ISKONSKI PAG

srijeda, 15.04.2015.

101 PAŽANIN - 11.IVAN SLOVINJA – (Pag – Venecija)

Poznavanje kulturne i umjetničke povijesti Paga bilo bi nezamislivo bez oporuke paškog doseljenika u mlecima Ivana Slovinje, koji je bio stanovnik župe s. Moise (sveti Mojsije) u predjelu Venecije kod piaze s. Marko.

Iz oporuke je razvidno da je Ivan bio vlasnik zemljišnih posjeda smještenih na različitim mjestima otoka Paga (Gorica, Barbat, Dražica, itd.), te je njima obdarivao najbliže članove svoje rodbine.
Izvršiteljima oporuke, braći Petru i Benediktu Benetoviću s Paga, ostavlja jedan svoj vinograd u selu Barbat (in Barbato sancti Xristophori) te im navodi svoju želju da se u istom naselju u zaseoku Metajna sagradi kapela. Nalaže da se kapela posveti Gospi od Milosti (s. Maria de Grazia), najvjerojatnije inspiriran ikonom Madone iz crkve svetog Mojsija u Veneciji, te da se u kapeli održavaju mise zadušnice u spomen na pokojnika i sve njegove pretke.
Izvršitelji oporuke obvezni su pronaći i izabrati jednog svećenika koji će redovito ispunjavati oporučiteljev zahtjev za održavanje misa, te svećeniku namjenjuje sva svoja odijela.
Njegova želja da kapela bude što bolje opremljena crkvenim ruhom za vršenje službe Božje, određuje da se od preostale odjeće njegove pokojne majke načine ukrasi za potrebe kapele. Osim toga odredio je da se za izradu kipova u kapeli upotrijebi srebrnina, također preostala nakon smrti njegove majke.
Slovinja je ovom oporukom jasno pokazao želju da se u selu Metajni na prostoru Barbata sagradi jedna crkvena građevina posvećan Majci Božjoj.

Na natpisu, uklesanom u niši zvonika s vanjske strane, stoji ANNO MCCCCLXXVII ME. FECIT. MR. NICOLAUS SIBENICI EPISC... Kako tijekom uklesanih godina u Šibeniku nije djelovao nijedan biskup po imenu Nikola, za vjerovati je da se uklesano ime odnosi na samog graditelja crkve. Na tragu nekih povijesnih izvora možemo predpostaviti da je riječ o glasovitom renesansnom graditelju Nikoli Firentincu. Ugovor o gradnji crkve se ne nalazi, niti se sa sigurnošću može tvrditi da je Nikola Firentinac boravio i djelovao na ovom dijelu otoka Paga, te se, izuzev samog natpisa na crkvi, o spomenutom graditelju još uvijek ne može ništa pouzdanije zaključiti.
Prema mišljenju paškog povjesničara Ruića, natpis treba čitati drugačije, treba čitati: Izgradio me majstor Nikola, šibenski kamenoklesar. Šibenski povjesničar, svećenik, don Krsto Stošić, piše da je «u selu Metajni na Pagu sagradio crkvu Nikola Firentinac, kako svjedoči natpis 1987. ME FECIT MR. NICOLAUS SIBEN. (V. Galerija uglednih Šibenčana, Šibenčana, Šib. 1936., str. 28). I naša Enciklopedija likovnih umjetnosti donosi da je: «1472. izvršio neke radove na zvoniku katedrtale u Splitu, a 1487. sagradio crkvicu u selu Metajna na Pagu» (Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. III., str. 550, Zagreb, 1962.).
Na osnovu svih dostupnih dokumenata i povijesnih činjenica, podatak da je oporučno Ivan Slovinja, Pažanin koji se odselio u Veneciju, sigurni naručitelj i darovatelj navedene kapele, važan je prilog u poznavanju i proučavanju nastanka i početak djelovanja crkvenih građevina na našoj obali, te je, kako za crkvenu povijest, svakako i zanimljiv izvor za povijesno umjetničko istraživanje crkvenog graditeljstva na našoj obali u doba renesanse.

četvrtak, 09.04.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.18.

Izazivao je veliku pozornost stanovnika, puno razgovora, puno pitanja. Kakav mu postament izraditi, na koje ga mjesto uopće postaviti?, mnogi su htjeli na pijacu jer je to srce grada, neki su htjeli na rivu, gdje mu je i danas mjesto. Na kraju je prevladalo mišljenje politike koja je stala na stranu većine i kip Jurju Dalmatincu se postavio na pijacu. Postavljanjem spomenika započela je akcija uljepšavanja grada Paga, popločavanje i ozelenjivanje manjih prostora u gradu. To nisu bile prevelike investicije, ali potezi koji su Pag činile gradom. I to gradom, koji je ne samo još privlačniji i ljepši za turiste, nego još važniji, za sve njegove stanovnike.
Ništa na toj pijaci više nije, kao iz onoga vremena dok je on čekao da ga se postavi, kako bi mogao diviti se svome djelu, svome gradu.

petak, 03.04.2015.

USUSRET USKRSU

Pred blagdansko vrijeme dovelo me u Istru, gdje sam zadnje vrijeme sve više. Od kuda si?, od kuda ti je žena, to je uobičajeni odgovor na postavljeno pitanje.
Istra je spremna za veliki blagdan. Jutarnja šetnja u Rabac, pokazuje koliko gostiju dočekuje Uskršnje blagdane u Istri. Uređuju se parkovi i spremaju ugostiteljski objekti. Vlakić je već u funkciji. Nisam baš stekao preveliki utisak da su ovdje ljudi usredotočeni na blagdan u vjerskom smislu. Sve je nekako u funkciji turizma, na koncu od te gospodarske grane se najviše i živi u ovom kraju od kada je važna gospodarska grana, rudarstvo, ugašena.

Na prekrasnoj Rabačkoj šetnici otvara se vizura Kvarnerskih otoka, sa vrhovima Velebita, prekrivenih snijegom, ispred mene, pa imam osjećaj da bih mogao skočiti do svojega Paga.

Ususret Uskrsu, blagdanu koji je kamen zaglavni naše vjere, koji nam daje mogućnost da se okrenemo za sobom, za svojim djelima, za svime onime što smo obećali da budemo ljudi. U svemu tome nisam čuo da se neko zavjetovao da će biti čovjek, da ponese njegov križ, ili se barem zavjetovati da drugome neće biti križ. Ništa od toga, počevši od mene, pa dalje.
Danas je Veliki petak, dan muke Gospodnje. To je jedini dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsku žrtvu. Večeras slavimo samo liturgiju riječi. Bogoslužje je večeras smireno, svečano i dostojanstveno.
Mogao bih ustvrditi na sve što se dešava oko nas, da je Veliki petak, Petak čovjekove zloće! Što li je sve u njemu sadržano? Što li je sve čovjek sposoban učiniti? Puno toga: zarobiti, mučiti, izdati, osuditi, oprati ruke, pljusnuti, rugati se, oteti, razapeti, ubiti, probosti, kada je riječ o Kristovoj muci, ali jednako tako se sve nabrojeno može prenjeti na današnjeg čovjeka. Svojom patnjom Isus Krist ništi sve patnje ovoga svijeta, prouzročene grijesima, a koje čovjek (sam) nikada ne bi mogao okajati.
Koju je poruku poslao križ Pažanima kada je prokrvario u Starom Gradu prije 602. godina . Koje su sve predaje i legende napisane i izrečene, šest stoljeća za nama kako taj naš čudotvorni križ bdije i upozorava nas. Sve je prolazno, život najviše, samo sam ja ovdje za sve buduće naraštaje kako bih svojom krvlju upozoravao na greške i zablude.
Ljudski je i ne stajati iza ovoga, ali i svijesno snositi svoje pogreške i zablude.

Na kraju moram se sjetiti jednog dragog čovjeka, koji nas je u srijedu napustio u 90. Godini života. Zdravko Ćiro Kovačić legendarni vaterpolista „Primorja“, član kuće slavnih i dugogodišnja prva ruka našeg pokojnog barba Frane Valentića direktora velike brodarske kompanije koju smo i zaboravili „Jugolinije“.
Šjor Ćira sam upoznao početkom 80.-tih godina prošlog stoljeća, kada sam intezivno dolazio na bazen, a kasnije su se naša druženja nastavila kroz razne sportske aktivnosti u gradu na Rječini. Zadnji puta sam ga vidio u subotu na Korzu, u društvu Aramisa Naglića, vjerujem da se isključivo govorilo o športu. Obojica su bili izuzetno aktivni u Udruzi Olimpijaca, sa kojima smo u RSS-u djelili zajedničke prostorije.
Znao mi je kazati: -nikako se riješiti Vas Pažana. Premda je uvijek sa posebnim ushitom govorio o svom direktoru Frani Valentiću, od kojeg se dirljivim rječima oprostio na gradskom groblju Kozala.
Danas će se Rijeka na Trsatu oprostiti od šjor Ćira, a ja sa svojim mislima i sjećanjma u Istri na tog velikog čovjeka i športaša.

Ovu fotografiju je uradio Jure Orlić-Kaldo kojeg sam molio da fotografira ovaj skup na kojem sam bio predavač „Etika i sport“ u društvu velikih športskih djelatnika. Do mene dr.sc. Radovan Mihelić, pa dr. Heda Festini, paška nevjesta, u gornjem redu prof. dr. Danko Pavešić, do njega Zdravko Ćiro Kovačić i kao krajnja Biba Perman višestruka svjetska prvakinja u kuglanju. Tom prigodom mi je Kaldo uručio knjigu Stjepana Sabalića koju mi je poklonila Udruga Markova Kumpanija, sa Stipinom posvetom, koju čuvam kao relikt.

Sretne Uskršnje blagdane želim svim ljudima dobre volje.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.