AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 29.01.2023.
DEPLINOFIKACIJA CIJELE RH JE MOGUĆA DO 2035. GODINE
TROŠAK TRANZICIJE, PREMA STUDIJI, IZNOSIO BI 39 MILIJARDI EURA
Grupa znanstvenika i to prof. dr. Neven Duić, doc.dr. Tomislav Pukšec, izv. prof. dr. Goran Krajačić, Luka Herc mag.ing. mech, Ana Kodba mag.ing. mech, dr. Hrvoje Dorotić, Goran Stunjek mag. ing. mech i Antun Pfeifer mag.ing.mech s katedre za energetska postrojenja strojarskog fakulteta u Zagrebu napisali su na temelju relevantnih i vjerodostojnih brojeva STUDIJU DEPLINOFIKACIJE REPUBLIKE HRVATSKE. Studija je predstavljena na Konferenciji 26. siječnja 2023. u Novinarskom domu, koju je organizirala Udruga Zelena Akcija.
Zelena akcija kao Udruga civilnog društva je i inicijator izrade studije o deplinifikaciji Republike Hrvatske . Studija uključuje sektore proizvodnje električne energije, industrije grijanja i transporta. Cilj Konferencije bio je pokazati da alternative fosilnom plinu postoje i da je tranziciju u pojedinim sektorima moguće provesti u idućih desetak godina. Zato je cilj bio okupiti stručnjake, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva oi ostale zainteresirane kako bi krenuo dijalog o tranziciji i riješavanju klimatske krize.
Važno je reči, što je istakla i Zelena akcija da nijedna osoba iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH nije 26. siječnja 2023. bila u mogućnosti sudjelovati na Konferenciji, niti vidjeti prezentaciju studije. Imali su , navodno, drugih neodgodivih obveza.!!!
Fosilni plin jedan je od goriva sa utjecajem na promjenu klime. Iako izgaranjem proizvodi manje stakleničkih plinova od ugljena I nafte, ali ako se pribroje emisije metana tijekom proizvodnje, te emisije ugljičnog dioksida koje nastaju tijekom pripreme plina za korištenje, tada je utjecaj plina na klimu komparativan ugljenu, ako se koristi za proizvodnju topline. Jer životni vijek metana je u atmosferi dvadesetak godina .
Predstavljaći publikacije STUDIJA DEPLINOFIKACIJE REPUBLIKE HRVATSKE s katedre za energetska postrojenja strojarskog fakulteta u Zagrebu.
S lijeva prof. dr. Neven Duić, doc.dr. , Ana Kodba mag.ing. mech i Luka Herc mag.ing.mech te moderator Zelene akcije Bernard Ivčić koji je voditelj kampanje za Hrvatsku bez ugljena
Fotka mzz
ALTERNATIVNE METODE GRIJANJA
Međutim nema opravdanja za korištenje plina u sustavima grijanja. Postoje alternativne metode za grijanje, dizalice topline i centralizirani toplinski sustavi . Zato je zamjena plinskih bojlera moguća odmah i to još uz javna sredstva.
Što se tiče korištenja plina u industriji, dio se može zamijeniti električnom energijom, a dio mora čekati zeleni vodik za koji je potrebno znatno povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, za što RH ima potencijal. Fosilni plin je u proizvodnji manje štetan za okoliš, posebno ako se koriste kogeneracije. Plinske kogeneracije mogu neko vrijeme balansirati obnovljive izvore i opskrbljivati centralizirane toplinske sustave otpadnom toplinom, dok se električna energija ne zamjeni vjetrom i solarom, a hidroenergija bude dovoljna za balansiranje.
U isto vrijeme se kogeneracija na fosilni plin zamjenjuje geotermalnom i solarnom energijom te plinom iz dizalica topline. Kogeneracijske elektrane mogu zamijeniti fosilni plin s vodikom te ostati kao re4zderve u sustavu nakon što više neće biti potrebe za proizvodnju električne energije I topline, da bi osigurale sigurnost rada sustava. Tranzicija se može napraviti do 2035. godine, a to studija pokazuje, uz povrat troškova do 2037. godine.
Sažetak studije kaže da je modelirana potrošnja fosilnog plina u sektorima kućanstva i usluga u području Gradske plinare Zagreb koja pokriva Zagreb, Zaprešić, Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica. To distribucijsko područje troši 39 posto ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41 posto ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u RH. U primorskom dijelu Hrvatske najveću potrošnju fosilnog plina u kućanstvima imaju gradovi Split, Rijeka i Pula. U području distributera EVN Croatia Plin d.o.o. potrošnja fosilnog plina u sektoru usluga je 11 puta veća od potrošnje plina u kućanstvima. Ovo distribucijsko područje pokriva gradove Otočac, Gospić, Trogir, Kaštela, Zadar, Biograd na moru, Benkovac, Šibenik, Drniš, Knin, S plit I Solin. Analiza je pokazala kako se 45 posto sadašnje potrošnje fosilnog plina može prebaciti na centralizirane toplinske sustave pri čemu je diskontni trošak toplinske mreže jednk 14, 1 EUR/MEh
Što treba i koliko izgraditi za deplinofikaciju RH . To su podaci do kojih su znanstvenici došli radeći studiju koja je predstavljena 26. siječnja.
Fotka mzz
(Napomena: otvaranjem teksta na mobitelu, pa dodirom prsta na fotku, ona se povećava)
Dobiveni podaci korišteni su kao ulazni za analizu potencijala širenja postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Fosilni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. U studiji je prikazan raspon troškova, te nivelirani trošak proizvodnje toplinske energije, prema udjelu mogućnosti zamjene postojeće potrošnje plina u postocima od 45 posto, 24 posto, 10 posto i 1 posto.
Studija je pokazala da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele RH. Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene te o vrsti sustava, s obzirom na to da radi li se o centraliziranom ili individualnom toplinskom sustavu.
Ukupni trošak tranzicije do 2035. je 39 milijardi eura. Taj se iznos odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW fotonaponskih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Instalira se ukupno i 3415 MW dizalica topline. Istovremeno se, predviđeno je, proširuju mreže sustava daljinskog grijanja. Ulaže se također u sustave proizvodnje vodika u industriji. U sektoru proizvodnje se ulaže u električna vozila. ( M. Zouhar Zec)
Ing. Dokoza u publici je dobio riječ Fotka mzz
Ing. Hrvoje Dokoza ima tvrtku koja se bavi pripremom tehničke dokumentacije za energetske projekte i ugradnjom.
Ispričao je na Konferenciji Zelene akcije primejer iz vlastite prakse : Stanari zgrade koja je građena 1989/9o. u Zagrebu mijenjali su nakon potresa dimnjak da bi mogli ugraditi kondenzacijske bojlere. Projekt za dimnjak je na razini osam stanova, koštao 100 tisuća kuna. I još po svakom stanu 15 tisuća kuna za bojler. I sve to za nešto što je “pase”. Kad bi bilo da je bilo , govori gospodin Dokoza, da smo mogli odmah napraviti toplinsku pumpu , tada ne bi trebao novi dimnjak, makli bi stare bojlere, i imali bi novi kogeneracijski toplinski sustav.
No budući da će doći tranzicijsko razdoblje i da će se ponovo mijenjati toplinski sustav, ovo je bačen novac.(mzz)
| < | siječanj, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Svibanj 2024 (10)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter