Marketing
DEPLINOFIKACIJA CIJELE RH JE MOGUĆA DO 2035. GODINE
TROŠAK TRANZICIJE, PREMA STUDIJI, IZNOSIO BI 39 MILIJARDI EURA
Grupa znanstvenika i to prof. dr. Neven Duić, doc.dr. Tomislav Pukšec, izv. prof. dr. Goran Krajačić, Luka Herc mag.ing. mech, Ana Kodba mag.ing. mech, dr. Hrvoje Dorotić, Goran Stunjek mag. ing. mech i Antun Pfeifer mag.ing.mech s katedre za energetska postrojenja strojarskog fakulteta u Zagrebu napisali su na temelju relevantnih i vjerodostojnih brojeva STUDIJU DEPLINOFIKACIJE REPUBLIKE HRVATSKE. Studija je predstavljena na Konferenciji 26. siječnja 2023. u Novinarskom domu, koju je organizirala Udruga Zelena Akcija.
Zelena akcija kao Udruga civilnog društva je i inicijator izrade studije o deplinifikaciji Republike Hrvatske . Studija uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije grijanja i transporta. Cilj Konferencije bio je pokazati da alternative fosilnom plinu postoje i da je tranziciju u pojedinim sektorima moguće provesti u idućih desetak godina. Zato je cilj bio okupiti stručnjake, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva oi ostale zainteresirane kako bi krenuo dijalog o tranziciji i riješavanju klimatske krize.
Važno je reči, što je istakla i Zelena akcija da nijedna osoba iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH nije 26. siječnja 2023. bila u mogućnosti sudjelovati na Konferenciji, niti vidjeti prezentaciju studije. Imali su , navodno, drugih neodgodivih obveza.!!!
Fosilni plin jedan je od goriva sa utjecajem na promjenu klime. Iako izgaranjem proizvodi manje stakleničkih plinova od ugljena I nafte, ali ako se pribroje emisije metana tijekom proizvodnje, te emisije ugljičnog dioksida koje nastaju tijekom pripreme plina za korištenje, tada je utjecaj plina na klimu komparativan ugljenu, ako se koristi za proizvodnju topline. Jer životni vijek metana je u atmosferi dvadesetak godina .
Predstavljaći publikacije STUDIJA DEPLINOFIKACIJE REPUBLIKE HRVATSKE s katedre za energetska postrojenja strojarskog fakulteta u Zagrebu.
S lijeva prof. dr. Neven Duić, doc.dr. , Ana Kodba mag.ing. mech i Luka Herc mag.ing.mech te moderator Zelene akcije Bernard Ivčić koji je voditelj kampanje za Hrvatsku bez ugljena
Fotka mzz
ALTERNATIVNE METODE GRIJANJA
Međutim nema opravdanja za korištenje plina u sustavima grijanja. Postoje alternativne metode za grijanje, dizalice topline i centralizirani toplinski sustavi . Zato je zamjena plinskih bojlera moguća odmah i to još uz javna sredstva.
Što se tiče korištenja plina u industriji, dio se može zamijeniti električnom energijom, a dio mora čekati zeleni vodik za koji je potrebno znatno povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, za što RH ima potencijal. Fosilni plin je u proizvodnji manje štetan za okoliš, posebno ako se koriste kogeneracije. Plinske kogeneracije mogu neko vrijeme balansirati obnovljive izvore i opskrbljivati centralizirane toplinske sustave otpadnom toplinom, dok se električna energija ne zamjeni vjetrom i solarom, a hidroenergija bude dovoljna za balansiranje.
U isto vrijeme se kogeneracija na fosilni plin zamjenjuje geotermalnom i solarnom energijom te plinom iz dizalica topline. Kogeneracijske elektrane mogu zamijeniti fosilni plin s vodikom te ostati kao re4zderve u sustavu nakon što više neće biti potrebe za proizvodnju električne energije I topline, da bi osigurale sigurnost rada sustava. Tranzicija se može napraviti do 2035. godine, a to studija pokazuje, uz povrat troškova do 2037. godine.
Sažetak studije kaže da je modelirana potrošnja fosilnog plina u sektorima kućanstva i usluga u području Gradske plinare Zagreb koja pokriva Zagreb, Zaprešić, Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica. To distribucijsko područje troši 39 posto ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41 posto ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u RH. U primorskom dijelu Hrvatske najveću potrošnju fosilnog plina u kućanstvima imaju gradovi Split, Rijeka i Pula. U području distributera EVN Croatia Plin d.o.o. potrošnja fosilnog plina u sektoru usluga je 11 puta veća od potrošnje plina u kućanstvima. Ovo distribucijsko područje pokriva gradove Otočac, Gospić, Trogir, Kaštela, Zadar, Biograd na moru, Benkovac, Šibenik, Drniš, Knin, S plit I Solin. Analiza je pokazala kako se 45 posto sadašnje potrošnje fosilnog plina može prebaciti na centralizirane toplinske sustave pri čemu je diskontni trošak toplinske mreže jednk 14, 1 EUR/MEh
Što treba i koliko izgraditi za deplinofikaciju RH . To su podaci do kojih su znanstvenici došli radeći studiju koja je predstavljena 26. siječnja.
Fotka mzz
(Napomena: otvaranjem teksta na mobitelu, pa dodirom prsta na fotku, ona se povećava)
Dobiveni podaci korišteni su kao ulazni za analizu potencijala širenja postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Fosilni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. U studiji je prikazan raspon troškova, te nivelirani trošak proizvodnje toplinske energije, prema udjelu mogućnosti zamjene postojeće potrošnje plina u postocima od 45 posto, 24 posto, 10 posto i 1 posto.
Studija je pokazala da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele RH. Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene te o vrsti sustava, s obzirom na to da radi li se o centraliziranom ili individualnom toplinskom sustavu.
Ukupni trošak tranzicije do 2035. je 39 milijardi eura. Taj se iznos odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW fotonaponskih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Instalira se ukupno i 3415 MW dizalica topline. Istovremeno se, predviđeno je, proširuju mreže sustava daljinskog grijanja. Ulaže se također u sustave proizvodnje vodika u industriji. U sektoru proizvodnje se ulaže u električna vozila. ( M. Zouhar Zec)
Ing. Dokoza u publici je dobio riječ Fotka mzz
Ing. Hrvoje Dokoza ima tvrtku koja se bavi pripremom tehničke dokumentacije za energetske projekte i ugradnjom.
Ispričao je na Konferenciji Zelene akcije primejer iz vlastite prakse : Stanari zgrade koja je građena 1989/9o. u Zagrebu mijenjali su nakon potresa dimnjak da bi mogli ugraditi kondenzacijske bojlere. Projekt za dimnjak je na razini osam stanova, koštao 100 tisuća kuna. I još po svakom stanu 15 tisuća kuna za bojler. I sve to za nešto što je “pase”. Kad bi bilo da je bilo , govori gospodin Dokoza, da smo mogli odmah napraviti toplinsku pumpu , tada ne bi trebao novi dimnjak, makli bi stare bojlere, i imali bi novi kogeneracijski toplinski sustav.
No budući da će doći tranzicijsko razdoblje i da će se ponovo mijenjati toplinski sustav, ovo je bačen novac.(mzz)
Post je objavljen 29.01.2023. u 10:34 sati.