Marketing
PREDSJEDNIK MILANOVIĆ U SLUŽBENOM POSJETU MAĐARSKOJ
"UPUĆENI SMO JEDNI NA DRUGE"
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović na poziv predsjednice Mađarske Katalin Novak posjetio je Mađarsku, 20. i 21. siječnja. Prema informacijama sa internet stranice Ureda predsjednika RH, službeni razgovor dvoje predsjednika odnosio se na rat u Ukrajini i osudu Ruske agresije, težnji miru i integritetu teritorija, nastavku integracije Europske unije prema zapadnom Balkanu, zaustavljanju ilegalne migracije prema Europi, jačanju infra strukturalnih veza između Hrvatske i Mađarske, energetskoj suradnji u cilju smanjivanja ovisnosti Mađarske nabavke energenata prema Rusiji te suočavanje s demografskom krizom preko razmijene iskustava.
U izjavi za medije nakon sastanka s mađarskom predsjednicom Katalin Novak predsjednik Milanović je rekao da su Mađarska i Hrvatska susjedne države, ovdje živimo već stoljećima i živjet ćemo još dugo zajedno. Upućeni smo jedni na druge, nikada nismo imali ozbiljne nesporazume, sitnije da. Međutim, ono što nas veže je svijest da smo upućeni jedni na druge i da se u dosta stvari slažemo.“
U obraćanju pri dolasku u Mađarsku predsjednik Milanović se osvrnuo na devedesete godine prošlog stoljeća i Domovinski rat te istaknuo kako je u to vrijeme svega nekoliko država Hrvatskoj bilo otvoreno za pomoć. „To su bile Mađarska, Austrija i Njemačka. Svatko na svoj način i u okviru svojim mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše. Godinama kasnije surađivao sam s predsjednikom Vlade Orbanom. U nekim stvarima se nismo slagali, u mnogim bitnim stvarima jesmo i slažemo se i danas. A jedna od njih je pravo država da uređuje svoje poslove i odnose među ljudima i zajednicama, na svoj način“, izjavio je predsjednik Milanović te rekao „Obje su države, i Hrvatska i Mađarska, u okviru tog pravila i europskih vrijednosti“, rekao je hrvatski Predsjednik te istaknuo kako ta pravila i vrijednosti ne mogu i nisu iste u svakoj državi.
„Ovdje sam kao prijatelj i osjećam se prihvaćenim kao prijatelj. O različitostima ćemo uvijek razgovarati, ali i o sličnostima i o podršci, koju moramo uvijek pružati jedni drugima, naprosto iz zajedničkog interesa. O tome i te kako treba razgovarati. Europska unija je funkcionirala dobro, to je bio zadatak i povijesni cilj moje generacije ljudi, političara. I mi smo taj cilj postigli. A stvaranje europske jedinstvene države – to nikada“, rekao je predsjednik Milanović te naveo primjer odlaska Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije iz kojeg treba izvući pouku.
Predsjednik Milanović i predsjednica Mađarske Katalin Novak. Fotka Ured predsjednika
„Hrvatska nije ušla u Europsku uniju da bi postala mali i dobro podmazani kotačić u velikom stroju nego da bi zadržala svoju opstojnost, identitet, otvorenost. Živi od otvorenosti, prvenstveno od turizma i zato nam je jako važno da i Mađarska bude ekonomski uspješna i stabilna, da vaša valuta bude stabilna, da budete dobri klijenti i gosti u Hrvatskoj“, poručio je predsjednik Milanović. U tom smislu, osvrnuo se i na uvođenja eura kojeg Mađarska nije uvela. „To nije jednostavna odluka. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Hrvatska je tu odluku donijela. Imam nekakve dileme, ali odluka je donesena i natrag nema. Ušli smo u Schengen na radost i zadovoljstvo nekih svojih sjevernih susjeda koji će sada prestati raditi posao koji Hrvatska preuzima na sebe s punom odgovornošću jer granice bez obzira na Schengen postoje i dalje. Predsjednik je rekao da ako Europska unija želi ići dalje i razvijati se bez velikih tenzija, mora prihvatiti različitosti koje postoje među državama.
Predsjednica Mađarske Katalin Novak rekla je da joj je posebno drago što je njen prvi gost u njenom predsjedničkom mandatu upravo predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Za sve nas on je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici“.Za Mađarsku i Hrvatsku rekla je da su dugo i povijesno povezane. „Prošle godine smo proslavili 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije države. Ove godine imamo još jedan vrlo važan događaj za Mađarsku, a to je otvaranje Veszprema koji je ove godine Europski grad kulture.
FAUST VRANČIĆ JE ŽIVIO U VESZPREMU
Predsjednik Milanović sudjelovao je 21. siječnja navečer na svečanom otvorenja programa „Veszprem-Balaton 2023 – Europska prijestolnica kulture“ u gradu Veszpremu. Predsjednik Milanović obratio se uzvanicima na svečanom otvorenju “Veszprem-Balaton – Europska prijestolnica kulture”, a kako predsjednik voli govoriti iskoristio je i ovu prigodu za govor. No uistinu je ovom prilikom bilo prigodno govoriti jer u Europskom gradu kulture Veszpremu dio života je živio i radio i hrvat rođen u Šibeniku izumitelj, inženjer, diplomat, svećenik i biskup Faust Vrančić rođen 1551. - a umro 1617. godine.
