KINA DRŽI NAJMANJE 126 UHAPŠENIH NOVINARA
PRENOSIM VIJEST KOJA JE 27.12. 2021 OBJAVLJENA NA STRANICI Reporters Without Borders REPORTERI BEZ GRANICA
POD ORGINALNIM NASLOVOM:
China: RSF urges for release of ailing Covid-19 reporter Zhang Zhan on the one-year anniversary of her sentence
Reporteri bez granica (RSF) pozivaju na oslobađanje kineske novinarke Covid-19 i laureata RSF-a za slobodu medija Zhang Zhana, koja je prije godinu dana osuđena na četiri godine zatvora zbog izvještavanja o Covidu-19, a sada se suočava sa skorom smrću.
U utorak, 28. prosinca navršila se godina od kada je Zhang Zhan, kineskka novinarka koji je izvještavala o prvim tjednima izbijanja Covid-19 u Wuhanu, osuđena na četiri godine zatvora od strane suda za novo područje u Šangaju Pudong zbog navodnog "odabira svađa i izazivanja problema ". Zhang, 38, blizu je smrti nakon djelomičnog štrajka glađu koji je vodila protestirajući zbog svoje nevinosti. U studenom, posljednji put kada ju je njezina obitelj smjela posjetiti, Zhang, čija je visina 177 centimetara, imala je manje od 40 kilograma i nije mogla pravilno hodati, pa čak ni podići glavu bez pomoći.
NOBELOVA NAGRADA ZA MIR DODIJELJENA NOVINARIMA
„S 488 novinara u zatvoru diljem svijeta, od kojih 60 žena, naš godišnji pregled odražava tužnu stvarnost „ piše Christophe Deloire, direktor Reporters Without Borders (RSF) u kratkom izvještaju koji je ujedno i čestitka za nadolazeću 2022. godinu . „Čak i ako je broj ubijenih novinara, njih 46, najmanji u posljednjih 20 godina, to ipak znači da u prosjeku gotovo jedan novinar tjedno još uvijek strada zbog svog posla.“
No 2021. godinu obilježio je važan događaj koji „ nas potiče na nastavak borbe. Odluka da se Nobelova nagrada za mir dodijeli dvojici vodećih novinara, našoj prijateljici Mariji Ressi i Dmitriju Muratovu, čast je koja nas je sve ganula“ – navodi Christophe . „Kako bismo mogli proširiti svoj rad, nastaviti organizirati operacije evakuacije, podnositi tužbe, provoditi zagovaračke aktivnosti i provoditi naše inicijative u vezi s digitalnim izazovima, moramo djelovati na jedinstven način.“
Reporteri bez granica (RSF) oduševljeni su što je Nobelova nagrada za mir 2021. dodijeljena dvojici istaknutih i hrabrih novinara. „Ovo je priznanje svima koji neumorno rade na slobodnom i neovisnom objavljivanju vijesti i informacijama“ piše u informaciji Reportera bez granica.
Filipinska novinarka Maria Ressa i ruski novinar Dmitri Muratov
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dijele filipinska novinarka Maria Ressa, osnivačica istraživačke vijesti Rappler sa sjedištem u Manili i ruski novinar Dmitri Muratov, urednik moskovskog neovisnog lista Novaya Gazeta.
"Upućujemo naše najtoplije čestitke dvojici pobjednika, koji utjelovljuju borbu za novinarsku neovisnost", rekao je glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire. “Ova nagrada je iznimna počast novinarstvu i mobilizacijski poziv, jer će ovo desetljeće biti apsolutno odlučujuće za novinarstvo. To je snažna poruka u vrijeme kada su demokracije potkopane širenjem lažnih vijesti i govora mržnje.”
RSF i koalicija #HoldTheLine zajednički su pokrenuli neviđenu kampanju solidarnosti za Ressu u srpnju 2020., stvarajući namjensku web stranicu na kojoj će se poziv za prikupljanje sredstava i stotine videozapisa koje su snimile utjecajne osobe nastaviti prikazivati bez prestanka sve dok filipinske vlasti ne odustanu od svih optužbe koje su podigli protiv Resse i Rapplera.
Ressa je jedan od 25 članova Komisije za informiranje i demokraciju koju je RSF osnovao 2018. kako bi osmislio demokratske zaštitne mjere za domenu internetskih informacija i komunikacija. Deklaracija koju je izdala Komisija potaknula je Partnerstvo za informiranje i demokraciju kojemu su se pridružile 43 vlade.
U Forumu za informiranje i demokraciju, subjektu stvorenom za pomoć u provedbi politika Partnerstva, Ressa je supredsjedala radnom skupinom za borbu protiv „infodemija“, koja je objavila 250 preporuka u studenom 2020.
RSF je također u više navrata branio Novu Gazetu, stalno maltretirani trotjednik kojeg je uređivao Muratov, koji je svoju Nobelovu nagradu za mir posvetio šestorici novinara i suradnika Nove Gazete koji su ubijeni otkako su novine osnovane 1993. godine.
Među njima je i Anna Politkovskaya, istraživačka novinarka koja je ubijena 2006. zbog svog beskompromisnog izvještavanja o Drugom čečenskom ratu. Dan prije proglašenja Nobelove nagrade za mir bila je 15. godišnjica njezine smrti. Bio je to i rođendan ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kako bi obilježio događaj, RSF je organizirao prosvjede u Parizu, Londonu i Berlinu, stavljajući Putina na zadatak zbog ozračja nekažnjivosti za zločine nasilja nad novinarima u njegovoj zemlji.
PLENKOVIĆ JE POTROŠIO SVOJ POLITIČKI RESURS !
Na godišnjicu potresa u Petrinji i Sisku, koji je jačinom od 6,2 stupnja po Rihteru 29.12. 2020. u 12 sati I 19 minuta teško oštetio sve građevinske objekte , Petrinju je posjetio premijer Andrej Plenković sa članovima Vlade. Osječali su obvezu da odu na to područje, no da li su imali svijesti o tome da su vrlo malo učinili u godinu dana za to područje, to je pitanje koje zadire u područje psihologije političara. U jednom dijelu grada Petrinje stanovnici grada su članove Vlade dočekali sa ovacijama “ Hoćemo obnovu, hoćemo obnovu”.
PETRINJA OSTAJE KONTEJNERSKI GRAD
Nime u gradu Petrinji i okolici, nije u godinu dana sagrađena ni jedna jedina kuća od čvrstog materijala. U Petrinji je sagrađeno kontejnersko naselje , gradske institucije rade u kontejnerskom naselju, neka industrijaka zona u kojoj je zaposleno 150 osoba je u kontejnerskom naselju. Popravljane su tek kuće sa zelenim naljepnicama- jer tim objektima u pravilu nije trebao veliki popravak, ali većina stanovništva je izvan svojih kuća. Oko pet I pol tisuća stanovnika Petrinje živi u kontejnerima i to onih starijih ljudi koji su imali stoku, mala poljoprivredna domaćinstva , svinje, perad, svoja imanja s kojih ne žele otići, jer je tu sva njihova imovina. Obitelji na Banovini u svakom razgovoru spominju svoju djecu. Obnova i gradnja kuća potrebna im je hitno radi djece, koja moraju ići u školu, živjeti normalno. Već godinu dana su cijele obitelji u kontejnerima, koji u pravilu ima jednu prostoriju, gdje grijanje dolazi – iz električne grijalice. Sve povlastice koje je na nekoliko mjeseci stanovnicima obećala Vlada, građanima jako malo znaće, jer njihov život nema tijek normalnosti. Kada bi hrvatski događaj obove Petrinje netko pričao stanovniku, Švedske, Irske, Nizozemske, Njemačke ili bilo koje druge zemlje, da je Hrvatska Vlada radila tako da u godini dana – dakle u 365 dana, na području pogođenu razornim potresom nije sagradila ni jednu kuću za stanovnike brojnih sela , taj bi ostao u čudu i pitao ” Nemoguće, pa kakvu vi to Vladu imate?” I sigurno bi preporučio “ Mijenjajte je što prije”.
HDZ – ovci SU STRUČNJACI ZA SVE!
U Hrvatskoj Vladi se ne komunicira sa stručjnjacima, tamo odlučuju samo članovi HDZ-a, činjenica je- bez obzira o čemu se radi, a isto je i sa obnovom na Banovini . Da se komunicira sa stručnjacima obnova Banovine bi imala potpuno drugi tijek. Na način na koji radi aktualna Vlada, Republika Hrvatska ne može napredovati. Premijer i njegov izbor ministara u Vladi pokazali su što mogu. Hrvatska je u EU a u Hrvatskoj se radi po modelima koji se nalaze u glavama ministara, a ne po modelima koje diktira vrijeme u kome teće život u Europi. Tko je odgovoran zato što na Banovini, dakle i u Petrinji i u Sisku nisu napravljene kuće porušene potresom? Zar nitko nije odgovoran? Ako nitko nije odgovoran, sve će još dugo ostati kao i do sada.Premijer ne proziva nikog! Odakle premijeru takva ravnosušnost i pasivan odnos prema potresom pogođenim građanima Hrvatske, kojima se kuće ne obnavljaju. Premijer je toliko apatičan da ne proziva ni ministra graditeljstva. Za premijera vrijeme ništa ne znaći, iako radni dan ima 8 sati, kalendarski dan 24 sata, godina 365 dana? Kako je moguća takva neodgovornost, takav gubitak osjetljivosti za ljudde koji žive u kontejnerima od tankog materijala. Građani Petrinje izjavljuju za političare koji sui h došli posjetiti“ samo obečavaju i sjede u foteljama” Premijer je rekao da što nisu napravili do sada da će napraviti iduće godine! Ta izjava premijera je bez imalo osjećaja za ljude na području Banovine.
Kad bi meneđer trgovačkog lanca Špara za Hrvatsku rekao svom šefu u Njemačkoj, da mu hrvatski poduzetnici koji stalno žele suradnju sa Šparom idu na živce i da želi odgoditi tu suradnju na godinu dana, odletio bi sa svog mjesta meneđera istog trenutka . Jer ne suradnja bi utjecala na ukupni rejting tog trgovačkog lanca u Hrvatskoj, koji ionako nije prestižan, a čiji rejting njemački menađment u Hrvatskoj želi znatno podići.
Premijer je na neobnavljanje Banovine indiferentan, mogu ga smjeniti građani tek na izborima, ponavljam on kaže " što nismo napravili do sada, napraviti ćemo iduće godine." Na pitanje – u kom vremenu namjeravaju napraviti kuće na Banovini – premijer nema jasnog odgovora. On priča o auto cesti A11, o BDP-u o zdravstvu, o cjelovitoj obnovi i mnogo čemu drugom. Zanemaruje ljudske živote, činjenica je, na taj svoj sveobuhvatan način tumačenja obnove. A kako premijer razmišlja, tako i radi. On nezna da za obnovu kuća onima koji ih toliko željno čekaju treba više od četiri godine. Možda i zna ali ne želi reći, ali je to teška spoznaja koju znaju građevinari.
Što ljudima na Banovini znači 15 milijardi za sisačko –moslavačku županiju kroz osam godina o kojima je premijer Plenković počeo govoriti, kada mnogi od onih koji sada čekaju svoju kuću čvrstih zidova, više neće biti živi? Premijeru Plenkoviću nedostaju osjećaji empatije za druge ljude, koji bi ga pokretali u političkom radu. Plenković je čini se potrošio svoj politički resurs.
ZAR ISKUSTVO IZ OBOVE GUNJE NIJE MOGLO POMOĆI?
I još jedna važna činjenica: Hrvatska ima iskustvo velike elementarne nepogode- poplave prilikom puknuća nasipa na rijeci Savi u svibnju 2014. godine, i obnove nakon te poplave. Jer voda je ušla u kuće, a iznad vode ostali su samo krovovi – kao u selu Gunja. Poplavljeno je oko sedam tisuća objekasta. Iste godine potkraj kolovoza mjeseca počela je obnova poplavljenih i uništenih kuća i objekata. Zar iskustvo iz te elementarne nepogode ni u jednom segmentu nije moglo koristiti hrvatskoj Vladi? U to vrijeme ministrica graditeljstva bila je Anka Mrak Taritaš, koja je i danas živa i politički aktivna. Činjenica je da je njeno iskustvo brzog postupka građenja itekako moglo koristiti u obnovi Banovine, ali Mrak Taritaš nije članica HDZ-a. Ona je u oporbi HDZ-u!
Margareta Zouhar Zec
USTAVNI SUD POVRIJEDIO OPĆA NAČELA PRAVA UNIJE
„Kralju naroda, budi na pomoć političkim vlastima da donesu mir društvima koja potresaju napetosti i sukobi“
HRVATSKI ZAKON OŠTEĆUJE AUTORE
GRAĐANI POTVRDILI DA ŽELE DA IH SE PITA!
Most je 4. 12. započeo diljem Hrvatske prikupljati potpise za referendum, s dva pitanja koja su se odnosila prvo na oduzimanje ovlasti Stožeru za koronavirus, te da se ovlasti Stožera prebace na Sabor RH, te da se time vrati demokracija građanima, za te ukidanje, njihovo je mišljenje protuzakonitih COVID potvrda, koje su sada potrebne za ulazak u državne i javne institucije. Prikupljanje potpisa je trajalo 15 dana, do 18.prosinca i u tom je vremenu bilo potrebno prikupiti rečeno je iz Ministarstva uprave, 368.867 važećih potpisa.
I nakon što je vrijeme prikupljanja potpisa završeno politička stranka Most održala je konferenciju za novinare 23. prosinca na kojoj je obavijestila javnost da su prikupili 400 000 potpisa građana, te da će potpise u Sabor donijeti 24. siječnja. Sabor nakon pauze koja je započela 15. prosinca, počinje s radom 15. siječnja 2022. Građani su potpisima potvrdili da žele da ih se pita za mišljenje, da žele sudjelovati u odlukama Vlasti, posebno u onima koje se odnose na njih. Ovo nije socijalizam i autoritarnost, Hrvatska živi demokraciju već 30 godina I vrijeme je za promjene u svim političkim smjerovima.Budući da su u fokusu pitanja o manifestiranju pandemije koronavirusa , odaziv građana se u 14 dana, pokazao veoma velik.
Fotka snimljena ispred TV -a.mzz
Marin Miletić se zahvalio svim građanima RH koji su u mjesecu prosincu po metrološki nepovoljnim vremenskim uvjetima, kiši, snjegu, zimi i vjetru, došli do njihovih štandova i potpisom posvjedočili da misle kao i stranka Most i podržali inicijativu stranke. Zahvalio se i predsjedniku Milanoviću što je prepoznao što treba stati, kako se izrazio Miletić – na branik građanskih prava. Zahvalio se Suverenistima, Domovinskom pokretu, Hrvatskoj stranci prava, mnogim zastupnicim nabrojio je poimenično Zurovca, KarolinuV. Krišto, Hasanbegovića, Kolakušića i svakome koji je na bilo koji način doprinio, rekao je Miletić, ovoj velikoj pobjedi građana Reublike Hrvatske. Istako je i dvije žene bez kojih referendum, rekao je on ne bi uspio, a to su Kristina Tapak I Iva Ren na svemu što su učinile u organizaciji. “ Skupili smo četristo tisuća potpisa. Tresem se od radosti, tresem se od uzbuđenja, da u prosincu u zimskim uvjetima, skoro bih rekao sami protiv svih- da smo skupili 400 000 potpisa.”
Do 5.1.2022. će se svi dobro odmoriti a onda će nastaviti s obradom svih podataka, kako bi predali provjerene i autentične potpise.
Marija Selak Raspudić je rekla da je ova inicijativa, prikupljanja potpisa već polučila konkretan učinak . “ Vidimo da se nakon što smo prikupili dovoljan broj potpisa odustalo od tzv. dva G modela koji se najavljivao za četvrti siječnja. Vidimo da ministar zdravstva Beroš, suprotno europskim zdrastvenim preporukama najavljuje ublažavanje mjera za blagdane. A ono što je najzanimljivije, premijer Plenković je nenadano odriješio kesu da bi pozvao naše iseljenike natrag u Hrvatsku. Sve su to posredni rezultati prikupljenih potpisa, gdje vidimo jedan očaj i pogubljenost . Zbog čega? Zbog toga što su građani Republike Hrvatske pokazali nedvosmisleno da žele da ih se pita o načinu upravljanja i o ograničavanjanju ljudskih prava i sloboda unutar ove pandemije. U tom smislu mi smo izrazito zadovoljni što je ova inicijativa več polučila konkretan uspjeh, a i što se djelovanje ministra Beroša pokazalo da oni nikada nisu donosili epidemiološke mjere. Jer suprotno pokušajima difamacije koje smo doživjeli u javnom prostoru, mi smo oduvijek nastupali kao izrazito ozbiljna i konstruktivna oporba koja je predlagala konkretnija riješenja jasnijeg upravljanja ovom zdrastvenom krizom. Kada vidimo što sada najavljeje ministar Beroš jasno je da su sve njihove odluke bile isključivo političke, a ne zdrastvene prirode.Zato je nužan ovaj referendum, da bi se građani RH imali prilike izboriti za kvalitetnije upravljanjeovom krizom, za više slobode, ali i više odgovornosti. To je ono što im u ovom trenutku nedostaje. Očekujemo konkretne posljedice ove referendumske inicijative” , rekla je saborska zastupnica dr. Selak Raspudić Marija, žena koja se tijekom posljednjeg jesenskog zasijedanja Sabora najviše puta javila za riječ u Saboru RH. Rekla da” od predsjednika Vlade i Hrvatskog Sabora očekuju raspisivanje referenduma i priliku da građani Hrvatske daju svoje mišljenje o upravljanju ovom pandemijom i o COVID potvrdama koje su donesene nelogično, nestručno, neepidemiloški i diskriminirajuće, što je razlog zbog kojeg ih treba ukinuti.”
Nino Rspudić je zahvalio stotinama volontera koji su se povezalii usprkos hladnoći i uspjeli skupiti ovaj broj potpisa. Rekao je da je inicijativa bila munjevita reakcija nakon uvođenja Covid potvrda za koje je ministar Božinović još 25.10 . rekao da ne razmišlja o tome. Sve ovo što se događalo u posljednjih par tjedana dovesti će do dubinskih promjena u Hrvatskoj, kako na političkoj, a rekao bih i na medijskoj i na političkoj sceni jer je” mnoga zvjer ostavila trag na ovom snjegu referendumske inicijative” . “Nastala je snažna mreža ljudi koja nije nužno vezana samo uz nas.Puno ljudi koji nisu ni u politici, ni u kakvim građanskim inicijativama, ali su osjetili da je kap prolila čašu, pa su se organizirali u svojim gradovima, mjestimka selima i postigli su pobjedu. Ta meža koja je stvorena je zalog bolje Hrvatske, je da tako kažem kvasac koji će mijenjati naše društvo.I želim im čestitati. I danas se radujem”, rekao je Nino Rspudić.
PLENKOVIĆ NE BRILJIRA U VOĐENJU POLITIKE!
Preijer Plenković koji je svoju premijersku karijeru Republike Hrvatske 2016. započeo s političkom skupinom Most, a onda njihove ministre vlastitom političkom odlukom na jednoj sjednici Vlade razriješio svih dužnosti i tako ih se oslobodio, u proteklom je razdoblju na račun Mosta izrekao više ružnih rečenica. No oni nisu pravili problem oko toga i tako pokazuju svoju veličinu, već su ojačani intelektualcima koji žele promjene i napredak Hrvatdskoj , ušli u prikupljanje potpisa za referendum sa dva pitanja.
Činjenica je samo da premijer Plenković ne briljira u vođenju hrvatske politike u činjenici da reforme ne provodi, korupcija raste do tih granica da se formiraju i kriminalne skupine u Hrvatskoj, droga i dalje stiže u osnovne škole, ukida se novac invalidima, a mjera sa Zavoda za samo zapošljavanje se pretvorila u demografsku mjeru od 200 tisuća kuna kojom se iseljeni građani Hrvatske pozivaju da se vrate u Hrvatsku !
Premijer Plenković je već inicijativu Mosta prikupljanja potpisa za referendum nazvao besmislenom, inicijativom koja neće promijeniti način kako se upravlja pandemijom. Političkom odlukom Plenković ukida i Institut brodarstva, po istom modelu baš kao što je 2015. pokojni Milan Bandić počeo s ukidanjem Imunološkog zavoda, ustanove koja umjesto da proizvodi cjepiva I lijekove, danas vegetira i čeka milost političkih odluka aktualne vlasti. Sposobni političari – u slučajevima kada treba tradiciju i brend hrvatske stručnosti uništitiiI poslati u zaborav!
No dugoročno gledano, nezadovoljstvo građana promijeniti će premijera na izborima. Jer u ovom prikupljanju potpisa sudjelovali su nezadovoljni bez obzira na političko opredjeljenje. Građane Hrvatske treba ohrabrivati da počnu odlučivati kroz svoje sudjelovanje . Pa Hrvatska je u Europskoj uniji, a ne pod čizmom socijalizma i autoritarnosti, gdje jedan političar misli za ukupnu naciju.
Demokracija ima široke mogučnosti legitimnog djelovanja, samo ih je potrebno primijeniti. Premijer Plenković je već inicijativu Mosta prikupljanja potpisa za referendum nazvao besmislenom, inicijativom koja neće promijeniti način kako se upravlja pandemijom. Ali građani još pamte prikupljanje potpisa za referendum u vrijeme ministra Uprave Kuščevića koji je podcijenio građene , kazavši bez argumenata, da je četrdesetak tisuća potpisa nevažečih. Građani su tada progutali udicu zajedno s pokretačima inicijative , ali je za vjerovati da su pokretači svih budućih refefrendumskih inicijativa mnogo naučili na tom bivšem primjeru.
Margareta Zouhar Zec
PLAN EUROPSKE UNIJE ZA OBNOVU PRIRODE DO 2030. GODINE
ZELENA AKCIJA POKRENULA NOVI PORTAL
Zelena akcija, nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana osnovana 20. siječnja 1990. pokrenula je portal Aktivizam.hr! https://aktivizam.hr/
Portal je volonterski osmislila i realizirala Aktivistička grupa Zelene akcije, uz pomoć sredstava fonda Europskih snaga solidarnosti pri Agenciji za mobilnost i programe EU, te će se konstantno usavršavati.
"Ovaj je portal zamišljen kao mjesto za informiranje, inspiraciju i povezivanje udruga, kolektiva i pojedinaca koji su željni promjena, a spremni na društveni doprinos i solidarnost" kaže Antonio Dominik iz Zelene akcije, jedan od osnivača portala.
Portal je prilagođen korisniku te će na jednom mjestu pružati informacije o velikom broju organizacija, neformalnih inicijativa ili kolektiva iz čitave Hrvatske te aktivnostima koje provode. Na portalu se na jednostavan način mogu pronaći aktivnosti u kojima šira javnost može sudjelovati, poput radionica, tečajeva, radnih akcija, tribina, prosvjeda, volontiranja itd. Osim navedenog, na portalu su objavljeni kratki informativni profili i kontakti raznih organizacija kako bi zainteresirani saznali koje su mogućnosti uključenja u njihov rad. Portal pruža prostor i promovira grupe u čijoj su srži djelovanja ekološka, društvena, rodna ili ekonomska pravda, nenasilje, inkluzivnost i antidiskriminacija, kao i solidarnost, dobrovoljno sudjelovanje i zajednička akcija te participativna demokracija.
“Iako u Hrvatskoj djeluje velik broj neformalnih i formalnih kolektiva koji nude različite aktivnosti, dosad nije postojalo jedinstveno mjesto na kojem se za njih može saznati, a da pritom ne morate proći kroz puno vijesti ili priopćenja. Zato vjerujemo da je ovaj projekt vrlo koristan te se nadamo da će doprinijeti širenju aktivizma u Hrvatskoj”, kaže je Dominik.
KOMISIJA PREDLAŽE KAZNENO PRAVNE MJERE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
RUSI SU SVAKODNEVNI GOSTI !
Hrvatsku je tijekom 2021. posjetilo 140 000 tueista iz Rusije koji su ostvarili gotovo milijun nićenja. To iznosi oko 400 posto dolazaka i noćenja više nego 2020. godine. Mnogo je stranaca koji u Hrvatsku dolaze cijepit se protiv Covida 19, a to su državljan Ukrajine, Moldavije, Rusije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Brazila, Slovenije i Srbije .Cijepljenje je za sve strance besplatno.
Svakodnevno na zagrebački vdelesajam po cijepnu dozu, na cijepno mjesto br. 12 dolazi nekoliko stotina Rusa. Cijepljenje stranaca je administrativno zahtijevnije, pa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo otvorio poseban punkt za njih. Čak su i upitnici o zdrastvenom stanju prevedeni na ruski je jezik. U Rusiji prema njihovim riječima nema cijepiva koje je priznato i prihvaćeno u Europi, te je to raazlog onima koji namjeravaju putovati da dolaze na cijepljenje u Hrvatsku. Cijepe se uglavnom cijepivom Jonnson, jer se to cijepivo prima u jednoj dozi. Ruski držaavljani koji dolaze u grupama angažiraju prevoditelje.I turističke egencije prepoznale su trend turističkog cjepljenja protiv Covida u Hrvatskoj . Cijena turističkog aranžmana je oko 1 200 eura Dolazak u vlastitom aranžmanu je upola financijski jeftiniji . Na relaciji Moskva –Zagreb je šest letova tjedno.
ZDRASTVENI RADNICI U BOLNICI I DOMU ZDRAVLJA
U KONJICU SU OBUSTAVILI RAD
Što znaći ne funkcioniranje političkih institucija u Bosni i Hercegovini postaje sve očitije na primjerima koje manifestiraju građani iz svojih zanimanja – koji ne mogu živjeti bez prihoda i sredstava za život. Potkraj studenog nekoliko dana su u štrajku bili rudari iz sedam rudnika rudnika Kreka Banovići , koncerna Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, koji su osim isplate zaostalih plaća tražili i izradu plan uplate doprinosa za radnike koji su ostvarili pravo na umirovljenje. Elektroprivreda se obavezala da će do 3.12. od Vlade zatraži suglasnost o povećanju cijene ugljena za 20%. Radnici su tražili i smjenu direktora rudnika Kreka Banovići, što im je udovoljeno, ali im nije udovoljena smjena direktora Elektroprivrede BiH.
LIJEČNICI TRAŽE PLAĆU I DEBLOKADU RAČUNA
Međutim 15. prosinca liječnici zaposleni u Općoj bolnici u Konjicu i Domu zdravlja ponovo su obustavili su rad , jer žele isplatu svoje dvije plaće i treće plaće koja kasni, te deblokadu računa Opće bolnice i Doma zdravlja, čiji su računi blokirani zbog duga od 11 miliona eura, uglavnom za doprinose, informacije su koje emitira Al Jazera televizija.
“Ovo je posljednji vapaj za spas Opće bolnice i Doma zdravlja Konjic. Apelujemo na menadžmente, upravna vijeća i Poreznu upravu da se odblokiraju računi i radnici dobiju plate. Zdravstveni sistem mora profunkcionisati. Ovo je jedna od najtežih situacija u zdravstvu u Evropi. Ljudi nemaju ni za benzin. Ne mogu kupiti doručak. Mi ćemo zbog toga podnijeti krivične prijave i od tužilaštava tražiti da uđu u ove ustanove. Selektivno se radi i blokirana je ova bolnica, dok su neke druge privilegovane”, izjavio je predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković.
Liječnik Osman Tica rekao je da je pošao rat, ali geleri i granate nisu s njega skinuli bijelu liječničku odjeću, koju je skinuo prilikom prosvjeda i objesio na uže kao i mnogi drugi kolege, ispred kojeg su liječnici i zdravstveno osoblje na prosvjedu stajali .
DUG BOLNICI VEĆ 13 GODINA
Prema informacijama s Al Jazere problem duga bolničkih ustanova u Konjicu traje 13 godina. Računi su zbog neplaćanja doprinosa za zaposlenike bili blokirani i 2011. godine, ali su kasnije uz uplitanje vlasti ipak deblokirani. „ Ovoga puta se vladajući drže po strani, dok iz Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalni ured u Mostaru poručuju, da su na vrijeme obavijestili ustanove o dugu, nudeći i mogućnost plaćanja u ratama, međutim novca do danas nije bilo.
U molbama za odgodu plaćanja duga porezni obveznici su decidirano naveli da im Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a svakog mjeseca uplaćuje manje sredstava u odnosu na potrebna sredstva za isplatu bruto plaća te da nemaju dovoljno sredstava ni za tekuće poslovanje. Mogućnosti da se deblokira račun, kako su naveli, nema dok se ne zaključi sporazum o odgođenom plaćanju ili sporazum o plaćanju duga u ratama ili dok se ne plati porezni dug.
Zdrastveni radnici iz bolnice i doma zdravlja u Konjicu su u štrajku i već dva puta su blokirali magistralnu cestu M-17 u namjeri da skrenu pažnju vlasti u BiH na svoje probleme. Radi se o 320 djelatnika zdravstvene struke. Situacijom su pogođeni i pacijenti za koje u bolnici ima sve manje lijekova. Neki od liječnika sumnjaju da je namjera političkih institucija da ukinu bolnicu, dok drugi traže izlaz u zapošljavanju izvan Konjica . Očekuju reakciju vlasti u BiH.
STRATEGIJA OD FARME DO VILICE ZA BORBU PROTIV RAKA
DIJALOG IMA PREDNOST NAD SVAKIM DRUGIM OBLIKOM DJELOVANJA
Snažno osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak, 10.12.2021. Usvojeni zaključci obvezuju vlasti RS na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i građane iz Republike Srpske. Čelništvo zahtijeva racionalnost i spremnost na konstruktivan dijalog. To je bit demokracije i to je ono što je potrebno kako bi dejtonske institucije funkcionirale u interesu svih građana. Pozivam na puno poštovanje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Sve strane moraju djelovati unutar ovoga okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke.Građani Bosne i Hercegovine žele mirnu i prosperitetnu budućnost. Spreman sam dati svoj doprinos tom cilju na odlučan i odgovoran način. Dijalog ima prednost nad bilo kojim drugim oblikom djelovanja„izjava je visokoga predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini koju je u obliku priopćenja objavio njegov ured 13. prosinca 2021.
Christian Schmidt
RADI NADILAŽENJA POLITIČKE I EKONOMSKE KRIZE SCHMIDT U LONDONU
Kako je u svom inauguracijskom govoru pri preuzimanju dužnost najavio Cristian Schmid, on će putovati i razgovarati sa svima koji su po političkim pozicijama u mogućnosti pružiti svaku vrstu pomoći Bosni i Hercegovini koja bi postala politički stabilna a ekonomski jača i njeni građani materijalno neovisniji. Tako je visoki predstavnik Europske unije za BiH 3. prosinca boravio u Londonu. Tijekom posjeta Londonu, visoki predstavnik je razgovarao s ministricom za Europu i Ameriku Wendy Morton, savjetnikom britanskoga premijera za međunarodne poslove i zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Davidom Quarreyem, te s ministrom za oružane snage Jamesom Heappeyjem. Sastao se sa članovima višestranačke parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu, čiji je cilj jačanje odnosa i suradnje između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Nadilaženje političke krize u Bosni i Hercegovini prijeko je potrebno kako bi ova zemlja preusmjerila svoj fokus na ozbiljne socioekonomske izazove s kojima se njeni građani suočavaju, a ti izazovi predstavljaju teškoće za sve i potiču odlazak talentiranih mladih ljudi“ rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt tijekom razgovora u Londonu s britanskom državnom tajnicom za vanjske poslove, poslove Commonwealtha i razvoj, Elizabeth Truss.
Visoki predstavnik Schmidt je tijekom razgovora s državnom tajnicom Truss rekao da je dugogodišnja potpora Velike Britanije Bosni i Hercegovini i Daytonskom mirovnom sporazumu nezamjenjiv element u očuvanju mira i da angažman Velike Britanije i dalje ima značajnu ulogu u pogledu ekonomskog oporavka zemlje. Visoki predstavnik za BiH je predložio je da se napori fokusiraju na ekonomsku suradnju s Bosnom i Hercegovinom i potrebu da se pomogne snažnijem angažmanu, posebno mlađim generacijama, kako bi se nadišli stari segregacijski narativi.
Visoki predstavnik izrazio je uvjerenje da će revitaliziran i fokusiran pristup međunarodne zajednice rezultirati time da Bosna i Hercegovina brzo postane „mirna, stabilna država koja je nepovratno na putu europske integracije.“ MZZ
DIJALOG IMA PREDNOST NAD SVAKIM DRUGIM OBLIKOM DJELOVANJA
Snažno osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak, 10.12.2021. Usvojeni zaključci obvezuju vlasti RS na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i građane iz Republike Srpske. Čelništvo zahtijeva racionalnost i spremnost na konstruktivan dijalog. To je bit demokracije i to je ono što je potrebno kako bi dejtonske institucije funkcionirale u interesu svih građana. Pozivam na puno poštovanje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Sve strane moraju djelovati unutar ovoga okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke.Građani Bosne i Hercegovine žele mirnu i prosperitetnu budućnost. Spreman sam dati svoj doprinos tom cilju na odlučan i odgovoran način. Dijalog ima prednost nad bilo kojim drugim oblikom djelovanja„izjava je visokoga predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini koju je u obliku priopćenja objavio njegov ured 13. prosinca 2021.
Christian Schmidt
RADI NADILAŽENJA POLITIČKE I EKONOMSKE KRIZE SCHMIDT U LONDONU
Kako je u svom inauguracijskom govoru pri preuzimanju dužnost najavio Cristian Schmid, on će putovati i razgovarati sa svima koji su po političkim pozicijama u mogućnosti pružiti svaku vrstu pomoći Bosni i Hercegovini koja bi postala politički stabilna a ekonomski jača i njeni građani materijalno neovisniji. Tako je visoki predstavnik Europske unije za BiH 3. prosinca boravio u Londonu. Tijekom posjeta Londonu, visoki predstavnik je razgovarao s ministricom za Europu i Ameriku Wendy Morton, savjetnikom britanskoga premijera za međunarodne poslove i zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Davidom Quarreyem, te s ministrom za oružane snage Jamesom Heappeyjem. Sastao se sa članovima višestranačke parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu, čiji je cilj jačanje odnosa i suradnje između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Nadilaženje političke krize u Bosni i Hercegovini prijeko je potrebno kako bi ova zemlja preusmjerila svoj fokus na ozbiljne socioekonomske izazove s kojima se njeni građani suočavaju, a ti izazovi predstavljaju teškoće za sve i potiču odlazak talentiranih mladih ljudi“ rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt tijekom razgovora u Londonu s britanskom državnom tajnicom za vanjske poslove, poslove Commonwealtha i razvoj, Elizabeth Truss.
Visoki predstavnik Schmidt je tijekom razgovora s državnom tajnicom Truss rekao da je dugogodišnja potpora Velike Britanije Bosni i Hercegovini i Daytonskom mirovnom sporazumu nezamjenjiv element u očuvanju mira i da angažman Velike Britanije i dalje ima značajnu ulogu u pogledu ekonomskog oporavka zemlje. Visoki predstavnik za BiH je predložio je da se napori fokusiraju na ekonomsku suradnju s Bosnom i Hercegovinom i potrebu da se pomogne snažnijem angažmanu, posebno mlađim generacijama, kako bi se nadišli stari segregacijski narativi.
Visoki predstavnik izrazio je uvjerenje da će revitaliziran i fokusiran pristup međunarodne zajednice rezultirati time da Bosna i Hercegovina brzo postane „mirna, stabilna država koja je nepovratno na putu europske integracije.“ MZZ
PUTOVANJE BEZ KONTROLE
ELITNO POSTIGNUĆE EUROPSKIH INTEGRACIJA
Vijeće ministara EU 9. prosinca je zaključilo da je Hrvatska ispunila nužne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine. Ova provjera ispunjavanja nužnih uvjeta za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj preduvjet je da bi Vijeće moglo donijeti kasniju odluku kojom se omogućuje ukidanje nadzora na unutarnjim granicama. O toj temi i Parlament EU mora dati svoje mišljenje, a Hrvatska bi bila zadovoljna kada bi to bilo još za vrijeme predsjeda Francuske Vijeća EU, dakle u prvoj polovici 2022. godine.
Hrvatska od svojeg pristupanja EU-u primjenjuje odredbe schengenske pravne stečevine, uz iznimku odredaba o ukidanju nadzora na unutarnjim granicama. U skladu s aktom EU-a o pristupanju Hrvatske ukidanje tog nadzora može uslijediti tek nakon odgovarajuće odluke Vijeća, nakon što u skladu s postupcima schengenske evaluacije provjeri ispunjava li Hrvatska uvjete.
Schengenska evaluacija Hrvatske provođena je od 2016. do 2020. godine. U listopadu 2019. Komisija je smatrala da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala nužne uvjete za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine. Posljednji akcijski plan za ocijenjena područja zaključila je u veljači 2021.
Takozvano “područje Schengena”područje je na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, a to se u politici smatra vrlo opipljivim postignućaem europske integracije. Slobodnim kretanje, koje građanima omogućuje život, studiranje, rad i odlazak u mirovinu bilo gdje u EU-u, ukinute su provjere na unutarnjim granicama EU-a od 1995. godine.
JEDNAKOST
Dan ljudskih prava obilježava se u cijelom svijetu 10. prosinca - od dana kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Universal Declaration of Human Rights (UDHR). To je dokument koji proglašava neotuđivim prava na koja svatko - kao ljudsko biće ima pravo - bez obzira na rasu, boju kože, vjeru, spol, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijeklo, imovinsko stanje, rođenje ili drugi status. Opća deklaracija o ljudskim pravima je najprevođeniji dokument na svijetu, do sada na oko 500 jezika, ako je vjerovati podatku na stranici Ujedinjenih naroda. Tema dana ljudskih prava 2021. je JEDNAKOPRAVNOST – odnosno tema se odnosi se na 'Jednakost' i članak 1. UDHR-a - "Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima."
OVOM PRIGODOM OBJAVLJUJEM SADRŽAJ OPĆE DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA
Universal Declaration of Human Rights / Opća deklaracija o ljudskim pravima
1. Članak I.
Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Oni su obdareni razumom i savješću i trebaju djelovati jedni prema drugima u duh bratstva.
Članak 2.
Svatko ima pravo na sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovinskog, rodnog ili drugog statusa. Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika na temelju političkog, jurisdikcije ili međunarodni status zemlje ili teritorija kome osoba pripada, bilo da je neovisna, povjerenička, nesamoupravna ili pod bilo kojim drugim ograničenjem suvereniteta.
Članak 3.
Svatko ima pravo na život, slobodu i sigurnost osobe.
Članak 4.
Nitko se ne smije držati u ropstvu; ropstvo i trgovina robljem bit će zabranjeno u svim oblicima.
Članak 5.
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
Članak 6.
Svatko ima pravo svugdje biti priznat kao osoba pred zakonom.
Članak 7.
Svi su jednaki pred zakonom i bez ikakve diskriminacije imaju pravo na jednaku
zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od svih diskriminacija u suprotnosti s ovom Deklaracijom i protiv bilo kakvog poticanja na takvu diskriminaciju.
Članak 8.
Svatko ima pravo na učinkovit pravni lijek od strane nadležnih nacionalnih sudova za djela kojima se krše temeljna prava koja su mu zajamčena ustavom ili zakonom.
Članak 9.
Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom uhićenju, pritvoru ili progonstvu.
Članak 10.
Svatko ima pravo u punoj jednakosti na pravičnu i javnu raspravu od strane neovisne osobe i nepristrani sud, u određivanju njegovih prava i obveza za bilo kakvu kaznenu prijavu protiv njega.
Članak 11.
1. Svatko tko je optužen za kazneno djelo ima pravo na pretpostavku nevinosti dok se ne dokaže krivnja prema zakonu na javnom suđenju na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju obranu.
2. Nitko se ne može proglasiti krivim za bilo koje kazneno djelo zbog nekog djela ili propusta koji nije predstavljao kazneno djelo, pod nacionalnim odnosno međunarodnim pravom, u vrijeme kada je počinjeno. Ni teže izreći se ne može kazna od one koja je bila primjenjiva u vrijeme izricanja kazne za počinjen prekršaj.
Članak 12.
Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom
ili dopisivanje, niti napadati na njegovu čast i ugled. Svi imaju pravo na zaštitu zakona od takvog uplitanja ili napada.
Članak 13.
1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granice svake države.
2. Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu, i vratiti se u svoju zemlju.
Članak 14.
1. Svatko ima pravo tražiti i uživati azil u drugim zemljama bez progon.
2. Na ovo se pravo ne može pozivati u slučaju stvarnog progona koji proizlaze iz nepolitičkih zločina ili iz radnji suprotnih svrsi i načela Ujedinjenih naroda.
Članak 15.
1. Svatko ima pravo na državljanstvo.
2. Nikome se ne smije proizvoljno oduzeti državljanstvo niti pravo na to promijeni nacionalnost.
Članak 16.
1. Punoljetni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja zbog rase, nacionalnosti ili vjere, imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj. Oni imaju pravo na jednaka prava u braku, tijekom braka i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se sklapa samo uz slobodnu i potpunu suglasnost namjeravanhi supružnika.
3. Obitelj je prirodna i temeljna grupna jedinica društva i takva ima pravo na zaštitu društva i države.
Članak 17.
1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu sam, kao i u zajednici s drugima.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.
Članak 18.
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja, te slobodu, bilo samu ili unutar zajednice s drugima i javno ili privatno, da očituje svoju vjeru ili uvjerenje, poučavanje, praksu bogoslužja i obdržavanja.
Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez uplitanja i traženja, primanja i prenošenja informacije i ideje putem bilo kojeg medija, bez obzira na granice.
Članak 20.
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Nitko ne može biti prisiljen pripadati udruzi.
Članak 21.
1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom, izravno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnoj službi u svojoj zemlji.
3. Volja naroda bit će temelj autoriteta vlade; ta će se volja izraziti na periodičnim i stvarnim izborima koji će biti općim i jednakim pravom glasa i održavat će se tajnim glasovanjem ili putem
ekvivalentne procedure besplatnog glasanja.
Članak 22.
Svatko, kao član društva, ima pravo na socijalnu sigurnost i ima pravo realizacije, nacionalnim naporima i međunarodnom suradnjom i u u skladu s organizacijom i resursima svake države, gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravom neophodnim za njegovo dostojanstvo i slobodan razvoj njegove osobnosti.
Članak 23.
1. Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na rad pod povoljnim uvjetima rada i zaštiti od nezaposlenosti.
2. Svatko, bez ikakve diskriminacije, ima pravo na jednaku plaću za jednak radi.
3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i povoljnu naknadu osiguravajući sebi i svojoj obitelji egzistenciju dostojnu ljudskog dostojanstva, a po potrebi nadopunjuju i drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i udruživati se u njih radi zaštite njegovih interese.
Članak 24.
Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, uključujući razumno ograničenje, radno vrijeme i plaćeni periodični godišnji odmor.
Članak 25.
1. Svatko ima pravo na životni standard primjeren zdravlju i dobrobit sebe i svoje obitelji, uključujući hranu, odjeću, stanovanje i zdravstvenu skrb i potrebne socijalne usluge, te pravo na sigurnost
u slučaju nezaposlenosti, bolesti, invaliditeta, udovstva, starosti ili drugi nedostatak sredstava za život u okolnostima koje su izvan njegove kontrole.
2. Majčinstvo i djetinjstvo imaju pravo na posebnu skrb i pomoć djeci, bilo da su rođena u braku ili izvan njega, uživat će u istom društvu istu zaštitu.
Članak 26
1. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje će biti besplatno, barem u osnovnoj i temeljnoj fazi. Osnovno obrazovanje će biti obvezno. Tehničko i stručno obrazovanje biti će opće dostupno i visoko obrazovanje bit će jednako dostupno svima na temelju zasluga.
2. Obrazovanje treba biti usmjereno na puni razvoj čovjekove osobnosti i jačanju poštivanja ljudskih prava i temeljne slobode. Promicat će razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim skupinama, te će dalje slijediti aktivnosti Ujedinjenih naroda za održavanje mira.
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo, prema izboru vrste obrazovanja, dati svojoj djeci.
Članak 27.
1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom napretku i njegovoj prednosti.
2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlazi iz bilo koje znanstvene, književne ili umjetničke produkcije čiji je on autor.
Članak 28.
Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem su prava i
slobode navedene u ovoj Deklaraciji mogu se u potpunosti ostvariti.
Članak 29.
1. Svatko ima dužnosti prema zajednici u kojoj moguć jedini slobodan i pun
razvoj njegove osobnosti.
2. U ostvarivanju svojih prava i sloboda svatko je samo podložan na ograničenja koja su zakonom određena isključivo u svrhu osiguravanja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih
i ispunjavanja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i mira opća dobrobit u demokratskom društvu.
3. Ova prava i slobode se ni u kojem slučaju ne smiju ostvarivati suprotno svrsi i načelima Ujedinjenih naroda.
Članak 30.
Ništa u ovoj Deklaraciji se ne može tumačiti kao da implicira na bilo koju državu, skupinu ili Osobu, bilo kakvo pravo, da se bavi bilo kojom djelatnošću ili obavlja bilo koju radnju, usmjerenu na
uništavanje bilo kojeg od ovdje navedenih prava i sloboda.
GRADOVI ZA ORGANIZIRAN I PRISTOJAN ŽIVOT
Zoran Milanović predsjednik RH posjetio je 7.srpnja dva grada u Osječko Baranjsko županiji Belišće i Valpovo. Udaljeni su jedan od drugoga manje od pet kilometara. U Belišću je predsjednik posjetio Inkluzivnu kuće „Zvono“ u Belišću, jednu od vodećih organizacija u Slavoniji specijaliziranu za područje socijalnog zbrinjavanja i integracije osoba s invaliditetom, za područje socijalnog i neprofitnog poduzetništva te odgoj i obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju.
VIJEST KOJU NE TREBA ZABORAVITI
Sarah Gilbert, jedna od znanstvenica koja je radila na cjepivu protiv Covida 19 za AstraZeneku , nedavno je izjavila da korona nije jedini virus koji prijeti, a neki slijedeći mogao bi biti i zarazniji i smrtonosniji. Ona kaže da svijet mora biti spremniji na sve budeuće pandemije, a boji se da bi Omikron mogao zaobići, sva postojeća cjepiva.
Sarah Catherine Gilbert (rođena u travnju 1962.) britanska vakcinologinja, profesorica vakcinologije na Sveučilištu Oxford i suosnivačica tvrtke Vaccitecha, specijalizirala se za razvoj cjepiva protiv gripe i novih virusnih patogena. Vodila je razvoj i testiranje univerzalnog cjepiva protiv gripe, koje je podvrgnuto kliničkim ispitivanjima 2011. Pred Novu godinu 2020. Gilbert je pročitao na ProMED-mailu o četiri osobe u Kini koje boluju od čudne upale pluća nepoznatog uzroka, u Wuhanu u Kini. U vremenu od dva tjedna na Oxfordu je osmišljeno cjepivo protiv novog patogena.] Dana 30. prosinca 2020., cjepivo Oxford–AstraZeneca COVID-19 koje je razvila zajedno s Oxford Vaccine Group odobreno je za upotrebu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Od mjeseca studenog 2021. više od 2 milijarde doza cjepiva pušteno je u više od 170 zemalja .Wikipedia
JEDNA OD SIROVINA POTREBNA ZA
OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE
Bez litija se ne može proizvesti ni električni automobil, kao ni mobitel. Ta sirovina za baterije je vrlo tražena. Godine 2019. je u svijetu eksploatirano 77.000 tona litija. Do 2024. bi se potražnja za ovim metalom trebala udvostručiti. Sve više automobilskih koncerna vide budućnost u električnim automobilima, a litij se upotrebljava i za skladištenje energije dobivene od sunca i vjetra. Tako više nisu dovoljna nalazišta u zemljama kao što su Australija, Kina ili Čile, za litijem se traga i u Europi. Europska komisija ionako podržava prelazak na električni pogon. Stručnjaci tvrde da regija između Španjolske i Portugala krije najveće zalihe litija u Europi. Portugalska vlada je već donijela litijsku strategiju, s namjerom da zaokruži lanac proizvodnje od vađenja litija do baterije. Ali postoji jedan problem – stanovništvo se ne slaže s ovom strategijom.
RIO TINTO GRUPA ŽELI EKSPLATIRATI LITIJ !
Više ekoloških Udruga u Republici Srbiji organiziralo je blokiranje prometnica, auto cesta i mostova 4. prosinca u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Vranju, Leskovcu, Šapcu, Nišu, Novom Sadu, Čačku, Kragujevcu i u još četrdesetak manjih i većih općina i gradova u Srbiji u vremenu od 14. 16 sati na koje je izašlo tisuće građana. Povod za protest je Zakon o eksproprijaciji koji je Skupština Srbije nedavno usvojila a kojim se nadležnima daju veće ovlasti u proglašavanju projekata od javnog intersa te oduzimenje zemlje građanima po ubrzanoj proceduri. Neposredan povod izlasku na organizirani protest je plan tvrtke Rio Tinto da u okolici Loznice otvori rudnik litija, s čim je u vezi i Zakon o eksproprijaciji
Strane korporacije uzimaju zemlju i zagađuju okolinu. Saborski zastupnicii izglasali su zakon i sada se očekuju da predsjednik Zakon potpiše, s kojim se građani ne slažu.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić također je izašao na teren I u vrijeme prosvjeda posjetio je selo Gornje Nedeljice u zapadnoj Srbiji, gdje se također planira eksploatiranje rude iz koje se dobiva litij. No već narednog dana nakon protesta građana , prema informacijama Al Jazere, ministar financija Republike Srbije Siniša Mali rekao je da će izmjene Zakon o eksproprijaciji biti preispitane, iako smatra da je Zakon u skladu s Ustavom. U Zakonu je sada naveden rok od pet dana za oduzimanje imovine, no već idućih dana Zakon će biti vraćen na doradu u Skupštinu.
Građani i pravnici izjavljuju da je taj Zakon donijet za potrebe tvrtke Rio Tinto koja želi otvarati rudnik kemijskog spoja litija u okolini Loznice u Zapadnoj Srbiji, ali i na još nekoliko mjesta otvori rudnik litija.
Udruga Ekološki ustanak, posebno traži da javni mediji temi daju više prostora, kako bi saznali što se dešava .
“Nama će biti oduzetno naše pravo na vodu, vazduh i zemlju, ako se ne budemo borili protiv toga. A nemožemo se boriti ako neznamo što se dešava.Tražimo da se otvore javni servisi za struku koja će da nam objasni kakva nam propast sledi” rekao je Nebojša Zelenović koji je istakao da u Jadru neće biti otvoren nikakav rudnik. Na društven mrežama tenisač Đoković kao podršku građanima Srbije napisao je "Čist vazduh, voda i hrana ključevi su zdravlja"
M. Zouhar Zec
Rio Tinto Grupa je anglo-australska multinacionalna i druga najveća svjetska metalska i rudarska korporacija, iza BHP-a, koja proizvodi željeznu rudu, bakar, dijamante, zlato i uran. Tvrtka je osnovana 1873. godine, kada je multinacionalni konzorcij investitora od španjolske vlade kupio kompleks rudnika na Rio Tintu, u Huelvi u Španjolskoj. Od tada, tvrtka je rasla kroz dugi niz spajanja i akvizicija kako bi se svrstala među svjetske lidere u proizvodnji mnogih roba, uključujući aluminij, željeznu rudu, bakar, uran i dijamante. Iako je prvenstveno usmjeren na vađenje minerala, Rio Tinto također ima značajne operacije u rafiniranju, posebno za rafiniranje boksita i željezne rude.Rio Tinto ima zajednička sjedišta u Londonu i Melbourneu .
Rio Tinto je tvrtka s dvostrukom kotacijom kojom trguje i na Londonskoj burzi, gdje je sastavni dio indeksa FTSE 100, na Australskoj burzi vrijednosnih papira, gdje je sastavnica S&P/ASX 200 indeksa. Osim toga, američkim depozitarnim dionicama britanske podružnice Rio Tinta trguje se na burzi u New Yorku, što je uvrštava na ukupno tri glavne burze. Na Forbes Global 2000, Rio Tinto je rangiran kao 114. najveća javna tvrtka na svijetu.
U svibnju 2020., kako bi proširio rudnik Brockman 4, Rio Tinto je srušio svetu špilju u klancu Juukan, Zapadna Australija, koja je imala dokaze o 46.000 godina neprekidne ljudske okupacije i koja se smatrala jedinim kopnenim mjestom u Australiji koje pokazuje znakove stalne ljudske okupacije kroz posljednje ledeno doba. Rio Tinto se kasnije ispričao za prouzročenu nevolju, a izvršni direktor Jean-Sébastien Jacques je nakon toga podnio ostavku.
Rio Tinto je bio široko kritiziran od strane ekoloških skupina, kao i vlade Norveške zbog utjecaja na okoliš njegovih rudarskih aktivnosti: tvrdnje o ozbiljnoj ekološkoj šteti povezane s angažmanom Rio Tinta u rudniku Grasberg u Indoneziji navele su Norveški državni mirovinski fond da isključi Rio Tinto iz svog investicijskog portfelja.
Akademski promatrači također su izrazili zabrinutost u vezi s operacijama Rio Tinta u Papui Novoj Gvineji, za koje tvrde da su bile jedan katalizator separatističke krize u Bougainvilleu. Također je postojala zabrinutost zbog korupcije: u srpnju 2017. Ured za ozbiljne prijevare (SFO) najavio je pokretanje istrage o prijevari i korupciji u poslovnoj praksi tvrtke u Gvineji. Izvor Wikipedia
ANKETA EUROBAROMETRA U 19 ČLANICA EURO PODRUČJA
DOZA CiJEPIVA : PRVA, DRUGA ILI TREĆA?
Cijepi se protiv covida 19, prvi, drugi ili treći put! Preporuka i odluka je u redu, ali nije lako naći mjesto gdje se cijepiti. Kod liječnice opće prakse postoji neki red cijepljenja po starosnim godinama, pa je pitanje vremena kada će tko biti na redu. Cijepljenje na Velesajmu bez najave nije loš izbor, ali tamo su uvijek gužve i meni je ta lokacija jako udaljena. A onda nakon traženja po internetu odlučim po treću dozu otići u Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Rokfelerovu 4. Tamo se cijepljenje provodi srijedom od 14 do 20 sati bez prethodnog naručivanja i subotom od 10- 14 sati.
Fotografije pokazuju kako je tamo bilo 1. prosinca oko 19 sati kada sam ja stigla. Mlade sestre i medicinski brat, sa sobovim rogićima i kapicama djeda Mraza ležerno odrađuju posao cijepljenja protiv korone virusa.
U pozadini ambijenta svira disko glazba. Na crvenim stolicama moraju odsjediti svi cijepljeni petnaestak minuta, preporuka je medicinskog osoblja, kako bi svatko cijepljen bio siguran da
na cijepivo nema reakcije koja bi eventualno zahtijevala lječničku pomoć.
Cijepivo se može odabrati prema vlastitim afinitetima: proizvođača Pfizer- Biontech, AstraZenece ,Moderne ili Johnson & Johnson.
A nakon cijepljenja, udobnog sjedenja i usput dobre glazbe koja godi uhu - odlazak. A već narednog dana, preporuka je ovog medicinskog osoblja, COVID potvrda o cjepljenju može se, nakon što osoba kaže svoj OIB dobiti u ljekarnama, u Zagrebu koje su predviđene da izdaju Covid potvrde o cijepljenju.
U Zagrebu, u ovom slučaju u Rokfelerovoj 4 sve je tako jednostavno bilo i bez ikakvog čekanja u redovima.
EVO NEKOLIKO FOTOGRAFIJA S cijepljenja 1.12. 2020.
Fotke : M. Zouhar Zec
SLOBODA IZBORA ZNAČI SLUČAJNO OSTATI NEZARAŽEN
CIJEPLJENJE protiv Covida 19 jedini je alat za zaustavljanje pandemije, to je znanstvena činjenica. Zato što postoji cjepivo, koje učinkovito štiti od zaraze, zato više nema klasičnih zatvaranja tvrtki, škola, vrtića, restorana i kafića, kulturnih i sportskih i ostalih događanja itd. I dalje su na snazi mjere opreza u ponašanju, a jedna od mjera je i nošenje maske . Cijepljeni dva puta dobili su Covid putovnicu, a znanstvenici su preporučili i dodatno cjepljnje tzv. booster dozom, kojima su razlog pojave novih zaraznih sojeva , posljednji je Omikron . Pojavio se u Južnoj Africi prije nekoliko dana i munjevito se širi svijetom, jer ljudi koji migriraju novi soj prenose i donose.
No sada kada postoji cjepivo protiv korone pojavili su se brojni , doslovno propovjednici protiv cijepljenja kao na dva okupljanju 7. 11. i 14 11. na glavnom trgu u gradu Zagrebu koji se ne žele cijepiti, koji prosvjeduju, okupljaju istomišljenike i gube vrijeme. Doduše protivnici u prvo vrijeme nošenja maski šetali su gradom Zagrebom u znak prosvjeda protiv tog oblika zaštitne mjere već u mjesecu svibnju 2020. Sjećam se, zaustavljen je bio tramvajski promet Mihanovićevom ulicom i dok je promet bio zaustavljen, a protivnici maski hodali s parolama u dugačkoj i širokoj koloni, rugali su se usput putnicima u tramvaju koji su imali zaštitne maske na licu. Koliko li je tih osoba prosvjednika kasnije dobiloCcovid 19 a možda i umrlo?
