ISKONSKI PAG

subota, 30.05.2015.

ZAŠTITIMO PAŠKU ŠUMSKU ZAJEDNICU U DUBRAVAMA





Od svih mogućih vijesti ovih dana u mojem rodnom gradu, najviše me zabrinula i ujedno rastužila vijest objavljena na blogu komuniststarfoto: "Paški masakr motornom pilom", gdje nas autor izvješćuje o devastaciji zaštićene šumske zajednice na području Dubrava – Hanzine, gdje je nepoznati počinioc sasjekao 20-tak stabala zaštićenog hrasta medunca koji je ujedno zakonom zaštićeni posebni rezervat šumske vegetacije od 1988. godine.


Boraveći za Božićne blagdane u svojem rodnom Pagu, učinio sam jedan đir do Dubrave i oduševio se ovom šumskom zajednicom na području grada Paga. Veći dio svojeg života proveo sam po raznim šumama u kojima su moji športaši sticali potrebnu snagu za daljnje športske napore, pa me to dodatno motiviralo da se odem uvjeriti u tvrdnju, dali bi se to moglo obaviti i u mojem Pagu. I nisam se prevario, nego uvjerio sebe da bi to bilo moguće provesti. Imao sam osjećaj, da se nalazim negdje u Gorskom Kotaru, a ne u mom Pagu. Paški športaši imaju idealne uvjete za kondicijske pripreme.

Na tom dijelu Paga nalazim pješćane uvale sa šljunčanim plažama, sa stjenovitim djelovima kamena "brušela", koji krasi cijelu pašku valu. Treba to doživjeti usred paške zime.


Nad hrastovom šumom izdiže se najviši otočni vrh sveti Vid sa 349 metara nadmorske visine što daje posebnu vrijednost tom brdu.

Ovo područje trebalo bi se nalaziti pod budnim okom Javne ustanove za upravljanje zaštićenih djelova prirode na području Zadarske županije. Ovim činom devastacije tog područja, mogu slobodno ustvrditi da to nije tako i da se spomenuta ustanova time ne bavi. Kada se time ne bavi spomenuta Javna ustanova kojoj je to osnovna zadaća, što je činiti svima nama unutar grada kako bismo sačuvali ovo malo šume koju posjedujemo?

Svima nama u Pagu, a najviše turističkim djelatnicima treba pokazati zašto se ovaj dio Paga treba dodatno zaštiti, ali i bolje turistički valorizirati.


30.05.2015. u 15:29 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 26.05.2015.

DA SE NE ZABORAVI - ŠUFERIN





Kroz povijest coviku je uvik bilo važno imat oganj na kome će se grijat ili u kasnijim vrimenima potreba za pripremu hrane.
Dali bi se mogla užgat šterika, lumin, cigaret ili špaher da nima šuferina?
Šuferin – šibica, žigica, fulmini, to su sve nazivi za istu besedu.


Zadnja beseda šterika, nebi bila od velike koristi da nima šuferina. Bez šuferina nebi bilo ni ognja. Taj mali derveni šćapić, ki ima svoju crvenu glavicu, koja se užge kada sa njon projdeš preko škatulice od šuferinov. Na toj škatulici je na stranu postavjena gruba strana i kada šuferinom pasaš preko te grube karte, šuferin se užge koda ga je grom pogodi. Zato Talijani za šuferin govoriju kako i u mnogim našim krajima da su to fulminanti. Beseda dolazi od talijanskog glagola fulminante ca oće reć munjevit, grom.

Pored svih novih mogućih sredstva sa kojima se užige oganj, još uvik mislin da je šuferin nezaobilazni dio svake kuće. Ako ništa drugo, kade se gre na cimitar ne more se bez šuferinov. Mat mi uvik rece kada gremo na cimitar: "Branimir, nemoj zaboravit uzet šuferini." Znan da se fajericon može i lumin užgat, ali isto tako svi judi ne fumaju pa je nimaju pored sebe, tako da je uzalud bit na cimitar bez šuferinov.

Klapa ka se zove "Šuferin", piva i pismu pod istim naslovom, a jedna kitica govori ovako:

Cili se život karamo,
Iz nekog svog ponosa,
A na kraj nas vrime prolazi,
I već nan sidi kosa,
Nikad te neću privarit,
Izgorija ka ŠUFERIN,
Kunem ti se jubavi,
Nisan više berekin.

26.05.2015. u 11:00 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 10.05.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.19.





Koliko puta mi se desilo da sam prošao pored nekog mjesta i da odjednom ugledam nešto što prije nisam vidio, niti to danas izgleda onako kako je to ostalo umemorirano u mojoj glavi.
Tek tada shvatim koliku važnost ima fotografija, koliko ona jedino može svjedočiti vremenu koje prolazi. Tek tada možeš razumjeti da je grad kao i čovjek: stari, mijenja se, svakoga dana.
Tako bih i za ovu fografiju mogao kazati da je kao i pjesma: "Stavi pravu stvar na svoje mjesto".




10.05.2015. u 16:51 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2015 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE