AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Predsjednik Milanović sudjelovao je 21. siječnja navečer na svečanom otvorenja programa „Veszprem-Balaton 2023 – Europska prijestolnica kulture“ u gradu Veszpremu. Predsjednik Milanović obratio se uzvanicima na svečanom otvorenju “Veszprem-Balaton – Europska prijestolnica kulture”, a kako predsjednik voli govoriti iskoristio je i ovu prigodu za govor. No uistinu je ovom prilikom bilo prigodno govoriti jer u Europskom gradu kulture Veszpremu dio života je živio i radio i hrvat rođen u Šibeniku izumitelj, inženjer, diplomat, svećenik i biskup Faust Vrančić rođen 1551. - a umro 1617. godine.
Predsjednik Milanović je rekao da je iznimno počašćen pozivom na ovaj svečani dan, kad Veszprem službeno postaje Europska prijestolnica kulture 2023. godine, te je dalje nastavio .“Veszprem je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj te ima izrazito važnu ulogu u povijesti vaše zemlje. Upravo ovdje je bilo i prvo sjedište biskupije, a i radi se o vrlo poznatom sveučilišnom gradu. Čitajući o Veszpremu, saznao sam da ga je prvi mađarski kralj Sv. Stjepan poklonio svojoj supruzi Gizeli – zamislite nekome dati grad kao poklon! I danas, nakon tolikih stoljeća, slavimo, tako reći, neku vrstu darovanja: ove godine, 2023. Mađarska nam u Europskoj uniji daruje Europsku prijestolnicu kulture!
Prijestolnica kulture dodjeljuje se kako bi se istaknulo kulturno bogatstvo država članica, produbio osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru među europskim građanima te tako širilo bolje međusobno razumijevanje. Isto tako, cilj tog projekta jest razviti svijest da je prostor europske kulture rezultat zajedničkog doprinosa različitih država i gradova. To se pogotovo odnosi na Srednju Europu, mogu reći našu Srednju Europu, koja je obilježena kompleksnom poviješću.
Obično tako kompleksna povijest ostavi duboki trag i u kulturi. Za kasnije generacije takvi tragovi su daleko zahvalniji predmeti divljenja od bilo kakvih drugih ljudskih pothvata. Pokazuju nam da postoji više onoga što spaja narode u Europi nego onoga što ih razdvaja.
Kao primjer tih zajedničkih tragova Hrvatske i Mađarske ovdje rado ističem i hrvatskog jezikoslovca, izumitelja, inženjera, diplomata i svećenika – biskupa Fausta Vrančića, koji je značajan dio života proveo u Mađarskoj, i to upravo u Veszpremu, gdje je 1579. imenovan zapovjednikom grada Veszprema i upraviteljem biskupskih imanja, i gdje se zadržao dvije godine.
Drago mi je što je upravo njegov životopis i u programu ovogodišnje Europske kulturne prijestolnice prepoznat kao ogledni primjer europskog duha. To, naime, krasi svakoga tko poznavanjem raznih jezika nadilazi granice svoje zemlje, razvojem intelekta granice svojega uma te dijalogom s drugima pomiče granice svojih predrasuda.Godine 1595. Vrančić je napisao i tiskao „Rječnik pet najuglednijih europskih jezika“ (Dictionarium quinque nomilissimarum Europć linguarum) u kojem, uz latinski, talijanski i njemački, ravnopravno participiraju mađarski i hrvatski jezik. Ne zaboravimo: to je bio prvi rječnik kako hrvatskog, tako i mađarskog jezika" - podsjetio je predsjednik Milanović na povijesne činjenice.

"U tom duhu, Hrvatska je bila počašćena kada je Zagreb potkraj studenoga 2022. godine, kao jedna od prvih destinacija u nizu međunarodnih posjeta, ugostio izaslanstvo Europske prijestolnice kulture 2023. iz grada Veszprema i regije Bakony-Balaton." Podsjetio je da 2020., hrvatski grad Rijeka bio Europska prijestolnica kulture. Teme koje je Rijeka istaknula tijekom svog mandata slične su regionalnom pristupu koje je izabrao grad Veszprem. Hrvatska i Mađarska su obje svjesne činjenice da klimatski izazovi predstavljaju i problem za naša gospodarstva. „Zdravlje“ i uspjeh naših gospodarstava ovise uvelike o zdravlju ekosustava u našim zemljama.Stoga je ovo odlična prilika da se i takva pitanja istaknu u kulturnom kontekstu kako bi se naše građane dodatno osvijestilo o tome kakvo bogatstvo se može izgubiti, ako izostane pravodobno djelovanje s naše strane.

Milanović na otvaranju Europske prijestolnice kulture u Mađarskoj 21. siječnja 2023.

S predsjednicom Katalin Novak u razgovoru izrazio je želju da što više hrvatskih turista posjeti Mađarsku, pogotovo grad Veszprem i regiju Bakony-Balaton." Doista se nadam da će hrvatski turisti iskoristiti priliku i posjetiti ovo prekrasno područje. Ujedno, pozivam i naše mađarske prijatelje da nastave dolaziti u Hrvatsku gdje vas svake godine rado dočekujemo. Predsjednik je posjetio i hrvatsku zajednicu u Mađarskoj.

Sudjelovanjem na svečanosti otvaranja u Vesprimu završio je dvodnevni službeni posjet predsjednika Milanovića Mađarskoj u koju je stigao na poziv mađarske predsjednice. Tijekom boravka u Budimpešti sastao se i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Zajedno su večerali i razgovarali bez prisustva novinara.

subota, 21.01.2023.

BROJKE BEZ IKAKVE TERITORIJALNE NAZNAKE

INSPEKCIJSKI NADZOR U DOMENI TAJNE!

Priopćenje Državnog inspektorata od 20. siječnja kao informacija je veoma šturo i ima veliku dozu tajnosti. Zbog političke i medijske usredotočenosti na problem poskupljenja nakon početka uvođenja eura u RH od 1.1. 2023. brojkama se mora vjerovati, ali. Brojke su tu, ali to nije dovoljno. Zašto je ta tajnost prisutna, kada uopće nije potrebna. Zar je uvjerenje glavnog inspektora, a glavni je inspektor dr. Andrija Mikulić da je kupovanje i plaćanje, što je potreba čovjeka potrošača u svim područjima života - od prehrane, odijevanja, obuvanja, školovanja, opremanja stana, kuće itd… nešto što je u sferi tajne? Pogrešno! Jer na tom tržištu kupnje i prodaje okreću se milijuni i milijarde novca i stav prema POTROŠAČU, kojeg također štiti zakon, ne samo hrvatski, već i legislativa Europske unije, ne može biti obavijen tajnom, već javnom i cjelovitom informacijom.

U priopćenju od 20. siječnja ne navodi se ni jedan grad ni jedna županija, baš nikakva teritorijalna naznaka, po čemu bi se moglo raspoznati, i s većim povjerenjem gledati na brojeve, gdje je inspekcijski nadzor učinjen, a u periodu od 6. do 19. siječnja 2023.
Navodi se da su i turistički inspektori radili nadzor, ali gdje su oni radili nadzor – Hrvatska je turistička zemlja , turistička obala duga je tisuću i 700 kilometara, zato, gdje je proveden nadzor? U kojim gradovima na obali, u čijim i kojim objektima? Hrvatska ima i obilje ruralnog turizma. RH ima 20 županija i Grad Zagreb. U priopćenju se ne navodi ni županija ni grad ni regija, a govori se o provedenih 1.145 nadzora te da su prema poslovnim subjektima izrečene 234 novčane kazne u iznosu od, golemih, 399.489,09 eura što je u staroj valuti čak 3.009.950,55 kuna.
Sve te brojke su vjerojatne isto toliko koliko su i nevjerojatne! Naprimjer, piše u priopćenju da su provedena 282 inspekcijska nadzora nad pružateljima usluga, no ni riječi o kakvim se uslugama radi kao ni o tome – gdje je to provedeno , ime grada, sela, županije, regije. Zašto se tako radi, to zna samo glavni državni inspektor. Brojke su značajne,
no na istoj su liniji istine i imaginacije!

No pitanje je koliko bi u nekim okvirima istraživanja te gole brojke mogle biti korištene kao relevantne?

I jedan savjet: najbrži i najsvrsishodniji način provjera cijena bio bi taj kada bi određeni broj inspektora sa sobom u nadzor pozvao i novinare pisanih medija, portala i televizija. Osim komercijalnih TV kuća i državne televizije u Hrvatskoj ima još desetak privatnih televizija u manjim gradovima. Kupcima bi informacije o zatečenim cijenama u njihovu gradu bile itekako zanimljive, a kontroliranim subjektima bio bi to signal da – je poštenje s cijenama – dobar besplatni marketing.
Margareta Zouhar Zec

PRIOPĆENJE DRŽAVNOG INSPEKTORATA - DO 19.SIJEČNJA 1.145 NADZORA

CIJENE POVEĆANE U 25 POSTO NADZORA

Vlada RH donijela je 5. siječnja dakle na prvoj sjednici Vlade RH u 2023. godini, što je bila 183. sjednica Vlade RH, Zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, čiji je predlagatelj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. To je legislativni početak za provodu pojačanog inspekcijskog nadzora koji ima za cilj utvrditi je li došlo do porasta cijena roba i usluga neposredno prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji je uveden u upotrebu 1. siječnja 2023. godine. Inspekcijski nadzori obavljaju se temeljem Zakona o Državnom inspektoratu, Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, Zakona o zaštiti potrošača te navedenog Zaključka Vlade RH.
Slijedom toga, prema priopćenju Državnog inspektorata RH koji je objavljen 20. siječnja piše slijedeće: „ Do 19. siječnja, inspekcije Državnog inspektorata obavile su ukupno 1.145 nadzora. U 25,2 % obavljenih inspekcijskih nadzora, izuzevši nadzore u kojima se činjenice još uvijek utvrđuju ( u njih 163) utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca 2022. godine.“

Dalje u priopćenju piše: „ Od ukupnog broja nadzora tržišna inspekcija Državnog inspektorata obavila je 659 inspekcijskih nadzora ,od čega: 282 inspekcijska nadzora nad pružateljima usluga, 280 nadzora u trgovini na malo, 97 inspekcijskih nadzora u trgovini na malo pekarskim proizvodima.
U nadzorima tržišne inspekcije utvrđeno je u 87 slučajeva nepoštena poslovna praksa neopravdanog povećanja cijena od čega u 53 slučaja u uslužnim djelatnostima, 19 u djelatnosti trgovine na malo pekarskim proizvodima te 15 u ostaloj trgovini na malo.“

Zatim piše slijedeće: „Prosječno neopravdano povećanje cijena usluga je 20 %, a u pojedinim slučajevima povećanja doseže i 126 %. Tako je primjerice inspekcijskim nadzorom utvrđeno povećanje fotografskih usluga od 57 %, pojedinih frizerskih usluga od 126 %, usluge privatnog parkiranja od 25 %, usluga samo poslužnih autopraonica od 50 % i sl.
U djelatnosti trgovine na malo prosječno je utvrđeno neopravdano povećanje od 17 % za kontrolirane proizvode nakon 31. prosinca 2022. godine, primjerice za pileće i pureće meso, suhomesnate proizvode, vodu, sok, jaja, konditorske proizvode, mliječne proizvode, hranu za životinje, konzervirano povrće.
Isto tako, u trgovini na malo pekarskim proizvodima, bilježimo i dalje, povećanje cijena kako kruha tako i ostalih pekarskih proizvoda i to prosječno do 15 %, a iznimno u pojedinim nadzorima utvrđeno je povećanje pojedinih pekarskih proizvoda od 20 do 30%.

Turistički inspektori obavili su 486 inspekcijska nadzora od čega su u 161 inspekcijskom nadzoru (33,1%) utvrdili neopravdano povećanje cijena ugostiteljskih usluga.
U 72.6 % okončanih inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno neopravdano povećanje cijena, poslovni subjekti su tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno neposredno do okončanja nadzora vratili maloprodajne cijene na visinu maloprodajnih cijena na dan 31. prosinca 2022. godine.
Zbog prekršaja nepoštene poslovne prakse iz 149. Zakona o zaštiti potrošača, u tijeku je izricanje novčanih kazni prema svim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećali cijene nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. godine pa do dana inspekcijskog nadzora.
U okončanim inspekcijskim nadzorima, prekršajnim nalozima prema poslovnim subjektima izrečene su 234 novčane kazne u iznosu od 399.489,09 eura (3.009.950,55 kn).
Inspekcije Državnog inspektorata i dalje će, svaka inspekcija u dijelu svoje nadležnosti nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore u cilju zaštite potrošača". To je priopćenje Državnog inspektorata RH čiji je glavni državni inspektor dr. Andrija Mikulić.

petak, 20.01.2023.

KONZUM, KTC I TOMMY SPREMNI NA SURADNJU S MINISTARSTVOM GOSPODARSTVA

POSLOVNE CILJEVE OSTVARUJU - POTROŠAČI

Nakon lanca trgovina Konzum i KTC ( Križevački trgovački centar) te lanac trgovina TOMMY dostavio je ministarstvu gospodarstva svoju privolu da se priključuje praćenju cijena 80 proizvoda. Ministar gospodarstva dr. Davor Filipović rekao je da će s predstavnicima tih lanaca održati sastanak u tjednu koji slijedi, a taj je tjedan već zadnji tjedan u mjesecu siječnju. Dogovoriti će tada, rekao je mehanizam praćenja cijena.
Kraj je drugog tjedna u kome Ministarstvo gospodarstva I održivog razvoja čeka privolu dostava cijena od još sedam trgovačkih lanaca. Prema podacima Agencije za tržišno natjecanje iz mjeseca studenog 2022., najveći trgovački lanac u Republici Hrvatskoj je Konzum s udjelom većim od 20 posto, što čini 620 prodajnih mjesta. Drugi je Lidl s tržišnim udjelom manjim od 20 posto, treće su Plodine, četvrti Kaufland, peti Spar, šesti splitski Tommy, sedmi Studenac, osmi KTC, deveti NTL, a deseti Mlin i pekare.

KONZUM NAJVEĆI
Vodeći trgovački lanac u Zagrebu kao najvećem hrvatskom gradu je Konzum plus, ali on najviše trgovina osim u Zagrebačkoj županiji ima u još pet županija i to Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Karlovačkoj Ličko-senjskoj, Osječko-baranjskoj. No koliko je Konzum raširena i moćna trgovačka mreža govori podatak da je Konzum u još pet županija na drugom mjestu, po svojoj trgovačkoj rasprostranjenosti i to u Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji.
Tommy je i lanac trgovina orijentiran na Dalmaciju. Zanimljivo da Tommy u Zagrebu ima samo jednu svoju trgovinu.
Prema podatku koji je iznijela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja KTC ima osmu poziciju među maloprodajnim lancima u Hrvatskoj. Ujedno KTC je jedini koji je ukinuo rad nedjeljom i blagdanima, te tako svojim zaposlenicima omogućio ono o čemu se u hrvatskoj javnosti s vremena na vrijeme diskutira mnogo, neopravdano i bez pravih argumenata, a to je da će ako trgovinski lanac prestane raditi nedjeljom, dio djelatnika izgubiti posao. No iako se u KTCu ne radi nedjeljom ni blagdanima nitko nije ostao bez posla, niti je profitabilnost tog lanca pala. Čak što više trenutno KTC traži 20 djelatnika za posao u svojim trgovinama i objektima diljem Hrvatske.

MARKETINŠKI PODACI ZA NEUPUĆENE
Premijer Andrej Plenković na aktualnom prijepodnevu u Saboru 17 . siječnja rekao podatak da je Državni inspektorat izrekao 151 novčanu kaznu ukupno vrijednu 234.000 eura subjektima koji su se kod uvođenja eura počeli ponašati po nepoštenim poslovnim praksama. To će se nastavit i dalje, rekao je premijer Plenković Međutim, tko vjeruje tim podacima u kojima nema nikakvih argumenata, za koje je prekršaje, gdje i u kojim djelatnostima – u dva tjedna iza Nove godine Državni inspektorat prikupio, naplatio ili napisao kazni u vrijednosti 234 tisuće eura. To je suma veća od milijun i pol tisuća kuna. S obzirom na suhoparan način kako je to premijer prenio javnosti, a izrekao u Hrvatskom saboru, to zvući kao marketinški trik za neupućene ili naivne. Ali za koje naivne. Prosječne kupce, ovako izrečni podaci uopće ne dodiruju, jer i ne razumiju što, tko kome i o čemu se tu radi, dok svi ostali koji znaju misliti, zaključe da tu baš nema vjerodostojne istine.
Ministar financija Marko Primorac toga je dana rekao da Vlada ima instrumente i da će kazniti one koji su neopravdano podigli cijene, a ministar gospodarstva Filipović je kako je najbolja pedagoška mjera za sve one koji su neopravdano digli cijene, posjeti inspektorata te porezne i carinske uprave.

četvrtak, 19.01.2023.

O ZAGREBAČKOJ KATEDRALI NA OKRUGLOM STOLU

KATEDRALA JE JOŠ UVIJEK NEPOZNANICA

U Matici Hrvatskoj održan je 18. siječnja 2023. okrugli stol pod imenom ” Zagrebačka katedrala nekoć, danas i sutra”.” Ovaj okrugli stol organiziran je ne zato što se ove godine slavi neka posebna obljetnica, već zato što je snažan potres od 5,1 po Rihteru 20. ožujka 2020., nakon potresa iz 1880. godine kada je Katedrali dograđen i drugi toranj, pred nas postavio niz pitanja, koja se tiću kako obnove same građevine, tako i interpretacije njezine slojevite tisućljetne povijesti. Za razliku od nekih drugih katedrala u Hrvatskoj, čija je povijest postala dostupna zahvaljujući sustavnim istraživanjima, mi neznamo što skriva predpovijest Zagrebačke prvostolnice, niti imamo jasne obrise predtatarske građevine. Zašto je ugarski kralj Ladislav dao podići episkopalnu crkvu, upravo na ovom mjestu? Ta i slična pitanja su bez odgovora “– rekao je moderator povjesničar Dino Milinović te nastavio “Bez sumnje je važnost i uloga Katedrale, od 13. stoljeća i doba Antuna Kažotića, do bedemima opasane utvrde u vrijeme ratova protiv Osmanlija, pa do prestižnog simbola glavnoga grada Hrvatske u 19 stoljeću utjecala na izostanak arheoloških istraživanja koji bi nas upoznali s počecima Katedrale.”
Znanstvenica Ana Deanović koja je napisala monografiju Zagrebačke katedrale 1988. kaže da je mnogo toga samo hipoteza, a ne i dokazana činjenica.

srijeda, 18.01.2023.

DVA NOVA MINISTRA U VLADI RH

POVJERENJE OD PO 77 GLASOVA ZASTUPNIKA

Novi ministri Šime Erlić i Branko Bačić, iz političke stranke HDZ-a, predloženi od premijera RH Andreja Plenkovića dobili su pri glasanju u Hrvatskom Saboru 17. siječnja, povjerenje saborskih zastupnika te su time postali ministri. Branko Bačić preuzeo je resor graditeljstva prostornog uređenja i državne imovine s kojeg je mjesta 13. siječnja smijenjen Ivan Paladina, a Šime Erlić postao je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, s kojeg je mjesta premijer Plenković smijenio gospođu Natašu Tramišak.
Za svakog ministra glasalo je po 77 saborskih zastupnika koji su bili za njihovo imenovanje, što su glasovi vladajuće većine, dok je po 51 saborski zastupnik bio protiv njihova imenovanja.
Novi su ministri Saboru RH i javnosti rekli što su im prioriteti i što će raditi u svom mandatu
Branko Bačić je u Saboru rekao „ da postoje tri prioriteta u obnovi, a to je 1. da do 30 . lipnja potrošimo 1,3 milijarde eura 2. da sve naše sugrađane koji su u ovom trenutku u privremenom smještaju u konteineru i konteneirskom naselju – da im iznađemo i osiguramo prikladan smještaj 3. je značajno ubrzanje same obnove, koji će trajno označiti cijelu obnovu“.
Šime Erlić je rekao da mu je prioritet „završetak postojeće financijske perspektive, koja završava ove godine. Na nama je da organiziramo cijeli sustav, kroz procedure, ubrzamo one koji provode projekte da završe projekte na vrijeme, kako bi iskoristili svaki euro koji nam je stavljen na raspolaganje u prvoj punoj financijskoj perspektivi iz Europske unije. Sada smo na 8o posto isplaćenih EU sredstava od ukupno 10,7 milijardi eura, koji su nam na raspolaganju. I sada je naš izazov ključni da ta sredstva potrošimo do kraja ove godine.“ (mzz)

utorak, 17.01.2023.

ODRŽIVI URBANI RAZVOJ I INFORMACIJE O IZAZOVIMA I RIJEŠENJIMA

PRILIKA ZA RAZVOJ INICIJATIVA

Opća uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku organizira događaj pod nazivom „Cities Forum 2023 – Together for green and just cities“ CITIES FORUM, 16. i 17. ožujka 2023. u Torinu, Italija. (Forum gradova – zajedno za zelene i pravedne gradove)
CITIES FORUM je mjesto i trenutak za razmjenu o dimenziji urbane kohezijske politike, urbanoj agendi za EU, ulozi gradova u provedbi Europskog zelenog plana, odgovoru EU na urbanu dimenziju teritorijalne agende 2030. za nove inicijative na razini EU razvijene za potporu gradovima.
Godine 2023. obilježit će početak faze provedbe kohezijske politike EU-a za razdoblje 2021. – 2027., u kontekstu novih izazova koji dolaze zajedno sa zelenom i digitalnom tranzicijom te u kontekstu kriza s kojima su se teritoriji suočavali proteklih godina. Nakon pandemije oživljavaju se mnogi sektori vezani za demografiju i gospodarstvo, a Europska komisija nikada ne zaboravlja rat u Ukrajini, pa kaže da se to događa istovremeno s ratom u Ukrajinii. U ovim zahtjevnim vremenima podrška, dijalog i suradnja važniji su nego ikad kako nitko i niti jedno mjesto ne bi zaostali.

Peto izdanje FORUMA GRADOVA težit će stvaranju prostora posvećenog održivom urbanom razvoju, u svrhu razmjene i informiranja o aktualnim urbanim izazovima i dostupnim rješenjima. Događaj će istaknuti zelenu tranziciju u gradovima, istodobno ponovno potvrđujući temeljni cilj EU-a socijalne uključenosti. Događaj ima za cilj afirmirati ulogu malih i srednjih gradova, kao i funkcionalnih teritorija kako bi se istakla potreba temeljena na lokalnim izazovima.

CITIES FORUM 2023. je prilika za informiranje i napredovanje u pogledu razvoja raznih inicijativa i politika EU-a nudeći koherentniju potporu gradovima u provedbi održivog urbanog razvoja – osobito kroz financiranje, izgradnju kapaciteta i znanja.
Dionici koji provode i promiču integrirani i održivi urbani razvoj, uključujući gradove, regije, krovne organizacije i nevladine organizacije, pridonijet će uspjehu ovog izdanja CITIES FORUMA tako što će biti govornici i voditi radionice. Osim toga, na sudjelovanje će biti pozvani visoki politički predstavnici sa svih razina vlasti iz cijele Europe.
Želite li saznati više o budućnosti UIA-e? Nadolazeće mogućnosti izgradnje kapaciteta? Nove teme za rješavanje urbanih izazova?

Više možete pogledati na linku:
https://www.uia-initiative.eu/en/events/cities-forum-2023-together-green-and-just-cities

ponedjeljak, 16.01.2023.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA ZATRAŽILO 8O CIJENA IZ 10 TRGOVAČKIH LANACA

ZA SADA SAMO POJAČANI NADZOR

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović rekao je nakon sjednice Vlade 13. siječnja 2023 da je Ministarstvo ovaj tjedan poslalo dopis prema 10 najvećih trgovačkih lanaca od kojih je zatraženo da dostave cijene 80 artikala za cijelu 2022. godinu te da im svaka dva tjedna dostavljaju te podatke kako bi se prezentirali građanima na jednom mjestu kako bi se oni mogli uspoređivati. Trgovački lanci su odgovorili da će podatke dostaviti i nada se da će na takav način omogućiti građanima da vide "tko je prema njima bio ok a tko ne u ovoj krizi".

Ministar dr. Davor Filipović

Ministar dr. Filipović je rekao da se nije odustalo od onog što se najavljivalo, već se iz sadašnjih nalaza vidi da dobar dio poslovnih subjekata vraća cijene sukladno odluci Vlade. "Procijenili smo da u ovom trenutku treba pojačati nadzore, a onda će se vidjeti hoće li se ići u smjeru drugačijih mjera", istaknuo je Filipović.Najavio je kako će nadzori i dalje biti kontinuirani. "Vidimo li da postoji potreba da poduzmemo neke druge mjere mi ćemo to napraviti", istaknuo je te dodao kako je poruka svima da trebaju vratiti cijene na one od 31. prosinca 2022. godine

Na novinarsko pitanje je li Vlada bila naivna kada je vjerovala da će trgovci, ugostitelji, frizeri, samo preračunati cijene iz kuna u euro, odnosno da ih neće dizati, Filipović je odgovorio kako sve poslovne subjekte promatraju kao partnere i ne može se unaprijed raditi restrikcije ili nekoga kažnjavati. “Napravljen je cijeli proces, uveden je Zakon o euru, dane su smjernice i sada kad se vidjelo da ih se neki ne drže Vlada koristi sve što ima na raspolaganju", rekao je napominjući kako nikome nije u interesu da mu porezna ili carinska uprava ne izlazi iz prostorija.

Illustracije radi .... kako jedna nutritivno važna namirnica i za djecu i za osobe straije dobi ima visoku cijenu - 2,85 eura. Početkom 2022. cijena jaja je bila 12 kuna. Cijena vidljiva na fotografiji nije postignuta s 31. prosinca na 1. siječnja 2023. Ona je svoj uzlet doživjela od lipnja do polovice prosinca 2022. godine. Snimljeno 14.1.2023.mzz
Napomena:Otvaranjem teksta na mobitelu, fotka se na dodir prstom može povećati.

Ministar Filipović vjeruje da će poslovni subjekti koji su digli cijene, a nisu trebali, vratiti cijene na razinu od 31. prosinca 2022. U protivnom, kako je rekao, Vlada ima sve mehanizme na raspolaganju kao i dodatne poteze koje može povući. mzz / vijesti Vlada

nedjelja, 15.01.2023.

NAJAVLJEN PROSVJED „OPROSTITE ŠTO SMETAM, NE MOGU DISATI“

NOVINARI TRAŽE NEOVISNU ISTRAGU - A MINISTAR BEROŠ NE ČUJE NIŠTA !

Hrvatsko novinarsko društvo, odnosno predsjednik društva Hrvoje Zovko komunicirao je na press konferenciji 14. siječanj 2023. da će biti održan prosvjed pod nazivom "Oprostite što smetam ne mogu disati" šest mjeseci nakon tragične smrti novinara Vladimira Matijanića. Biti će to 5. veljače, a novinari će prosvjed održati na Markovu Trgu. „ Na prosvjedu će se ponovo upozoriti na to da aktualna politička hrvatska vlast zataškava ovaj slučaj i okolnosti novinarove smrti. U HND-u podsjećaju da ni nakon šest mjeseci nije pokrenut neovisni postupak, nitko nije smijenjen, niti je itko odgovarao, čak ni na disciplinskim ili etičkim odborima“, rekao je Zovko.
Vladimir Matijanić bio je novinar portala Indeks.Dobio je koronu, bolest koja je za neke smrtonosna, a neki je prebole bez većih posljedica. Matijanić je bio je bolesnik s autoimunom bolešću i kada je dobio kovid 19 nije dobio potrebu liječničku pomoć, što znači nije hospitaliziran, nije mu propisan lijek protiv korone, ali nije ni na odgovarajući zdravstveni način pregledan. Umro je usred ljeta, 5. kolovoza 2022. u Splitu u stanu. Iako je zdravstvena inspekcija nedugo nakon njegove smrti otkrila nepravilnosti u ophođenju i liječenju kolege novinara Matijanića, zaključak inspekcije ministarstva zdravstva je bio „ da nije bilo većih propusta“- što je izrijekom rekao ministar Beroš a u postupanju prema Matijaniću u okviru pružanja zdravstvene pomoći.

Nisu li ti propusti koji su se i dogodili, dakle bili su manji, a ne veći, upravo presudili Matijanićevu životu? Zašto ministar Beroš i povjerenstvo ne priznaju pogreške? Zašto ministar Beroš negira pogreške koje su se dogodile u zdravstvenom pristupu prema Matijaniću? Može li ministar zdravstva zaštitit zdravstveni sustav i pojedince u njemu s imenom i prezimenom svojim tumačenjem“ da nije bilo većih propusta“?
Ali logika činjenica o tom slučaju , koje zna Matijanićeva partnerica Andrea Topić, kao i sadržaj u tekstovima koji su novinari napisali slijedom novinarskih traženja istine u slučaju Matijanić, nalaže da se ministrovo objašnjenje ne može prihvatiti. Zato što je pogrešaka bilo. HND je tražio da se osnuje neovisno povjerenstvo i da istraži slučaj Matijanić, no kao da se radi o inatu nadležnih protiv pokretanje povjerenstva, pa se povjerenstvo ne osniva. Ministar i ministarstvo čekaju da novinari slučaj Matijanić zaborave! No udruga novinara traži smjenu ministra zdravstva Beroša radi zataškavanja slučaja Matijanić i neće zaboraviti slučaj .

Ministar Beroš negira slučaja Matijanić, a novinare koji traže neovisnu istragu i pravedno rješenje postavlja u poziciju onih koji traže previše - pa šutnjom želi sve riješiti. No postoji još jedna mogućnost, a ta je zatražiti mišljenje i sudjelovanje Povjerenice za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije Stele Kiryakides . Odgovor od povjerenice posve je sigurno, s obzirom na dinamiku kojom se u EU radi, neće se čekati šest mjeseci.
Margareta Zouhar Zec

subota, 14.01.2023.

FOREIGEN SUBSIDIES REGULATION - ALAT ZA JEDNAKE UVJETE NA JEDINSTVENOM TRŽIŠTU

KOMISIJA MOŽE POKRENUTI ISTRAGU NA VLASTITU INICIJATIVU

četvrtak, 12.01.2023.

RH POVUKLA 8,41 MILIJARDU EURA OD 2013. DO STUDENOG 2022.

DO STUDENOG 2022., UGOVORENI PROJEKTI
VRIJEDNI 13,74 MILIJARDI EURA

OBJAVLJUJEM INFORMACIJU o povlačenju novca iz europskih strukturnih fondova. Mr.iur Nataša Tramišak na mjetu ministrice Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije radila je od 24.srpnja 2020. do 11.1..2023. godine te je u tim poslovima i njen veliki doprinos , jer je na čelu ministarstva bila dvije i pol godine.

Do 3. studenog 2022.Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) povukla 8,41 milijardu eura, što je 78,4 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova. Državni proračun u plusu je za 67,8 milijarde kuna.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izvijestilo je 10. studenog 2022. da je Hrvatskoj odobren operativni program Konkurentnost i kohezija, financijski najizdašniji program unutar kohezijske politike u financijskom razdoblju 2021. - 2027., vrijedan 5,2 milijarde eura. Zahvaljujući Europskoj komisiji i procesu pregovora, po prvi puta imamo posebne alate za sve dijelove Hrvatske, dakle i gradove, ali i one nerazvijenije, kao što su potpomognuta područja i brdsko-planinska područja.

Kada je riječ o sredstvima iz financijske perspektive 2014. - 2020., njihovo iskorištavanje završava s krajem 2023. godine, tako da se ta sredstva još koriste a projekti realiziraju. Pritom, ugovorenost iznosi 128 posto, tri milijarde eura više od raspoloživih sredstava, a trenutna iskorištenost doseže 78,4 posto ili više od 8,4 milijarde eura.
"Ovih nešto više od godinu dana još je prilika da se i ostali projekti završe i realiziraju", izjavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije mr.iur Nataša Tramišak pri sastavljanju ovog priopćenja

Kada su u pitanju veliki projekti započeti u ovom razdoblju,i koji neće biti dovrđeni do kraja 2023., uredbe Europske komisije nude mogućnost "faziranja" takvih projekata te će se moći realizirati u dva programska razdoblja, navela je ministrica.

Pojasnila je da će ti projekti povlačiti sredstva iz nove financijske omotnice, a da onda sredstva iz financijske perspektive 2014. - 2020. ne bi ostala neiskorištena, služi upravo ugovorenost veća za tri milijarde eura, koja bi trebala biti garancija da će Hrvatska u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti tu perspektivu.

"Ako smo sada na 78 posto, a 40 posto smo uspjeli realizirati u posljednje dvije godine, to nam daje za nadati se približavanju maksimalne iskorištenosti na kraju 2023. godine", rekla je ministrica Tramišak.

Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013 ( 1.7 2013. RH ušla u EU). do 3. studenoga 2022. godine povukla 8,41 milijardu eura, što je 78,4 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 67,8 milijarde kuna.
Za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 80,85 milijardi kuna.
Do 3. studenoga 2022. godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,74 milijarde eura ili 103,5 milijardi kuna, odnosno 128 posto dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 8,41 milijardu eura ili 63,4 milijarde kuna, odnosno 78,4 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,9 milijardi eura (52,02 milijarde kuna), odnosno 64,34 posto dodijeljenih sredstava.

Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. do 20. listopada 2022. godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 56,4 milijarde kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska je u plusu 67,8 milijarde kuna, informacija je iz priopćenja ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije.

MENTALITET POLITIČKOG TIMA

POLITIČKI LIDER I POLITIČKI TIRANIN

Dan nakon što je premijer RH Plenković smijenio gospođu Tramišak (11.1.2023) s mjesta ministrice regionalnog razvoja i fondova europske unije političari pripadnici HDZ-a ne govore o njenim rezultatima rada već novinarima, koji ih pitaju za mišljenje objašnjavaju da je to u redu i da premijer“ kao i izbornik bira svoj tim“. No je li to baš tako u demokraciji s ljudima koji s uspjehom i odgovorno rade na poslovima koji čine državnu politiku? Zar raditi na Europskim fondovima i povlačenju europskog novca, na kome Hrvatska živi posljednjih godina i na kome se održala zapravo, nije ozbiljna politika? Smije li se, da li je ljudski moralno s ministricom koja je radila upravo na takvim poslovima postupati ovako , kao što je Plenković postupio, s ministricom Natašom Tramišak, jednoga dana iznenada reći –„ Idi ča, nemaš moje povjerenje? Gospođa Nataša Tramišak je magistrica prava. Koliko malo znanje i poslovna kompetencija, vrijedi pred premijerom u ovoj maloj i gospodarski siromašnoj Hrvatskoj? A ostali ministri u Vladi takav čin ophođenja opravdavaju – tumačeći to izborom „tima“. Tužno! Primitivno!
Što ima zajedničko politički lider, s političkim tiraninom? Kamo pripadaju politički tirani koji moć svoje političke funkcije koriste s imenicom „ja „? Imaju zajedničko samo to da je netko upamćen po jednom, a netko po drugom nazivu. U ovom slučaju.

MENTALITET VEZA
Premijer i ministri te izbornik i igrači nogometa nikako se ne mogu usporediti, ali hrvatski političari u mentalitetu u kome su razvijene veze, poznanstva, nepotizam i korupcija upravo čine tu usporedbu, smješkajući se pritom. Pa zar je vođenje ministarskih poslova jedne države nešto tako profano- čudim se? Naglašavaju HDZ kao svetinju, koja političare u Vladi kao i sve neuspjehe, laži, kontradiktornosti i političke ispod prosječnosti objedinjuje. Premijeru Plenkoviću opravdavaju autoritarno i bahato ponašanje kao i manjak odgovornosti prema oporbenim strankama, kojima premijer oduzima legitimno djelovanje, ne uvažava njihove ideje, amandmane, ništa. Jer on tako želi. Oporba postoji, jer ima svoju ulogu, ali je veoma nemoćna u postavljenim političkim pravilima moći. Ali sve se veoma brzo mijenja te će se i Plenkovićevi nedemokratski običaji promijeniti u jednom trenutku, po inerciji prirode ili demokratskih izbora. To je činjenica . A obični građani i dalje mogu samo izjavljivasti da nisu" zadovoljni kako se u državi radi" što vladajući HDZ ne dira mnogo.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 11.01.2023.

NASTUPILA GODINA PLENKOVIĆEVE VOLJE

NEMA POVJERENJA U MINISTRICU KOJA JE OSTVARILA
REZULTATE POVLAČENJA NOVCA?

Premijer RH Plenković, koji je svoja politička poduzimanja i realizacije 2022. nazvao - godina velikih isporuka, smjenio je ministra prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine ivana Paladinu, nakon što mu je ovaj iz profesionalnih razloga dao niz razmišljanja i vlastitih profesionalnih planova kako bi trebalo raditi da obnova od potresa na Baniji ide brže, baš kao i u Zagrebu . Plenković je njegove prijedloge kao riješenja tako valorizirao da je Ivana Paladinu otpustio iz Vlade, a na njegovo mjesto predložio Branka Bačića šefa HDZ-ovog Kluba u Saboru koji je u Saboru već šest mandata i sve to vrijeme nema nikakvih odnosa sa realnim radnim sektorom, bez obzira na svoju kvalifikaciju Paladina je rekao da je usprkos svih teškoća i javnog nezadovoljstva došlo do napretka u realizaciji projekata koji se financiraju sredstvima iz Fonda solidarnosti, čija je realizacija prije 10 mjeseci bila na razini od 7 posto ukupne alokacije za oba potresa iz 2020., a danas je ona na oko 40 posto.

Umjesto da smjeni ministra zdravstva Vilia Beroša koji se muči sa riješenjima u reformi zdravstva, te ni pacijenti ni liječnici nisu zadovoljni njegovom reformom , premijer je smjenio uspješnu ministricu regionalnog razvoja i fondova europske unije mag.iur. Natašu Tramišak .
Ministrica kojoj je mandat na koji je došla 24. srpnja 2020. završio 11.siječnja 2023. rekla je da ona od premijera Plenkovića nije dobila objašnjenje zašto je smjenjuje. Epizoda nepovjerenja radi prijetnji koje je gospođa Tramišak doživjela prije desetak mjeseci, te s informacijom otišla u medije, a ne pred Plenkovića, koji je rekao da je to trebao znati, ne može biti razlog smjene ministrice Tramišak, danas. Zašto ne može biti razlog ? Zato što je na svom poslu ministrica Tramišak bila vrlo uspješna jer je isplačeno 78 posto sredstava korisnicima fondova, a završila je i programiranje višegodišnjeg financijskog okvira do 2027., gdje su napravljeni značajni pomaci u fondovima prema svim hrvatskim regijama koji će tako moći participirati i koristiti fondove podjednako.

utorak, 10.01.2023.

DEKLARACIJA EU- NATO SAVEZ

ERA RASTUĆE STRATEŠKE KONKURENCIJE

" Ruske prijetnje i izazovi su najneposredniji, ali nisu jedini. Također smo svjedoci da Kina sve više pokušava preoblikovati međunarodni poredak u svoju korist. Stoga moramo ojačati vlastitu otpornost. Ovom novom Zajedničkom izjavom naše partnerstvo podižemo na višu razinu. Odličnu suradnju ćemo produbiti i proširiti na nova područja. Želim se vrlo kratko osvrnuti na njih četiri.

Ursula von der Leyen.

Prvi je da ćemo dodatno intenzivirati rad na suprotstavljanju hibridnim prijetnjama i kibernetičkim prijetnjama te terorizmu. Već imamo blisku suradnju, ali je želimo proširiti i produbiti.

Drugi je: pojačat ćemo suradnju na novim i disruptivnim tehnologijama i svemiru. Već radimo puno zajedno, ali možemo puno više.

Treće područje je: Bavit ćemo se prijetećim sigurnosnim implikacijama klimatske krize. Zvuči malo daleko, ali potpuno smo svjesni da s klimatskom krizom i ekstremnim vremenskim nepogodama, poput suša i poplava, sve više vidimo stvaranje nestabilnosti sa svim posljedicama siromaštva, nemira, nestabilnosti čitavih regija.Stoga je to i točka fokusa za nas zajedno.

I četvrta točka: Naravno, ojačat ćemo svoju otpornost. Otpornost naših društava na zloćudno strano uplitanje u svrhu manipuliranja informacijama. I što je ključno, otpornost naše kritične infrastrukture na sve vrste napada. Sabotaža Sjevernog toka pokazala je da moramo preuzeti više odgovornosti za sigurnost naše mrežne infrastrukture. I tu smo svjesni da su pojedinačne zemlje odgovorne za sigurnost ove infrastrukture. I sigurno, nećemo dijeliti ranjivosti. Ali slijedeći najbolju praksu, iskustva, ovo je polje gdje možemo bliže surađivati i gdje ćemo intenzivirati suradnju.

Europska unija nastavit će činiti sve što je u njezinoj moći kako bi podržala hrabre ljude Ukrajine. Držat ćemo pritisak na Kremlj koliko god bude potrebno, oštrim režimom sankcija. Proširit ćemo te sankcije na one koji vojno podupiru ruski rat, poput Bjelorusije ili Irana. Istupit ćemo s novim sankcijama protiv Bjelorusije, odgovarajući na ulogu Bjelorusije u ovom ruskom ratu u Ukrajini. Nastavit ćemo s našom značajnom humanitarnom, gospodarskom i sigurnosnom pomoći Ukrajini sve dok to bude potrebno. I naravno, tu je i tema jačanja europskih obrambenih sposobnosti kako je navedeno u Strateškom kompasu. Zbog toga svi znamo da sada moramo povećati proizvodni kapacitet naše obrambene industrije. I moramo koordinirati nadopunu vojne opreme" - naglašeni je sadržaj vezan uz Deklaraciju EU- NATO u izjavi Ursule von der Leyen.

nedjelja, 08.01.2023.

TOMAŠEVIĆ U ZAGREBU OBNAVLJA, POPRAVLJA, GRADI, PLANIRA

ISPORUČENO 45 ZET AUTOBUSA, NARUČENO 20 NOVIH TRAMVAJA

Što radi gradonačelnik Tomislav Tomašević i politička platforma Možemo u Zagrebu?

U nazočnosti gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, 23. prosinca 2022. su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Dragan Jelić i direktor ZET-a Marko Bogdanović, potpisali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nabavu 20 niskopodnih tramvaja za ZET d.o.o. Ukupna vrijednost projekta iznosi 375 milijuna kuna (49.771.053,15 eura), od čega se 300 milijuna kuna (39.816.842,52 eura) financira iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost odnosi na trošak nabave 20 novih tramvaja, dok se preostalih 75 milijuna odnosi na PDV, što će osigurati ZET. Isporuka tramvaja očekuje se do kraja 2025. godine. Zanimljiva je informacija da je 2005. u ZET-u nabavljen zadnji tramvaj – a od tada, 17 godina, ni jedan.

Narudžbom i nabavom ovih 20 tramvaja počinje prva faza modernizacije tramvajskog sustava ZET-a . Cilj je obnoviti vozni park s ukupno 80 novih niskopodnih tramvaja. Novi tramvaji bit će dostupni i prilagođeni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
U utorak 22. studenog 2022. predstavljeno je prvih 45 autobusa koji su isporučeni u sklopu projekta "Nabava 65 autobusa za ZET d.o.o.", koji je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Kohezijskog fonda sa 85 posto. Ostalih 20 autobusa će biti isporučeno , kažu u Gradu, uskoro.U 2023. planira se izvođenje radova na novoj tramvajskoj pruzi po Heinzelovoj ulici, od Zvonimirove do Vukovarske i dalje do Savišća, a u planu je i pruga po Sarajevskoj ulici u Novom Zagrebu. Cilj je što više unaprijediti javni prijevoz, dijelom i kao alternativu za korištenje, nasuprot osobnim automobilima, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na smanjenje emisija štetnih plinova, buke i gužvi u automobilskom prometu na gradskim ulicama.
Osim obnove i rekonstrukcije škola te gradnje novih dječjih vrtića sada su radovi na tri vrtića u tijeku, a za 16 vrtića je odobreno sufinanciranje iz EU fondova , Zamjenik gradonačelnika dr. Luka Korlaet najavio je i druga kapitalna ulaganja u društvenu, kulturnu i sportsku infrastrukturu u 2023., 2024. i idućim godinama.

PLANOVI
U jesen 2023. započet će gradnja Paromlina - gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra s kongresnom dvoranom s 500 mjesta, u sklopu kojeg će biti i izložbeni i ugostiteljski prostori, dječje igraonice te prostori za najam. To će biti najveća investicija u ovom mandatu, koja će označiti početak aktivacije zapuštenih gradskih nekretnina južno od pruge, Paromlina i Gredelja. Taj projekat, planira se stajati će 500 milijuna kuna, a 300 milijuna kuna planirano je povući iz EU fondova.
Gradska knjižnica će time dobiti novi, reprezentativan prostor, a Zagreb novu kongresnu dvoranu i multifunkcionalni društveno-kulturni centar.

U planu je da će 2023. godini početi rekonstrukcija i energetska obnova Doma sportova u Zagrebu . Krovne rešetke sportske dvorane bile su oštećene i prije, a potres u Zagrebu ih je potpuno učinio nefunkcionalnima. Zato će se obnoviti krovni nosači, pokrov, sve instalacije i pročelje. Početak radova planiran je za drugu polovicu 2023., a završetak radova 2024. Radovi bi trebali stajati 150 milijuna kuna od čega je 50 milijuna kuna planiramo povući iz fondova Europske unije.

U planu je gradnja velikog i malog bazena u naselju Špansko , a u sklopu objekta biti će i sauna, spa, mjesto za igru djece, tobogan i polivalentna dvorana. Naime vodstvo grada Zagreba smatra da je vrijeme da zapad grada Zagreba dobije dugo obećavani i dugo očekivani bazen te veliki i reprezentativni sportsko-rekreativni objekt. Vrijednost radova, predviđa se biti će oko 150 milijuna kuna, od čega je 130 milijuna kuna planiramo povući iz fondova Europske unije.

U planu je i gradnja podzemne garaže ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj, ulici , a na krovu će biti igralište za škole. Umjesto gradnje garaža u strogom centru grada, biti će građane na obodu, kako bi se centar rasteretio automobilskog prometa i gužvi. Ideja je da se parkirna mjesta u Klaićevoj ulici oslobode, odnosno premjeste u garažu. Vrijednost investicije je od 100 – 150 milijuna kuna. Početak radova biti će 2024. godina

Započeli su razgovori s predstavnicima Dinama čiji je predsjednik Mirko Barišić informirao gradonačelnika Tomaševića o stanju u klubu. Zagrebački gradonačelnik je istaknuo važnost zakonitog i transparentnog poslovanja Dinama za partnerski odnos s Gradom.
Optimalni model izgradnje novoga maksimirskog stadiona bio bi u partnerstvu između Grada, Dinama, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga nogometnog saveza. U tijeku su i razgovori sa Zagrebačkom nadbiskupijom oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, što je preduvjet za građevinske radove.
Projekt stadiona Zagreb u Kranjčevićevoj ulici je gotov, a plan je da, uz Grad Zagreb, njegovu gradnju financira i HNS s UEFA-om. Stadion u Kranjčevićevoj trenutno ima 4.000 mjesta. Ali da bi zadovoljio uvjete za međunarodne utakmice, prema pravilima UEFA-e, mora imati najmanje 8.000 mjesta. Plan je dodati u projekt još nekoliko tribina kako bi stadion Zagreb imao ukupno 12.000 mjesta za gledatelje
Početak gradnje u planu je 2023. godine, a iste godine trebao bi biti i završen.

OSNOVNA ŠKOLA Petar Zrinski
Gradonačelnik Tomašević i njegov zamjenik dr. Luka Korlaet posjetili su osnovnu škole Petar Zrinski u Krajiškoj ulici 9, gdje se radovi u školi privode kraju , te bi od 9. siječnja, dakle od drugog polugodišta školska nastava u toj školi trebala početi. Osnovna škola Petar Zrinski će biti peta gradska odgojno-obrazovna ustanova cjelovito obnovljena nakon potresa u Zagrebu . U školu će se nakon dvije godine izbivanja vratiti 515 učenika.
Vrijednost popravka škola je 121 milijuna kuna, od čega će se iz Fonda solidarnosti EU povući 98 milijuna (46 milijuna je već isplaćeno). Preostala sredstva, kao i kod drugih škola, također će biti oigurana iz EU fondova ,iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost,.


POVEĆANJE PLAĆA
Uprava Zagrebačkog holdinga (ZGH) donijela je na samom kraju mjeseca prosinca 2023. više odluka za unapređenje materijalnih prava radnika Holdinga . Tako , prosječni rast mjesečne neto plaće za siječanj kreće se između 707 kuna (13.67%) za komunalne radnike i 560 kuna (5%) za radnike u višim kategorijama složenosti poslova.

Različito povećanje plaća za radnike u nižim kategorijama složenosti radnih mjesta osigurava da radnici koje su inflacija i rast troškova potrošačke košarice najviše pogodili i dobiju najviše - i u stvarnom iznosu i u postotku. Tako će najveći materijalni dio osjetiti komunalni radnici i oni koji rade operativne poslove.
Ukupna dodatna sredstva koja će ZGH investirati u materijalna prava radnika od siječnja iznose 46.5 milijuna kuna na godišnjoj razini, što predstavlja rast od 7.67% godišnje bruto mase plaća i neoporezivih isplata. Uz to, tijekom 2023. godine će dodatnih 13.5 milijuna kuna biti usmjereno na usklađivanje plaća radnika koji rade iste poslove unutar neke organizacijske jedinice ili poslove iste složenosti u različitim podružnicama, čime će ukupno povećanje iznositi 60 milijuna kuna na godišnjoj razini.Uprava je svim radnicima isplatila i dodatnu prigodnu blagdansku nagradu u neto iznosu od 500 kuna, uz već ranije isplaćenu božićnicu od 1.250 kuna.
okvir


VLADA ODBILA 6+6 ZA RODITELJE NJEGOVATELJE
U Saboru je platforma Možemo još jednom predložila da roditelji njegovatelji, koji se brinu za svoju djecu s teškoćama u razvoju ili s invaliditetom, nakon smrti djeteta dobiju naknadu 6+6.
To bi značilo da bi roditelji njegovatelji šest mjeseci nakon smrti djeteta nastavili primati punu naknadu, a još šest mjeseci nakon toga naknadu u polovičnom iznosu.
Smisao takvog prijedloga ide u smjeru razmišljanja da roditelji njegovatelji odmah po smrti djeteta ostaju bez svih prava, jer se u roku od osam dana moraju javiti Centru za socijalnu skrb, a onda odmah HZZ-u i aktivno tražiti posao, što zbog svog psihofizičkog stanja često nisu u mogućnosti. Zato u periodu u kojem bi nastavili primati naknadu roditelji njegovatelji bi trebali dobiti i psihosocijalnu pomoć, kao i dokvalifikaciju, jer su često 10, 15 ili 20 godina izvan tržišta rada.
No Vlada je prijedlog odbila! Iako bi na godišnjoj razini to državu koštalo maksimalno dva milijuna kuna, Vlada je i nakon prosvjeda roditelja djece s teškoćama u razvoju, koji je bio 15.12. 2022. i osoba s invaliditetom još jednom odbila prijedlog platforme MOŽEMO i zahtjeve roditelja i njihovih udruga.

petak, 06.01.2023.

EURO POVISIO CIJENE NAMIRNICA PREKO NOĆI!

DIZANJE CIJENA - BEZ PISANIH SANKCIJA - NE MOŽE PROĆI ?

Nakon što je hrvatska platežna valuta kuna otišla u povijest, a na platežnu realnost 1.1. 2023. stupio euro, već drugog dana upotrebe eura, nastupilo je burno stanje među potrošaćima koji su se pojavili u kupovini te konstatirali da su u trgovinama cijene proizvoda, koji su oni, eto baš taj drugi dan 2023. već kupili - veće od onih u prosincu 2022. i da su zaokružene na više. Čak što više tvrdnja je bila da su namirnice poskupjele. Neke nekoliko centi, a neke usluge i više od jednog ili dva eura. Nije precizirano koje namirnice, ali ministar gospodarstva RH Filipović sazvao je konferenciju za novinare i rekao da povišenje i zaokruživanje cijena prilikom plaćanja, sada u eri eura “neće proći”
. Predstavnici trgovaca su izajvljivali da su iznenađeni tim postupkom ministra gospodarstva, te da optužbe da su podigli cijene nekih namirnica ne stoje.
Inspekcijski nalazi u prva dva radna dana 2023. potvrđuju da prekršaja ima, jer su prema riječima glavnog državnog inpektora Mikulića u 306 inspekcijskiH nazora, u 96 nazora utvrđeni prekršaji. “ Nije smisao eura da se netko neopravdano bogati na račun građana. Val poskupljenja neće proći bez reakcije države”- rekao je premijer Plenković na sjednici Vlade 5. siječnja. Vlada je donijela zaključak kojim se obvezuju svi poslovni subjekti kojim su robe i usluge poskupjele nakon uvođenja eura, da redigiraju svoje maloprodajne cijene “ I to na način da cijene budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile na dan 31. prosinca 2022.”- rekao je 5. siječnja ministar gospodarstva Davor Filipović

ZAŠTO SUSTAV BEZ PISANIH SANKCIJA ?

A kakve su sankcije za one koji ne vrate cijene? Pisanih sankcija u smislu Zakona ili Odluke nema, već se radi o sročenoj retorici koja slijedi najadekvatniju logiku govornika, a ona je “ Zamrzavanje širokog spektra proizvoda, ukidanje subvencija koje se odnose na struju, a mogu se odnositi i na uvođenje drugačijih poreznih opterečenja”- rekao je o mogućim sankcijama ministar Filipović.
No da li je to dovoljno za veliku trgovačku mrežu prodaje prehrambenih namirnica? A što je s ostalim artiklima koji su u lancu ponude i prodaje? Zar se u velikom spektru artikala koji se ne kupuju svaki dan, ali su u prodaji, nove cijene, s obzirom na plaćanje eurima, nisu mogle napisati? Tko će to sankcionirati? I gdje su tu prava potrošaća u hrvatskom slučaju neopravdanog zaokruživanja i podizanja cijena koja su u razvijenim zemljama Europske unije podignuta na vrlo visoki nivo. A u Hrvatskoj potrošaći su u tolikoj mjeri zakinuti da potkradanje kupaca – kroz više cijene- uopće nije sankcionirano nikakvom zakonodavnom odredbom! Tko u takvom slučaju može dokazati svoje pravo?
Itekako se sve može prepravljati, jer Hrvatska nema sustav koji prati cijene.
Premijer Plenković izjavljuje “Dizati cijene, baciti sjenu na uvođenje eura, plus pridonijeti inflaciji, to je nepoštena praksa, to neće ići. “ Zar bez pisane odredbe netko mora premijera i ministra gospodarstva slušati?

Trgovci odbacuju odgovornost i tvrde da su postupali po zakonu. Podizanje cijena opravdavaju inflatornim udarom. No u svojoj nagloj ovogodišnjoj brizi za cijene, građane i inflaciju, ni ministar gospodarstva Filipović ni premijer Plenković nisu se sjetili ni riječi progovoriti o devet proizvoda kojima su 8. rujna 2022. temeljem Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena ograničili cijene. Ograničene su tada cijene suncokretovog ulja na 15,99 kuna, (1 litra) mlijeka na 7,39, te na kilogram - glatkog brašna na 5,99, oštrog brašna na 6,29, bijelog šećera na 7,99, cijelog pileta na 24,99, svinjskog vrata s kosti na 24,99, svinjske lopatice bez kosti na 24,99 i miješanog mljevenog mesa na 32,99 kuna.

PROFITERSKO PODIZANJE CIJENA LJETI

Od vremena kada je Vlada javno komunicirala da će od 1.1. 2023. u RH valuta plaćanja biti euro, a da će od 5. rujna cijene u trgovini biti obvezno izražene i u kunama i u eurima, krenuo je stampedo podizanja cijena prehrambenih namirnica. Lipanj i srpanj bili su čisto profitersko podizanje cijena namirnica. A onda je došla energetska retorika Europske komisije i Vijeća radi energenata povezanih s ratom u Ukrajini, tako da je energetika postala i pokriće za inflaciju koja je u RH na prehrambenim namirnicama uzela značajnog udjela, iznad 10 posto do rujna. Vlada RH se tada odlučila na ograničavanje cijena devet prehrambenih proizvoda.
No da je ikada inspekcija provjeravala tko poštuje ograničene cijene devet namirnica? U nekim trgovinama su one poštivane i sada, a u nekima ne. Naprimjer u jednoj maloj trgovini Konzuma 5. siječnja je paket od 10 jaja koštao 2,85 eura. Fantastično skupo! A to što u Hrvatskoj ima sve manje peradarskih farmi nije opravdanje za rast cijene paketa od 10 jaja, za nekoliko kuna mjesečno!
Nije važno imati zaštićenu cijenu brašna, jer u domaćinstvu rijetki peku kruh, ali je potrebno imati financijski izdržljivu cijenu jaja, rajčice u tetrapaku, cikle, kiselih salata, ribe, sira svježeg -čija je cijena za pola kilograma veća od dva eura, maslaca čijih 250 grama stoji 2,50 eura naviše, marmelade, riže i graha koji su također veoma visokih cijena kao i maslac, sokova, tjestenine- čija je cijena također astronomska…. Vlada RH može mnogo učiniti na smanjenju cijena, ali sistematično i promišljeno.
Brze informacije govore da su prehrambene namirnice u susjednim državama niže nego u Hrvatskoj. Valuta je ista, granice otvorene.
Informacija i njena poruka je jasna.
Margareta Zouhar Zec


OPERATERI ŽELE USKLAĐENJE S INFLACIJOM

No novo poskupljenje najavljuju teleoparateri, a oni planiraju uvesti indeksnu klauzulu koja će im omogućiti da jednom na godinu usklade cijene svojih usluga sa stopom inflacije.
Zato su operateri već korisnicima uputili obavijest – konkretno hrvatski lelekom, u kojoj se kaže :
1. Uvodi se mogućnost usklađenja naših cijena s prosječnom godišnjom stopom inflacije koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku.

2. Ograničit ćemo podizanje cijena do maksimalno 10% godišnje. Tako ćemo osigurati da ako stopa inflacije bude i veća od 10%, naše cijene ne prelaze taj postotak.

3. Ako želite, svoje usluge možete raskinuti bez plaćanja naknade za pogodnosti i popuste koje ste imali u sklopu usluge. To možete napraviti u roku od dva mjeseca od primitka ove obavijesti.

4. Ako dođe do usklađivanja cijena s inflacijom, informirat ćemo vas na vrijeme, a najkasnije 30 dana prije nego što nove cijene stupe na snagu. U tom trenutku nećete imati pravo raskinuti svoje usluge bez plaćanja naknade za prijevremeni raskid ugovora. Osim opisane dopune Općih uvjeta poslovanja, na jednak način ćemo nadopuniti i specifikaciju Vaše usluge. „

nedjelja, 01.01.2023.

EURO JE OD DANAS HRVATSKA PLATEŽNA VALUTA

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić:

“KUNA S PONOSOM ODLAZI U POVJEST”

Na samom početku Nove 2023. godine 1.siječnja oko 0: 30 sati ministar financija u Vladi RH Marko Primorac i guverner Narodne banke Republike Hrvatske Boris Vujčić za medije su pred Hrvatskom narodnom bankom u Zagrebu dali kratke izjave povodom početka korištenja eura kao platežn valute u RH.Uvođenje eura je hrvatsko političko –gospodarsko postignuće kao zemlje članice Europske unije. Treba istaći da je na pragu 10. godišnjice članstva u EU – a RH je u EU ušla 1.7. 2013. - postala članica eurozone, nakon višegodišnjih ispunjavanja europskih i zakonodavnih kriterija. Hrvatska je od 27 zemalja Europske unije – 20. članica koja je u platežni sustav uvela, nakon dolara, najjaču svjetsku platežnu monetu - euro.
Nakon kratkih izjava, u pratnji novinara i medijskih kamera ministar financija RH guverner HNB-a otišli do najbliže banke, a bila je to Privredna banka, gdje su obojica na bankomatima podigli eure, jer kuna kao hrvatsko platežno sredstvo otišla je u povijest s 1.1. 2023. godine.

Ministar financija Primorac na bankomatu u poslovnici Privredne banke odmah iza ponoći izvadio je eure. Fotka s TV-a mzz

Marko Primorac, ministar financija RH je izjavio :“Danas je povijesni dan za Republiku Hrvatsku. Na današnji dan nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji Hrvatska ulazi u euro zonu i schengenski prostor prihvačanjem eura koji od danas 1.1. 2023. postaje naša službena valuta.
Republika Hrvatska će biti dublje integrirana I čvršće povezana sa svim članicama Europske unije i eurozone. Isto tako biti će dublje integrirana u sve gospodarske procese i spojena sa krugom najrazvijenijih zemalja u svijetu. Zahvalio bih svima koji su izravno ili neizravno doprinijeli ovom procesu koji nije bio ni lak ni jednostavan ni kratkotrajan, dugo se na tome radilo i niz osoba je
uložilo značajne napore i ja im ovom prilikom još jednom zahvaljujem. Euro će nam u ovim turbulentnim vremenimaa pružiti dodatnu stabilnost i omogučiti da hrvatsko gospodaarstvo, sa ostalim članicamaa euro zone, raste i razvija se na jednim čvrstim, stabilnijim i zdravim temeljima.
Sve teće prema planu. Možemo se opustiti i uživati u novogodišnjem slavlju i u ovom značajnom uspjehu “- rekao je ministar financija zaželjevši svima Sretnu Novu 2023.

Guverner Vujčić s bakomata je, uobičajenom procedurom podizanja novca, podigao svoje prve eure. Fotka s TV-a, MZZ


Guverner narodne banke RH Boris Vujčić rekao je slijedeće” Pola jedan je 1.1. 2023. pa svima želim Sretnu Novu Godinu . Sretan sam jer smo završili projekt koji smo počeli prije pet godina . Moram reći da nije uvikek izgledalo da ćemo već 1.1.1 2023. godine biti u eurozoni, ali smo stvarno to uspjeli napraviti u rekordnom roku. Brže stvarno nije moglo i time sada Hrvatska pridružuje I ulazi u porodicu od 20 zemalja da se koristi s drugom najvažnijom valutom na svijetu – eurom.
To za Hrvatsku znaći puno, znaći da ćemo postati otporniji prema krizama, postati ćemo poželjnija investicijska destinacija, to naravno nije čarobni štapić koji će riješiti naše mnoge problem, ali je sasvim sigurno to nešto što će nam sasvim sigurno pomoći u budućnosti, da budemo bogatija država, da imamo bolji standard građana. Također se želim zahvaliti svima koji su radili na ovom projektu tijekom zadnjih pet godina. Napravili su to zaista na izvrstan način. Proveli ssmo najkraće razdoblje u Tečajnom mehanizmu II, pa sada postajemo dio te europske integracije koji nas zajedno sa schengenom u koji smo isto danas ušli, integrira u potpunosti ondje gdje Hrvatska i pripada. Također želim reći da kuna danas odlazi u povijest, jučer sam zatvorio sustav plaćanja nakon 24 godine, bio je to emotivan i sentimentalan trenutak za mene kao zamjenika guvernera i guvernera koji je proveo toliko godina u Hrvatskoj narodnoj banci. Kuna nas je služila jako dobro sve ovo vrijeme. Kuna je bila stabilna valuta, imali smo nisku inflaciju I ona s ponosom odlazi u povijest I zapamtiti ćemo je samo po dobru. Od danas koristimo se eurom, sve je tehnički, čujemo u redu, od 2.1. će sve aplikacije početi raditi . Sve najbolje u 2023. godini želim .” rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

HRVATSKA JE U EUROPI BEZ GRANICA

NA PRIJELAZU BREGANA MINISTAR BOŽINOVIĆ I SLOVENSKA MINISTRICA

„ Dobra večer. Evo otvorili smo vrata Europi bez granica. Večeras slavimo Novi dan, Novu godinu, novu Europu sa Hrvatskom u schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem i kao narod i kao država pripadamo. Zbog toga je ovaj večerašnji čin više od ukidanja graničnih kontrola. On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile. Zahvaljujem gospođi ministrici i slovenskom izaslanstvu što su večeras ovdje sa nama podijelili trenutke naše radosti i ponosa. Sretna Vam svima 2023. godina u Schengenu „– rekao je podpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova Davor Božinović na graničnom prijelazu Bregana odmah nakon što je vremenski započela Nova 2023. godina gdje je u okruženju carinskih službenika i u društvu s gospođom ministricom za javnu upravu u funkciji ministrice za unutarnje poslove Republike Slovenije Sanjom Ajanović Hovnik označio početak ulaska Hrvatske u zonu bez granice.
Nakon simboličnog pritiska dugmeta i podizanja rampe ministar Božinović je s gospođom Ajanović Hovnik nazdravio šampanjcem.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.