SLOBODA IZBORA I SLUČAJNOST
Ponovo, godinu i pol kasnije dok epidemija još uvijek traje, tvrde da je ne cijepiti se njihov stav, i društveno pozitivno ponašanje žele podrediti svojim anakronim stavovima. Covid putovnicu proglašavaju alatom podijele u državi, na cijepljene i ne cijepljene. Banalizirano to se glatko može protumačiti da necijepljeni prigovaraju na taj način cijepljenima i žele nametnuti svoje stavove kao dominantne. Iz drugih aspekata života to nije samo verbalno nadmudrivanje to je borba dobra i zla. Dok postoje ljudi koji nisu dovoljno samostalni i dovoljno odlučni da sami odlučuju o sebi, već za mnoge svoje odluke traže potvrde ponašanja u odlukama drugih i ponašaju se i djeluju kao njihov susjed ili netko koga smatraju svojim dostojnim savjetnikom, borba dobra i zla će trajati.
Covid 19, bolest koja se pojavila u mjesecu studenom, krajem 2019. u Kini, počela je dijeliti svijet iako je prvo cjepivo registrirano već za nekoliko mjeseci, u Rusiji već u kolovozu mjesecu 2020. Neke informacije govore da je prvo cjepivo bilo u u Kini u upotrebi već u svibnju 2020.
Podjela u stavovima onih koji progresivno žele zaštiti svoje zdravlje i udaljiti zarazu iz kruga osoba u kojem se kreću dešava se u 21. stoljeću koje je stoljeće visoke tehnologije, znanosti i stoljeće u kome bi svi primitivni stavovi trebali bili anateme koje ne bi smjele dobiti ni retka informacije u javnosti. I ti koji se ne žele cijepiti vjerojatno u dubini duše, zato što su ljudi, žele ostati pošteđeni od pandemije i nadaju se da će ih bolest zaobići. To su osobe koje misle jedno, a rade nešto drugo. A društvu i zdravstvenom sustavu stvaraju bespotrebne i skupe probleme. S današnjim danom 2. prosinca 2021. od covida 19 ili s kovidom je umrlo prema službenim statistikama u Hrvatskoj 11. 043 osobe, a kroz 24 sata s 1. na 2. prosinac umrlo je 76 osoba. To je astronomski broj za malu Republiku Hrvatsku. Tristotinjak osoba je na respiratoru. U svijetu je broj umrlih od pet milijuna i četirsto tisuća osoba. Smanjenje broja stanovništva se vodi u tišini, bez krvi, streljiva i aviona, ali pune se groblja mrtvima od pandemije kovida. Prema riječima ministra financija Marića, oboljeli od kovida hrvatski zdrastveni sustav do sada su koštali 40 milijardi kuna. Cjepiti se ne žele, a kada obole zdrastveni sustav im je potreban da bi im spašavao život! Paradoks je to koji demokracija omogućava, dok su bolnice u državnom vlasništvu.
MOŽDA BALI, MOŽDA MONTE KARLO...
Kakav smisao ima život gdje se čovjek prepušta slobodi izbora i slučajnosti- hoće li dobiti Covid 19 i lako ga preboljeti ili će ga okupirati tako težak oblik covida da će umrijeti ? Ali u pozadini njihove odluke je sloboda izbora, njihvo ljudsko pravo na koje se grčevito pozivaju ističu tu slobodu i bore se za nju. Sloboda izbora u pandemiji znači slučajno ostati nezaražen. A kada se odluče prepustiti toj slobodi izbora nije im jasno da kada obole neće otići u Monte Karlo, na otok Bali ili neko drugo mondeno mjesto. Oboljeli se se prepustili, kako kažu medicinske sestre i liječnici iz intenzivne njege u bolnicama, borbi za udah zraka sa respiratora. A nakon što dođu na respirator 40 posto, onih kojima je taj stroj za zrak potreban, neće preživjeti, govore liječnici u etere medija, koji rade u bolnicama na intenzivnim njegama, iz svojih iskustava . Danas 2. prosinca u Hrvatskoj je 5 341 osoba novozaražena. U posljednjih 17 dana u Hrvatskoj je umrlo više od 850 osoba zbog zaraze Covid -19. Zdrastveni sustav je izrazito preopterećen.
Njemačka danas 2.12. ima 73 tisuće zaraženih, a 388 osoba je umrlo. Njemački kancelar Scholcz je rekao da se kao i u Austriji razmišlja o obveznom cijepljenju od 2022. godine. Ursula fon der Leyen je rekla da će se razgovarati o mogućnosti obveznog cijepljenja na razini zemalja EU. Premijer RH Plenković kaže da je za sada isključena odluka o obveznom cijepljenju u Hrvatskoj .
CIJEPLJENI VEĆ MNOGO PUTA, A PROTIVE SE COVID VAKCINACIJI
ODRASLI koji odbijaju vakcinaciju prilično su neinteligentni jer cijepiti se protiv Covida 19 ne žele, ali kao djeca u prvih nekoliko mjeseci, pa nadalje, do dobi od dvije godine, pa onda u osnovnoškolskoj dobi primili su desetak vrsta cjepiva, prema programu obveznog cijepljenja RH. A tako i još strože bilo je u doba bivšeg političkog sistema u kome su mnogi sadašnji propovjednici ne cijepljenja rođeni i tada se nije pitalo roditelje – može li ili hoće li njihovo dijete biti cijepljeno. Takve osobe pokazuju samo koliko je minimalno njihovo znanje o zaštiti zdravlja. Protivnici vakcinacije, su već cijepljeni od dječje paralize, ospica, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, zaušnjaka, hripavca, a možda i od još nekih bolesti koje su na listi progresivnog širenja, pa stoga zaustavljanja zaraze.
Margareta Zouhar Zec
Španjolska gripa, bila je pandemija gripe od koje je preminulo između 50 i 100 milijuna osoba širom svijeta. Uzročnik te gripe bio je podtip ptičje gripe H1N1. Pandemija Španjolske gripe započela je u ožujku 1918. godine i trajala je do lipnja 1920. godine. Obuhvatila je cijeli svijet
Oboljelo je oko trećine stanovnika zemlje, između 500 i 600 milijuna, a smrtno je stradalo između 10 i 20% oboljelih. Smatra se jednom od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva i može se mjeriti s epidemijom kuge u 16. stoljeću. Gdje je počela nije sigurno, no prozvana je španjolskom zbog prvih izvještavanja o njoj s tog područja. Stradale su osobe između 20-40 godina što je neobično za gripu.
Kuga ,Crna Smrt ili Crna kuga, naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u Europu kasnih 1340-ih kada je došlo do vrhunca pandemija i gdje je (mnogo kasnije, u 18. st) i dobila ime Crna smrt . Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovice tadašnjeg stanovništva Europe. Naravno, demografski gubici ove pandemije nisu bili jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i robe. Nakon 1353. zabilježeno je slabljenje i povlačenje pandemije.
Vjeruje se da se ista bolest vraćala u Europu svake generacije sa različitim stupnjevima intenziteta i smrtonosnosti sve do 1700-ih. Značajnija daljnja izbijanja uključuju Talijansku kugu (1629. – 1631.), Veliku londonsku kugu (1665. – 1666.), Veliku bečku kugu (1679.), Veliku marseillsku kugu (1720. – 1722.) i 1771. kugu u Moskvi. Porijeklo bolesti je kontroverzno, no njezin se smrtonosni oblik povukao iz Europe u 18. stoljeću.
Doba kuge imalo je drastičan utjecaj na europsku populaciju, nepovratno izmijenivši socijalnu strukturu Europe. Također je pogodilo i Katoličku Crkvu, koja je kao nadmoćna vjerska institucija bila u prevlasti u to doba, što je rezultiralo progonom manjina kao što su bili Židovi, Muslimani, stranci, prosjaci i gubavci. Stalna životna opasnost često je ljude dovodila do ludila, tjerajući ih da žive za trenutak, kao što je Giovanni Boccaccio ilustrirao u Dekameronu 1353. Izvor Wikipedia
I NAPOMENA, da u doba ovih teških boleština, nije bilo pronađeno adekvatno cjepivo
< | prosinac, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter