Marketing
BENEDIKTINSKA OPATIJA SA CRKVOM sv. PETRA NA PROSIKI
Nastavila su se arheološka istraživanja na ostacima crkve sv. Petra na Prosiki, koja je bila središnji objekt Benediktinske opatije, u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.
Kada su započela arheološka istraživanja, tadašnji gradonačelnik Paga Željko Maržić je najavio da će ovaj projekt uređenja prostora u samom središtu grada biti prezentiran javnosti s konačnom namjerom da se detaljno koncipira namjena ovog atraktivnog prostora.
Ovo bi trebao biti samo dio bogate kulturne baštine kao neizostavni dio turističke ponude grada Paga. Kako to ostvariti?, je pitanje za stručnjake iz raznih disciplina.
Spomenuti gradonačelnik nazočio je na okruglom stolu – "Paška čipka jučer, danas, sutra", koji je održan prigodom 5. Međunarodnog festivale čipke 19. lipnja 2014. i nadam se da je uspio razumjeti riječi različitih stručnjaka na koji način to ostvariti, na primjeru Paške čipke.
Pod vodstvom kustosa Hrvoja Manenice iz Arheološkog muzeja u Zadru, provodi se drugi dio arheoloških istraživanja.
Kustos Manenica navodi da je riječ o spomeniku sakralne arhitekture, koje je vrijedno svjedočanstvo o razvijenosti srednjovjekovnog graditeljstva ne samo Paga, već i šireg prostora.
U prvom djelu istraživanja locirana je pozicija crkvice na temelju srednjovjekovnih karata. Otkriveni su zidovi i podnica iz XVII.st. s kvadratnom apsidom. Daljnjim istraživanjima otkriveni su ostaci još jedne starije podnice koja datira iz konca XV. i početka XVI. stoljeća.
U drugom djelu istraživanja nastavilo se sa spuštanjem unutar same crkve. Unutar zidova već istražene crkve, otkriveni su ostaci starije crkve koja je imala okruglu apsidu i lezene s unutarnje strane na bočnim zidovima crkve.
Kustos Manenica navodi da nedostaje sitnih arheoloških nalaza koji bi mogli pomoći u datiranju građevine, ali s obzirom na arhitektonske ostatke, crkva se može okvirno datirati u razdoblje predromanike od IX. – XI. stoljeća. Kustos dalje navodi na osnovu tvrdnji mještana da je prigodom radova za potrebe solane, na tom području pronađeno veliki broj ljudskih ostataka, može se predpostaviti da se na tom mjestu nalazilo i groblje. Unutar crkve otkriveno je šest grobova. Pet grobova pronađeno je u većoj, novijoj crkvi sa kvadratnom apsidom, dok je šesti grob bio kosturnica koja se nalazi ispred pročelnog zida starije crkve.
Za kraj nekoliko rečenica o benediktincima.
Benediktinci su najstariji monaški red u Crkvi na Zapadu. Utemeljio ga je 529. na Monte Cassinu i odredio mu pravilo sv. Benedikt iz Nursije. Njihovu je geslu "moli i radi" (lat. ora et labora) prilagođena i gradnja samostana. Osim triju redovitih redovničkih zavjeta (poslušnost, siromaštvo i čistoća) imaju i četvrti, obvezu stalnog boravka u jednom sammostanu (opatiji). Odjeća (habit s kožnim remenom, škapularom i kukljicom) crne im je boje, te se u narodu nazivaju i crnim fratrima.
Stjecajem raznih povijesnih okolnosti, mnogi samostani na području Hrvatske su prestali sa svojim djelovanjem. Danas u Hrvatskoj, uz osam ženskih benediktinskih opatija, postoji i jedna muška benediktinska zajednica, priorat Ćokovac kod Tkona na otoku Pašmanu.
Post je objavljen 21.03.2015. u 19:24 sati.