ISKONSKI PAG

subota, 28.03.2015.

SRETAN TI DAN GRADE !

Imam ispred sebe najavu prigodnog programa koju je Grad Pag službeno objavio na svojoj web stranici, pa se pitam kako se sada slavi Dan grada? Uvijek isto.

Da se razumijemo, sve su to hvale vrijedne radnje, položu se vjenci nekome, podjele se nagrade grada, Gradska glazba svira budnice, u Crkvi Uznesenja BDM svečana misa, svečana sjednica sa govorom Povjerenika. Ali di je tu narod? Tko je zapravo Grad?

Sav narod niti će otići na groblje, niti na Svečanu misu, niti su svi pozvani u Gradskoj vjećnici na govorancije o uspjesima (valjda će se koja kazati i o neuspjesima), ali sam siguran da bi jedan veći dio Paškog puka htio podjeliti radost sa svojim Gradom u društvu, iću i piću. Znači da bi nakon svih ovih najava službenog djela trebalo spremiti jedan pučki ručak. Neka fažol bude na račun grada, a onda bi se uz prigodne štandove trebalo ponuditi tom istom puku, od kojeg taj isti grad živi i nešto od paških delicija, koje će biti namjenjene isključivo onima koji će učestvovati u službenom djelu proslave.

Vjerujem da Paškoj sirani nebi pala kruna sa glave, niti bi joj uzmanjkalo na završnom računu, da uz malo sira, skute i ostalih delicija posluže svoje građane.
Nebi ni koludricama pala kruna sa glave da ponude svoje delicija od baškotina na dalje. Možda i malo ribljih specijaliteta ako se netko još bavi ribarstvom u našem gradu. Neki drugi poduzetnici dio svojih delicija, slastičari, pekari, proizvođači vina i rakije.
Ovi što imaju apartmane da širom otvore vrata.
Dali bi svega ovoga bilo da nema Grada? Siguran sam u jedno: NE!
Imam osjećaj da se poštenije obilježavaju dani nekih drugih manjih mjesta na otoku nego Dan Grada Paga.
Nakon novih izbora se ne može kazati da je to u narodu, jer se taj isti narod odaziva kada ga Grad treba, kada ga zove upomoć. Zato sam uvjeren da je problem na nekom drugom mjestu. Mjestu gdje će se održavati razni govori i obećanja, zato se ništa nije promjenilo u zadnjih dvadeset godina, premda su se vlasti mjenjale kao čarape.

Siguran sam da jednostavno nikoga nije briga da se malo potrude oko toga. Sve se čeka na par ljudi koje još nitko ne zna, pa ih se ne može ni prozvat. Zato bi bilo najbolje da se taj dan, koji se ni ne slavi na dan rođenja grada, niti ne spominje dok se ne nađe taj netko tko ima što za kazati i uraditi.

Bez obzira na sve moje primjedbe bile one dobronamjerne ili zlonamjerne kako god ih tko uzme, želim uputiti čestitku svim Paškinjama i Pažanima, te svim stanovnicima Grada Paga.
Tebi Grade, "Sretan Ti Tvoj dan!", pa makar i "falši".

ponedjeljak, 23.03.2015.

NOVI – STARI GRADONAČELNIK

- Reka san da ću Ti se javit kada bude zibran gradonačelnik.
- Ceka san da vidin ako si od besede. Pa ca ti se cini?
- Ca mi se ima cint, izbori su sve rekli, zaželit novon/staron gradonačelniku mirno more na ovoj uzburkanoj političkoj Paškoj vali. Samo ca je godišće dan hićeno uzalud i potrošeni šoldi, ki su se mogli uložit u pametnije stvari.

- Ca bi to po tebi tribalo bit pametnije?
- Okreni se malo oko sebe, drugi put kada pojdeš doma, pa ćeš vidit puno toga di su se ti šoldi mogli utuć. Uskers je prid vratima, a pitanje je dali je ca pocišćeno u Pag i dali će gosti, ako ih bude moć ca vidit.

- Ti bi samo grad redi, ca nima pametnijih stvari.
- Reci mi, ca bi to po Tebi tribalo bit pametnije pa ću Ti odgovorit. Ca još uvik tribaju radne akcije, ca judi ne plaćaju komunalnu naknadu, zac se koristiju ti šoldi? Ako ovi dani nisi bi, odi do Opatije pa ćeš vidit zac judi tamo plačaju komunalnu naknadu. Jer u Opatiju ne moreš živit od fabrik. E, jadna Ti torba. Kada ćeš poć apartmani poredit?
- Samo ti zajebavaj.
- Zato nan i je tako u Pag, jer se vertimo oko toga, samo ti zajebavaj i samo ti ne zajebavaj, dok su apartmani puni, a kada su prazni onda kalivate svi Bozi sa neba i svi su van krivi, za ki Euro više. Kako će grad izgedat i ca će se u njemu dogajat, to vas ni briga. Ja bi svin turistima zabrani dolazak u Hervatsku pa bi voli cut onda ca govorite, i ne samo vi apartmanisti, nego i političari. Nimam Ti više ca reć, cujemno se kada budeju boja vrimena.
- Pa ca ni već zatoplilo.
- Ne, tek se sada potaklo, a dok se nagori tribat će vrimena. Bog.
- A, Bog kada ti tako govoriš.

subota, 21.03.2015.

BENEDIKTINSKA OPATIJA SA CRKVOM sv. PETRA NA PROSIKI

Nastavila su se arheološka istraživanja na ostacima crkve sv. Petra na Prosiki, koja je bila središnji objekt Benediktinske opatije, u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.

Kada su započela arheološka istraživanja, tadašnji gradonačelnik Paga Željko Maržić je najavio da će ovaj projekt uređenja prostora u samom središtu grada biti prezentiran javnosti s konačnom namjerom da se detaljno koncipira namjena ovog atraktivnog prostora.

Ovo bi trebao biti samo dio bogate kulturne baštine kao neizostavni dio turističke ponude grada Paga. Kako to ostvariti?, je pitanje za stručnjake iz raznih disciplina.
Spomenuti gradonačelnik nazočio je na okruglom stolu – "Paška čipka jučer, danas, sutra", koji je održan prigodom 5. Međunarodnog festivale čipke 19. lipnja 2014. i nadam se da je uspio razumjeti riječi različitih stručnjaka na koji način to ostvariti, na primjeru Paške čipke.

Pod vodstvom kustosa Hrvoja Manenice iz Arheološkog muzeja u Zadru, provodi se drugi dio arheoloških istraživanja.
Kustos Manenica navodi da je riječ o spomeniku sakralne arhitekture, koje je vrijedno svjedočanstvo o razvijenosti srednjovjekovnog graditeljstva ne samo Paga, već i šireg prostora.

U prvom djelu istraživanja locirana je pozicija crkvice na temelju srednjovjekovnih karata. Otkriveni su zidovi i podnica iz XVII.st. s kvadratnom apsidom. Daljnjim istraživanjima otkriveni su ostaci još jedne starije podnice koja datira iz konca XV. i početka XVI. stoljeća.
U drugom djelu istraživanja nastavilo se sa spuštanjem unutar same crkve. Unutar zidova već istražene crkve, otkriveni su ostaci starije crkve koja je imala okruglu apsidu i lezene s unutarnje strane na bočnim zidovima crkve.

Kustos Manenica navodi da nedostaje sitnih arheoloških nalaza koji bi mogli pomoći u datiranju građevine, ali s obzirom na arhitektonske ostatke, crkva se može okvirno datirati u razdoblje predromanike od IX. – XI. stoljeća. Kustos dalje navodi na osnovu tvrdnji mještana da je prigodom radova za potrebe solane, na tom području pronađeno veliki broj ljudskih ostataka, može se predpostaviti da se na tom mjestu nalazilo i groblje. Unutar crkve otkriveno je šest grobova. Pet grobova pronađeno je u većoj, novijoj crkvi sa kvadratnom apsidom, dok je šesti grob bio kosturnica koja se nalazi ispred pročelnog zida starije crkve.

