DO STUDENOG 2022., UGOVORENI PROJEKTI
VRIJEDNI 13,74 MILIJARDI EURA
OBJAVLJUJEM INFORMACIJU o povlačenju novca iz europskih strukturnih fondova. Mr.iur Nataša Tramišak na mjetu ministrice Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije radila je od 24.srpnja 2020. do 11.1..2023. godine te je u tim poslovima i njen veliki doprinos , jer je na čelu ministarstva bila dvije i pol godine.
Do 3. studenog 2022.Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) povukla 8,41 milijardu eura, što je 78,4 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova. Državni proračun u plusu je za 67,8 milijarde kuna.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izvijestilo je 10. studenog 2022. da je Hrvatskoj odobren operativni program Konkurentnost i kohezija, financijski najizdašniji program unutar kohezijske politike u financijskom razdoblju 2021. - 2027., vrijedan 5,2 milijarde eura. Zahvaljujući Europskoj komisiji i procesu pregovora, po prvi puta imamo posebne alate za sve dijelove Hrvatske, dakle i gradove, ali i one nerazvijenije, kao što su potpomognuta područja i brdsko-planinska područja.
Kada je riječ o sredstvima iz financijske perspektive 2014. - 2020., njihovo iskorištavanje završava s krajem 2023. godine, tako da se ta sredstva još koriste a projekti realiziraju. Pritom, ugovorenost iznosi 128 posto, tri milijarde eura više od raspoloživih sredstava, a trenutna iskorištenost doseže 78,4 posto ili više od 8,4 milijarde eura.
"Ovih nešto više od godinu dana još je prilika da se i ostali projekti završe i realiziraju", izjavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije mr.iur Nataša Tramišak pri sastavljanju ovog priopćenja
Kada su u pitanju veliki projekti započeti u ovom razdoblju,i koji neće biti dovrđeni do kraja 2023., uredbe Europske komisije nude mogućnost "faziranja" takvih projekata te će se moći realizirati u dva programska razdoblja, navela je ministrica.
Pojasnila je da će ti projekti povlačiti sredstva iz nove financijske omotnice, a da onda sredstva iz financijske perspektive 2014. - 2020. ne bi ostala neiskorištena, služi upravo ugovorenost veća za tri milijarde eura, koja bi trebala biti garancija da će Hrvatska u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti tu perspektivu.
"Ako smo sada na 78 posto, a 40 posto smo uspjeli realizirati u posljednje dvije godine, to nam daje za nadati se približavanju maksimalne iskorištenosti na kraju 2023. godine", rekla je ministrica Tramišak.
Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013 ( 1.7 2013. RH ušla u EU). do 3. studenoga 2022. godine povukla 8,41 milijardu eura, što je 78,4 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 67,8 milijarde kuna.
Za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 80,85 milijardi kuna.
Do 3. studenoga 2022. godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,74 milijarde eura ili 103,5 milijardi kuna, odnosno 128 posto dodijeljenih sredstava.
Ukupno je isplaćeno 8,41 milijardu eura ili 63,4 milijarde kuna, odnosno 78,4 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,9 milijardi eura (52,02 milijarde kuna), odnosno 64,34 posto dodijeljenih sredstava.
Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.
U razdoblju od 2013. do 20. listopada 2022. godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 56,4 milijarde kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska je u plusu 67,8 milijarde kuna, informacija je iz priopćenja ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije.
Post je objavljen 12.01.2023. u 19:06 sati.