Predsjednik Milanović je rekao da je iznimno počašćen pozivom na ovaj svečani dan, kad Veszprem službeno postaje Europska prijestolnica kulture 2023. godine, te je dalje nastavio .“Veszprem je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj te ima izrazito važnu ulogu u povijesti vaše zemlje. Upravo ovdje je bilo i prvo sjedište biskupije, a i radi se o vrlo poznatom sveučilišnom gradu. Čitajući o Veszpremu, saznao sam da ga je prvi mađarski kralj Sv. Stjepan poklonio svojoj supruzi Gizeli – zamislite nekome dati grad kao poklon! I danas, nakon tolikih stoljeća, slavimo, tako reći, neku vrstu darovanja: ove godine, 2023. Mađarska nam u Europskoj uniji daruje Europsku prijestolnicu kulture!
Prijestolnica kulture dodjeljuje se kako bi se istaknulo kulturno bogatstvo država članica, produbio osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru među europskim građanima te tako širilo bolje međusobno razumijevanje. Isto tako, cilj tog projekta jest razviti svijest da je prostor europske kulture rezultat zajedničkog doprinosa različitih država i gradova. To se pogotovo odnosi na Srednju Europu, mogu reći našu Srednju Europu, koja je obilježena kompleksnom poviješću.
Obično tako kompleksna povijest ostavi duboki trag i u kulturi. Za kasnije generacije takvi tragovi su daleko zahvalniji predmeti divljenja od bilo kakvih drugih ljudskih pothvata. Pokazuju nam da postoji više onoga što spaja narode u Europi nego onoga što ih razdvaja.
Kao primjer tih zajedničkih tragova Hrvatske i Mađarske ovdje rado ističem i hrvatskog jezikoslovca, izumitelja, inženjera, diplomata i svećenika – biskupa Fausta Vrančića, koji je značajan dio života proveo u Mađarskoj, i to upravo u Veszpremu, gdje je 1579. imenovan zapovjednikom grada Veszprema i upraviteljem biskupskih imanja, i gdje se zadržao dvije godine.
Drago mi je što je upravo njegov životopis i u programu ovogodišnje Europske kulturne prijestolnice prepoznat kao ogledni primjer europskog duha. To, naime, krasi svakoga tko poznavanjem raznih jezika nadilazi granice svoje zemlje, razvojem intelekta granice svojega uma te dijalogom s drugima pomiče granice svojih predrasuda.Godine 1595. Vrančić je napisao i tiskao „Rječnik pet najuglednijih europskih jezika“ (Dictionarium quinque nomilissimarum Europć linguarum) u kojem, uz latinski, talijanski i njemački, ravnopravno participiraju mađarski i hrvatski jezik. Ne zaboravimo: to je bio prvi rječnik kako hrvatskog, tako i mađarskog jezika" - podsjetio je predsjednik Milanović na povijesne činjenice.
"U tom duhu, Hrvatska je bila počašćena kada je Zagreb potkraj studenoga 2022. godine, kao jedna od prvih destinacija u nizu međunarodnih posjeta, ugostio izaslanstvo Europske prijestolnice kulture 2023. iz grada Veszprema i regije Bakony-Balaton." Podsjetio je da 2020., hrvatski grad Rijeka bio Europska prijestolnica kulture. Teme koje je Rijeka istaknula tijekom svog mandata slične su regionalnom pristupu koje je izabrao grad Veszprem. Hrvatska i Mađarska su obje svjesne činjenice da klimatski izazovi predstavljaju i problem za naša gospodarstva. „Zdravlje“ i uspjeh naših gospodarstava ovise uvelike o zdravlju ekosustava u našim zemljama.Stoga je ovo odlična prilika da se i takva pitanja istaknu u kulturnom kontekstu kako bi se naše građane dodatno osvijestilo o tome kakvo bogatstvo se može izgubiti, ako izostane pravodobno djelovanje s naše strane.
Milanović na otvaranju Europske prijestolnice kulture u Mađarskoj 21. siječnja 2023.
S predsjednicom Katalin Novak u razgovoru izrazio je želju da što više hrvatskih turista posjeti Mađarsku, pogotovo grad Veszprem i regiju Bakony-Balaton." Doista se nadam da će hrvatski turisti iskoristiti priliku i posjetiti ovo prekrasno područje. Ujedno, pozivam i naše mađarske prijatelje da nastave dolaziti u Hrvatsku gdje vas svake godine rado dočekujemo. Predsjednik je posjetio i hrvatsku zajednicu u Mađarskoj.
Sudjelovanjem na svečanosti otvaranja u Vesprimu završio je dvodnevni službeni posjet predsjednika Milanovića Mađarskoj u koju je stigao na poziv mađarske predsjednice. Tijekom boravka u Budimpešti sastao se i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Zajedno su večerali i razgovarali bez prisustva novinara.
Ured predsjednika/mzz
Viktor Orban ( rođen 1963.) predsjednik je Mađarske Vlade od 2010. godine. Stranka mu je Fidesz. Katalin Novak ( rođena 1977.) predsjednica je Mađarske od sredine 2022. Također dolazi iz stranke Fidesz.
Post je objavljen 22.01.2023. u 08:53 sati.