledenog pokrova tijekom 2007.-2009. bila je oko 40 posto manja nego što u prosjeku predviđaju klimatski modeli korišteni u Četvrtom izvještaju IPCC.

Porast razine mora bio je potcjenjen: Sateliti pokazuju veliki prosječni porast razine mora (3,4 milimetra godišnje u posljednjih 15 godina), što je 80% više od posljednjih predviđanja IPCC. Ovo ubrzanje je konsistentno s udvoručenjem u prinosu od topljenja ledenjaka, ledenih kapa i ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika.

Revidiranje predviđanja razine mora: Vjerojatno je da će do 2010. godine globalna razina mora porasti najmanje dvostruko u odnosu na projekcije Radne grupe 1 u Četvrtom izvještaju IPCC. Ako se emisije ne smanje, može znatno premašiti jedan metar. Gornja granica je bila procjenjena na dva metra povećanja do 2100.. Razina mora nastavit će rasti stoljećima nakon što globalna temperatura bude stabilizirana, pa trebamo očekivati rast od nekoliko metara u slijedećih nekoliko stoljeća.

Odgađanje akcije donosi rizik nepovratne štete: Niz ranjivih dijelova klimatskoga sustava (npr. kontinentalni ledeni pokrovi, amazonske prašume, zapadnoafrički monsuni idr.) mogle bi biti gurnute ka naglim ili nepovratnim promjenama ako se zagrijavanje nastavi na način "business-as-usuall" tijekom ovoga stoljeća. Rizike prelaženja kritičnih granica ("točaka izvrtanja", "tipping points") snažno se pojačava s aktualnim klimatskim promjenama. Zato bi čekanje na višu razinu zansntvene sigurnosti moglo značiti da će neke točke izvrtanja biti pređene prije nego što iz prepoznamo.

Preokret mora doći brzo: Ako želimo da globalno zagrijavanje bude ograničeno na maksimum od dva stupnja iznad predindustrijskih vrijednosti, globalne emisije trebale bi postići vrhunac između 2015. i 2020. g. i zatim naglo opadati. Da bi se klima stabilizirala, "dekarbonizirano" globalno društvo – s emisijama ugljičnog dioksida i drugih dugoživućih stakleničkih plinova blizu nule – treba biti ostvareno znatno prije kraja ovoga stoljeća. Konkretnije, prosječne godišnje emisije po stanovniku trebale bi biti smanjene znatno ispod jedne metričke tone ugljičnog dioksida do 2050.. To je 80 do 95% ispod emisija po stanovniku u razvijenim zemljama 2000. godine.

Preveo: Zoran Oštrić

- 17:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vic dana: Vrijeme je za školu

Ivica je dorastao za školu. Njegova majka organizirala je jaku propagandu, da potakne njegovo oduševljenje za tu ideju.

Kupila mu je mnogo nove odjeće, govorila o novim prijateljima koje će sresti itd..

Kada je došao taj dan, Ivica je otišao pun elana i vratio se kući s mnogo sjajnih utisaka.

Slijedećeg jutra kad ga je majka budila, pitao je: "Zašto?" Ona mu je rekla da je vrijeme da se spremi za školu.

"Što?" upita Ivica, "Zar opet?"

Izvor: Arcamax Publishing. Preveo i adaptirao: Zoran Oštrić. Slika: metro-portal

- 07:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.12.2009., utorak

Vic dana: Pogrebna povorka

Ograđujem se i gnušam zbog nasilja i seksizma u ovom vicu!

Prijevod je moj.

VIC DANA

Žena izlazi iz kafića i primijeti najneobičniju pogrebnu povorku kako se kreće prema obližnjem groblju.

Iza dugačkih crnih pogrebnih kola, na oko 50 metara, kretala su se druga, ista takva. Iza drugih kola hoda jedna osamljena žena vodeći pit bulla na uzici. Iza nje, na maloj razdaljini, zbijena gomila od oko 200 žena.

Ovo je izazvalo toliku ženinu radoznalost da je, puna uvažavanja, prišla ženi koja vodi psa i rekla: "Moje saučešće zbog vašeg gubitka. Znam da je ovo loš trenutak da vas uznemiravam, ali nikad nisam vidjela ovakav pogreb. Čiji je pogreb?"

"Mojeg supruga."

"Što mu se dogodilo?"

Žena sa psom odgovori: "Moj pas ga je napao i ubio."

Prva žena dalje ispituje: "Dobro, a tko je u drugim kolima?"

"Moja svekrva. Ona je pokušala pomoći mojem suprugu i pas je i nju napao."

Nakon nekoliko trenutaka napete tišine ispunjene razmišljanjem, prva žena upita:

"Mogu li posuditi tog psa?"

"Stanite u red."

- 08:42 - Komentari (2) - Isprintaj - #

14.12.2009., ponedjeljak

Intervju sa mnom u "Glasu Slavonije": Klimatske promjene

Danas je u dnevnom listu "Glas Slavonije" objavljen razgovor sa mnom, povodom Konferencije UN o klimatskim promjenama u Copenhagenu. Novinar mi je poslao neka pitanja jučer elektronskom poštom i odgovorio sam na isti način. Nisam mislio, da će to biti objavljeno posebno, kao intervju. Sve pet, samo što piše da sam "jedan od čelnika Zelene akcije". Ja nisam ništa o tome govorio, a novinar je valjda naprosto pretpostavio, da moram biti čelnik nečega.

Ispravno bi bilo "jedan od bivših čelnika Zelene akcije" (i osnivač - to ostaje! Slijedeći mjesec slavi se 20 godina.). A moglo bi i "jedan od bivših čelnika Zelene liste" (i osnivač). I recimo "Jedan od bivših čelnika Hrvatske blogerske organizacije" (i osnivač...). Hm... ima toga još...

A fotografija - stojim ja i držim govor, a velika hrvatska zastava vijori - je s prosvjeda 15. ožujka 2008,, povodom inicijative za referendum o pristupanju NATO-u.

ZELENI HRVATSKE POKUŠAVAJU ISPRAVITI BLAMAŽU HRVATSKE NA KONFERENCIJI O KLIMI U KOPENHAGENU

Čovječanstvo će preživjeti, ali postoji opasnost od teškog sloma civilizacije

Objavljeno: 14.12.2009

ZAGREB – Konferencija o klimi, koja se održava u Kopenhagenu, za Hrvatsku je počela neslavno, kako su i predviđali aktivisti “Zelene akcije”. Naime, zbog svog upornog inzistiranja na umjetnom povećanju emisija štetnih plinova i službenog stava hrvatskog izaslanstva da se našoj zemlji dopusti povećanje emisija od šest posto do 2020. godine, za razliku od većine država svijeta koje su najavile smanjenje od 20 posto i više, Hrvatska je dobila nagradu globalnog civilnog društva za najgoru državu na svijetu u klimatskim pregovorima. Riječ je o nagradi “Fosil dana” o kojoj na kraju svakog dana Konferencije glasaju svjetske organizacije civilnog društva prisutne na konferenciji.

Kompromis će biti postignut

Zoran Oštrić, jedan od čelnika “Zelene akcije”, nije iznenađen jer je hrvatska službena delegacija zauzela tradicionalistički stav.

– Sprječavanje klimatskih promjena teška je muka i obveza, pa zato treba kopati rukama i nogama da se prihvate što manje obveze. Sav im je interes u tome, da Hrvatska dobije višu “kvotu” za sljedeće desetljeće, pa da se moramo što manje truditi oko prilagodbi. To je posebno žalosno, jer Hrvatska nema neku veliku industriju koja bi imala interes da se mjere ne provode: ne proizvodimo automobile, zaliha ugljena nemamo, a zalihe nafte i plina brzo će biti iscrpljene. Naprotiv, imamo mogućnosti unošenja inovacija: solarne energije, industrije građevinskog materijala i slično. Čak možda, recimo, proizvodnja električnog automobila. Samo treba uočiti prilike, tvrdi Oštrić.

Po njemu, nemoguće je prognozirati ishod konferencije do samog kraja.

– Golem je broj interesnih grupa i lobija, država, kompanija, društvenih pokreta, znanstvenika... Međutim, nekakav će sporazum, uz neizbježne kompromise, svakako biti postignut, siguran je čelnik “Zelene akcije”, čijih je tridesetak aktivista nazočno u Kopenhagenu, što bi, kaže, trebalo pridonijeti popravljanju negativnog imagea koji je Hrvatska dobila.

– Nekakav dogovor će biti postignut, samo je pitanje hoće li to biti dovoljno. Važno je, naglašava Oštrić, da se konačno shvatilo čak i u novoj američkoj administraciji kako treba razmišljati dugoročno, 40 godina unaprijed.

Kratko razdoblje rasipništva

– Klimatske promjene samo su dio sveopće ekološke krize i krize resursa, koji će kulminirati sljedećih desetljeća. Zemlja će preživjeti, čovječanstvo također, ali moglo bi se dogoditi da dođe do teškog sloma i nazadovanja civilizacije: da napori jednostavno ne budu dovoljni. Svi danas ovisimo o uvoznoj energiji: plinu koji stiže iz Rusije (bez kojeg, recimo, nema ni mineralnih gnojiva!), ugljenu iz Australije itd., pa onda, brodovi koje pokreće nafta donose nam banane iz Južne Amerike i brojne druge stvari koje prihvaćamo kao obične... Teško je zamisliti da naša djeca i unuci na to više neće moći računati. Nuklearna energija ne rješava problem, jer zalihe urana također su ograničene, a problem nuklearnog otpada nerješiv. Pravo je pitanje hoćemo li uspjeti naći zamjene u tih 40 godina, ili će naše doba ostati zapamćeno kao kratko razdoblje nepojmljive raskoši i rasipništva. Ali ipak postoji šansa da šteta ne bude nepopravljiva. IPCC predviđa da bismo uz snažne mjere mogli zadržati globalni rast temperature do 2100. godine na dva posto, zaključio je Oštrić.

Hrvatska zanemarila ekologiju

Čini se kako će u idućem razdoblju najveći problem biti natjerati hrvatsku Vladu da promijeni svoj stav prema zagađivanju. A to se, prema mišljenju čelnika “Zelene akcije”, može kroz ekološke pokrete, medije, odgovorne znanstvenike i svjesne pojedince koji moraju nastaviti uvjeravati političare da klimatske promjene jesu problem koji bi Vlada uvijek trebala imati na pameti.

– Danas misle da je dovoljno da se time bavi jedan nevažni odsjek u jednom manje važnom odjelu jednog ministarstva. Opća ekonomska politika države morala bi poticati proizvodnju i industriju – ali ne bilo kakvu nego onu koja će nam omogućiti budućnost, kaže Oštrić.

Dražen BOROŠ

- 23:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Sretan prvi dan snijega!

Sretan prvi snježni dan svim Zagrepčanima, i ostalima, koji ga slave! wave

Evo tim povodom jedan haiku (zapravo je to senryu, ali da ne kompliciram sada):

Dječja ručica
hvata pahulju snijega.
Hej, gdje nestade!?

- 12:25 - Komentari (2) - Isprintaj - #

13.12.2009., nedjelja

Da li od mamografije treba odustati?

Osim onoga što objavim na blogu, često napišem nešto na raznim drugim mjestima na svemrežju, što ne prenesem ovdje, ili pak neke bilješke ostanu na mojem hard disku - nikad ih ne obradim za objavljivalnje.

Evo jedne takve teme, usputno, jer sam pročitao zapis blogera jedvagenij, koji je objavljen i na naslovnici blog.hr. Nije tema kojom se inače bavim; privuklo me što se spominje Glas Koncila (kojeg čitam, i ne volim zbog konzervativnog, anti-koncilskog usmjerenja; naime, protivno duhu II. vatikanskog koncila, više u duhu onoga prvog, ili Tridentskog), i rubrika "(Pri)govor znanosti", koju međutim cijenim. Odvojio sam pola sata za surfanje; zaista je fascinatno, koliko vam svemrežje informacija može dati, ali morate se ipak malo potruditi i naćiono, što je relevantno i bitno!

Napisao sam tamo nešto, a gotovo istovremeno napisala je komentar u istom duhu blogerica Arhitektica u usponu. Ovdje donosim nešto proširen i sređen tekst.

"Glas Koncila" je u rubrici "(Pri)govor znanosti" objavio članak Mamografija pod upitnikom. Shvatljivo je, da se javljaju reakcije "što se Crkva opet miješa u ono što je se ne tiče". Rimokatolička crkva imala je takvih antizanstvenih istupa u problematici medicinski potpomognute oplodnje i mjera protiv začeća (tvrdnje da prezervativi nisu pouzdani). Pogledajte npr. moj dnevnik Postati roditelj - grijeh?. Ja sam inače antiklerikalac i žestoki kritičar Crkve, ali u ovom slučaju PMSM reakcija nije opravdana. Prije svega, u ovoj rubrici pišu stručnjaci i ona nema veze sa službenim stavovima crkvene hijerarhije.

Oni navode najnovije preporuke koje je dala stalna radna skupina U.S. Preventive Services Task Force (USPSTF), a koje su u protivnosti s ranijim preporukama iz 2002.. Kažu da su nove preporuke zasnovane na poboljšanim znanstvenim podacima. Sličan članak, na osnovi istog izvora, objavljen je na mrežnom sjedištu ordinacija.hr. Zaključili su, da redovni mamografski pregledi ne smanjuju smrtnost od raka dojke kod žena mlađih od 50 i starijih od 74 godine.

Sažetak o rizičnim faktorima za razvoj raka dojke na osnovu analize podataka prikupljenih tijekom posljednjih 70 godina možete naći na mrežnom sjedištu envirocancer.cornell.edu. Dnevne vijesti o medicinskim istraživanjima vezanim uz rak dojke možete pratiti na sajtu Medical News Today. Na mrežnom sjedištu U.S. Department of Health & Human Services možete naći sve njihove preporuke, te se pretplatiti na dnevni bilten koji izdaje USPSTF.

Svakako, postoji interes jednog lobija, da mamografskih ispitivanja bude što više. Zato ne treba a priori odbaciti ovaj stav. Diskusija o tome se vodi. Evo jednog vrlo kritičnog članka koji osuđuje nove preporuke: USPSTF Mammography Recommendations Will Result In Countless Unnecessary Breast Cancer Deaths Each Year. Također se i slavna Mayo Clinic ne slaže s tim zaključcima.

Ovo je dakle jedan od onih slučajeva kad postoji evidentni interes javnosti, ali moramo, prije svega, saslušati što razni stručnjaci imaju za reći. Umjesto reakcija "na prvu loptu" bilo bi dobro da se o temi povede javna rasprava. Rak dojke ozbiljan je stvar, treba razmatrati razne metode da se smanji broj slučajeva.

- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.12.2009., subota

Osnovana gradska organizacija Zelene liste Zagreb

Danas u podne održali smo akciju na Zrinjevcu u Zagrebu, povodom Konferencijie UN o klimatskim promjenama u Copenhagenu. Pročitajte priopćenje.

Za tu priliku napravio sam u obliku letka tekst Takozvani "Climategate": izmišljena afera. Napravljen je na osnovu moja dva teksta o toj temi objavljena ovdje u proteklih tjedan dana.

Zoran Oštrić

Zelena lista Zrinjevac 12. prosinca 2009

Popodne je održana osnivačka skupština Gradske organizacije Zelene liste za Zagreb. Sudjelovalo je 20 delegata iz šest postojećih podružnica na području Zagreba.

Po statutarnoj odredbi o spolnom paritetu, birani su supredsjednica i supredsjednik.

Za supredsjednicu je izabrana Sanja Stipandić, predsjedni...ca podružnice Gornja Dubrava i vijećnica u Vijeću gradske četvrti Gornja Dubrava. Za supredsjednika je izabran Ivan Pernar, potpredsjednik podružnice Stenjevac i vijećnik u Vijeću gradske četvrti Senjevac (http://stenjevecmojkvart.blog.hr/).

Sanja je izabrana bez protukandidatkinje, dok je Ivan Pernar dobio samo jedan glas više od protukandidata Siniše Dvornika.

Za tajnika je izabran Darko Mrzlečki (Trešnjevka - jug, predsjednik podružnice i vijećnik u vijeću gradske četvrti).

Zelena lista ima 14 vijećnika u vijećima gradskih četvrti grada Zagreba (pet posto od ukupnog broja vijećnika u 17 četvrti), po čemu je četvrta stranka u Zagrebu.

Zanimljivo je također spomenuti da je danas drugi krug glasovanja za trećeg dožupana Sisačko-moslavačke županije, iz redova srpske manjine. U drugi krug ušli su dvojica najbolje plasiranih iz prvog kruga, održanog prije dva tjedna: Milan Oblaković iz SDSS-a i Siniša Gajić iz Zelene liste (zajednički kandidat sa Banijskom demokratskom strankom i Demokratskom partijom Srba).

- 20:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.12.2009., četvrtak

Foto izvještaj: današnji prosvjed novinara

Danas je održan prosvjed novinara, na koji sam bio pozvao prošli tjedan. (U tom tekstu su i stavovi HND i neke poveznice.) Razni mediji prenijeli su informacije, pa se ja ograničavam samo na nekoliko fotografija uz rečenicu objašnjenja.

Prošle godine, održan je bio prosvjed novinara protiv nasilja nad novinarima i drugima. Vidi: Prosjved novinara: Par slikica. Prosvjedna povorka bila je, kao i nekoliko drugih posljednjih godina, zadržana kordonom policije kod Kamenitih vrata.

Prva slika: okupljeni pred početak skupa ispred Hrvatskog novinarskog doma. Okupilo se, po mojoj procjeni, oko 200 ljudi. Među njima neki studenti, koji su nedavno organizirali preuzimanje fakulteta (Fakultet političkih znanosti i Filozofski fakultet).

Balkon Hrvatskog novinarskog doma s transparentima.

Dušan Miljuš drži govor. Ministar unutarnjih poslova bio je obećao, da će napadači na njega biti otkriveni do kraja ove godine....

Govori Hrvoje Appelt. O njemu vidi: Neću biti usmjeravan strahom!

Povorka ide prema Ministarstvu kulture. Ugodna šetnja Crnatkovom na podnevnom suncu kasne jeseni.

Transparent studenata, među kojima vjerojatno ima i budućih novinara. Snimljeno pred Ministarstvom kulture u Runjaninovoj ulici.

- 23:46 - Komentari (1) - Isprintaj - #

09.12.2009., srijeda

Poziv na tribinu: Socijalni otpor u Grčkoj

- 23:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

08.12.2009., utorak

Klimatske promjene, suše u Slavoniji i pokolj u Darfuru

Jučer je u Copenhagenu počela 17. Konferencija UN o klimi. Cijela godina bila je ispunjena pripremama, koje bi trebale dovesti do dogovora o zajedničkim ciljevima i obvezama u smanjivanju emisije stakleničkih plinova u post-kyoto periodu, do 2020. godine i dalje, sve do 2050. godine. Glavnu ulogu imaju SAD, Europska unija, Indija i Kina.

Zelena akcija

Hrvatska je odlučila zauzeti ultrakonzervativnu ulogu, pokušavajući panično izbjeći obveze. Hrvatski političari ni do danas cijelu stvar nisu ozbiljno shvatili, zavaravajući se da se radi o prolaznoj modi i da će svijet brzo na tu priču zaboraviti, pa sada imamo problema s provođenjem čak i dogovora iz Kyota. A aktualna energetska strategija, izglasana u Saboru prije manje od dva mjeseca, u apsurdnom je proturječju s onim što Europska unija već sad planira do 2020.. Na to su danas prosvjedom upozorili aktivisti Zelene akcije. O utjecaju klimatskih pormjena na Hrvatsku pogledajte Izvješće UNDP o društvenom razvoju u Hrvatskoj za 2008..

Ima svuda okolo mnogo izvještaja o tome, pa neću prepričavati. Pogledajte vijesti na hrvatskom na na alertonline i zelenaenergija.org.

Uz izmišljenu aferu o kojoj sam pisao prije nekoliko dana, evo nešto o ljudima koji stojie iza kampanje poricanja: Right-Wing Billionaire Funding Swift Boat Campaign Against Global Warming Science.

O "aferi" piše časopis Nature: A fair reading of the e-mails reveals nothing to support the denialists' conspiracy theories. Na sajtu časopisa Science prije tjedan dana objavljeno je detaljno objašnjenje citata koji se navode kao sporni (nekoliko rečenica iz tisuća emajlova), a danas čitamo izvještaj iz Copenhagena: New data released today (...) by the World Meteorological Organization (WMO) show that the last 10 years are the warmest decade in 160 years of record taking.

Neću duljiti o teoriji. Prenosim danas samo prevod nekoliko pasusa iz članka novinara bitanskog lista Independent Johana Harija: The Choice at Copenhagen: Heroism or Collective Suicide.

U posljednjih nekoliko godina, izvještavao sam s tri mjesta gdje globalno zatopljavanje ima katastrofalne učinke: Arktik, Bangladeš i granica Darfura. Razgovarao sam s Inuitom koji je u nevjerici gledao kako njihova vjekovna lovišta nestaju a ledenjaci se mrve u more. Stajao sam na tonućoj obali Bangladeša dok je seljanin pokazivao točku usred mora govoreći: "Tamo je bila moja kuća."

"Kad ste ju napustili?" pitao sam.

"Prošle godine", rekao je, tresući glavom.

Ali u Darfuru sam dobio najjasniji uvid u mnogo topliji svijet. Stalno naseljeni seljani i nomadski pastiri bili su razvili miran način dijeljenja zaliha vode u tom području, ali tijekom 1990-ih voda je počela nestajti. kako mi je jedan izbjeglica predočio: "Voda je presušila, i mi smo počeli ubijati jedni druge za ono što je ostalo." Glavni tajnik UN Ban Ki-moon rekao je da se to događa zbog globalnog zatopljenja, sumirajući izvještaj svojih vodećih znanstvenika. Kada stvari koje trebamo za preživljavanje nestaju - voda, hrana i zemlja - mi ne čekamo smrt. Ubijamo za njih.

Naravno, nasuprot bezbrojnim svjedočenjima sa svih strana svijeta (i u Slavoniji su od 1980-ih, sušne godine znatno češće nego ranije), izrazito su aktivni poricatelji, koji u interesu ljudi kao što je gore spomenuti milijarder, inzistiraju kako su sve to slučajnosti ili prirodne oscilacije, kako nema famoznog "konačnog dokaza" i kako ne bismo smijeli ništa poduzimati, jer bi to štetilo "našoj ekonomiji". Čak i vlada SAD promijenila je ploču, ali hrvatska još nije. Pogledajte pak članak u časopisu Scientific American prije godinu dana: Top 10 Places Already Affected by Climate Change

- 23:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

07.12.2009., ponedjeljak

"Ekonomija kapanja": zašto zapravo ne želimo kraj korupcije

Prošloga tjedna, održao sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje "Kumovi" u Hrvatskoj: fenomen kapitalizma ("crony capitalism"). Na poveznici je prezetnacija u power pointu, koju sam bio pripremio za predavanje. Objasnio sam neke teze, koje sam bio izložio na ovome blogu. Jučerašnji članak Kapitalisti su odbaclili stranke i traže novog lidera povezan je s tom temom. Osnovni je članak Živimo u kapitalizmu: istinskom, kumovskom.

Only Fools and Horses

Uz te tekstove, još jedan pojam iz teorije suvremene kapitalističke ekonomije, koji se PMSM može primijeniti i na našu situaciju.

Iako im je jasno kako stvari funkcioniraju, iako gunđaju, većina ljudi u sustavu "kumstva" (klijentelizam, korupcija, nepotizam) sudjeluje i ne želi stvarne promjene. Narod shvaća kako stvar funkcionira, bijesno osuđuje "velike lopove" ali im se zapravo i divi. Ne žele da se sustav bitno promijeni, jer se boje da se neće snaći u sustavu koji nije baziran na "snalaženju"; sve što žele, je određeno poboljšanje vlastitog položaja.

Situaciju možemo objasniti pojmom ekonomija kapanja ("Trickle-down economics"). Pojam koji se veže uz neoliberalne ekonomske mjere (dati novac bogatima tj. smanjiti im poreze isl. - siromašnima će "dokapati" od tog obilja - to je "suply-side economics", regonomika). Kod nas je ta logika danas naročito vidljiva u nepostojanju poreza na prihod od kapitala, dok su porezi na prihod od rada visoki.

Nema to međutim veze sa "slobodnim tržištem" kao takvim: ideja jest upravo u tome, da vlada intervenira na tržištu, ali u korist bogatih. Sve vlade u svijetu točno su to činile prošle godine, spašavajući međunarodni financijski sustav, a i vlada B. Obame nastavlja s istom logikom.

Ljudi rezoniraju: postoje oni na vrhu koji kradu milijune, srednji nivo stotine tisuća, ali će i do nas dolje nešto dokapati, poneka tisuća ili par besplatnih piva isl..

Kao što je jedna dosjetka iz 1990-ih govorila: "Druže Tito, ti si krao al' i nama dao, ovi kradu al' nama ne dadu". Traži se "novi Tito", dobri vođa, koji brine o svojem narodu. Onda će narodu dokapati malo više, pa će biti sretni. Ne očekuju, da je moguće da oni na vrhu ne kradu, ili barem da to bude sasvim malo.

Sjećate li se serije "Mućke"? Svi smo mi pomalo Del Boy Trotter, sitni prevarant koji jednostavno ne zna bez mućki zarađivati - i također, svi smo pomalo njegov naivni brat Rodney, koji se svog starijeg brata ponekad gnuša, ali mu se i divi i ne može se otrgnuti i graditi vlastiti život.

- 23:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

06.12.2009., nedjelja

Kapitalisti su odbacili stranke i traže novog lidera

Zastupnici krupnoga kapitala u Hrvatskoj, kako izgleda, za razliku od one grupice politologa i "političkih analitičara" čije isprazne komentare donose svi mediji, shvaćaju ispražnjenost modela partitokracije i potrebi da se okrenu "demokraciji s vođom", o čemu sam pisao u nekoliko tekstova (središnji je Predsjednički izbori samo su uvod u bitnu promjenu političke scene).

Oni nude svoju financijsku potporu kandidatima za takvog vođu - stranačkim "disidentima". O tome danas u jednom članku na predsjednicki-izbori.com:

Jedna od specifičnosti aktualne predsjedničke kampanje jest činjenica da najveće iznose za reklamiranje svog lika i djela troše neovisni kandidati, koji na raspolaganju nemaju stranačku infrastrukturu – Milan Bandić, Nadan Vidošević i Dragan Primorac. Zagrebački gradonačelnik oko sebe je okupio i najbrojniji PR tim, a upravo fascinantan je i broj njegovih neformalnih suradnika koji koriste svaku priliku da poguraju Bandićevu kampanju. S druge strane, što je do sad bilo nezamislivo, najveću kuknjavu zbog nedostatka novca možete čuti u taborima kandidata koje su ponudili HDZ i SDP – najveće političke stranke. Tamo gdje je do jučer bilo novca na bacanje danas važu svaku lipu, dok stranački otpadnici troše kao ludi i ne pitaju koliko što košta. Posljedica je to činjenice da krupni kapital svoje zaštitnike više ne vidi u kandidatima koje su delegirale političke stranke, nego u ljudima s kojima su, zahvaljujući njihovim dosadašnjim pozicijama, više nego dobro radili i zaradili.

Nezavisni stranački zastupnik Dragutin Lesar rekao je: Hrvatski kapitalisti kroz kandidata Nadana Vidoševića pripremaju teren za osvajanje Hrvatske, ali pomno prate i što radi Bandić. Obojica su savršeno upotrebljivi i kompatibilni - pisao sam o tome, da me ne bi čudilo da nakon predsjedničkih izbora, bez obzira na ishod, završe zajedno.

Za onu suprutnu političku opciju koju sam spominjao (u tekstu Hrvatska pred izborom: više ili manje demokracije?, i ranijim), okrenutu širenju pojam demokracije prema sudioništvu i deliberaciji, trebat će još vremena.

Tako, pragmatički gledano, u ovom trenutku treba podržati stranke. headbang

Naravno, ne budimo naivni: dobace kapitalisti i njima još poneku kost, hobotnica u njima i dalje ima jake krakove. Ali ipak, čak je i HDZ (s Jacom, svakako ne s Hebrangom!) u ovom trenutku manje zlo.

- 19:46 - Komentari (8) - Isprintaj - #

05.12.2009., subota

Studenti nastavljaju svoju borbu, jači nego prije

Fotografije uz tekst su sa prosvjeda studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ispred Ministarstva obrazovanja, 1. prosinca 2009..

Kao što ste možda već čuli, ili pročitali trijumfalistički kometar G-newsa, studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a također i Sveučilišta "Juraj Dobrila" u Puli, prekinuli su studentsku kontrolu na fakultetima. Međutim, kao i nakon završetka prvog zauzimanja fakulteta, Nezavisna studentska inicijativa za besplatno školstvo, koja je dio svjetskoga pokreta protiv komercijalizacije obrazovanja, neće time prestati djelovati. Samo se oblici akcije mijenjaju. Studenti su sazreli, mnogo novih stvari naučili. Plenumi će nastaviti djelovati i međusobno koordinirati djelovanje, kao i razne prateće aktivnosti radnih grupa. Tako ovih dana na FF Zg:

5.12. Programska sekcija (18 h)
7.12. Grupa za informiranje (14 h)
7.12. Analiza dokumenata (17 h)
7.12. Međuplenumska suradnja (20 h)
8.12. Tehnička pitanja plenuma (17 h)
9.12. Grupa za pitanja bolonje (16 h)
9.12. Radna grupa za širenje direktne demokracije (18 h)

Plenum Filozofskog fakulteta u Rijeci izglasao je nastavak blokade, a slijedeći Plenum je sutra (nedjelja) u 18 sati.

Prosvjed ispred MZOŠ, 1.12.2009. - 2

Plenum FF Zg sastat će se u utorak, 8. prosinca u 20 sati, u dvorani D-7. Kao i dosad, svatko je pozvan sudjelovati, a može i predložiti točke dnevnoga reda na emajl plenum.tehnikalije[at]gmail.com. U Puli, Plenum Sveučilišta "Juraj Dobrila" sastat će se u ponedjeljak u 19 sati.

Plenum Akademije primjenjenih umjetnosti Rijeka već je ranije izglasao prekid blokade, a sastat će se ponovo u utorak.

Na Filozofskom fakultetu u Splitu također je ranije prekinuta blokada, a mobilizacija studenata bila je nedovoljna. Nezavisna studentska inicijativa međutim nastavlja djelovati.

Studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te još neki s drugih fakulteta koji su ih podržali, organizirajući prosvjed ispred zgrade Ministarstva obrazovanja (nakon što su već ranije prekinuli blokadu), doživjeli su direktan sukob s posebnim snagama policije. Pružili su nenasilni otpor sjedanjem na zemlju ("sit-in"). Policija je bila korektna, za razliku od nekih činovnika.

I na drugim sveučilištima i fakultetima, iako nije bilo blokade, bile su organizirane razne akcije podrške Nezavisnoj studentskoj inicijativi (npr. Osijek i Zadar).

Tiskana je "Blokadna kuharica", koja opisuje kako je FF Zg funkcionirao tijekom 35 dana studentske kontrole u proljeće. Prodaje se po 20 kuna, a u pdf-u se može skinuti ovdje.

Potencijalno veliki značaj za stvaranje narodnog pokreta protiv "kumovskog kapitalizma" koji vlada Hrvatskom su kontakti, ovog puta ne samo simbolički, studenata (koji su dio "kognitivnog proletarijata") s radnicima i seljacima. U Zagrebu su organizirane tribine za radnike brodogradilišta 3. Maj i kutinske Petrokemije, a u Splitu za radnike splitske Željezare, vranjičkog Salonita i sinjske Dalmatinke Nove. U dvorani 7 Filozofskog fakulteta u Zagrebu organiziran je i seljački plenum. I to dokazuje, kako kaže Plenum FF Zg u današnjem priopćenju, da fakulteti više nisu institucije za reprodukciju socijalnog autizma, već polazišna mjesta društvene promjene i političke inovacije.

Prosvjed ispred MZOŠ, 1.12.2009. - 3

Prenosim prvo vijesti iz Pule, čiji su studenti prvi bili izglasali blokadu nastavnog procesa i studentsku kontrolu. Prvi put otkako su se studenti pobunili protiv rapidne komercijalizacije školstva, vrhovno tijelo jednog sveučilišta u Hrvatskoj složilo se sa studentima oko prijedloga novog zakona. Iz današnje izjave za medije.

Na plenumu je prvenstveno bila riječ o održanoj izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta, kojoj su prisustvovali i delegati-promatrači Nezavisne studentske inicijative, odabrani od strane plenuma. Na sjednici se govorilo o blokadi Sveučilišta, okvirnom roku u kojemu bi se moglo započeti s izgradnjom kampusa, te o radnom Prijedlogu načela za studiranje bez školarine koju je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na svojoj sjednici 30. studenog 2009. godine.

Senat, kao i sami studenti, složili su se oko toga kako ovaj prijedlog Povjerenstva nije prihvatljiv i kako su potrebne izmjene. Stoga je Senat Sveučilišta Jurja Dobrile donio svoj zaključak:

"Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.
Nadalje, ugovorom sveučilišta i Vlade Republike Hrvatske osigurat će se nadoknada sredstava koja Sveučilište gubi izostankom naplate školarina, te to mora postati dio redovitog financiranja pri poslovanju Sveučilišta.“

Zaključeno je kako će delegati Plenuma kao promatrači i ubuduće prisustvovati na sjednicama Senata, te sjednicama Vijeća svih Odjela. Članovi Senate, prisutni na Plenumu, istakli su kako će zahtijevati od Vlade da se Zakon o sveučilištima uputi na javnu raspravu, prije izglasavanja u Saboru.

Na kraju želimo poručiti cjelokupnoj javnosti, prvenstveno Vladi Republike Hrvatske, kako trenutačni prekid blokade Sveučilišta ne znači nikakvu predaju, niti odustajanje od borbe za naša prava.

Prosvjed ispred MZOŠ, 1.12.2009. - 4

Prenosim citate iz Izjave za medije Plenuma FF Zg, petak 4. prosinca. Obrfatite pažnju posebno na treći pasus: zašto se radi o strateškom pitanju koncepcije razvitka Hrvatske, a ne samo o nekoliko stotina milijuna kuna iz proračuna koje bi trebalo usmjeriti u ovu ili onu svrhu.

Početkom prošlog tjedna, nakon studentskog preuzimanja kontrole nad fakultetima u četiri hrvatska grada, premijerka je izjavila kako će novi prijedlog zakona koji regulira financiranje visokoškolskog obrazovanja biti gotov ovaj tjedan. Danas je petak, a prijedlog još nitko nije vidio. Drugačiji scenarij nismo ni očekivali (...)

I dalje se studentski zahtjev tretira kao nerazuman, a pokušava se to opravdati potpuno lažnim argumentom o postojanju "vječnih studenata", navodnih parazita na državnom proračunu, iako je sâm Bolonjski proces eliminirao tu fantomsku kategoriju. (...) Kriterije "uspješnosti" nitko nikada nije točno definirao, otvarajući time prostor za manipulativno postavljanje letvice previsoko, kako bi što više studenata plaćalo. (...)

Osim pitanja financiranja studija, o kojem se priča glasno, već je dugo aktualno i pitanje restrukturacije sveučilišta prema novom Zakonu o sveučilištima, o kojem se šapuće iza zatvorenih vrata. (...) Struktura sveučilišta njime će se korporatizirati, a dosad postojeći demokratski minimum smanjiti, ako ne i posve ukinuti. Nije teško zaključiti da su takve promjene priprema terena za buduću privatizaciju i daljnju elitizaciju dostupnosti visokoškolskog obrazovanja. (...)

Zatim, iz današnjega priopćenja. Ističu kako je odluka, kao i uvijek, bila donesena nakon otvorene rasprave na Plenumu, u kojoj su svi imali pravo sudjelovanja, sagledavanja objektivnih uvjeta i voljom većine.

U posljednjih osam mjeseci potvrdilo se još jednom da je politička borba za sistemske društvene promjene dugotrajna. Dugotrajni procesi prolaze kroz različite faze, no bitno je prepoznati i odrednice njihova kontinuiteta. U našem slučaju, treba ih potražiti u zahtjevu koji pretpostavlja jednakost kao svoj osnovni politički sadržaj, u dosljednom odbijanju političke forme koja dopušta da šačica privilegiranih iza zatvorenih vrata donosi odluke u ime većine, ali i u svijesti da živimo u povijesnom trenutku u kojemu kolektivni angažman protiv tendencijâ tržišnog fundamentalizma predstavlja akutnu demokratsku obavezu. Kontinuitet te borbe suspenzijom blokade nije doveden u pitanje. (...)

U borbu koja je započela na proljeće, ove su se jeseni uključili i brucoši. Njihov angažman bio je izuzetno važan, a s vremenom će postajati još važniji. Znanja koja smo stekli prenosimo dalje, a naš broj raste. (...)

Tako se stvara kontinuitet, priprema za "smjenu generacija", koji je preduvjet za održivost jednog društvenog pokreta, nasuprot potpunom promašaju moje i mlađih generacija, o čemu sam nešto pisao prekjučer.

Kao što sam pisao i u svibnju: Zapamtite riječ "Plenum" - još ćete ju često slušati! sretan

- 22:44 - Komentari (1) - Isprintaj - #

04.12.2009., petak

Klimatske promjene : izmišljeni skandal s "ukradenim e-mailovima"

I u Hrvatskoj su je pojavili prikazi izmišljene afere, kojoj vatreni pobornici teze da ne treba činiti ništa u vezi klimatskihh promjena pokušavaju prišiti ime "Climategate", pa čak i zaključiti kao je to nekakva velika prekretnica, da se sve one tisuće znanstvenih radova koji dokazuju globalno zagrijavanje i ljudski utjecaj na to, sada treba baciti u smeče, i sa zadovoljstvom zaključiti kako su to sve bili falsifikati i možemo mirno nastaviti po starom.

Nikakva ozbiljna afera ne postoji, iako se možda mogu dovesti u pitanje neki detalji procjene da li neki znanstveni rad zaslužuje biti objavljen u nekom časopisu ("peer-review process"). Oni koji zbog svojih profiterskih, kratkoročnih, sebičnih interesa pokušavaju spriječiti donošenje globalnih obveza za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, dovoljno su bogati da financiraju izradu mnogih sumnjivih znanstvenih istraživanja, s tendencijom zaključka kakva im odgovara. Međutim, kad dođu na recenziju u znanstvenim časopisima, pokazuje se da su sumnjive vrijednosti. O toj temi su ugledni znanstvenici međusobno razgovarali: broj takvih radova, te velika propaganda koja se diže oko noih koji uspijevaju biti publicirani, je izazvao njihovu zabrinutost za dignitet znanstvene zajednice.

"In any other field [a bad paper] would just be ignored," says Gavin Schmidt at NASA's Goddard Institute for Space Studies in New York. "The problem is the climate field has become extremely politicized, and every time some nonsense paper gets into a proper journal, it gets blown out of all proportion."

Neki su zaključili da treba pooštriti kriterije i koordinirati napore u očuvanju znanstvenog digniteta. Drugi, ipak, čak i ako jesu uvjereni u stvarnost klimatskih promjena, misle da se možda u toj brizi pretjeralo. Inače, i neki radovi koji tvrde da su moguće posljedice klimatskih promjena još mnogo gore nego što je "konsenzus" odnosno većinsko mišljenje među znanstvenicima, nisu bili objavljeni.

Dakako, cijela priča je lansirana sada, uoči susreta u Copenhagenu, s očitom namjerom. Vodi se velika politička bitka, da sve zemlje svijeta (a sada, osim onih razvijenih koje su prihvatilie neka ograničenja još 1997. u Kyoto protokolu, trebale bi na to pristati Kina i Indija) prihvate obveze smanjivanje emisija ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova. Mnogi imaju interes da se taj dogovor spriječi ili barem odgodi.

Za uravnotežen prikaz cijele napuhane afere, pročitajte: Stolen E-Mails Raise Questions On Climate Research

Velika većina klimatologa i drugih kompetentnih znanstvenika smatra da su klimatske promjene stvarnost i da čovjek, vrlo vjerojatno, na njih utječe. Treba naglasiti da, zbog ogromne složenosti teme kojom se bavimo, nije niti može biti APSOLUTNO SIGURNO DOKAZANO da je to tako. Čak i ako se Hrvatska pretvori u Saharu, nećemo moći biti "apsoutno sigurni", da je ljudska aktivnost tome pridonijela.

Tu se međutim radi o političkom izboru načela: da li ćemo čekati apsolutno sigurni dokaz (koji je zapravo načelno nemoguć) ili ćemo već na osnovu procjene da je neka velika nevolja MOGUĆA poduzeti neke mjere? Ovo potonje je "princip predostrožnosti", evidentno odgovara "zdravom ljudskom razumu".

- 22:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.12.2009., četvrtak

Tri nade za budućnost ljevice

U svojim dnevnicima sam nekoliko puta prenosio priopćenja i informacije o djelovanju radikalnih lijevih grupa Crvena akcija i Mreža anarhosindikalistkinja i anarhosindikalista (MASA).

Treća aktivna grupa, koja je danas privukla pažnju masovnih medija bacanjem letaka u Saboru, je Radnička borba. Pogledatje njihovu platformu, te puni tekst letka koji su danas bacali po sabornicima: Dolje s političkom elitom!

U sve tri grupacije su mladi ljudi, pretežno studenti. Točna je kritika koja će vam odmah pasti napamet: ako ima među njima poneki radnik, to je - zasad - samo slučajno. Međutim, na početku su svog puta. Moraju pipkati sami u mraku, jer im generacija njihovih očeva i majki (moja generacija) nije ostavila nikakvo pažnje vrijedno, djelotvorno, intelektualno i organizacijsko nasljeđe. Nema kontinuiteta, osim djelomično kod anarhista, koji su u Hrvatskoj već izgradili pažnje vrijednu vlastitu tradiciju (brojne grupe i organizacije, počevši od Zagrebačkog anarhističkog pokreta 1992., desetine tiskanih knjiga, razne male akcije...).

Neke grupe usmjerene na kulturu i teoriju, kao što su one okupljene u inicijativi "Pravo na grad", PMSM zašle su u slijepu ulicu, samorazumijevajući sebe kao malu kulturnu i intelektualnu elitu, koja se ne želi miješati s "prostim pukom" (a kulturna elita uvijek gubi u sukobu s ekonomskom i političkom; vidi npr. moj članak Kako su Zelena akcija i Pravo na grad izdali zagrepčane, koji je izazvao snažnu kontroverzu - vidi: Sukob na hrvatskoj civilnoj ljevici :) ).

Povezano s prethodnim, tzv. "civilna scena" (ono što sam gore nazvao "civilna ljevica": ekološke udruge, feminističke, za ljudska prava, mirovne) također je paralizirana u slijepoj ulici "udrugaštva". (O tome sam nešto pisao jučer). Kao "Treći sektor" usisana u sustav, izgubila sav emancipatorski potencijal i karakteristike društvenih pokreta unatoč povremenim slabašnim proplamsajima, a pritom, jer nema oslonac u širem puku, nema ni onu snagu i dostojanstvo koje slične organizacije u razvijenim demokratskim zemljama imaju).

Stranke ljevice (SRP, Ljevica Hrvatske) u potpunom su rasulu. U SDP-u, sasvim su marginalni oni koji ozbiljno promišljaju o tome da stranka ne bi trebala panično bježati od svake lijeve retorike. Zelena lista učahurila se u "neutralnu " poziciju ne artikulirajući druge teme osim "zaštite okoliša", ne razmišljajući uopće o teoriji i idelogiji (puki pragmatizam, kao i sve druge stranke u Hrvata).

Sindikati, uglavnom ista priča kao što sam gore spomenuo s "civilnom scenom" (vidi npr. moj tekst: Radnici, organizirajte se sami i odjebite prodane sindikaliste.

Jedno upozorenje, kad vidite ove moje žestoke riječi i osude: ja razmišljam strukturalno; one nisu usmjerene protiv pojedinaca. Sklon sam vjerovati da većina ljudi nisu loši, da imaju dobre namjere, da se ozbiljno trude (zato kažem da sam po karakteru mješavina naivčine Alana Forda i prgavca Boba Rocka). Ali strukture su te, koje postavljaju blokade u djelovanju i u mišljenju. Kako sam upravo napisao u komentaru na komentar beatrice12, kako altruizam tako i egoizam svojstveni su čovjeku (te tako i kukavičluk i herojstvo, ksenofobija i kozmopolitizam itd.), a o okolnostima, i načinima kako se okolnosti strukturiraju ("sustavi"), ovisi, što će doći do izražaja.

Tako, moja poruka svima trima bila bi: "Ne vjerujte nikome iznad tridesete" (uključujući i mene). Što me neće spriječavati, da nastavim davati savjete. sretan

Dijalektika, drugovi i drugarice, ništa bez nje! smijeh

Vidim naime, da postoje međusobne podjele i nepovjerenja, nastavljajući se na stoljetne raskole na ljevici (lenjinisti, anarhisti, trockisti...). To je ozbiljan problem i čini mi se besmisleno u današnje vrijeme. Mislim da se treba tragati za suradnjom u akciji i na stvaranju neke zajedničke platforme. Sad, kad ste još u začecima, pravo je vrijeme za to, prije nego što se razlike prodube i institucionaliziraju.

- 20:40 - Komentari (5) - Isprintaj - #

02.12.2009., srijeda

Institucije i građani: dva događanja za Dan ljudskih prava

Jučer sam objavio poziv na prosvjedn novinara na Dan ljudskih prava, 10. prosinca. One koji su ga pročitali i eventulano pribilježili podatke, upozoravam da je u prvoj najavi bilo pogrešno navedeno vrijeme okupljanja: nije 16:00, nego 11:30.

Isti dan, nažalost u isto vrijeme, jedno drugo, više formalističko okupljanje: otvaranje tzv. Kuće ljudskih prava, u Selskoj, u prostorima nekadašnjeg Doma umirovljenika. "Kuća ljudskih prava" je savez udruga, koje su zajednički na korištenje dobile prostor od Grada Zagreba.

U istovremenosti ova dva događaja vidim simboliku razilaženja strukture i pokreta, institucija i građana.

S jedne strane formalizirane udruge, koje su unatoč pojedinačnim naporima da iz tog okvira izađu tijekom posljednjeg desetljeća kooptirane u sustav kao tzv. "treći sektor", po logici suradnje a ne konflikta sa prva dva sektora (privreda i država) koja imaju stvarnu moć. Nevolja je, da "treći sektor" kod nas nije izgradio bazu za kontramoć u javnoj podršci. Posve naviknute preživljavati od prihoda koje dobivaju za "projekte" od "institucionalnih donatora", domaćih i stranih, one nemaju podršku u iole širim slojevima javnosti (širim od nekoliko stotina ljudi), niti se oko toga trude.

S druge strane - građanska akcija, manje-više spontana inicijativa, koja dolazi od jedne udruge ali ipak - mogući začetak novih novih društvenih pokreta ("novih novih", ironično rečeno, jer smo 1980-ih uvelike pričali, u cijeloj Europi pa i kod nas tj. u tadašnjoj Jugoslaviji, o "novim društvenim pokretima", iz kojih su 1990-ih nastale udruge koje su tada igrale važnu ulogu u suprotstavljanju autoritarnosti Tuđmanovog režžima, a zatim, kako rekoh, postale dio sustava). Kasni takva akcija, ali svakako je dobrodošla i treba je poduprijeti. Nemam prevelikih očekivanja da će se stvarno na brzinu nešto promijeniti, ali vidim u tome naznake za budući društveni razvoj u malkice boljem pravcu. (Novinari su, kao i studenti, "kognitivni proletarijat", u sustavu nazvanom kognitivni kapitalizam.)

Povodom istoga dana, 7. prosinca u kinu Europa započinje Human Rights Film Festival 2009. sve do 13. prosinca, u popodnevnim i večernjim satima, bit će prikazani zanimljivi dokumentarni i igrani filmovi. Pogledajte program na gornjoj poveznici, a također je otvorena i posebna facebook grupa. Isti filmovi bit će prikazivani i u Rijeci, dan kasnije..

- 23:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

01.12.2009., utorak

Novinari prekidaju šutnju - pridružite se!

Naknadna bilješka: promijenjeno je vrijeme! U prvoj informaciji pisalo je pogrešno

pogledajte na facebooku.

Na Dan ljudskih prava, u četvrtak 10. prosicna 2009., održat će se prosvjed novinara, na koji su pozvani i građani. Okupljanje je u 11:30 ispred zgrade Hrvatskog novinarskog društva (Perkovčeva 2), odakle će se kolona kretati do zgrade Ministarstva kulture (Runjaninova 2).

Pridružite sae novoj facebook grupi Prisavski pokret nesvrstanih.

Neki moji tekstovi na temu situacije u novinarstvu:

20. studenoga 2009.
Prijatno jesensko podne na Prisavlju
3. studenoga 2009.
Ne, Hrvatska TV je još daleko do prekretnice!
29. listopada 2009.
Novinari, prestanite biti dio šutljive većine!
18.listopada 2009.
Novinari i metalci: Jedan svijet - jedna borba!
17. rujna 2008.
Cirkus na HTV vozi dalje, a hobotnica drži vlast
18. kolovoza 2009.
Hrvoje Appelt, novinar: Neću biti usmjeravan strahom!
31. srpnja 2008.
Nećemo biti usmjeravani strahom u doba besmisla

50. skupština Hrvatskog novinarskog društva, održana 27. i 28. studenog u Opatiji, donijela je sljedeće zaključke:

1) Skupština HND-a smatra da je opća medijska situacija u Hrvatskoj na najnižim razinama u posljednjih desetak godina. Skupština HND-a zadužuje Izvršni odbor HND-a da na Dan ljudskih prava, 10. prosinca, organizira prosvjedni skup ispred Novinarskog doma u Zagrebu, kojim bi se ukazalo na sadašnje neodrživo medijsko stanje u Hrvatskoj.

2) Posebno razmatrajući situaciju na HRT-u, Skupština HND-a ocjenjuje da je sadašnje stanje kaotičnosti i neprofesionalnosti, izazvano radom čelništva na HTV-u, dostiglo toliku razinu da dolazi u pitanje rad HTV-a kao javne televizije. Stoga Skupština HTV-a traži da vijeće HRT-a preispita daljnju kompetenciju ravnatelja HRT-a i čelnih ljudi za obavljanje svojih funkcija.

3) Skupština HND-a smatra da se kroz proces tzv. restruktuiranja Večernjeg lista krše egzistencijalna, radna i profesionalna prava novinara tog lista.

4) Skupština Hnd-a osuđuje kažnjavanje djelatnika medijskih kuća koji upozoravaju na probleme u kući. HND smatra nedopustivim što vlasnici medija ignoriraju zakonsku obvezu donošenja statuta u svojim medijima. Skupština HND-a traži od Ministarstva kulture da u izmjenama Zakona o medijima predvidi sankcije za one vlasnike koji ne poštuju obvezu donošenja statuta.

5) HND izričito inzistira na poštivanju do sada sklopljenih pojedinačnih kolektivnih ugovora te na donošenju nacionalnog kolektivnog ugovora u što kraćem roku. U protivnom, Sindikat i HND organizirat će prosvjedne aktivnosti, što uključuje i štrajk.

6) Skupština HND-a ocjenjuje nezadovoljavajućom dosadašnju aktivnost članova HND-a u upravama ili nadzornim odborima medija u zaštiti integriteta, interesa i prava članova HND-a.

7) HND smatra neodrživim što još uvijek nije osnovano tripartitno vijeće za medije. Jednako tako smatra da se više ne može tolerirati netransparentan rad Vijeća za elektronske medije te da je javnost uskraćena za informaciju o tome poštuju li koncesionari programske obveze.

8) Arhiva Vjesnika javno je dobro, pa stoga Skupština HND-a poziva Ministarstvo kulture da novinarima i javnosti omogući uredan i besplatan pristup i korištenje te arhive.

9) Skupština HND-a donijela je zaključak da se sva dokumentacija vezana uz aktivnosti, financijsko poslovanje i djelatnike ICEJ-a predaju Državnom odvjetništvu. Skupština HND-a također poziva Državno odvjetništvo da utvrdi ima li u tim dokumentima elemenata kaznenog djela, a ako ima da postupi prema službenoj dužnosti.

P.S. Točan početak prosvjeda još nije određen, a nije definirano hoće li biti pohoda do ministarstva kulture koje je nadležno za medije. Termin i pohod su preliminarna varijanta koju je na večeri nakon usvajanja zaključaka razmatrala skupina članica/članova 50-e skupštine, žarko zainteresiranih za uspjeh prosvjeda. Kada Izvršni odbor službeno odredi vrijeme i oblik prosvjeda, gornje će informacije biti ažurirane.
Na prosvjed je pozvana i javnost, a dio skupštinara računa na podršku studenata i svih drugih društvenih skupina spremnih aktivno doprinijeti promjeni negativnih trendova u zemlji.

Ne dopustimo da zbog nesolidarnosti ne bude nikog tko bi digao glas kad dođe red na nas (da nam se oduzmu ustavom zajamčena ljudska prava)!

Željko Peratović,
Član Skupštine HND-a
predsjednik Ogranka slobodnih novinara HND-a
slobodni novinar i bloger

- 23:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	prosinac, 2009					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Zoran Oštrić

SADRŽAJ BLOGA

Poveznice (linkovi)

Svjetonazorska načela

26.12.2009., subota

Vic dana: Hodanje po vodi

24.12.2009., četvrtak

Čestitka

Hrvati i Kurdi: akcija solidarnosti

23.12.2009., srijeda

Dvostruka bljuzga jutros

22.12.2009., utorak

Vic dana: Kauboj i Biblija

21.12.2009., ponedjeljak

Unatoč čiči zimi, globalno zatopljenje je realnost

19.12.2009., subota

Vic dana: Što žene vole čuti

18.12.2009., petak

Dvoboj šampiona: utječe li čovjek na globalnu klimu?

Predsjednički izbornik: jedan zgodni pomoćni alat za izbor

17.12.2009., četvrtak

Vic dana: Skrivena sila

16.12.2009., srijeda

Copenhagen Diagnosis: Posljednje spoznaje klimatologije

Vic dana: Vrijeme je za školu

15.12.2009., utorak

Vic dana: Pogrebna povorka

14.12.2009., ponedjeljak

Intervju sa mnom u "Glasu Slavonije": Klimatske promjene

Sretan prvi dan snijega!

13.12.2009., nedjelja

Da li od mamografije treba odustati?

12.12.2009., subota

Osnovana gradska organizacija Zelene liste Zagreb

10.12.2009., četvrtak

Foto izvještaj: današnji prosvjed novinara

09.12.2009., srijeda

Poziv na tribinu: Socijalni otpor u Grčkoj

08.12.2009., utorak

Klimatske promjene, suše u Slavoniji i pokolj u Darfuru

07.12.2009., ponedjeljak

"Ekonomija kapanja": zašto zapravo ne želimo kraj korupcije

06.12.2009., nedjelja

Kapitalisti su odbacili stranke i traže novog lidera

05.12.2009., subota

Studenti nastavljaju svoju borbu, jači nego prije

04.12.2009., petak

Klimatske promjene : izmišljeni skandal s "ukradenim e-mailovima"

03.12.2009., četvrtak

Tri nade za budućnost ljevice

02.12.2009., srijeda

Institucije i građani: dva događanja za Dan ljudskih prava

01.12.2009., utorak

Novinari prekidaju šutnju - pridružite se!