Za kraj nekoliko rečenica o benediktincima.
Benediktinci su najstariji monaški red u Crkvi na Zapadu. Utemeljio ga je 529. na Monte Cassinu i odredio mu pravilo sv. Benedikt iz Nursije. Njihovu je geslu "moli i radi" (lat. ora et labora) prilagođena i gradnja samostana. Osim triju redovitih redovničkih zavjeta (poslušnost, siromaštvo i čistoća) imaju i četvrti, obvezu stalnog boravka u jednom sammostanu (opatiji). Odjeća (habit s kožnim remenom, škapularom i kukljicom) crne im je boje, te se u narodu nazivaju i crnim fratrima.

Stjecajem raznih povijesnih okolnosti, mnogi samostani na području Hrvatske su prestali sa svojim djelovanjem. Danas u Hrvatskoj, uz osam ženskih benediktinskih opatija, postoji i jedna muška benediktinska zajednica, priorat Ćokovac kod Tkona na otoku Pašmanu.

nedjelja, 15.03.2015.

GRADSKA ČITAONICA U PAGU

Dnevno politčka zbivanja u gradu Pagu omela su me da zabilježim jedan vrijedan događaj u svome gradu koji se zbio 14. veljače ove godine.
Tog dana je u prostoru bivše trgovine obuće "Borovo" otvorena čitaonica. Svaki, pa i onaj prosječan čitatelj, zasigurno se sječa svoje prve pročitane novine, neki su i sačuvali svoje prve novine ili novinske članke, jer to je uvijek bila spona između čitatelja i pisane riječi.
Uvijek je bilo vrijednih ljudi koji su ljubav prema svome gradu iskazivali na razne načine, pa je tako i Matica umirovljenika u gradu Pagu na čelu sa gospodinom Izidorom Jurićem i Grgom Fabijanićem učinila sve da se entuzijazam pretvori u svojevrsni pothvat ono što je grad Pag, po pisanju današnjih medija imao pred 122 godine.

Navedeni podatak usmjerio me da se njime pozabavim, pa pronalazim jedan drugi podatak da je grad Pag imao dvije čitaonice, jednu osnovanu 1873. godine pod nazivom "Hrvatska sloga", upravo radi toga što se nasuprot današnje čitaonice nalazi rodna kuća sa spomen pločom, jednog od osnivača prve čitaonice u Pagu, koje li sudbine, i druga osnovana 1896. godine kao "pravaška čitaonica". To bi značilo da je grad Pag imao čitaonicu pred 142. godine, po drugom dokumentu pred 119. godina.

Prepuštam povjesničarima neka se ovime bave i dokazuju povijesne činjenice, a ja mogu samo ustvrditi da bez obzira na ove činjenice grad Pag ima čitaonicu više od jednog stoljeća i time bi se trebao posebno ponositi.
Paški umirovljenici, a ne samo oni dobili su prostor u kojem će se osim čitanja, moći družiti i nekim drugim društvenim aktivnostima.

Za kraj treba naglasiti da će Matica hrvtaska – ogranak Pag u sklopu čitaonice urediti svoj kancelarijski prostor u kojem će djelovati, te je svojim novčanim prilogom pridonjela oživljavanju gradske čitaonice.

petak, 13.03.2015.

GRADONAČELNIK U RALJAMA ŽIVOTA

- Ca nisi reka da ćeš se javit kada bude zibran gradonačelnik?
- Reka san, ali gradonačelnik još ni zibran.
- Prati san svi ovi dani ca pišeš, ali i Ti si politički izbjega komentirat političku situaciju u Pag.
- Pa ca je to politička situacija u gradu Pagu, to više šumja na trejatar, a u trejatru je sve dozvoljeno. Vidiš ca ovaj Frljić cini u Rječko kazalište i niki mu niš ne more, nanka mi ki ga plaćamo. I onda mi je najlipše kada Obersnel rece da je gradsko poglavarstvo donilo takvu odluku, samo ca ni reka sa cigovin šoldima plaća te odluke. Ca mu je odluke nana ostavila u dotu.

- Želko ti je pome Marca.
- Nikada mi ni krivo kada dobro za grad dolazi od Golije, jer to znači da na Goliju živeju dobri judi. Želko je to sigurno. A, ca se tiće Marca, moran mucat i po stranačkoj sprezi i po rodu.

- Ca sada oćeš reć da su ti Marcovi rod zato ca je barba Valo Marco živi ti kod matere i bi jon za teton.
- Ne, nego zato ca je Tinova nana Madonka, ako nisi zna.
- Sada si me opet uvati u đir. Od kada je Tinova nana Madonka.
- Od uvik ca ja znan i mome dedu Madoni perva rodica.
- Ma ti stalno zajebavaš Bebiću.
- Ti provjeri kod judi ki to u Pag znaju, pa mi se javi.
- Pa di mu je stala nana?
- U Šimuni, bila je pozakonjena u Fabijanića, pa se po meni Šimuni tribaju zvat Fabijanićevo. Pa ne razumin kada svi Fabijenićevi u Šimuni govoriji da su oni Šimunari, a ne Pažani. Tako su ti svi moji Pavinovi u Proboj, Probojčani. I njima je mat Madonka.
- Zac ti onda brat ni muca, nego su ga onako napadali na PPS-u?
- To pitaj njega. Ja ću ti samo reć jednu stvar. Uopće ne sumnjan u domoljublje moga brata, moj brat je od prvog dana u HDZ, jedini ki je na liniji stranke onako kako ju je dr. Tuđman stvori, jedini ki je od pervoga dana tamo, jedini ki je lojalan i odan stranci. Njega se ne vuce po nikakvin gradskin aferama, u nikakvim forumima ga nema. Je ti misliš da moj brat ni zasluži vjećničko misto. Po ćemu to misliš da je Tino Marco i svi oni kih je stavi na liste pametniji od njega. Ku si to bolancu uze po kojoj miriš možjani. Ovde se ne mećen u ulogu bratova odvjetnika, nego u onoga ki ovde javno more reć istinu o coviku komu je politika sekundarna stvar, ali domoljublje i Pag na pervo misto, i to mu nikakvi Tino Marco i Karamarko ne moreju uzet. Jeti to jasno?

- Pa ca si se užga toliko?
- Vrime je da i ja recen dvi besede, jer ih ima kaj mora u Pag ki misliju tako kako i ti.
- Daj, daj molin te živin Bogon, ja san samo sti da vidin kako dišeš, ti jako dobro znaš da bi ja za Valtera i u oganj ako triba. Ja mu se samo cudin kako more sa tin judima sedit za istin stolon.
- To je veličina covika, svakome pogedat u oci, nisan siguran da to u Paški HDZ njemu moreju mnogi od njih. Znaš ca je još Fortis napisa za Pažani oni ki se oćeju veliki, kako se u Pag rece, oni ki su titulani, ki oćeju vladat gradon: "plemići ki umišljaju da se ponašaju drugacije nego puk, doista su smišni judi i likon i odjelon i navikama i uvredljivim isticanjem". Koliko takvih u Pag znaš?

- Svaki drugi.
- Kada ova komedija bude gotova, cut ćemo se onako kako smo se dogovorili i čestitat novon gradonačelniku neka cretno vodi grad u nova bespuća.
- Ne moreš proć bez Tuđmana.
- Znaš ca ću te pitat:- kadi bi bila i kako bi izgedala ova Hrvatska da ni bilo Tuđmana, ili i ti još placeš za Jugoslavijon?
- Nidi.
- Ne tlapimo više, cujemo se.

utorak, 10.03.2015.

ŽIVILA PAŠKA BURA !

Ispada da je ova bura boja nego Paški karneval...združila je judi...svi oni ki se grijeju na struju došli su kod onih ki se grijeju na drva...pekle su se palačinke, ilo se je, ca je ki ima doma. Ajme ka lipo: ŽIVILA PAŠKA BURA.
Možda za sv.Nikolu bude ca dice.

Koliko bura znači Pažanima dokazuje i ova poruka koju san dobi baš kada je ta ista bura pokazivala svoju čud. Kao da je stila reć:- ca ste me zaboravili, mislite da san onemoćila, sada ćete vidit koliko san još jaka.

Bura ko bura, puše bez refula, na refuli, svon snagom sa Velebita kada se spušća. Bilo jedno, drugo oli treto, bura je uvik hladan vitar. Od nje je uvik više hladnije, nego ca provin pokazuje. Stari govoriju da je to zato ca berzo odnosi temperaturu svemu ca je živo. Bura uvik puše tako koda nimaš dosta ruk. Triba deržat facol ili kapu, kapot ti se napuše ko balun, a kraji kapota te tuceju po nogami, koda te ki šibon tuce. Hita ti prašinu u oci. Nosi sol po celon gradu.

Premda se treseju krovi i zidi, kada padaju dimnjaci i kupice, kada se okrićeju kaići napak, kada nima letrike, ipak se ne trepi pred njon, premda je bilo i ranjenih.
Navikli su judi na svoju buru, na sve veze ke su prekinute sa sviton, a ova poruka je dokazala da Pag žive svoj život sa svin onin ca su prihvatili za svoje živjenje.

petak, 06.03.2015.

GOVORI SA PIJACE

Ako se je ki od "paških političara" i najuti kada je vidi ili cu ca se to u Pag u maškaranom bruncu muti, ni moga ucint niš, osim ca su se pritili da karnevala neće bit, zato ca ni formirano gradsko poglavarstvo, jer za vrime maškar, vridiju maškarane regule.
Koliko je njih bilo u maškare, nisan baš previše primjeti. Budućen gradonačelniku odmah preporucan da parića nošnju jer će berzo doć litnji karneval, a montura Paških gradonačelnika je paška nošnja, jer moraju povest pervo kolo.
Sada, ako nisi u to pervo kolo, si protiv gradonačelnika, jer ispada da je to pervo kolo isključivo gradonačelnikovo, pa ma ki on bi. Pokojna nana Kate mi je uvik govorila:-"sinu moj u ko si kolo, tako kolaj". Koliko mi je vrimena tribalo da to svatin.

Sve u životu ima svoju cjenu i ki rece da ga šoldi ne zanimaju – ako ga boje pogedate u oci vidit ćete da je Pinokio malo dite za njega.

Korizma je zaminila vrime od karnevalskih caratanija i šulaca. Zato je u Pag sada došlo vrime da se pozabavimo sa onin ca su judi od maškar porucili Paškim političarima.
Da su Paški političari šegavi, bili bi se dobro mašakarali i iza kakvoga kantuna iz pozadinskih linija, sa socija kima se neznaju adrese, ili su tajne i pokušali cut ca to narod govori, ca to narod misli, ca narod oće, verujen da bi in bilo lakše.
Neznan di su možjani onin Paškim političarima ki su doveli Grad u ovu poziciju, dali su svjesni koliko su mišlju, riječju, djelom i propustom, ucinli štete svome Gradu, a Grad su judi ki živeju u njemu i od njega.

Za vodit jedan Grad triba prije svega volit judi, a ovi naši političaru su pokazali da oni u sebi takve jubavi nimaju, pa ne triba ni razbijat glavu za njih.
Mislin da u ovo vrime u kome živemo moramo više nego ikad gedat oko sebe, a ne gedat samo sebe. Moramo nastojat bit judi, ma koliko god to bilo teško u vrimenu u ken van Paški političari nudiju med i mliko, kako biste njih zaokružili na listu.
Zato dragi moji Pažani, želin Van puno razboritosti i zdravja onoga trena kada uzmete olovku uruke i zaokružite ono ca mislite da će bit najboje za svih Vas, pa onda i nas ki ne živemo u svom rodnom Gradu.
Retki su oni ki misliju o tome kako je život dar i kako ga triba živit punin plućima jer je to jedini način da preživimo kako i judi.
A, Grad Pag biser još uvik zatvoren u svojoj Lošturi, zamagljen godišćima uništavanjem, neradom, zanemarivanjen i zaboravon. Koliko god to bilo žalosno, on je ipak osta sacuvan, ali i na izdisaju. Sve se nekako nadan, da ako se skupimo svi zajedno i izbrišemo sve gluposti iz nedavne prošlosti, da će taj naš biser zasjat punin sjajem na ponos nadolazećoj Paškoj dici i svim njegovin građanima.

06.03.2015. u 09:10 • 0 Komentara • Print • #

srijeda, 04.03.2015.

DRAGI MOJ BLOŽE, SRETNA TI TROGODIŠNJICA!

Kako drugačije započeti sa čestitanjem, komu čestitati, rođendanski blog post, kako bih zaokružio blogersku godinu? Možda koja čestitka bude usmjerena i tvorcu bloga.
Blogovati tri godine intezivno nije ni malo jednostavno, razlog više da ovim tekstom prođem kroz jednu kontrolnu točku na blogerskom putu.
Dragi čitatelji, danas, 4. ožujka 2015. blog "Iskonskipag" u 18:17 obilježava 3 godine postojanja.
U ove tri godine, uključujući i ovaj, napisano je 213 postova, a njih je pročitalo nešto više od 37800 čitatelja.
Vjerujem po reakcijama, da su neki blog posjetili čisto iz znatiželjnosti, a neki mu se stalno vraćaju. Drago mi je i zbog jednih i zbog drugih. Ipak je ovo blog koji i u svojoj najavi kaže da će se isključivo baviti Gradom Pagom, njegovim ljudima i običajima.
Posebno me veseli da je veliki broj kolegica i kolega blogera, kao i onih kojima su trebale potrebne informacije o Gradu Pagu prepoznalo ovaj blog kao izvor informacija.
Vremenom sam nastojao mijenjati stil, jer sam sticao utisak da je moj blog ličio na sajt za najavu paških vijesti i događanja, što mi nije bila namjera. Moje je bilo da na svoj način prokomentiram događanja u mom rodnom Gradu.
Moram naglasiti ulogu fotovremeplova "Pag – isto, a drugačije", u kojem je do sada prikazano 15. fotografija. Novi ciklus je krenuo u kojem će biti prikazano narednih 15. fotografija koje su isključivo i samo moje djelo. U načelu se nisam potpisivao ispod fotografija, ali se jasno zna tko se u periodu od 1972. do 1980. godine, bavio fotografijom u Gradu Pagu, s obzirom da su se neke fotografije iz fotovremeplova svojatale po raznim paškim sajtovima, blogovima, Facebooku i čak navodilo krivo ime autora.

Na kraju ovog rođendanskog teksta želim se zahvaliti svim posjetiocima koji čitaju moj blog i kolegicama i kolegama blogerima koji mi često pružaju podršku u pisanju ovog bloga.

Čitajmo se

Branimir Maričević

04.03.2015. u 09:53 • 0 Komentara • Print • #

nedjelja, 01.03.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.17.

Naredni ciklus fotografija započeti ću u stilu vremena sa kojim smo se zadnjih dva mjeseca intezivno družili, vremenom karnevala.
Bilježenjem karnevalskih zbivanja dokazujemo bogastvo naše kulturne baštine i tako zabilježeno bogastvo čuvamo kao tradicijsku vrijednost. Vjerujem da se jako puno dobrih fotografija paškog karnevala, čuva po paškim kućama, i koje nažalost nikada nisu ugledale svjetlo dana.
Siguran sam da bi bez ovoga čovjeka Paški karneval bio prikraćen za puno toga. Stjepan Sabalić – Koren, Stipe Koren ili Lovro Kantirić, jednom riječju Paški "Smoje".
Puna četiri desetljeća su iza prve fotografije.

01.03.2015. u 11:10 • 0 Komentara • Print • #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.