AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 31.12.2021.

KINA NE VOLI SLOBODU MEDIJA I ZATVARA NOVINARE



KINA DRŽI NAJMANJE 126 UHAPŠENIH NOVINARA



PRENOSIM VIJEST KOJA JE 27.12. 2021 OBJAVLJENA NA STRANICI Reporters Without Borders REPORTERI BEZ GRANICA
POD ORGINALNIM NASLOVOM:

China: RSF urges for release of ailing Covid-19 reporter Zhang Zhan on the one-year anniversary of her sentence

Reporteri bez granica (RSF) pozivaju na oslobađanje kineske novinarke Covid-19 i laureata RSF-a za slobodu medija Zhang Zhana, koja je prije godinu dana osuđena na četiri godine zatvora zbog izvještavanja o Covidu-19, a sada se suočava sa skorom smrću.
U utorak, 28. prosinca navršila se godina od kada je Zhang Zhan, kineskka novinarka koji je izvještavala o prvim tjednima izbijanja Covid-19 u Wuhanu, osuđena na četiri godine zatvora od strane suda za novo područje u Šangaju Pudong zbog navodnog "odabira svađa i izazivanja problema ". Zhang, 38, blizu je smrti nakon djelomičnog štrajka glađu koji je vodila protestirajući zbog svoje nevinosti. U studenom, posljednji put kada ju je njezina obitelj smjela posjetiti, Zhang, čija je visina 177 centimetara, imala je manje od 40 kilograma i nije mogla pravilno hodati, pa čak ni podići glavu bez pomoći.


Zhang Zhan novinarka uhapšena u Kini jer je izvještavala o Covid - 19

"Zhang Zhan je hrabro riskirala svoj život izvještavajući u Wuhanu u vrijeme kada je bilo dostupno vrlo malo informacija o načinu prijenosa i ozbiljnosti Covid-19, a trebalo ju je slaviti kao heroja umjesto da bude zatočena", kaže RSF East Asia ,Šef ureda, Cedric Alviani, koji poziva međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na kineski režim da "Zhang Zhan odobri uvjetnu liječničku slobodu i osigura da ona bude puštena prije nego što bude prekasno".
U zajedničkom pismu objavljenom 17. rujna 2021., RSF i koalicija od 44 nevladine organizacije za ljudska prava pozvali su kineskog predsjednika Xi Jinpinga da oslobodi krivice i oslobodi Zhang Zhan. Zajedno sa Zhang Zhanom, još najmanje 10 drugih branitelja slobode medija zatočenih u Kini uskoro bi moglo doživjeti smrtonosnu sudbinu. Istraživački izvjestitelj i laureat za slobodu medija RSF-a Huang Qi, švedski izdavač Gui Minhai i ujgurski novinar Ilham Tohti, dobitnik Nagrade Václav Havel i Saharov, među privedenima su i u opasnosti od smrti.
Kunchok Jinpa, vodeći izvor informacija o Tibetu za novinare, umro je u veljači 2021. od posljedica maltretiranja u pritvoru. Dobitnik Nobelove nagrade za mir i RSF-ove nagrade za slobodu medija Liu Xiaobo i disident bloger Yang Tongyan umrli su 2017. od raka koji nije liječen u pritvoru.
RSF je nedavno objavio neviđeno istraživačko izvješće pod naslovom Veliki skok unatrag novinarstva u Kini, koje otkriva dosad nečuvenu kampanju represije koju je vodio Peking protiv novinarstva i prava na informacije diljem svijeta.
Kina je rangirana na 177. mjestu od 180 u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2021. i najveći je svjetski otmičar novinara s najmanje 126 uhapšenih.
. Hrvatska je na listi indeksa slobode medija za 2021. od 180 zemalja na 56. mjestu sa ocjenom 27,95.

31.12.2021. u 02:11 • 0 KomentaraPrint#^

U 2021. GODINI 488 NOVINARA U ZATVORU DILJEM SVIJETA



NOBELOVA NAGRADA ZA MIR DODIJELJENA NOVINARIMA


„S 488 novinara u zatvoru diljem svijeta, od kojih 60 žena, naš godišnji pregled odražava tužnu stvarnost „ piše Christophe Deloire, direktor Reporters Without Borders (RSF) u kratkom izvještaju koji je ujedno i čestitka za nadolazeću 2022. godinu . „Čak i ako je broj ubijenih novinara, njih 46, najmanji u posljednjih 20 godina, to ipak znači da u prosjeku gotovo jedan novinar tjedno još uvijek strada zbog svog posla.“
No 2021. godinu obilježio je važan događaj koji „ nas potiče na nastavak borbe. Odluka da se Nobelova nagrada za mir dodijeli dvojici vodećih novinara, našoj prijateljici Mariji Ressi i Dmitriju Muratovu, čast je koja nas je sve ganula“ – navodi Christophe . „Kako bismo mogli proširiti svoj rad, nastaviti organizirati operacije evakuacije, podnositi tužbe, provoditi zagovaračke aktivnosti i provoditi naše inicijative u vezi s digitalnim izazovima, moramo djelovati na jedinstven način.“
Reporteri bez granica (RSF) oduševljeni su što je Nobelova nagrada za mir 2021. dodijeljena dvojici istaknutih i hrabrih novinara. „Ovo je priznanje svima koji neumorno rade na slobodnom i neovisnom objavljivanju vijesti i informacijama“ piše u informaciji Reportera bez granica.


Filipinska novinarka Maria Ressa i ruski novinar Dmitri Muratov

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dijele filipinska novinarka Maria Ressa, osnivačica istraživačke vijesti Rappler sa sjedištem u Manili i ruski novinar Dmitri Muratov, urednik moskovskog neovisnog lista Novaya Gazeta.
"Upućujemo naše najtoplije čestitke dvojici pobjednika, koji utjelovljuju borbu za novinarsku neovisnost", rekao je glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire. “Ova nagrada je iznimna počast novinarstvu i mobilizacijski poziv, jer će ovo desetljeće biti apsolutno odlučujuće za novinarstvo. To je snažna poruka u vrijeme kada su demokracije potkopane širenjem lažnih vijesti i govora mržnje.”
RSF i koalicija #HoldTheLine zajednički su pokrenuli neviđenu kampanju solidarnosti za Ressu u srpnju 2020., stvarajući namjensku web stranicu na kojoj će se poziv za prikupljanje sredstava i stotine videozapisa koje su snimile utjecajne osobe nastaviti prikazivati bez prestanka sve dok filipinske vlasti ne odustanu od svih optužbe koje su podigli protiv Resse i Rapplera.
Ressa je jedan od 25 članova Komisije za informiranje i demokraciju koju je RSF osnovao 2018. kako bi osmislio demokratske zaštitne mjere za domenu internetskih informacija i komunikacija. Deklaracija koju je izdala Komisija potaknula je Partnerstvo za informiranje i demokraciju kojemu su se pridružile 43 vlade.
U Forumu za informiranje i demokraciju, subjektu stvorenom za pomoć u provedbi politika Partnerstva, Ressa je supredsjedala radnom skupinom za borbu protiv „infodemija“, koja je objavila 250 preporuka u studenom 2020.
RSF je također u više navrata branio Novu Gazetu, stalno maltretirani trotjednik kojeg je uređivao Muratov, koji je svoju Nobelovu nagradu za mir posvetio šestorici novinara i suradnika Nove Gazete koji su ubijeni otkako su novine osnovane 1993. godine.
Među njima je i Anna Politkovskaya, istraživačka novinarka koja je ubijena 2006. zbog svog beskompromisnog izvještavanja o Drugom čečenskom ratu. Dan prije proglašenja Nobelove nagrade za mir bila je 15. godišnjica njezine smrti. Bio je to i rođendan ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kako bi obilježio događaj, RSF je organizirao prosvjede u Parizu, Londonu i Berlinu, stavljajući Putina na zadatak zbog ozračja nekažnjivosti za zločine nasilja nad novinarima u njegovoj zemlji.



31.12.2021. u 00:58 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 30.12.2021.

TKO JE ODGOVORAN ZA NE OBNOVU BANOVINE?



PLENKOVIĆ JE POTROŠIO SVOJ POLITIČKI RESURS !

Na godišnjicu potresa u Petrinji i Sisku, koji je jačinom od 6,2 stupnja po Rihteru 29.12. 2020. u 12 sati I 19 minuta teško oštetio sve građevinske objekte , Petrinju je posjetio premijer Andrej Plenković sa članovima Vlade. Osječali su obvezu da odu na to područje, no da li su imali svijesti o tome da su vrlo malo učinili u godinu dana za to područje, to je pitanje koje zadire u područje psihologije političara. U jednom dijelu grada Petrinje stanovnici grada su članove Vlade dočekali sa ovacijama “ Hoćemo obnovu, hoćemo obnovu”.

PETRINJA OSTAJE KONTEJNERSKI GRAD
Nime u gradu Petrinji i okolici, nije u godinu dana sagrađena ni jedna jedina kuća od čvrstog materijala. U Petrinji je sagrađeno kontejnersko naselje , gradske institucije rade u kontejnerskom naselju, neka industrijaka zona u kojoj je zaposleno 150 osoba je u kontejnerskom naselju. Popravljane su tek kuće sa zelenim naljepnicama- jer tim objektima u pravilu nije trebao veliki popravak, ali većina stanovništva je izvan svojih kuća. Oko pet I pol tisuća stanovnika Petrinje živi u kontejnerima i to onih starijih ljudi koji su imali stoku, mala poljoprivredna domaćinstva , svinje, perad, svoja imanja s kojih ne žele otići, jer je tu sva njihova imovina. Obitelji na Banovini u svakom razgovoru spominju svoju djecu. Obnova i gradnja kuća potrebna im je hitno radi djece, koja moraju ići u školu, živjeti normalno. Već godinu dana su cijele obitelji u kontejnerima, koji u pravilu ima jednu prostoriju, gdje grijanje dolazi – iz električne grijalice. Sve povlastice koje je na nekoliko mjeseci stanovnicima obećala Vlada, građanima jako malo znaće, jer njihov život nema tijek normalnosti. Kada bi hrvatski događaj obove Petrinje netko pričao stanovniku, Švedske, Irske, Nizozemske, Njemačke ili bilo koje druge zemlje, da je Hrvatska Vlada radila tako da u godini dana – dakle u 365 dana, na području pogođenu razornim potresom nije sagradila ni jednu kuću za stanovnike brojnih sela , taj bi ostao u čudu i pitao ” Nemoguće, pa kakvu vi to Vladu imate?” I sigurno bi preporučio “ Mijenjajte je što prije”.

HDZ – ovci SU STRUČNJACI ZA SVE!
U Hrvatskoj Vladi se ne komunicira sa stručjnjacima, tamo odlučuju samo članovi HDZ-a, činjenica je- bez obzira o čemu se radi, a isto je i sa obnovom na Banovini . Da se komunicira sa stručnjacima obnova Banovine bi imala potpuno drugi tijek. Na način na koji radi aktualna Vlada, Republika Hrvatska ne može napredovati. Premijer i njegov izbor ministara u Vladi pokazali su što mogu. Hrvatska je u EU a u Hrvatskoj se radi po modelima koji se nalaze u glavama ministara, a ne po modelima koje diktira vrijeme u kome teće život u Europi. Tko je odgovoran zato što na Banovini, dakle i u Petrinji i u Sisku nisu napravljene kuće porušene potresom? Zar nitko nije odgovoran? Ako nitko nije odgovoran, sve će još dugo ostati kao i do sada.Premijer ne proziva nikog! Odakle premijeru takva ravnosušnost i pasivan odnos prema potresom pogođenim građanima Hrvatske, kojima se kuće ne obnavljaju. Premijer je toliko apatičan da ne proziva ni ministra graditeljstva. Za premijera vrijeme ništa ne znaći, iako radni dan ima 8 sati, kalendarski dan 24 sata, godina 365 dana? Kako je moguća takva neodgovornost, takav gubitak osjetljivosti za ljudde koji žive u kontejnerima od tankog materijala. Građani Petrinje izjavljuju za političare koji sui h došli posjetiti“ samo obečavaju i sjede u foteljama” Premijer je rekao da što nisu napravili do sada da će napraviti iduće godine! Ta izjava premijera je bez imalo osjećaja za ljude na području Banovine.
Kad bi meneđer trgovačkog lanca Špara za Hrvatsku rekao svom šefu u Njemačkoj, da mu hrvatski poduzetnici koji stalno žele suradnju sa Šparom idu na živce i da želi odgoditi tu suradnju na godinu dana, odletio bi sa svog mjesta meneđera istog trenutka . Jer ne suradnja bi utjecala na ukupni rejting tog trgovačkog lanca u Hrvatskoj, koji ionako nije prestižan, a čiji rejting njemački menađment u Hrvatskoj želi znatno podići.
Premijer je na neobnavljanje Banovine indiferentan, mogu ga smjeniti građani tek na izborima, ponavljam on kaže " što nismo napravili do sada, napraviti ćemo iduće godine." Na pitanje – u kom vremenu namjeravaju napraviti kuće na Banovini – premijer nema jasnog odgovora. On priča o auto cesti A11, o BDP-u o zdravstvu, o cjelovitoj obnovi i mnogo čemu drugom. Zanemaruje ljudske živote, činjenica je, na taj svoj sveobuhvatan način tumačenja obnove. A kako premijer razmišlja, tako i radi. On nezna da za obnovu kuća onima koji ih toliko željno čekaju treba više od četiri godine. Možda i zna ali ne želi reći, ali je to teška spoznaja koju znaju građevinari.
Što ljudima na Banovini znači 15 milijardi za sisačko –moslavačku županiju kroz osam godina o kojima je premijer Plenković počeo govoriti, kada mnogi od onih koji sada čekaju svoju kuću čvrstih zidova, više neće biti živi? Premijeru Plenkoviću nedostaju osjećaji empatije za druge ljude, koji bi ga pokretali u političkom radu. Plenković je čini se potrošio svoj politički resurs.

ZAR ISKUSTVO IZ OBOVE GUNJE NIJE MOGLO POMOĆI?

I još jedna važna činjenica: Hrvatska ima iskustvo velike elementarne nepogode- poplave prilikom puknuća nasipa na rijeci Savi u svibnju 2014. godine, i obnove nakon te poplave. Jer voda je ušla u kuće, a iznad vode ostali su samo krovovi – kao u selu Gunja. Poplavljeno je oko sedam tisuća objekasta. Iste godine potkraj kolovoza mjeseca počela je obnova poplavljenih i uništenih kuća i objekata. Zar iskustvo iz te elementarne nepogode ni u jednom segmentu nije moglo koristiti hrvatskoj Vladi? U to vrijeme ministrica graditeljstva bila je Anka Mrak Taritaš, koja je i danas živa i politički aktivna. Činjenica je da je njeno iskustvo brzog postupka građenja itekako moglo koristiti u obnovi Banovine, ali Mrak Taritaš nije članica HDZ-a. Ona je u oporbi HDZ-u!
Margareta Zouhar Zec

30.12.2021. u 12:02 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 28.12.2021.

EUROPSKA KOMISIJA POKREĆE POSTUPAK PROTIV POLJSKE

USTAVNI SUD POVRIJEDIO OPĆA NAČELA PRAVA UNIJE




Europska komisija je 22. prosinca odlučila pokrenuti postupak za kršenje prava protiv Poljske zbog ozbiljne zabrinutosti u pogledu poljskog ustavnog suda i njegove nedavne sudske prakse. Komisija smatra da su presude Ustavnog suda od 14. srpnja 2021. i 7. listopada 2021. povrijedile opća načela autonomije, prvenstva, učinkovitosti i jedinstvene primjene prava Unije te obvezujući učinak presuda Suda pravde. Komisija smatra da je ova sudska praksa u suprotnosti s člankom 19. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji koji jamči pravo na učinkovitu sudsku zaštitu. Kao posljedica toga, lišava pojedince pred poljskim sudovima potpunih jamstava navedenih u toj odredbi. Komisija također smatra da Ustavni sud više ne ispunjava zahtjeve neovisnog i nepristranog suda uspostavljenog zakonom, kako to zahtijeva Ugovor. Europska unija je zajednica vrijednosti i prava, a prava Europljana prema Ugovorima moraju biti zaštićena, bez obzira gdje žive u Uniji. Nakon pokretanja ovog postupka za kršenje, Poljska će imati dva mjeseca da odgovori na službenu obavijest.

Komisija razmatra napredak prema viznom reciprocitetu sa Sjedinjenim Državama

Komisija je 22. prosinca izvjestila o napretku od prosinca 2020. prema postizanju potpunog reciprociteta ukidanja viza sa Sjedinjenim Državama. Osigurati da zemlje na popisu EU-a bez viza ukinu vize za građane svih država članica EU temeljno je načelo vizne politike EU-a. Sastanci ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i SAD-a u lipnju i prosincu 2021., kao i određivanje Hrvatske i ulazak u američki program ukidanja viza u rujnu, pokazuju da je kontinuiran diplomatski angažman i podrška državama članicama u ispunjavanju uvjeta pridruživanja SAD-u Program bezviznog režima nastavlja davati rezultate. Poljska je također pristupila Američkom programu za ukidanje viza u studenom 2019. Komisija ostaje predana postizanju punog viznog reciprociteta za sve države članice i radila je sa Sjedinjenim Državama, kao i s Bugarskom, Ciprom i Rumunjskom kako bi im pomogla da ispune zahtjeve Sjedinjenih Država Državni program ukidanja viza. Današnje priopćenje naglašava stalne napore i angažman Komisije u rješavanju trenutačne situacije nereciprociteta, unatoč pandemiji COVID-19. Priopćenje prati političku obvezu izraženu u posljednjoj Komunikaciji iz prosinca 2020. da se do prosinca 2021. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u ovom području.


EUROPSKA KOMISIJA usvaja model sporazuma za suradnju između Frontexa i zemalja koje nisu članice EU-a

Komisija je 21. prosinca usvojila dva modela sporazuma i radnih aranžmana za suradnju na upravljanju granicama između Frontexa i partnera izvan Europske unije. Model za sporazume o statusu omogućuje raspoređivanje Frontexovih timova za upravljanje granicom na partnere izvan EU-a, posebice u susjedne zemlje, kao i u druge zemlje podrijetla ili tranzita. Model radnih aranžmana postavlja okvir za operativnu suradnju između Frontexa i tijela za upravljanje granicama u partnerskim zemljama. Komisija je pregovarala o statusnim sporazumima s 5 susjednih zemalja (od kojih su 3 na snazi), a Frontex trenutno ima radne aranžmane s 18 partnera. Trenutna Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži zahtijeva da se budući sporazumi o statusu i radni aranžmani temelje na tim modelima. U skladu s pristupom utvrđenim u Novom paktu o migracijama i azilu i u Schengenskoj strategiji, sveobuhvatn,ai obostrano korisna i prilagođena partnerstva doprinose jačanju suradnje u upravljanju granicama, sastavnoj komponenti europskog integriranog upravljanja granicom.


TRANŠA NextGenerationEU, REACT-EU ŠPANJOLSKOJ

EUROPSKA KOMISIJA je odobrila 354,8 milijuna eura u okviru tranše REACT-EU za 2022. kako bi podržala oporavak i utrla put digitalnoj i zelenoj tranziciji Španjolske za odgovor na krizu i popravak
Ova potpora bit će kanalizirana kroz pet operativnih programa (OP) Europskog fonda za regionalni razvoj. Ovi resursi se zbrajaju s potporom koja je već pružena s dodjelom REACT-EU za 2021. u španjolskim programima.
U Andaluziji će se s dodatnih 191,4 milijuna eura financirati izgradnja i obnova bolnica i škola. Štoviše, regija će sredstva koristiti za digitalizaciju javnih zdravstvenih usluga, pomoć malim i srednjim poduzećima u ublažavanju utjecaja krize, te za poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljive energije, potporu održivoj mobilnosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova.



Balearski otoci

Na Balearskim otocima dodatni iznos od 28,2 milijuna eura dodijeljen je za jačanje potpore borbi protiv koronavirusa kroz nabavu medicinskog, farmaceutskog i istraživačkog materijala. Također će podržati obrtni kapital najugroženijih malih i srednjih poduzeća, održivu mobilnost i poboljšanje instalacija i opreme u školama, domovima zdravlja i bolnicama.

U Galiciji autonomnoj zajednici Španjolske smještenoj na na krajnjem sjeverozapadu Pirenejskog poluotoka, na obali Atlantskog oceana 44,4 milijuna eura upotrijebiti će se za jačanje financiranja istraživanja i razvoja u zdravstvu, tretmanu zdravstvenog otpada i e-zdravstvu. Sredstva će se koristiti za digitalizaciju javnog sektora i malih i srednjih poduzeća, kao i za osiguravanje obrtnih sredstava za mala i srednja poduzeća u sektorima s velikim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta, te za inovacije u šumarstvu, održivoj gradnji i prevenciji požara, među ostalim sektorima.


Španjolska je suverena država, službeno Kraljevina Španjolska, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Članica je EU od 1986. godine. Zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Ima 47 milijuna stanovnika.

U La Rioji, španjolskoj autonomnoj zajednici na sjeveru Španjolske, dodatnih 5,8 milijuna eura nastavit će se podržavati nabava proizvoda i usluga za zdravstvene usluge, kao što su medicinski, farmaceutski i istraživački materijali. Osim toga, sredstva će se koristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim zgradama, kao i za digitalizaciju i obnovu bolnica i škola.

U Madridu će dodatna izdvajanja od 85 milijuna eura ojačati kupnju zaštitne opreme u zdravstvenom sektoru, povećati kapacitete za testiranje i financirati osoblje potrebno za odgovor na krizu. Nadalje, Španjolska će sredstva koristiti za povećanje proizvodnje obnovljive energije u regiji i poboljšanje javne infrastrukture, kao što je zgrada bolnice 12 de Octubre.

Kao dio NextGenerationEU, REACT-EU osigurava dodatak od 50,6 milijardi eura (u tekućim cijenama) za programe kohezijske politike tijekom 2021. i 2022. Ta bi se dodatna sredstva trebala koristiti za projekte koji potiču kapacitete za sanaciju kriza u kontekstu pandemije koronavirusa, kao i ulaganja u operacije koje pridonose pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva.

28.12.2021. u 10:52 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 27.12.2021.

PORUKA - URBI ET ORBI - PAPE FRANJE



„Kralju naroda, budi na pomoć političkim vlastima da donesu mir društvima koja potresaju napetosti i sukobi“


Grb Pape

Papa Franjo, isusovac i prvi papa iz Južne hemisfere iz Argentine koji je nakon 738 godina, prvi papa koji je prije izbora za Papu živio i radio izvan teritorija Europe, kao 266. poglavar Katoličke crkve uoči svetkovine rođenja Isusova, Božića, poslao je svoju poruku svijetu i gradu Urbi et orbi.
Duhovni autoritet svijeta u kome živimo, kog posjećuju državnici, ako ne iz duhovne potrebe i savjeta iz dubine svoga srca, onda radi svog autoriteta u zajednicama koje vode i u kojima žive, Papa, u ovogodišnjoj je poruci Urbi et orbi naglasak je stavio na dijalog, na one koji žive u teškoćama svake vrste, koje su svakodnevnica ovoga svijeta. Dijalog se, primjećuje on, na međunarodnoj razini, obavlja kratko i prečacima, umjesto dužih dijaloga koji mogu dovesti do rješenja . mzz


Evo što Papa Franjo kaže u ključnom dijelu svoje poslanice uoči Božića 2021. godine

Sestre i braćo, “kakav bi bio naš svijet bez strpljivog dijaloga mnogih velikodušnih osoba koje drže obitelji i zajednice na okupu?” (enc. Fratelli tutti, 198). U ovom vremenu pandemije to još više shvaćamo. Naša sposobnost za društvene odnose stavljena je na tešku kušnju; jača sklonost povlačenja u sebe same, da sve činimo sami, da prestanemo izlaziti i susretati druge i činiti stvari zajedno. I na međunarodnoj je razini prisutan rizik izbjegavanja dijaloga, prisutan je rizik da će ova složena kriza dovesti do toga da se bira prečace umjesto dužih staza dijaloga. Ali, zapravo, samo ovi potonji mogu dovesti do rješavanja sukobâ i do zajedničkih i trajnih dobrobiti za sve.
I doista, dok u našim srcima i u čitavom svijetu odzvanja navještaj o rođenju Spasitelja, izvora istinskog mira, nastavljamo svjedočiti velikom broju sukoba, kriza i sporova. Kao da im se jednostavno ne vidi kraja i gotovo ih više i ne primjećujemo. Toliko smo se navikli na njih da se goleme tragedije prešućuje; u opasnosti smo da ne čujemo krik boli i očaja mnoge naše braće i sestara.

Sjetimo se sirijskog naroda, koji više od jednog desetljeća proživljava rat koji je prouzročio mnoge žrtve i nebrojene izbjeglice. Pogledajmo Irak, koji se još uvijek teško muči oko oporavka od dugotrajnog sukoba. Poslušajmo vapaj djece iz Jemena, gdje golema i od svih zaboravljena tragedija traje već godinama, obavijena velom šutnje, odnoseći svakodnevno ljudske živote.
Sjetimo se i stalnih napetosti između Izraelaca i Palestinaca koje se otežu unedogled, sa sve ozbiljnijim društvenim i političkim posljedicama. Ne smijemo zaboraviti ni Betlehem, mjesto u kojem je Isus došao u svijet, a koje prolazi kroz teško razdoblje, među ostalim, i zbog ekonomskih posljedica pandemije, koja onemogućuje dolazak hodočasnika u Svetu zemlju što negativno utječe na život ljudi. Sjetimo se Libanona, koji prolazi kroz nezapamćenu krizu, popraćenu vrlo zabrinjavajućim gospodarskim i društvenim uvjetima.
Ali eto u mrkloj noći znaka nade! Danas je “ljubav koja pokreće sunce i ostale zvijezde” (Raj, XXXIII, 145), kako kaže Dante, tijelom postala. On je došao u ljudskom obličju, dijelio je naše jade i nevolje i srušio je zid naše ravnodušnosti. U hladnoći noći pruža svoje malene ručice prema nama: sve treba, ali nam dolazi sve dati. Molimo ga za snagu da se otvorimo dijalogu. Na ovaj ga blagdan zamolimo da u srcima sviju pobudi čežnje za pomirenjem i bratstvom. Njemu upravimo svoju prošnju.
Djetešce Isuse, daj mir i slogu Bliskom istoku i čitavome svijetu. Podupiri sve one koji pružaju humanitarnu pomoć onima koji su prisiljeni bježati iz svojih domovina; tješi afganistanski narod, koji je više od četrdeset godina na teškoj kušnji sukobâ koji su mnoge natjerali da napuste zemlju.
Kralju narodâ, budi na pomoć političkim vlastima da donesu mir društvima koja potresaju napetosti i sukobi. Podrži narod Mjanmara, gdje su netrpeljivost i nasilje nerijetko usmjereni i protiv kršćanske zajednice i bogomoljâ, zamagljujući miroljubivo lice tog naroda.
Budi svjetlo i potpora za sve one koji vjeruju i rade – plivajući ako treba i protiv struje – u korist susreta i dijaloga i ne dopusti da se Ukrajinom proširi pogibao rata.
Kneže mira, pomozi Etiopiji da ponovno pronađe put pomirenja i mira kroz iskreni susret i dijalog u kojem će se potrebe ljudi naći na prvome mjestu. Prigni svoje uho vapaju stanovnikâ regije Sahel, koji doživljavaju nasilje međunarodnog terorizma. Svrni svoj pogled na narode koji žive u zemljama Sjeverne Afrike, izmučene podjelama, nezaposlenošću i ekonomskom nejednakošću. Ublaži bol naše brojne braće i sestara koji pate zbog unutarnjih sukoba u Sudanu i Južnome Sudanu.
Daj da kroz dijalog, međusobno poštivanje i priznavanje pravâ i kulturnih vrijednosti svih ljudi, u srcima naroda američkog kontinenta prevladaju vrijednosti solidarnosti, pomirenja i mirnog suživota.
Sine Božji, utješi žrtve nasilja nad ženama koje je uzelo maha u ovom vremenu pandemije. Pruži nadu djeci i mladima koji su žrtve bullyinga i zlostavljanja. Daj utjehu i ljubav starijim osobama, posebno najusamljenijima među njima. Podaj mir i jedinstvo obiteljima, primarnome mjestu odgoja djece i temelju društva.

Bože-s-nama, daj zdravlje bolesnima i nadahni sve ljude dobre volje da pronađu najprikladnija rješenja za prevladavanje trenutne zdravstvene krize i njezinih posljedica. Učini srca velikodušnima da se potrebna medicinska skrb, a posebno cjepiva, osigura onima kojima je najpotrebnija. Nagradi sve one koji se s pažnjom i predanošću posvećuju brizi za članove obitelji, bolesne i najranjivije.
Betlehemsko Djetešce, daj da se mnogi vojni i civilni ratni zarobljenici iz nedavnih sukoba, kao i oni koji su završili u zatvoru iz političkih razloga, uskoro vrate kući. Ne daj da budemo ravnodušni prema tragediji migranata, raseljenih osoba i izbjeglica. Njihove oči nas mole da ne okrećemo glavu na drugu stranu, da ne zatomljujemo ljudskost koja nas spaja, nego da njihovu povijest doživljavamo kao vlastitu i da ne zaboravimo drame kroz koje prolaze.
Vječna Riječi koja si tijelom postala, daj da budemo brižni i pažljivi prema našem zajedničkom domu, koji također pati zbog nebrige kojom se tako često prema njemu odnosimo i potakni predstavnike političkih vlasti da postignu plodonosne dogovore, kako bi budući naraštaji mogli živjeti u okruženju koje poštuje život.
Draga braćo i sestre,
mnogo se nevolja sručilo na nas u ovom vremenu,
ali nada je jača, jer “dijete nam se rodilo” (Iz 9, 5). Ono je Riječ Božja, koja je postala djetešce, koje zna tek plakati i koje za sebe treba pomoć. Htio je učiti govoriti, kao i svako drugo dijete, kako bismo mi naučili slušati Boga, našeg Oca, slušati jedni druge i razgovarati kao braća i sestre. O Kriste, rođeni za nas, nauči nas kročiti s tobom putovima mira! „



Predsjednik RH Zoran Milanović u audcijenciji kod Pape Franje 15.studenog 2021.



27.12.2021. u 12:03 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 26.12.2021.

DRUŠTVO ZA ZAŠTITU NOVINARSKIH AUTORSKIH PRAVA TRAŽI PROVJERU USKLAĐENOSTI ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU S EU LEGISLATIVOM


HRVATSKI ZAKON OŠTEĆUJE AUTORE




Prema priopćenju od 24. prosinca, Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) kome je predsjednica Valentina Wiesner,
poslalo je pismo odjelu za autorska prava u Glavnoj upravi za Komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije Europske komisije, te zatražilo provjeru usklađenosti Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s legislativom Europske unije.

Hrvatski Zakon je usvojen sa svim nedostacima koji oštećuju autore: materijalna i moralna prava za autorska djela nastala u radnom odnosu prenose se na izdavače bez vremenskog i teritorijalnog ograničenja, čak i kada prestane radni odnos, a izdavači imaju slobodu da interveniraju u autorski rad bez pristanka autora. Smatramo da treba razmotriti jesu li te izmjene, koje su napravljene mimo sadržaja vezanog uz implementaciju Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, u skladu s europskim zakonodavnim okvirom – ističe predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

Podsjećamo da je u listopadu 2021. stupio na snagu novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (ZASP) na koji je DZNAP imao brojne primjedbe pa i u dijelovima koji se odnose na implementaciju Direktive o autorskom pravu.

Nema pojašnjenja što znači “pravična naknada”, problematično je i potpisivanje autora, krši se osnovno pravo autora da bude poznat i potpisan konstrukcijom da je naručitelj dužan u svojoj objavi jasno i vidljivo naznačiti naziv izdavača i ime i prezime potpisanog novinara „ako je to u skladu s uobičajenom praksom u medijskom izvještavanju“. S obzirom da je naplata naknada na internetu posredna, kao udio u naknadi nakladnika, ako iz bilo kojeg razloga izdavači ne bi osnovali vlastitu organizaciju za zaštitu kolektivnih prava, autori ne bi mogli monetizirati svoja prava – ukazuje predsjednica DZNAP-a na kritične točke ZAPSP-a.

No, s obzirom da je ZAPSP stupio na snagu, DZNAP je od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) zatražio proširenje licence za novo pravo čija je zaštita predviđena kroz kolektivne organizacije. Odnosi se to na pravo autora na udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija kad njihove informativne publikacije na internetu koriste pružatelji usluga informacijskog društva. " Konkretno, znači da će autori, novinari i fotoreporteri, dobivanjem licence ostvarivati udio u naknadi koju nakladnici naplate od internetskih agregatora – Googlea, Facebooka, YouTubea… Raspodjelu naknada ugovorno ćemo regulirati s nakladnicima, s kojima ćemo zajednički nastupiti i prema trećoj strani" – poručuju iz DZNAP-a.



Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano je u studenom 2007. radi kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava. Ciljevi društva su okupljanje novinara - autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara. Predsjednica DZNAP-a je Valentina Wiesner, a glavni tajnik Gordan Knezović.

26.12.2021. u 00:47 • 1 KomentaraPrint#^

petak, 24.12.2021.

MOST ZA REFERENDUM U 14 DANA PRIKUPIO 400 000 POTPISA



GRAĐANI POTVRDILI DA ŽELE DA IH SE PITA!

Most je 4. 12. započeo diljem Hrvatske prikupljati potpise za referendum, s dva pitanja koja su se odnosila prvo na oduzimanje ovlasti Stožeru za koronavirus, te da se ovlasti Stožera prebace na Sabor RH, te da se time vrati demokracija građanima, za te ukidanje, njihovo je mišljenje protuzakonitih COVID potvrda, koje su sada potrebne za ulazak u državne i javne institucije. Prikupljanje potpisa je trajalo 15 dana, do 18.prosinca i u tom je vremenu bilo potrebno prikupiti rečeno je iz Ministarstva uprave, 368.867 važećih potpisa.
I nakon što je vrijeme prikupljanja potpisa završeno politička stranka Most održala je konferenciju za novinare 23. prosinca na kojoj je obavijestila javnost da su prikupili 400 000 potpisa građana, te da će potpise u Sabor donijeti 24. siječnja. Sabor nakon pauze koja je započela 15. prosinca, počinje s radom 15. siječnja 2022. Građani su potpisima potvrdili da žele da ih se pita za mišljenje, da žele sudjelovati u odlukama Vlasti, posebno u onima koje se odnose na njih. Ovo nije socijalizam i autoritarnost, Hrvatska živi demokraciju već 30 godina I vrijeme je za promjene u svim političkim smjerovima.Budući da su u fokusu pitanja o manifestiranju pandemije koronavirusa , odaziv građana se u 14 dana, pokazao veoma velik.



Fotka snimljena ispred TV -a.mzz

Marin Miletić se zahvalio svim građanima RH koji su u mjesecu prosincu po metrološki nepovoljnim vremenskim uvjetima, kiši, snjegu, zimi i vjetru, došli do njihovih štandova i potpisom posvjedočili da misle kao i stranka Most i podržali inicijativu stranke. Zahvalio se i predsjedniku Milanoviću što je prepoznao što treba stati, kako se izrazio Miletić – na branik građanskih prava. Zahvalio se Suverenistima, Domovinskom pokretu, Hrvatskoj stranci prava, mnogim zastupnicim nabrojio je poimenično Zurovca, KarolinuV. Krišto, Hasanbegovića, Kolakušića i svakome koji je na bilo koji način doprinio, rekao je Miletić, ovoj velikoj pobjedi građana Reublike Hrvatske. Istako je i dvije žene bez kojih referendum, rekao je on ne bi uspio, a to su Kristina Tapak I Iva Ren na svemu što su učinile u organizaciji. “ Skupili smo četristo tisuća potpisa. Tresem se od radosti, tresem se od uzbuđenja, da u prosincu u zimskim uvjetima, skoro bih rekao sami protiv svih- da smo skupili 400 000 potpisa.”

Do 5.1.2022. će se svi dobro odmoriti a onda će nastaviti s obradom svih podataka, kako bi predali provjerene i autentične potpise.
Marija Selak Raspudić je rekla da je ova inicijativa, prikupljanja potpisa već polučila konkretan učinak . “ Vidimo da se nakon što smo prikupili dovoljan broj potpisa odustalo od tzv. dva G modela koji se najavljivao za četvrti siječnja. Vidimo da ministar zdravstva Beroš, suprotno europskim zdrastvenim preporukama najavljuje ublažavanje mjera za blagdane. A ono što je najzanimljivije, premijer Plenković je nenadano odriješio kesu da bi pozvao naše iseljenike natrag u Hrvatsku. Sve su to posredni rezultati prikupljenih potpisa, gdje vidimo jedan očaj i pogubljenost . Zbog čega? Zbog toga što su građani Republike Hrvatske pokazali nedvosmisleno da žele da ih se pita o načinu upravljanja i o ograničavanjanju ljudskih prava i sloboda unutar ove pandemije. U tom smislu mi smo izrazito zadovoljni što je ova inicijativa več polučila konkretan uspjeh, a i što se djelovanje ministra Beroša pokazalo da oni nikada nisu donosili epidemiološke mjere. Jer suprotno pokušajima difamacije koje smo doživjeli u javnom prostoru, mi smo oduvijek nastupali kao izrazito ozbiljna i konstruktivna oporba koja je predlagala konkretnija riješenja jasnijeg upravljanja ovom zdrastvenom krizom. Kada vidimo što sada najavljeje ministar Beroš jasno je da su sve njihove odluke bile isključivo političke, a ne zdrastvene prirode.Zato je nužan ovaj referendum, da bi se građani RH imali prilike izboriti za kvalitetnije upravljanjeovom krizom, za više slobode, ali i više odgovornosti. To je ono što im u ovom trenutku nedostaje. Očekujemo konkretne posljedice ove referendumske inicijative” , rekla je saborska zastupnica dr. Selak Raspudić Marija, žena koja se tijekom posljednjeg jesenskog zasijedanja Sabora najviše puta javila za riječ u Saboru RH. Rekla da” od predsjednika Vlade i Hrvatskog Sabora očekuju raspisivanje referenduma i priliku da građani Hrvatske daju svoje mišljenje o upravljanju ovom pandemijom i o COVID potvrdama koje su donesene nelogično, nestručno, neepidemiloški i diskriminirajuće, što je razlog zbog kojeg ih treba ukinuti.”
Nino Rspudić je zahvalio stotinama volontera koji su se povezalii usprkos hladnoći i uspjeli skupiti ovaj broj potpisa. Rekao je da je inicijativa bila munjevita reakcija nakon uvođenja Covid potvrda za koje je ministar Božinović još 25.10 . rekao da ne razmišlja o tome. Sve ovo što se događalo u posljednjih par tjedana dovesti će do dubinskih promjena u Hrvatskoj, kako na političkoj, a rekao bih i na medijskoj i na političkoj sceni jer je” mnoga zvjer ostavila trag na ovom snjegu referendumske inicijative” . “Nastala je snažna mreža ljudi koja nije nužno vezana samo uz nas.Puno ljudi koji nisu ni u politici, ni u kakvim građanskim inicijativama, ali su osjetili da je kap prolila čašu, pa su se organizirali u svojim gradovima, mjestimka selima i postigli su pobjedu. Ta meža koja je stvorena je zalog bolje Hrvatske, je da tako kažem kvasac koji će mijenjati naše društvo.I želim im čestitati. I danas se radujem”, rekao je Nino Rspudić.

PLENKOVIĆ NE BRILJIRA U VOĐENJU POLITIKE!
Preijer Plenković koji je svoju premijersku karijeru Republike Hrvatske 2016. započeo s političkom skupinom Most, a onda njihove ministre vlastitom političkom odlukom na jednoj sjednici Vlade razriješio svih dužnosti i tako ih se oslobodio, u proteklom je razdoblju na račun Mosta izrekao više ružnih rečenica. No oni nisu pravili problem oko toga i tako pokazuju svoju veličinu, već su ojačani intelektualcima koji žele promjene i napredak Hrvatdskoj , ušli u prikupljanje potpisa za referendum sa dva pitanja.
Činjenica je samo da premijer Plenković ne briljira u vođenju hrvatske politike u činjenici da reforme ne provodi, korupcija raste do tih granica da se formiraju i kriminalne skupine u Hrvatskoj, droga i dalje stiže u osnovne škole, ukida se novac invalidima, a mjera sa Zavoda za samo zapošljavanje se pretvorila u demografsku mjeru od 200 tisuća kuna kojom se iseljeni građani Hrvatske pozivaju da se vrate u Hrvatsku !
Premijer Plenković je već inicijativu Mosta prikupljanja potpisa za referendum nazvao besmislenom, inicijativom koja neće promijeniti način kako se upravlja pandemijom. Političkom odlukom Plenković ukida i Institut brodarstva, po istom modelu baš kao što je 2015. pokojni Milan Bandić počeo s ukidanjem Imunološkog zavoda, ustanove koja umjesto da proizvodi cjepiva I lijekove, danas vegetira i čeka milost političkih odluka aktualne vlasti. Sposobni političari – u slučajevima kada treba tradiciju i brend hrvatske stručnosti uništitiiI poslati u zaborav!
No dugoročno gledano, nezadovoljstvo građana promijeniti će premijera na izborima. Jer u ovom prikupljanju potpisa sudjelovali su nezadovoljni bez obzira na političko opredjeljenje. Građane Hrvatske treba ohrabrivati da počnu odlučivati kroz svoje sudjelovanje . Pa Hrvatska je u Europskoj uniji, a ne pod čizmom socijalizma i autoritarnosti, gdje jedan političar misli za ukupnu naciju.
Demokracija ima široke mogučnosti legitimnog djelovanja, samo ih je potrebno primijeniti. Premijer Plenković je već inicijativu Mosta prikupljanja potpisa za referendum nazvao besmislenom, inicijativom koja neće promijeniti način kako se upravlja pandemijom. Ali građani još pamte prikupljanje potpisa za referendum u vrijeme ministra Uprave Kuščevića koji je podcijenio građene , kazavši bez argumenata, da je četrdesetak tisuća potpisa nevažečih. Građani su tada progutali udicu zajedno s pokretačima inicijative , ali je za vjerovati da su pokretači svih budućih refefrendumskih inicijativa mnogo naučili na tom bivšem primjeru.
Margareta Zouhar Zec

24.12.2021. u 10:59 • 1 KomentaraPrint#^

srijeda, 22.12.2021.

VRAĆANJE PRIRODE U NAŠE ŽIVOTE



PLAN EUROPSKE UNIJE ZA OBNOVU PRIRODE DO 2030. GODINE






EUROPSKA UNIJA

U materijalu imena KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA,
Bruxelles, 20.5.2020.

S podnaslovom Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote, objavljen je Plan Europske unije za obnovu prirode - ključne obveze do 2030. godine koji ima 14 točaka. s obzirom na ono što u njemu piše, svi, počevši od djece u osnovnoj školi trebali bi ga znati napamet i sudjelovati u njegovu ostvarivanju.


Plan EU-a za obnovu prirode: ključne obveze do 2030.

1.Nakon procjene učinka, 2021. treba iznijeti prijedlog zakonski obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu prirode. Do 2030. velika područja narušenih ekosustava i ekosustava bogatih ugljikom trebaju biti obnovljena, trendovi i stanje očuvanosti staništa i vrsta biti bez pogoršanja, a najmanje 30 % njih biti u povoljnom stanju očuvanosti ili barem pokazivati pozitivan trend.

2.Umjesto da se smanjuje, broj oprašivača treba rasti.

3.Upotreba i rizik od kemijskih pesticida trebaju se smanjiti za 50 %, kao i upotreba opasnijih pesticida.

4.Barem 10 % poljoprivrednog zemljišta treba imati obilježja krajobraza velike raznolikosti.

5.Na najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta treba se prakticirati ekološka poljoprivreda, a primjena agroekoloških praksi znatno povećati.

6.U EU-u treba posaditi tri milijarde novih stabala uz poštovanje svih ekoloških načela.

7.Treba postići znatan napredak u sanaciji zagađenih tala.

8.Najmanje 25 000 km rijeka ponovno treba biti slobodnog toka.

9.Broj vrsta na crvenom popisu koje ugrožavaju invazivne strane vrste treba smanjiti za 50 %.

10.Gubitak hranjiva iz gnojiva treba smanjiti za 50 %, što će dovesti do smanjenja upotrebe gnojiva za barem 20 %.

11.Gradovi s najmanje 20 000 stanovnika trebaju imati ambiciozne planove za ekologizaciju gradova.

12.Na osjetljivim površinama kao što su zelene gradske površine EU-a neće se koristiti kemijski pesticidi.

13.Negativan utjecaj ribolovnih i rudarskih aktivnosti na osjetljive vrste i staništa, uključujući morsko dno, treba znatno smanjiti da bi se postiglo dobro stanje okoliša.

14.Usputni ulov treba izbjeći ili smanjiti na razinu koja omogućuje oporavak i očuvanje vrsta.

22.12.2021. u 10:57 • 0 KomentaraPrint#^

ZELENA AKCIJA POKRENULA NOVI PORTAL



ZELENA AKCIJA POKRENULA NOVI PORTAL

Zelena akcija, nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana osnovana 20. siječnja 1990. pokrenula je portal Aktivizam.hr! https://aktivizam.hr/
Portal je volonterski osmislila i realizirala Aktivistička grupa Zelene akcije, uz pomoć sredstava fonda Europskih snaga solidarnosti pri Agenciji za mobilnost i programe EU, te će se konstantno usavršavati.

"Ovaj je portal zamišljen kao mjesto za informiranje, inspiraciju i povezivanje udruga, kolektiva i pojedinaca koji su željni promjena, a spremni na društveni doprinos i solidarnost" kaže Antonio Dominik iz Zelene akcije, jedan od osnivača portala.
Portal je prilagođen korisniku te će na jednom mjestu pružati informacije o velikom broju organizacija, neformalnih inicijativa ili kolektiva iz čitave Hrvatske te aktivnostima koje provode. Na portalu se na jednostavan način mogu pronaći aktivnosti u kojima šira javnost može sudjelovati, poput radionica, tečajeva, radnih akcija, tribina, prosvjeda, volontiranja itd. Osim navedenog, na portalu su objavljeni kratki informativni profili i kontakti raznih organizacija kako bi zainteresirani saznali koje su mogućnosti uključenja u njihov rad. Portal pruža prostor i promovira grupe u čijoj su srži djelovanja ekološka, društvena, rodna ili ekonomska pravda, nenasilje, inkluzivnost i antidiskriminacija, kao i solidarnost, dobrovoljno sudjelovanje i zajednička akcija te participativna demokracija.
“Iako u Hrvatskoj djeluje velik broj neformalnih i formalnih kolektiva koji nude različite aktivnosti, dosad nije postojalo jedinstveno mjesto na kojem se za njih može saznati, a da pritom ne morate proći kroz puno vijesti ili priopćenja. Zato vjerujemo da je ovaj projekt vrlo koristan te se nadamo da će doprinijeti širenju aktivizma u Hrvatskoj”, kaže je Dominik.


22.12.2021. u 10:08 • 1 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 20.12.2021.

EKOLOŠKI KRIMINAL JE GLOBALNI FENOMEN


KOMISIJA PREDLAŽE KAZNENO PRAVNE MJERE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA




Utjecaj ekološkog kriminala na prirodni okoliš u Europi i svijetu očituje se povećanjem razine onečišćenja, degradacijom divljih životinja, smanjenjem biološke raznolikosti i narušavanjem ekološke ravnoteže.
Ekološki kriminal je vrlo unosan – može biti profitabilan kao i ilegalna trgovina drogom – ali sankcije su puno niže i rjeđe se procesuira. Ovi čimbenici ga čine vrlo privlačnim za organizirane kriminalne skupine.

Prijedlog pridonosi Akcijskom planu za nulto onečišćenje, Akcijskom planu kružnog gospodarstva i Strategiji biološke raznolikosti za 2030. te promiče vladavinu prava u okolišu.

Prema priopćenju za javnost iz Bruxellesa od 15. prosinca, prijedlog Europske komisije je nova direktiva EU-a za suzbijanje kriminala protiv okoliša, ispunjavajući ključnu obvezu Europskog zelenog dogovora. Prijedlogom se želi učiniti učinkovitijom zaštitu okoliša obvezujući države članice da poduzmu kaznenopravne mjere. Definira nova kaznena djela protiv okoliša, postavlja minimalnu razinu sankcija i jača učinkovitost suradnje u provedbi zakona. Također obvezuje države članice da podupiru i pomažu osobe koje prijavljuju prekršaje u vezi s okolišem i surađuju s provedbom. Ovaj prijedlog pomoći će zaštiti prirode i prirodnih resursa, kao i javnog zdravlja i dobrobiti.

Glavni ciljevi prijedloga

Prijedlog postavlja nova kaznena djela EU-a u vezi s okolišem, uključujući ilegalnu trgovinu drvetom, ilegalno recikliranje brodova ili nezakonito zahvaćanje vode. Osim toga, prijedlog pojašnjava postojeće definicije kaznenih djela vezanih uz okoliš, čime se osigurava veća pravna sigurnost.

Komisija predlaže utvrđivanje zajedničkog minimalnog nazivnika za sankcije za kaznena djela protiv okoliša. Ako kazneno djelo uzrokuje ili bi moglo uzrokovati smrt ili ozbiljnu ozljedu bilo kojoj osobi, države članice moraju predvidjeti kaznu zatvora od najmanje deset godina. Nacrt direktive također predlaže dodatne sankcije, uključujući obnovu prirode, isključenje iz pristupa javnom financiranju i postupcima nabave ili povlačenje administrativnih dozvola.

Prijedlog također ima za cilj učiniti relevantne istrage i kaznene postupke učinkovitijima. Osigurava potporu inspektorima, policiji, tužiteljima i sucima kroz obuku, istražne alate, koordinaciju i suradnju, kao i bolje prikupljanje podataka i statistike. Komisija predlaže da svaka država članica razvije nacionalne strategije koje osiguravaju koherentan pristup na svim razinama provedbe i dostupnost potrebnih resursa.

Prijedlog će pomoći u prekograničnoj istrazi i kaznenom progonu. Ekološki zločini često utječu na nekoliko zemalja (primjerice nezakonita trgovina divljim životinjama) ili imaju prekogranične učinke (na primjer u slučaju prekograničnog onečišćenja zraka, vode i tla). Organi za provedbu zakona i pravosudna tijela mogu se uhvatiti u koštac s ovim zločinima samo kada rade zajedno preko granica.

Komisija će nastaviti podržavati države članice nudeći praktičarima za provedbu zakona i njihovim profesionalnim mrežama platformu za strateške rasprave i pružajući im financijsku pomoć. Konačno, budući da je ekološki kriminal globalni fenomen, Komisija će nastaviti promicati međunarodnu suradnju u ovom području.


Evo izjava rukovodećih ljudi Europske komisije za područje zaštite okoliša

Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni dogovor, Frans Timmermans, rekao je: “Namjerno uništavanje našeg prirodnog okoliša prijeti našem opstanku čovječanstva. Dopuštanje prekršiteljima zakona, nekažnjeno djelovati potkopava naše zajedničke napore u zaštiti prirode i bioraznolikosti, borbi protiv klimatske krize, smanjenju onečišćenja i uklanjanju otpada. Ozbiljne zlouporabe moraju naići na ozbiljan odgovor, a današnji prijedlog postavlja temelje za to.”

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourova kaže : „Okoliš ne poznaje granice i zločini protiv njega pokazuju svoje negativne učinke u državama članicama. Moramo upotrijebiti sva moguća sredstva za zaštitu okoliša na razini Unije. Kazneno pravo je jedno od njih, a ovaj prijedlog će tijelima za provođenje zakona i pravosuđu dati alate za učinkovitije djelovanje protiv ekoloških zločina diljem Unije.”

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius rekao je slijedeće: „Zločini u vezi s okolišem uzrokuju nepovratnu i dugoročnu štetu zdravlju ljudi i okolišu. Ipak, teško ih je istražiti i izvesti pred Sud, dok su sankcije obično slabe. Zato moramo ojačati naše kazneno pravo zaštite okoliša. U vrijeme kada međunarodna zajednica raspravlja o zločinu ekocida, visoka razina zaštite okoliša nije važna samo za sadašnje nego i buduće generacije jer udvostručujemo naše napore u borbi protiv degradacije okoliša.”

Povjerenik za pravosuđe, Didier Reynders, kaže “Nema vremena za gubljenje. Moramo se pobrinuti da pravila u borbi protiv ekološkog kriminala budu ciljana, a ambicije dovoljne za stvaranje stvarne promjene. S ovom novom direktivom imamo još jedan snažan alat za zaštitu okoliša i konačno našeg planeta. Današnji prijedlog se temelji na naučenim lekcijama i iskustvu stečenim tijekom proteklih godina i izravno će se pozabaviti temeljnim uzrocima koji su spriječili da zaštita okoliša bude učinkovita koliko bi trebala biti.”
Zakonski prijedlog će biti dostavljen Europskom parlamentu i Vijeću.



20.12.2021. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 19.12.2021.

ZAKLJUČCI EUROPSKOG VIJEĆA







Europsko vijeće usvojilo je 16. prosinca 2021. zaključke ovim redom

I. COVID-19 ,
II. UPRAVLJANJE KRIZAMA I OTPORNOST,
III. SIGURNOST I OBRANA,
IV. VANJSKI ASPEKTI MIGRACIJA ,
V. VANJSKI ODNOSI

Dokumenat je na hrvatskom jeziku

https://www.consilium.europa.eu/media/53602/20211216-euco-conclusions-hr.pdf



19.12.2021. u 03:25 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 18.12.2021.

COVIOD 19 TURIZAM


RUSI SU SVAKODNEVNI GOSTI !


Hrvatsku je tijekom 2021. posjetilo 140 000 tueista iz Rusije koji su ostvarili gotovo milijun nićenja. To iznosi oko 400 posto dolazaka i noćenja više nego 2020. godine. Mnogo je stranaca koji u Hrvatsku dolaze cijepit se protiv Covida 19, a to su državljan Ukrajine, Moldavije, Rusije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Brazila, Slovenije i Srbije .Cijepljenje je za sve strance besplatno.
Svakodnevno na zagrebački vdelesajam po cijepnu dozu, na cijepno mjesto br. 12 dolazi nekoliko stotina Rusa. Cijepljenje stranaca je administrativno zahtijevnije, pa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo otvorio poseban punkt za njih. Čak su i upitnici o zdrastvenom stanju prevedeni na ruski je jezik. U Rusiji prema njihovim riječima nema cijepiva koje je priznato i prihvaćeno u Europi, te je to raazlog onima koji namjeravaju putovati da dolaze na cijepljenje u Hrvatsku. Cijepe se uglavnom cijepivom Jonnson, jer se to cijepivo prima u jednoj dozi. Ruski držaavljani koji dolaze u grupama angažiraju prevoditelje.I turističke egencije prepoznale su trend turističkog cjepljenja protiv Covida u Hrvatskoj . Cijena turističkog aranžmana je oko 1 200 eura Dolazak u vlastitom aranžmanu je upola financijski jeftiniji . Na relaciji Moskva –Zagreb je šest letova tjedno.

18.12.2021. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 17.12.2021.

PRIJEDLOZI EK ZA PRELAZAK S FOSILNIOG PLINA NA OBNOVLJIVE NISKOUGLJIČNE PLINOVE






NACIONALNI PLANOVI - TEMELJ NA ELEKTRIČNOJ ENERGIJI PLINU I VODIKU

Europska komisija Komisija predlaže novi okvir EU-a za dekarbonizaciju tržišta plina, promicanje vodika i smanjenje emisija metana je u priopćenju za medije predstavljeno 15. prosinca 2021.

https://ec.europa.eu/energy/sites/default/files/proposal-revised-gas-markets-and-hydrogen-regulation.pdf

Proposal for a REGULATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on the internal markets for renewable and natural gases and for hydrogen (recast)

Prijedlog, UREDBA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA na unutarnjim tržištima za obnovljive i prirodne plinove te za vodik

https://ec.europa.eu/energy/sites/default/files/proposal-revised-gas-markets-and-hydrogen-directive.pdf

DIRECTIVE OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL
on common rules for the internal markets in renewable and natural gases and in hydrogen

Prijedlog DIREKTIVE EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o zajedničkim pravilima za unutarnja tržišta obnovljivih i prirodnih plinova i vodika


Prijedlozi Komisije (uredba i direktiva) stvaraju uvjete za prelazak s fosilnog prirodnog plina na obnovljive i niskougljične plinove, posebno biometan i vodik, te jačaju otpornost plinskog sustava. Jedan od glavnih ciljeva je uspostaviti tržište za vodik, stvoriti pravo okruženje za ulaganja i omogućiti razvoj namjenske infrastrukture, uključujući trgovinu s trećim zemljama. Tržišna pravila primjenjivat će se u dvije faze, prije i nakon 2030., a posebno će pokrivati pristup infrastrukturi vodika, odvajanje aktivnosti proizvodnje i transporta vodika te određivanje tarifa. Nova upravljačka struktura u obliku Europske mreže mrežnih operatera za vodik (ENNOH) bit će stvorena za promicanje namjenske infrastrukture vodika, prekogranične koordinacije i izgradnje mreže interkonektora, te razrade posebnih tehničkih pravila.
Prijedlog predviđa da se nacionalni planovi razvoja mreže trebaju temeljiti na zajedničkom scenariju za električnu energiju, plin i vodik. Trebao bi se uskladiti s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, kao i desetogodišnjim planom razvoja mreže za cijelu EU. Operateri plinske mreže moraju uključiti informacije o infrastrukturi koja se može staviti u pogon ili prenamijeniti, a postojat će i zasebno izvješćivanje o razvoju mreže vodika kako bi se osiguralo da se izgradnja sustava vodika temelji na realnoj projekciji potražnje.
Nova pravila zahtijevala bi od tvrtki mjerenje i kvantificiranje emisija metana na razini njihove imovine na izvoru i provedbu sveobuhvatnih istraživanja kako bi otkrili i popravili curenje metana u svojim operacijama. Osim toga, prijedlogom se zabranjuju postupci odzračivanja i spaljivanja, koji ispuštaju metan u atmosferu, osim u usko definiranim okolnostima. Države članice bi također trebale uspostaviti planove ublažavanja, uzimajući u obzir smanjenje metana i mjerenje metana iz napuštenih rudnika i neaktivnih bušotina.

NOVA PRAVILA ZA BOLJI PRISTUP POSTOJEĆOJ PLINSKOJ MREŽI

Nova pravila olakšat će obnovljivim i niskougljičnim plinovima pristup postojećoj plinskoj mreži, uklanjanjem tarifa za prekogranične interkonekcije i snižavanjem tarifa na točkama ubrizgavanja. Također stvaraju sustav certificiranja za plinove s niskim udjelom ugljika, kako bi dovršili posao započet u Direktivi o obnovljivoj energiji s certifikacijom obnovljivih plinova. To će osigurati jednake uvjete u procjeni cjelokupnog otiska emisija stakleničkih plinova različitih plinova i omogućiti državama članicama da ih učinkovito uspoređuju i uzmu u obzir u svom energetskom miksu. Kako bi se izbjeglo zatvaranje Europe s fosilnim prirodnim plinom i kako bi se napravio više prostora za čiste plinove na europskom tržištu plina, Komisija predlaže da se dugoročni ugovori za nesmanjeni fosilni prirodni plin ne produžuju nakon 2049. godine.
Drugi prioritet paketa je osnaživanje i zaštita potrošača. Preslikavajući odredbe koje se već primjenjuju na tržištu električne energije, potrošači mogu lakše promijeniti dobavljača, koristiti učinkovite alate za usporedbu cijena, dobiti točne, poštene i transparentne informacije o naplati te imati bolji pristup podacima i novoj pametnoj tehnologiji. Potrošači bi trebali moći birati obnovljive i niskougljične plinove u odnosu na fosilna goriva.
Konačno, s obzirom na emisije metana iz uvoza energije iz EU-a, Komisija predlaže pristup u dva koraka. Prvo, uvoznici fosilnih goriva morat će dostaviti informacije o tome kako njihovi dobavljači provode mjerenje, izvješćivanje i provjeru svojih emisija te kako ublažavaju te emisije. Komisija će uspostaviti dva alata za transparentnost koji će pokazati učinak i napore zemalja i energetskih tvrtki diljem svijeta u smanjenju emisija metana: bazu podataka o transparentnosti, u kojoj će podaci koje su prijavili uvoznici i operateri iz EU-a biti dostupni javnosti; i globalni alat za praćenje koji pokazuje žarišta koja emitiraju metan unutar i izvan EU, koristeći naše svjetsko vodstvo u praćenju okoliša putem satelita.
Kao drugi korak, kako bi se učinkovito uhvatila u koštac s emisijama uvezenih fosilnih goriva duž lanca opskrbe u Europu, Komisija će se upustiti u diplomatski dijalog s našim međunarodnim partnerima i preispitati regulativu o metanu do 2025. s ciljem uvođenja strožih mjera za fosilna goriva uvozi nakon što svi podaci budu dostupni.
Visoke cijene energije posljednjih mjeseci skrenule su pozornost na važnost energetske sigurnosti, osobito u vremenima kada su globalna tržišta nestabilna.

Ovi prijedlozi predstavljeni 15. prosinca , zajedno sa zakonodavnim paketom predstavljenim 14. srpnja 2021. i danas predstavljenom revizijom Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada, predstavljaju važan korak na putu dekarbonizacije u Europi i pomoći će u postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine i postati klimatski neutralan do 2050. godine.
Prijedlozi koji su sada usvojeni proizlaze iz strateške vizije postavljene u strategiji integracije energetskog sustava EU-a, Strategiji EU-a za vodik i Strategiji EU-a za metan do 2020. godine. EU predvodi međunarodnu akciju za suzbijanje emisija metana. Na COP26 UN-ovoj klimatskoj konferenciji pokrenuli su Global Methane Pledge u partnerstvu sa Sjedinjenim Državama, čime se više od 100 zemalja obvezalo smanjiti svoje emisije metana za 30% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2020. godine.

17.12.2021. u 11:29 • 1 KomentaraPrint#^

četvrtak, 16.12.2021.

NEFUNKCIONIRANJE VLASTI U BIH


ZDRASTVENI RADNICI U BOLNICI I DOMU ZDRAVLJA
U KONJICU SU OBUSTAVILI RAD

Što znaći ne funkcioniranje političkih institucija u Bosni i Hercegovini postaje sve očitije na primjerima koje manifestiraju građani iz svojih zanimanja – koji ne mogu živjeti bez prihoda i sredstava za život. Potkraj studenog nekoliko dana su u štrajku bili rudari iz sedam rudnika rudnika Kreka Banovići , koncerna Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, koji su osim isplate zaostalih plaća tražili i izradu plan uplate doprinosa za radnike koji su ostvarili pravo na umirovljenje. Elektroprivreda se obavezala da će do 3.12. od Vlade zatraži suglasnost o povećanju cijene ugljena za 20%. Radnici su tražili i smjenu direktora rudnika Kreka Banovići, što im je udovoljeno, ali im nije udovoljena smjena direktora Elektroprivrede BiH.

LIJEČNICI TRAŽE PLAĆU I DEBLOKADU RAČUNA

Međutim 15. prosinca liječnici zaposleni u Općoj bolnici u Konjicu i Domu zdravlja ponovo su obustavili su rad , jer žele isplatu svoje dvije plaće i treće plaće koja kasni, te deblokadu računa Opće bolnice i Doma zdravlja, čiji su računi blokirani zbog duga od 11 miliona eura, uglavnom za doprinose, informacije su koje emitira Al Jazera televizija.
“Ovo je posljednji vapaj za spas Opće bolnice i Doma zdravlja Konjic. Apelujemo na menadžmente, upravna vijeća i Poreznu upravu da se odblokiraju računi i radnici dobiju plate. Zdravstveni sistem mora profunkcionisati. Ovo je jedna od najtežih situacija u zdravstvu u Evropi. Ljudi nemaju ni za benzin. Ne mogu kupiti doručak. Mi ćemo zbog toga podnijeti krivične prijave i od tužilaštava tražiti da uđu u ove ustanove. Selektivno se radi i blokirana je ova bolnica, dok su neke druge privilegovane”, izjavio je predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković.

Liječnik Osman Tica rekao je da je pošao rat, ali geleri i granate nisu s njega skinuli bijelu liječničku odjeću, koju je skinuo prilikom prosvjeda i objesio na uže kao i mnogi drugi kolege, ispred kojeg su liječnici i zdravstveno osoblje na prosvjedu stajali .

DUG BOLNICI VEĆ 13 GODINA

Prema informacijama s Al Jazere problem duga bolničkih ustanova u Konjicu traje 13 godina. Računi su zbog neplaćanja doprinosa za zaposlenike bili blokirani i 2011. godine, ali su kasnije uz uplitanje vlasti ipak deblokirani. „ Ovoga puta se vladajući drže po strani, dok iz Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalni ured u Mostaru poručuju, da su na vrijeme obavijestili ustanove o dugu, nudeći i mogućnost plaćanja u ratama, međutim novca do danas nije bilo.
U molbama za odgodu plaćanja duga porezni obveznici su decidirano naveli da im Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a svakog mjeseca uplaćuje manje sredstava u odnosu na potrebna sredstva za isplatu bruto plaća te da nemaju dovoljno sredstava ni za tekuće poslovanje. Mogućnosti da se deblokira račun, kako su naveli, nema dok se ne zaključi sporazum o odgođenom plaćanju ili sporazum o plaćanju duga u ratama ili dok se ne plati porezni dug.
Zdrastveni radnici iz bolnice i doma zdravlja u Konjicu su u štrajku i već dva puta su blokirali magistralnu cestu M-17 u namjeri da skrenu pažnju vlasti u BiH na svoje probleme. Radi se o 320 djelatnika zdravstvene struke. Situacijom su pogođeni i pacijenti za koje u bolnici ima sve manje lijekova. Neki od liječnika sumnjaju da je namjera političkih institucija da ukinu bolnicu, dok drugi traže izlaz u zapošljavanju izvan Konjica . Očekuju reakciju vlasti u BiH.




Na karti je crvenom bojom označen Konjic.
Konjic je općina na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice. Nalazi se u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije.Konjic ima oko 10 000 stanovnika, a pćinu Konjic čini stotinjak naseljenih mjesta sa još oko 10 000 stanovnika, prema popisu iz 2013. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Konjic ušao je u sastav Federacije BiH.

16.12.2021. u 09:45 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 15.12.2021.

REVIZIJA ZAKONA O INFORMACIJAMA O HRANI POTROŠAČA


STRATEGIJA OD FARME DO VILICE ZA BORBU PROTIV RAKA




U okviru Europskog zelenog plana, koji je vezan za klimatske promjene i teži zelenoj preobrazbi u kojoj se trebaju smanjiti emisije štetnih plinova do 2030. za barem 55 posto u odnosu na razinu od 1990. Europska komisija ponudila je Strategiju od Farme do vilice kojom se velika pažnja posvećuje hrani kojom se ulazi u Europsku strategiju za borbu protiv bolesti raka.
U dnevnim novostima 14. prosinca Komisija je objavila priopćenje u kojem se kaže da Komisija pokreće javne konzultacije za reviziju informacija o hrani za potrošače.
Strategija od farme do vilice, Farm to Fork Strategy ,u središtu je europskog zelenog dogovora s ciljem da prehrambeni sustavi budu pravedni, zdravi i ekološki prihvatljivi. Strategija od farme do vilice ima za cilj ubrzati prijelaz na održivi prehrambeni sustav koji bi trebao, kaže Komisija ,imati 1.neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš, 2. pomoći u ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju njihovim utjecajima, 3.preokrenuti gubitak biološke raznolikosti, 4. osigurati sigurnost hrane, prehranu i javno zdravlje, osiguravajući da svi imaju pristup dovoljnoj, sigurnoj, hranjivoj, održivoj hrani 5.očuvati pristupačnost hrane uz generiranje pravednijeg gospodarskog povrata, poticanje konkurentnosti sektora opskrbe EU-a i promicanje pravedne trgovine.

OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE EUROPSKE KOMISIJE:

Kao dio svoje strategije od farme do vilice i europskog plana za borbu protiv raka, Komisija pokreće javno savjetovanje o reviziji zakona o informacijama o hrani potrošača (FIC). Cilj je revidirati zakonodavstvo EU-a i do kraja 2022. godine podnijeti zakonski prijedlog Europskom parlamentu i državama članicama. Četiri područja na koja se revizija odnosi su označavanje ishrane na prednjoj strani pakiranja odnosno profiliranje hranjivih tvari, označavanje porijekla, označavanje datuma i označavanje alkoholnih pića.

Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, rekla je: “Uloga potrošača i izbori koje oni donose ključni su u katalizaciji prijelaza na zdravije i održivije prehrambene proizvode. Što je jasnije označavanje, lakše je osnažiti potrošače da donose informirane, zdrave i održive izbore hrane, što je cilj u srži naše strategije od farme do vilice i europskog plana za borbu protiv raka. Jasnije označavanje je također ono što će nam pomoći da smanjimo bacanje hrane i ojačamo održivost prehrambenog lanca. Potrošači već dugi niz godina traže jasne i potpune informacije o hrani koju kupuju, uključujući i kada je u pitanju njezino podrijetlo. Pozivam na široko sudjelovanje u ovom savjetovanju kako bi nas podržali da predstavimo što ambiciozniji prijedlog i oblikujemo održivi prehrambeni sustav koji radi za proizvođače i potrošače. Naš cilj je osigurati da građani uvijek budu na prvom mjestu.” Očekuje se da će javno savjetovanje koje će trajati 12 tjedana, do 7. ožujka 2022., prikupiti mišljenja kako šire javnosti, tako i stručnih i neprofesionalnih dionika. To će pridonijeti dokazima koji će podržati procjenu učinka za reviziju Uredbe FIC-a. Već su predviđene dodatne aktivnosti savjetovanja, uključujući ciljane ankete i intervjue s organizacijama dionika i tijelima država članica, kako bi se prikupile detaljnije i tehničke informacije

Za sudjelovanje u reviziji link:

https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12749-Food-labelling-revision-of-rules-on-information-provided-to-consumers/public-consultation_en

Označavanje hrane – revizija pravila o informacijama koje se pružaju potrošačima


15.12.2021. u 11:00 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 14.12.2021.

Christian Schmidt OSUĐUJE KRŠENJE OKVIRNOG SPORAZUMA ZA MIR U Bosni i Hercegovini



DIJALOG IMA PREDNOST NAD SVAKIM DRUGIM OBLIKOM DJELOVANJA

Snažno osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak, 10.12.2021. Usvojeni zaključci obvezuju vlasti RS na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i građane iz Republike Srpske. Čelništvo zahtijeva racionalnost i spremnost na konstruktivan dijalog. To je bit demokracije i to je ono što je potrebno kako bi dejtonske institucije funkcionirale u interesu svih građana. Pozivam na puno poštovanje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Sve strane moraju djelovati unutar ovoga okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke.Građani Bosne i Hercegovine žele mirnu i prosperitetnu budućnost. Spreman sam dati svoj doprinos tom cilju na odlučan i odgovoran način. Dijalog ima prednost nad bilo kojim drugim oblikom djelovanja„izjava je visokoga predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini koju je u obliku priopćenja objavio njegov ured 13. prosinca 2021.





Christian Schmidt

RADI NADILAŽENJA POLITIČKE I EKONOMSKE KRIZE SCHMIDT U LONDONU
Kako je u svom inauguracijskom govoru pri preuzimanju dužnost najavio Cristian Schmid, on će putovati i razgovarati sa svima koji su po političkim pozicijama u mogućnosti pružiti svaku vrstu pomoći Bosni i Hercegovini koja bi postala politički stabilna a ekonomski jača i njeni građani materijalno neovisniji. Tako je visoki predstavnik Europske unije za BiH 3. prosinca boravio u Londonu. Tijekom posjeta Londonu, visoki predstavnik je razgovarao s ministricom za Europu i Ameriku Wendy Morton, savjetnikom britanskoga premijera za međunarodne poslove i zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Davidom Quarreyem, te s ministrom za oružane snage Jamesom Heappeyjem. Sastao se sa članovima višestranačke parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu, čiji je cilj jačanje odnosa i suradnje između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Nadilaženje političke krize u Bosni i Hercegovini prijeko je potrebno kako bi ova zemlja preusmjerila svoj fokus na ozbiljne socioekonomske izazove s kojima se njeni građani suočavaju, a ti izazovi predstavljaju teškoće za sve i potiču odlazak talentiranih mladih ljudi“ rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt tijekom razgovora u Londonu s britanskom državnom tajnicom za vanjske poslove, poslove Commonwealtha i razvoj, Elizabeth Truss.
Visoki predstavnik Schmidt je tijekom razgovora s državnom tajnicom Truss rekao da je dugogodišnja potpora Velike Britanije Bosni i Hercegovini i Daytonskom mirovnom sporazumu nezamjenjiv element u očuvanju mira i da angažman Velike Britanije i dalje ima značajnu ulogu u pogledu ekonomskog oporavka zemlje. Visoki predstavnik za BiH je predložio je da se napori fokusiraju na ekonomsku suradnju s Bosnom i Hercegovinom i potrebu da se pomogne snažnijem angažmanu, posebno mlađim generacijama, kako bi se nadišli stari segregacijski narativi.
Visoki predstavnik izrazio je uvjerenje da će revitaliziran i fokusiran pristup međunarodne zajednice rezultirati time da Bosna i Hercegovina brzo postane „mirna, stabilna država koja je nepovratno na putu europske integracije.“ MZZ


PLENKOVIĆ U BOSNI I HERCEGOVINI
Premijer RH Andrej Plenković boravio je 13. prosinca u Sarajevu te izrazio spremnost Hrvatske na povećanje gospodarske suradnje i trgovinske razmjene, rješavanje svih infrastrukturnih pitanja, kvalitetniju prometnu povezanosti i jačanje suradnje u području energetike. Rekao je da Hrvatska želi da institucije u BiH budu funkcionalne te da su svi u njima zastupljeni na kvalitetan način jer samo tako donose i prijedloge zakona, proračun i ostale programe važne za građane BiH.mzz



14.12.2021. u 12:36 • 0 KomentaraPrint#^

Christian Schmidt OSUĐUJE KRŠENJE OKVIRNOG SPORAZUMA ZA MIR U BOSNI I HERCEGOVINI



DIJALOG IMA PREDNOST NAD SVAKIM DRUGIM OBLIKOM DJELOVANJA

Snažno osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak, 10.12.2021. Usvojeni zaključci obvezuju vlasti RS na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i građane iz Republike Srpske. Čelništvo zahtijeva racionalnost i spremnost na konstruktivan dijalog. To je bit demokracije i to je ono što je potrebno kako bi dejtonske institucije funkcionirale u interesu svih građana. Pozivam na puno poštovanje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Sve strane moraju djelovati unutar ovoga okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke.Građani Bosne i Hercegovine žele mirnu i prosperitetnu budućnost. Spreman sam dati svoj doprinos tom cilju na odlučan i odgovoran način. Dijalog ima prednost nad bilo kojim drugim oblikom djelovanja„izjava je visokoga predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini koju je u obliku priopćenja objavio njegov ured 13. prosinca 2021.




Christian Schmidt

RADI NADILAŽENJA POLITIČKE I EKONOMSKE KRIZE SCHMIDT U LONDONU
Kako je u svom inauguracijskom govoru pri preuzimanju dužnost najavio Cristian Schmid, on će putovati i razgovarati sa svima koji su po političkim pozicijama u mogućnosti pružiti svaku vrstu pomoći Bosni i Hercegovini koja bi postala politički stabilna a ekonomski jača i njeni građani materijalno neovisniji. Tako je visoki predstavnik Europske unije za BiH 3. prosinca boravio u Londonu. Tijekom posjeta Londonu, visoki predstavnik je razgovarao s ministricom za Europu i Ameriku Wendy Morton, savjetnikom britanskoga premijera za međunarodne poslove i zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Davidom Quarreyem, te s ministrom za oružane snage Jamesom Heappeyjem. Sastao se sa članovima višestranačke parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu, čiji je cilj jačanje odnosa i suradnje između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Nadilaženje političke krize u Bosni i Hercegovini prijeko je potrebno kako bi ova zemlja preusmjerila svoj fokus na ozbiljne socioekonomske izazove s kojima se njeni građani suočavaju, a ti izazovi predstavljaju teškoće za sve i potiču odlazak talentiranih mladih ljudi“ rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt tijekom razgovora u Londonu s britanskom državnom tajnicom za vanjske poslove, poslove Commonwealtha i razvoj, Elizabeth Truss.
Visoki predstavnik Schmidt je tijekom razgovora s državnom tajnicom Truss rekao da je dugogodišnja potpora Velike Britanije Bosni i Hercegovini i Daytonskom mirovnom sporazumu nezamjenjiv element u očuvanju mira i da angažman Velike Britanije i dalje ima značajnu ulogu u pogledu ekonomskog oporavka zemlje. Visoki predstavnik za BiH je predložio je da se napori fokusiraju na ekonomsku suradnju s Bosnom i Hercegovinom i potrebu da se pomogne snažnijem angažmanu, posebno mlađim generacijama, kako bi se nadišli stari segregacijski narativi.
Visoki predstavnik izrazio je uvjerenje da će revitaliziran i fokusiran pristup međunarodne zajednice rezultirati time da Bosna i Hercegovina brzo postane „mirna, stabilna država koja je nepovratno na putu europske integracije.“ MZZ



PLENKOVIĆ U BOSNI I HERCEGOVINI
Premijer RH Andrej Plenković boravio je 13. prosinca u Sarajevu te izrazio spremnost Hrvatske na povećanje gospodarske suradnje i trgovinske razmjene, rješavanje svih infrastrukturnih pitanja, kvalitetniju prometnu povezanosti i jačanje suradnje u području energetike. Rekao je da Hrvatska želi da institucije u BiH budu funkcionalne te da su svi u njima zastupljeni na kvalitetan način jer samo tako donose i prijedloge zakona, proračun i ostale programe važne za građane BiH.mzz



14.12.2021. u 12:08 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 13.12.2021.

HRVATSKA ISPUNILA NUŽNE UVJETE SCHENGENSKE PRAVNE STEČEVINE

PUTOVANJE BEZ KONTROLE
ELITNO POSTIGNUĆE EUROPSKIH INTEGRACIJA



Vijeće ministara EU 9. prosinca je zaključilo da je Hrvatska ispunila nužne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine. Ova provjera ispunjavanja nužnih uvjeta za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj preduvjet je da bi Vijeće moglo donijeti kasniju odluku kojom se omogućuje ukidanje nadzora na unutarnjim granicama. O toj temi i Parlament EU mora dati svoje mišljenje, a Hrvatska bi bila zadovoljna kada bi to bilo još za vrijeme predsjeda Francuske Vijeća EU, dakle u prvoj polovici 2022. godine.
Hrvatska od svojeg pristupanja EU-u primjenjuje odredbe schengenske pravne stečevine, uz iznimku odredaba o ukidanju nadzora na unutarnjim granicama. U skladu s aktom EU-a o pristupanju Hrvatske ukidanje tog nadzora može uslijediti tek nakon odgovarajuće odluke Vijeća, nakon što u skladu s postupcima schengenske evaluacije provjeri ispunjava li Hrvatska uvjete.
Schengenska evaluacija Hrvatske provođena je od 2016. do 2020. godine. U listopadu 2019. Komisija je smatrala da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala nužne uvjete za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine. Posljednji akcijski plan za ocijenjena područja zaključila je u veljači 2021.
Takozvano “područje Schengena”područje je na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, a to se u politici smatra vrlo opipljivim postignućaem europske integracije. Slobodnim kretanje, koje građanima omogućuje život, studiranje, rad i odlazak u mirovinu bilo gdje u EU-u, ukinute su provjere na unutarnjim granicama EU-a od 1995. godine.




Bugarska i Rumunjska koje su u EU ušle 2007. Cipar koji je EU pristupio 2004. i Hrvatska koja je primljena 2013. zemlje su koje su se obvezale na ulazak u Schengenski prostor slobodnog kretanja. Unatoč tome što su već Bugarska i Rumunjska ispunile uvjete za ulazak u to područje i unatoč zalaganju Europskog parlamenta, schengenski prostor još nije proširen na te dvije članice EU, jer one nisu dobile jednoglasni pristanak nacionalnih vlada EU. Pristupanje Cipra u schengenski prostor je odgođeno, a izuzetak je i Irska koja je u EU od 1973. godine. Schengenu su se priključile i četiri države izvan Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba, a sloboda kretanja u praksi može značiti različita prava za različite kategorije ljudi.Građani Europske unije mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države. Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici. Procjenjuje se da bi zatvaranje unutarnjih granica Europske unije kroz 10 godina dovelo do troška od 100 do 203 milijardi eura i otežalo prekogranično putovanje za 1,7 milijuna ljudi.


BEZ KONTROLE NA UNUTARNJIM GRANICAMA EU

Schengenom se ukida kontrola unutarnjih i osnažuje zaštita vanjskih granica. Iako kada jednom uđu u područje Schengena ljudi mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola, postoje izuzeci od ovog pravila. Ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor nadležna tijela mogu provjeravati pojedince.
Schengen podrazumijeva zajedničku politiku EUROPSKE UNIJE za vize za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje, te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju.

Pojačana migracija u Europsku uniju zabilježena 2015. godine i pojačana zabrinutost oko sigurnosti, uključujući terorističke i ozbiljne prekogranične kriminalne aktivnosti, utjecali su na Schengen i rezultirali ponovnim uvođenjem graničnih kontrola u nekih državama članicama. Također i izbijanje pandemije koronavirusa 2019.. godine potaknulo je neke države na povratak kontrole unutarnjih granica, u cilju kontrole širenja virusa.

Parlament EU je učestalo kritizirao nastavak kontrola unutarnjih granica u području Schengena i smatra da ga treba dopustiti samo u slučaju krajnje nužde. U rezoluciji iz travnja 2020. o koordiniranom djelovanju EU-a u borbi protiv pandemije corona virusa. Parlament je pozvao države članice na usvajanje samo nužnih i razmjernih mjera prilikom uvođenja i produljenja nadzora na unutarnjim granicama, naglašavajući potrebu za povratkom potpuno funkcionalnog schengenskog područja.

SIGURNOST GRANICA EU

Upravljanje migracijama i sigurnost vanjskih granica izazov je za Europsku uniju. Na vanjskim granicama Europske unije 2015. godine zabilježeno je do 1,83 milijuna nezakonitih prelazaka. Iako je brojka u 2020. godini pala Europska unija želi osnažiti kontrole na vanjskim granicama i efikasnije rješavati zahtjeve za azilom.
Postignut je napredak u upravljanju granicama, kao što je Schengenski informacijski sustav, Visa informacijski sustav, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) ili novi sustav bilježenja ulazaka i izlazaka na vanjskim granicama područja Schengena.
U rezoluciji usvojenoj u srpnju 2021. zastupnici su podržavali stvaranje novog Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF) i dodjelu 6,24 milijarde eura. IBMF treba pomoći u poboljšanju kapaciteta država članica u upravljanju granicama, uz istovremeno osiguravanje poštivanja temeljnih prava. Doprinijet će viznoj politic,i uvesti zaštitne mjere za ranjive osobe koje dolaze u Europu, osobito djecu bez pratnje.
Fond će usko surađivati s novim Fondom za unutarnju sigurnost (ISF), a biti će usredotočen na riješavanje prijetnji, poput terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminala. ISF je odobren od EK u srpnju 2021. s proračunom od 1,9 milijardi eura.
Europski sustav za putovanja (ETIAS) omogućit će pregled putnika koji ne trebaju vize prije ulaska u Europsku uniju. Cilj je prepoznati kriminalce, teroriste ili bilo koju drugu rizičnu skupinu. Kontrole mogu početi već od 2022. godine.
Kako bi se pojačala sigurnost u europarlamentarni zastupnici su Europsku graničnu i obalnu stražu do 2027. godine osnažili s 10 000 novih pripadnika.

M. Zouhar Zec

13.12.2021. u 10:32 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 12.12.2021.

VIJEĆE EU DONIJELO UREDBU O AZILU






ZA ZAJEDNIČKI EUROPSKI AZIL

U sklopu prijedloga o paktu o migracijama i azilu iz rujna 2020. Europska komisija zadržala je svoj prijedlog uredbe o Agenciji EU-a za azil iz 2016. te su ponovno pokrenute rasprave o njemu. Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni dogovor 29. lipnja 2021. Parlament je formalno donio uredbu 11. studenoga 2021.
A Vijeće EU je 9.prosinca, pod predsjedanjem Republike Slovenije, donijelo uredbu o uspostavi Agencije EU-a za azil. Uredbom se nastoji poboljšati primjena politike azila u EU-u pretvaranjem trenutačnog Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u punopravnu agenciju. Ta će agencija biti zadužena za poboljšanje funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila tako što će pružati pojačanu operativnu i tehničku pomoć državama članicama i doprinijeti većoj konvergenciji u procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu.



Aleš Hojs, slovenski ministar unutarnjih poslova

„Punopravna agencija EU-a za azil važan je korak u izgradnji naše zajedničke politike azila EU-a. Ta će agencija moći pružiti brzu i konkretnu potporu državama članicama kad god je to potrebno. Doprinijet će i našoj suradnji s trećim zemljama, što će na vrlo konkretan način pokazati snagu našeg zajedničkog djelovanja „ – izjavio je Aleš Hojs, slovenski ministar unutarnjih poslova
Uredbom o Agenciji EU-a za azil jača se trenutačni mandat EASO-a i olakšava upućivanje stručnjaka u države članice koje su zatražile operativnu potporu. Novim zakonodavstvom povećava se potpora koju će agencija pružati suradnji među državama članicama i s trećim zemljama, čime se ujedno doprinosi solidarnosti među državama članicama i cjelokupnoj vanjskoj dimenziji EU-a. U obzir se uzima i činjenica da su u tijeku rasprave o novom paktu o migracijama i azilu te se odgađa početak primjene mehanizma praćenja.

12.12.2021. u 05:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 10.12.2021.

DAN LJUDSKIH PRAVA 2021.


JEDNAKOST
Dan ljudskih prava obilježava se u cijelom svijetu 10. prosinca - od dana kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Universal Declaration of Human Rights (UDHR). To je dokument koji proglašava neotuđivim prava na koja svatko - kao ljudsko biće ima pravo - bez obzira na rasu, boju kože, vjeru, spol, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijeklo, imovinsko stanje, rođenje ili drugi status. Opća deklaracija o ljudskim pravima je najprevođeniji dokument na svijetu, do sada na oko 500 jezika, ako je vjerovati podatku na stranici Ujedinjenih naroda. Tema dana ljudskih prava 2021. je JEDNAKOPRAVNOST – odnosno tema se odnosi se na 'Jednakost' i članak 1. UDHR-a - "Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima."

OVOM PRIGODOM OBJAVLJUJEM SADRŽAJ OPĆE DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA

Universal Declaration of Human Rights / Opća deklaracija o ljudskim pravima

1. Članak I.
Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Oni su obdareni razumom i savješću i trebaju djelovati jedni prema drugima u duh bratstva.

Članak 2.
Svatko ima pravo na sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovinskog, rodnog ili drugog statusa. Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika na temelju političkog, jurisdikcije ili međunarodni status zemlje ili teritorija kome osoba pripada, bilo da je neovisna, povjerenička, nesamoupravna ili pod bilo kojim drugim ograničenjem suvereniteta.

Članak 3.
Svatko ima pravo na život, slobodu i sigurnost osobe.

Članak 4.
Nitko se ne smije držati u ropstvu; ropstvo i trgovina robljem bit će zabranjeno u svim oblicima.

Članak 5.
Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Članak 6.
Svatko ima pravo svugdje biti priznat kao osoba pred zakonom.

Članak 7.
Svi su jednaki pred zakonom i bez ikakve diskriminacije imaju pravo na jednaku
zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od svih diskriminacija u suprotnosti s ovom Deklaracijom i protiv bilo kakvog poticanja na takvu diskriminaciju.

Članak 8.
Svatko ima pravo na učinkovit pravni lijek od strane nadležnih nacionalnih sudova za djela kojima se krše temeljna prava koja su mu zajamčena ustavom ili zakonom.

Članak 9.
Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom uhićenju, pritvoru ili progonstvu.

Članak 10.
Svatko ima pravo u punoj jednakosti na pravičnu i javnu raspravu od strane neovisne osobe i nepristrani sud, u određivanju njegovih prava i obveza za bilo kakvu kaznenu prijavu protiv njega.

Članak 11.
1. Svatko tko je optužen za kazneno djelo ima pravo na pretpostavku nevinosti dok se ne dokaže krivnja prema zakonu na javnom suđenju na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju obranu.
2. Nitko se ne može proglasiti krivim za bilo koje kazneno djelo zbog nekog djela ili propusta koji nije predstavljao kazneno djelo, pod nacionalnim odnosno međunarodnim pravom, u vrijeme kada je počinjeno. Ni teže izreći se ne može kazna od one koja je bila primjenjiva u vrijeme izricanja kazne za počinjen prekršaj.

Članak 12.
Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom
ili dopisivanje, niti napadati na njegovu čast i ugled. Svi imaju pravo na zaštitu zakona od takvog uplitanja ili napada.

Članak 13.
1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granice svake države.
2. Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu, i vratiti se u svoju zemlju.

Članak 14.
1. Svatko ima pravo tražiti i uživati azil u drugim zemljama bez progon.
2. Na ovo se pravo ne može pozivati u slučaju stvarnog progona koji proizlaze iz nepolitičkih zločina ili iz radnji suprotnih svrsi i načela Ujedinjenih naroda.

Članak 15.
1. Svatko ima pravo na državljanstvo.
2. Nikome se ne smije proizvoljno oduzeti državljanstvo niti pravo na to promijeni nacionalnost.

Članak 16.
1. Punoljetni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja zbog rase, nacionalnosti ili vjere, imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj. Oni imaju pravo na jednaka prava u braku, tijekom braka i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se sklapa samo uz slobodnu i potpunu suglasnost namjeravanhi supružnika.
3. Obitelj je prirodna i temeljna grupna jedinica društva i takva ima pravo na zaštitu društva i države.

Članak 17.
1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu sam, kao i u zajednici s drugima.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

Članak 18.
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja, te slobodu, bilo samu ili unutar zajednice s drugima i javno ili privatno, da očituje svoju vjeru ili uvjerenje, poučavanje, praksu bogoslužja i obdržavanja.

Članak 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez uplitanja i traženja, primanja i prenošenja informacije i ideje putem bilo kojeg medija, bez obzira na granice.

Članak 20.
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Nitko ne može biti prisiljen pripadati udruzi.

Članak 21.
1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom, izravno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnoj službi u svojoj zemlji.
3. Volja naroda bit će temelj autoriteta vlade; ta će se volja izraziti na periodičnim i stvarnim izborima koji će biti općim i jednakim pravom glasa i održavat će se tajnim glasovanjem ili putem
ekvivalentne procedure besplatnog glasanja.

Članak 22.
Svatko, kao član društva, ima pravo na socijalnu sigurnost i ima pravo realizacije, nacionalnim naporima i međunarodnom suradnjom i u u skladu s organizacijom i resursima svake države, gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravom neophodnim za njegovo dostojanstvo i slobodan razvoj njegove osobnosti.

Članak 23.
1. Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na rad pod povoljnim uvjetima rada i zaštiti od nezaposlenosti.
2. Svatko, bez ikakve diskriminacije, ima pravo na jednaku plaću za jednak radi.
3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i povoljnu naknadu osiguravajući sebi i svojoj obitelji egzistenciju dostojnu ljudskog dostojanstva, a po potrebi nadopunjuju i drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i udruživati se u njih radi zaštite njegovih interese.

Članak 24.
Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, uključujući razumno ograničenje, radno vrijeme i plaćeni periodični godišnji odmor.

Članak 25.
1. Svatko ima pravo na životni standard primjeren zdravlju i dobrobit sebe i svoje obitelji, uključujući hranu, odjeću, stanovanje i zdravstvenu skrb i potrebne socijalne usluge, te pravo na sigurnost
u slučaju nezaposlenosti, bolesti, invaliditeta, udovstva, starosti ili drugi nedostatak sredstava za život u okolnostima koje su izvan njegove kontrole.
2. Majčinstvo i djetinjstvo imaju pravo na posebnu skrb i pomoć djeci, bilo da su rođena u braku ili izvan njega, uživat će u istom društvu istu zaštitu.

Članak 26
1. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje će biti besplatno, barem u osnovnoj i temeljnoj fazi. Osnovno obrazovanje će biti obvezno. Tehničko i stručno obrazovanje biti će opće dostupno i visoko obrazovanje bit će jednako dostupno svima na temelju zasluga.
2. Obrazovanje treba biti usmjereno na puni razvoj čovjekove osobnosti i jačanju poštivanja ljudskih prava i temeljne slobode. Promicat će razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim skupinama, te će dalje slijediti aktivnosti Ujedinjenih naroda za održavanje mira.
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo, prema izboru vrste obrazovanja, dati svojoj djeci.

Članak 27.
1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom napretku i njegovoj prednosti.
2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlazi iz bilo koje znanstvene, književne ili umjetničke produkcije čiji je on autor.

Članak 28.
Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem su prava i
slobode navedene u ovoj Deklaraciji mogu se u potpunosti ostvariti.

Članak 29.
1. Svatko ima dužnosti prema zajednici u kojoj moguć jedini slobodan i pun
razvoj njegove osobnosti.
2. U ostvarivanju svojih prava i sloboda svatko je samo podložan na ograničenja koja su zakonom određena isključivo u svrhu osiguravanja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih
i ispunjavanja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i mira opća dobrobit u demokratskom društvu.
3. Ova prava i slobode se ni u kojem slučaju ne smiju ostvarivati suprotno svrsi i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 30.
Ništa u ovoj Deklaraciji se ne može tumačiti kao da implicira na bilo koju državu, skupinu ili Osobu, bilo kakvo pravo, da se bavi bilo kojom djelatnošću ili obavlja bilo koju radnju, usmjerenu na
uništavanje bilo kojeg od ovdje navedenih prava i sloboda.

10.12.2021. u 11:49 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 09.12.2021.

EUROPSKA KOMISIJA NA JOŠ 10 GODINA OSIGURALA POGODNOSTI ROAMINGA





ISTE CIJENE ROAMINGA UNUTAR EU - „ KAO KOD KUĆE“

Besplatni roaming u EU uveden je 2017. Međutim, bilo je prostora za napredak. U istraživanju Eurobarometra iz veljače 2021., 33% ispitanika koji su putovali u inozemstvo imalo je nižu brzinu mobilnog interneta nego što je obično kod kuće, a 28% je imalo niži mrežni standard u inozemstvu točnije 3G mrežu umjesto 4G mrežu. Nadalje, studija koju je proveo Zajednički istraživački centar pokazalo je da je 25% korisnika barem jednom iskusilo lošiju kvalitetu usluge u roamingu u odnosu na kućnu, čak i kada su mrežni uvjeti mogli pružiti bolju kvalitetu.

Europska Komisija pozdravlja politički sporazum koji su postigli Europski parlament i države članice EU-a o novoj Uredbi o roamingu. Roaming- upotreba mobilnog telefona u EU- Nova uredba produžit će do 2032. postojeći sustav prema kojem građani ne mogu biti podvrgnuti dodatnim naplatama za pozive ili podatke koji se koriste tijekom putovanja unutar EU, a donijet će i nove prednosti. Pravila će stupiti na snagu 1. srpnja 2022., na vrijeme kako bi se građanima osigurale stalne pogodnosti „Lutaj kao kod kuće“.
Građani će moći zvati, slati poruke i koristiti mobilne podatke tijekom putovanja unutar EU bez dodatnih troškova i s istom kvalitetom kao kod kuće; imat će poboljšan pristup komunikacijama za hitne slučajeve bez obzira na to gdje se nalaze u Europi; i, imat će pravo na brisanje informacija kada usluga koju koriste tijekom roaminga može uzrokovati nenamjerne dodatne troškove.


JOŠ 10 GODINA POGODNOSTI ROMING KOMUNIKACIJE

Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica za Europu prilagođenu digitalnom dobu, rekla je: „Od 2017. uživamo u ukidanju naknada za roaming. A 9. prosinca smo osigurali da te pogodnosti možemo zadržati još 10 godina kako bismo ostali povezani i bez dodatnih troškova pozivali, slali poruke i surfali internetom kada putujemo Europskom unijom. Istodobno, ovom novom uredbom poboljšavamo i kvalitetu iskustva u roamingu.”
Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, rekao je: “Provoditi praznike u Grčkoj, Austriji ili Bugarskoj. Posjet kupcima ili dobavljačima u Italiji ili Estoniji… Putovanje u inozemstvo bez brige o telefonskim računima opipljiv je dio iskustva jedinstvenog tržišta EU-a za sve Europljane. Danas ne samo da osiguravamo da se ovo iskustvo nastavi, već ga i nadograđujemo: bolja kvaliteta, bolje usluge, je još veća transparentnost.”
Nova Uredba o roamingu
Nakon prijedloga Komisije o novoj Uredbi o roamingu u veljači 2021., nova pravila proširit će prednosti „Roam like at home” za putnike do 2032. te će uvesti dodatne prednosti i zaštitu za potrošače:
Potrošači će imati koristi od pristupa uslugama roaminga tijekom putovanja, iste kvalitete na koju su navikli kada su kod kuće. Potrošači koji obično imaju 5G usluge kod kuće također će moći uživati u uslugama 5G roaminga gdje god su dostupne. Ako bi specifični čimbenici mogli utjecati na kvalitetu iskustva u roamingu, operateri će morati odmah obavijestiti svoje korisnike.

Dok putuju u inozemstvo, građani će možda morati nazvati korisničke brojeve, službe za pomoć ili osiguravajuća društva. Iako su ove usluge općenito besplatne ili s ograničenim troškovima kada telefoniraju od kuće, korisnici su često suočeni s dodatnim troškovima i šokovima na računu kada se pozivaju iz inozemstva. Operateri su od sada dužni svoje korisnike u inozemstvu adekvatno informirati o takvim naknadama kako bi se informiranim opredijelili za korištenje takvih usluga.
Putnici se mogu suočiti s iznenađujuće visokim računima kada im se telefon poveže s izvanzemaljskim mrežama, na primjer ako su u zrakoplovu ili brodu. Nova uredba jamči bolju informiranost i automatski prekid takvih usluga kada račun dosegne cijenu od 50 eura ili neki drugi unaprijed definirani limit. Operateri mogu ponuditi dodatne usluge, kao što je mogućnost isključivanja iz roaminga u zrakoplovima i brodovima.

112 JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Komunikacija u hitnim slučajevima ključna je za spašavanje života. Nova uredba osigurava da građani imaju poboljšan pristup komunikaciji u hitnim slučajevima, uključujući lokaciju pozivatelja, besplatno. Operateri će osigurati da građani budu informirani o mogućnosti pristupa hitnim službama putem '112', jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve i drugih alternativnih načina pristupa, poput teksta u stvarnom vremenu ili dostupnih aplikacija, za osobe s invaliditetom. Do lipnja 2023. operateri će automatski obavijestiti kupce putem tekstualne poruke o dostupnim alternativnim načinima pristupa hitnim službama.
Osiguravanje održivosti za operatere: niže veleprodajne granice
Nova uredba o roamingu postavlja niže veleprodajne naknade. To su troškovi koje naplaćuju mobilni operateri koji ugošćuju svoje usluge u zamjenu za pristup njihovim mrežama, osiguravajući da mobilni operateri koji posjećuju i njihovi klijenti imaju koristi od usluga roaminga u inozemstvu.
Veleprodajne granice postavljene su na razinama koje osiguravaju da operateri mogu podnijeti i povratiti troškove pružanja usluga roaminga potrošačima po domaćim cijenama.


EVO CIJENA ROAMING USLUGA KOJE JE POSTAVILA EUROPSKA KOMISIJA A KOJE ĆE OPERATERI UVAŽITI:

Za podatkovne usluge, nova regulativa postavlja sljedeće veleprodajne granice:
2 €/GB 2022., 1.8 €/GB 2023., 1.55 €/GB 2024., 1.3 €/GB 2025., 1.1 €/GB 2026. i 1 EUR/GB od 2027. nadalje.


Za glas: 0,022 €/min u 2022.-2024. i 0,019 €/min od 2025. nadalje.

Za SMS: 0,004 €/SMS u 2022.-2024. i 0,003 €/SMS od 2025. nadalje.

Niže veleprodajne naknade pogoduju potrošačima jer bi trebali osigurati da svi operateri mogu ponuditi konkurentne pretplate u roamingu u skladu s načelom „Roam like at home”.


09.12.2021. u 10:31 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 08.12.2021.

PREDSJEDNIK MILANOVIĆ POSJETIO BELIŠĆE I VALPOVO


GRADOVI ZA ORGANIZIRAN I PRISTOJAN ŽIVOT

Zoran Milanović predsjednik RH posjetio je 7.srpnja dva grada u Osječko Baranjsko županiji Belišće i Valpovo. Udaljeni su jedan od drugoga manje od pet kilometara. U Belišću je predsjednik posjetio Inkluzivnu kuće „Zvono“ u Belišću, jednu od vodećih organizacija u Slavoniji specijaliziranu za područje socijalnog zbrinjavanja i integracije osoba s invaliditetom, za područje socijalnog i neprofitnog poduzetništva te odgoj i obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju.


Panorama grada Belišća

Rad Udruge i mladih s teškoćama u razvoju “Zvono” predstavili su predsjednica Inkluzivne kuće Mira Anić, voditeljica poludnevnog boravka Božica Šomođi, radna asistentica Sonja Novoselić te korisnica Udruge Mia Anić. Udruga kroz projekte koje provodi ima 49 zaposlenih i četrdesetak volontera koji, prije svega, nastoje pružiti pomoć roditeljima djece i mladih s teškoćama u uključivanju u sustav socijalne skrbi i odgojno-obrazovni proces.Udruga organizira kreativno-terapijske radionice, dnevni ili poludnevni boravak djece i mladih s teškoćama u razvoju, pomaže pri nabavci ortopedskih pomagala, organizira humanitarne akcije organizira stambene zajednice i smještaj djece i mladih s poteškoćama u razvoju, osposobljavaju djecu i mlade s teškoćama u razvoju za svakodnevne obveze te pomažu pri pronalaženju zaposlenja.

VALPOVO – MJESTO ZA PRISTIJAN I SIGURAN ŽIVOT

U Valpovu je Zoran Milanoivić prisustvovao sjednici vijeća Grada Valpova povodom obilježavanja Dana Grada 7. prosinca. „Ovaj grad posjećujem godinama i promjene su velike. Niti prije petnaest godine ovo nije bio zabačen kraj. Vidjelo se da ovdje postoji tradicija i da grad ima svoj identitet. Ono što viđam je sve bolje i bolje – naprosto, događa se napredak. Stvari idu naprijed, gradi se, izgleda ugodnije za život, privlačnije, kao mjesto u kojem bi netko tko ima jasan plan u životu što sa sobom hoće, te nema nekakve megalomanske ambicije, mogao živjeti pristojan, uredan i jako važno, siguran život“, rekao je predsjednik Milanović.
Predsjednik je rekao da nema recept za to kako da uređuju svoju zajednicu, ali da po njemu svaka jedinica lokalne samouprave, općina i grad u Hrvatskoj sebi mora postaviti cilj „da na ono što je izvorni proračun, da barem još nekoliko puta taj iznos premaši sredstvima iz europskih projekata“. Dodao je kako je to lakše reći nego napraviti, ali isto tako, da to postiže sve veći broj gradova i općina. „Vaš kraj s industrijskom i poljoprivrednom tradicijom kao jedna mala, ali jaka aglomeracija dvaju gradova, može biti jako dobro organiziran prostor za život. To vam želim“, rekao je predsjednik Milanović.

Predsjednik Milanović u Valpovu
Fotka iz ureda Predsjednika


Dodao je kako uvijek govori o europskim fondovima zato što misli da su oni najbolja mjera vrijednosti i mjera uspjeha. „Europske fondove treba uzeti pod svaku moguću zakonitu cijenu i to si postaviti kao glavni cilj jer drugog velikog cilja, druge destinacije na našem putovanju u stvari i nema. Naši branitelji, ljudi koji su za Hrvatsku riskirali i ginuli možda jesu sanjali o nekakvoj Europskoj uniji, ali prije svega o Hrvatskoj. Samo taj novac čini razliku između nas potpuno samostalnih, koji odlučuju o svojim poslovima koliko mala država može i nas, kao dio velikog sustava u kojem veliki vrlo često odlučuju umjesto nas. Ne budemo li svjesni toga naši interesi će biti u pitanju. Vaši interesi su naš i moj jedini posao“, zaključio je predsjednik Milanović.
Na svečanoj sjednici govorili su gradonačelnik Grada Valpova Matko Šutalo, načelnik Općine Tisno Kristijan Jareb, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i zastupnik u Hrvatskom saboru i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Ivanović. Uz predsjednika Milanovića u Valpovu je bila savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.

08.12.2021. u 10:24 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 07.12.2021.

KORONA NIJE JEDINI VIRUS KOJI PRIJETI !


VIJEST KOJU NE TREBA ZABORAVITI

Sarah Gilbert, jedna od znanstvenica koja je radila na cjepivu protiv Covida 19 za AstraZeneku , nedavno je izjavila da korona nije jedini virus koji prijeti, a neki slijedeći mogao bi biti i zarazniji i smrtonosniji. Ona kaže da svijet mora biti spremniji na sve budeuće pandemije, a boji se da bi Omikron mogao zaobići, sva postojeća cjepiva.

Tko je dr. Sarah Gilbert?
Sarah Catherine Gilbert (rođena u travnju 1962.) britanska vakcinologinja, profesorica vakcinologije na Sveučilištu Oxford i suosnivačica tvrtke Vaccitecha, specijalizirala se za razvoj cjepiva protiv gripe i novih virusnih patogena. Vodila je razvoj i testiranje univerzalnog cjepiva protiv gripe, koje je podvrgnuto kliničkim ispitivanjima 2011. Pred Novu godinu 2020. Gilbert je pročitao na ProMED-mailu o četiri osobe u Kini koje boluju od čudne upale pluća nepoznatog uzroka, u Wuhanu u Kini. U vremenu od dva tjedna na Oxfordu je osmišljeno cjepivo protiv novog patogena.] Dana 30. prosinca 2020., cjepivo Oxford–AstraZeneca COVID-19 koje je razvila zajedno s Oxford Vaccine Group odobreno je za upotrebu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Od mjeseca studenog 2021. više od 2 milijarde doza cjepiva pušteno je u više od 170 zemalja .Wikipedia

07.12.2021. u 12:41 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 06.12.2021.

BUDUĆNOST IDE S LITIJEM



JEDNA OD SIROVINA POTREBNA ZA
OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE


Bez litija se ne može proizvesti ni električni automobil, kao ni mobitel. Ta sirovina za baterije je vrlo tražena. Godine 2019. je u svijetu eksploatirano 77.000 tona litija. Do 2024. bi se potražnja za ovim metalom trebala udvostručiti. Sve više automobilskih koncerna vide budućnost u električnim automobilima, a litij se upotrebljava i za skladištenje energije dobivene od sunca i vjetra. Tako više nisu dovoljna nalazišta u zemljama kao što su Australija, Kina ili Čile, za litijem se traga i u Europi. Europska komisija ionako podržava prelazak na električni pogon. Stručnjaci tvrde da regija između Španjolske i Portugala krije najveće zalihe litija u Europi. Portugalska vlada je već donijela litijsku strategiju, s namjerom da zaokruži lanac proizvodnje od vađenja litija do baterije. Ali postoji jedan problem – stanovništvo se ne slaže s ovom strategijom.


Rudnik litija

06.12.2021. u 11:36 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 05.12.2021.

GRAĐANI SRBIJE U PROTESTU PROTIV ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI


RIO TINTO GRUPA ŽELI EKSPLATIRATI LITIJ !

Više ekoloških Udruga u Republici Srbiji organiziralo je blokiranje prometnica, auto cesta i mostova 4. prosinca u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Vranju, Leskovcu, Šapcu, Nišu, Novom Sadu, Čačku, Kragujevcu i u još četrdesetak manjih i većih općina i gradova u Srbiji u vremenu od 14. 16 sati na koje je izašlo tisuće građana. Povod za protest je Zakon o eksproprijaciji koji je Skupština Srbije nedavno usvojila a kojim se nadležnima daju veće ovlasti u proglašavanju projekata od javnog intersa te oduzimenje zemlje građanima po ubrzanoj proceduri. Neposredan povod izlasku na organizirani protest je plan tvrtke Rio Tinto da u okolici Loznice otvori rudnik litija, s čim je u vezi i Zakon o eksproprijaciji
Strane korporacije uzimaju zemlju i zagađuju okolinu. Saborski zastupnicii izglasali su zakon i sada se očekuju da predsjednik Zakon potpiše, s kojim se građani ne slažu.

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić također je izašao na teren I u vrijeme prosvjeda posjetio je selo Gornje Nedeljice u zapadnoj Srbiji, gdje se također planira eksploatiranje rude iz koje se dobiva litij. No već narednog dana nakon protesta građana , prema informacijama Al Jazere, ministar financija Republike Srbije Siniša Mali rekao je da će izmjene Zakon o eksproprijaciji biti preispitane, iako smatra da je Zakon u skladu s Ustavom. U Zakonu je sada naveden rok od pet dana za oduzimanje imovine, no već idućih dana Zakon će biti vraćen na doradu u Skupštinu.
Građani i pravnici izjavljuju da je taj Zakon donijet za potrebe tvrtke Rio Tinto koja želi otvarati rudnik kemijskog spoja litija u okolini Loznice u Zapadnoj Srbiji, ali i na još nekoliko mjesta otvori rudnik litija.
Udruga Ekološki ustanak, posebno traži da javni mediji temi daju više prostora, kako bi saznali što se dešava .
“Nama će biti oduzetno naše pravo na vodu, vazduh i zemlju, ako se ne budemo borili protiv toga. A nemožemo se boriti ako neznamo što se dešava.Tražimo da se otvore javni servisi za struku koja će da nam objasni kakva nam propast sledi” rekao je Nebojša Zelenović koji je istakao da u Jadru neće biti otvoren nikakav rudnik. Na društven mrežama tenisač Đoković kao podršku građanima Srbije napisao je "Čist vazduh, voda i hrana ključevi su zdravlja"

M. Zouhar Zec

Litij se naziva i bijelo zlato jer je neophodan za baterije koje se ugrađuju u električne automobile
.

TKO JE Rio Tinto GRUPA?
Rio Tinto Grupa je anglo-australska multinacionalna i druga najveća svjetska metalska i rudarska korporacija, iza BHP-a, koja proizvodi željeznu rudu, bakar, dijamante, zlato i uran. Tvrtka je osnovana 1873. godine, kada je multinacionalni konzorcij investitora od španjolske vlade kupio kompleks rudnika na Rio Tintu, u Huelvi u Španjolskoj. Od tada, tvrtka je rasla kroz dugi niz spajanja i akvizicija kako bi se svrstala među svjetske lidere u proizvodnji mnogih roba, uključujući aluminij, željeznu rudu, bakar, uran i dijamante. Iako je prvenstveno usmjeren na vađenje minerala, Rio Tinto također ima značajne operacije u rafiniranju, posebno za rafiniranje boksita i željezne rude.Rio Tinto ima zajednička sjedišta u Londonu i Melbourneu .
Rio Tinto je tvrtka s dvostrukom kotacijom kojom trguje i na Londonskoj burzi, gdje je sastavni dio indeksa FTSE 100, na Australskoj burzi vrijednosnih papira, gdje je sastavnica S&P/ASX 200 indeksa. Osim toga, američkim depozitarnim dionicama britanske podružnice Rio Tinta trguje se na burzi u New Yorku, što je uvrštava na ukupno tri glavne burze. Na Forbes Global 2000, Rio Tinto je rangiran kao 114. najveća javna tvrtka na svijetu.

U svibnju 2020., kako bi proširio rudnik Brockman 4, Rio Tinto je srušio svetu špilju u klancu Juukan, Zapadna Australija, koja je imala dokaze o 46.000 godina neprekidne ljudske okupacije i koja se smatrala jedinim kopnenim mjestom u Australiji koje pokazuje znakove stalne ljudske okupacije kroz posljednje ledeno doba. Rio Tinto se kasnije ispričao za prouzročenu nevolju, a izvršni direktor Jean-Sébastien Jacques je nakon toga podnio ostavku.
Rio Tinto je bio široko kritiziran od strane ekoloških skupina, kao i vlade Norveške zbog utjecaja na okoliš njegovih rudarskih aktivnosti: tvrdnje o ozbiljnoj ekološkoj šteti povezane s angažmanom Rio Tinta u rudniku Grasberg u Indoneziji navele su Norveški državni mirovinski fond da isključi Rio Tinto iz svog investicijskog portfelja.
Akademski promatrači također su izrazili zabrinutost u vezi s operacijama Rio Tinta u Papui Novoj Gvineji, za koje tvrde da su bile jedan katalizator separatističke krize u Bougainvilleu. Također je postojala zabrinutost zbog korupcije: u srpnju 2017. Ured za ozbiljne prijevare (SFO) najavio je pokretanje istrage o prijevari i korupciji u poslovnoj praksi tvrtke u Gvineji.
Izvor Wikipedia

05.12.2021. u 18:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 04.12.2021.

ČLANICE EU i WTO-a POSTIGLE SPORAZUM O POJEDNOSTAVLJENJU TRGOVINE USLUGAMA




ANKETA EUROBAROMETRA U 19 ČLANICA EURO PODRUČJA




U DNEVNIM VIJESTIMA EUROPSKE KOMISIJE OBJAVLJENE SU 3. prosinca i sljedeće informacije :


ZA MIGRANTE U BiH 2,5 MILIJUNA EURA
EU je dodijelila dodatnu humanitarnu pomoć za podršku ranjivim izbjeglicama i migrantima u Bosni i Hercegovini. Iako su mnoge izbjeglice i migranti smješteni u objektima koje financira EU, procjenjuje se da je više od 1000 ljudi izvan objekata za privremeni smještaj, s ograničenim pristupom osnovnim uslugama. Izloženi su sve hladnijim temperaturama s približavanjem zime i brojnim rizicima zaštite, a posebnu pozornost zahtijeva situacija maloljetnika bez pratnje. Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje krizama, rekao je: „Oko 4.000 izbjeglica i migranata zaglavljenih u Bosni i Hercegovini, od kojih mnogi spavaju vani, trebaju sklonište, hranu, vodu, sanitarije, zdravstvenu zaštitu, zaštitu i odjeću. Kako bi zadovoljio te potrebe, EU je spreman nastaviti pružati humanitarnu pomoć. Dostojanstvo i sigurnost svih osoba, posebno najranjivijih, potrebno je osigurati i zaštititi u svakom trenutku. Humanitarni partneri trebaju potpuni pristup ljudima u potrebi, gdje god se oni nalazili.” Novododijeljenih 2,5 milijuna eura dodatno će podržati zaštitu djece, kao i maloljetnika bez pratnje, kako unutar tako i izvan centara. Sredstva će se također koristiti za rješavanje kritičnih potreba za zdravstvenom skrbi, pogoršanih pandemijom COVID-19, uključujući psihosocijalnu podršku i pomoć za mentalno zdravlje.


ANKETA EUROBAROMETRA U 19 ČLANICA EURO PODRUČJA
Podrška javnosti euru je snažna i stabilna, prema posljednjem istraživanju Eurobarometra Europske komisije. Većina ispitanika (78%) diljem europodručja smatra da je euro dobar za EU. Nadalje, njih 69% smatra euro pozitivnim za vlastitu zemlju. Ovi rezultati ukazuju na drugu najveću potporu euru od početka godišnjih istraživanja 2002. Ovo istraživanje Eurobarometra provedeno je na oko 17 600 ispitanika iz 19 država članica europodručja, u razdoblju od 25. listopada i 9. studenog 2021. Rezultati također pokazuju snažnu potporu europskom instrumentu za privremenu potporu za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u hitnim slučajevima (SURE), pri čemu se 82% ispitanika slaže oko važnosti davanja zajmova za pomoć državama članicama da zadrže ljude u zaposlenju.
Isto tako, 77% ispitanika pozitivno je ocijenilo financijsku potporu koju je pružio Instrument za oporavak i otpornost (RRF). 65% ispitanika bilo je za ukidanje kovanica od jedan i dva centa kroz obavezno zaokruživanje konačnog iznosa kupnje na najbližih pet centiDržavna potpora: Komisija odobrila danski program od 23,33 milijuna eura za potporu putničkim operaterima u kontekstu epidemije koronavirusa.

DANSKIM PUTNIČKIM OPERATERIMA 23,33 MILIJUNA EURA

Europska komisija odobrila je danski program od 23,33 milijuna eura (oko 173,55 milijuna DKK) za potporu putničkim operaterima pogođenim epidemijom koronavirusa. Mjera je odobrena u okviru Privremenog okvira za državne potpore. U okviru programa, potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Mjera će biti otvorena za putničke operatere registrirane u Danskom fondu za jamstvo putovanja („Rejsegarantifonden”). Fond je privatna osoba, u potpunosti financirana od strane turističkih operatera, čiji je cilj povrat novca putnicima u slučaju otkazivanja paket aranžmana. Cilj programa je podržati ove putničke operatere koji sada moraju plaćati dodatnu naknadu za pokrivanje manjka likvidnosti Fonda zbog izbijanja koronavirusa i posljedičnih bankrota određenih turističkih operatera. Komisija je utvrdila da je danska shema u skladu s uvjetima navedenim u Privremenom okviru. Konkretno, potpora: (i) neće premašiti 2,3 milijuna eura po korisniku; i (ii) bit će odobrena najkasnije do 30. lipnja 2022. Komisija je zaključila da je mjera nužna, prikladna i razmjerna za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima navedenima u Privremenom okviru. Na temelju toga Komisija je odobrila mjeru prema pravilima EU-a o državnim potporama. Više informacija o Privremenom okviru i drugim mjerama koje je Komisija poduzela za rješavanje gospodarskih učinaka pandemije koronavirusa možete pronaći ovdje. Nepovjerljiva verzija odluke bit će dostupna pod brojem predmeta SA.100368 u registru državnih potpora na web stranici Komisije o tržišnom natjecanju nakon što se riješe sva pitanja povjerljivosti.

ČLANICE EU i WTO-a POSTIGLE SPORAZUM O POJEDNOSTAVLJENJU TRGOVINE USLUGAMA

Skupina od 67 članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), uključujući Europsku uniju (EU), zaključila je pregovore o značajnom sporazumu za smanjenje birokracije u trgovini uslugama. Zajednička inicijativa o domaćoj regulativi u uslugama pojednostavit će nepotrebno komplicirane propise i smanjiti proceduralne prepreke s kojima se posebno suočavaju mala i srednja poduzeća. Ovaj će sporazum pomoći u smanjenju troškova globalne trgovine uslugama za više od 150 milijardi dolara godišnje.
Ovo je prvi konkretan rezultat zabilježen u WTO-u u području trgovine uslugama za jako dugo vrijeme. Dobra regulatorna praksa ključna je za pravilno funkcioniranje današnjeg gospodarstva. Jasna pravila o transparentnosti i ovlaštenjima u uslugama dogovorena u okviru ove inicijative uvelike će olakšati trgovinu uslugama, posebno za mala i srednja poduzeća, koja nemaju resurse i iskustvo za upravljanje složenim postupcima od koristi njihovim većim konkurentima.
Osim toga, sporazum će pomoći EU-u u provedbi svoje digitalne agende, budući da sektori kao što su telekomunikacije, IT usluge, inženjering i usluge komercijalnog bankarstva imaju koristi od njega. Osim toga, po prvi put, tekst zaključen u WTO-u sadrži obvezujuću odredbu o odsustvu diskriminacije između muškaraca i žena.



Valdis Dombrovskis

Izvršni potpredsjednik i povjerenik EU za trgovinu Valdis Dombrovskis rekao je: “Ovo je veliko postignuće. Današnji sporazum pokriva 90% globalne trgovine uslugama i omogućit će rast od milijardu eura kroz jasnija pravila, veću transparentnost i manje birokracije. Zahvaljujući tome, posebno naša mala i srednja poduzeća bit će uspješnija na svjetskoj sceni. Bili smo na čelu ove inicijative, koja je također prioritet u okviru nove trgovinske strategije EU.”

Usluge su najvažniji i najbrže rastući sektor današnjeg gospodarstva, ali složena pravila i procedure ozbiljno su ograničili obujam trgovine. Ova inicijativa će uskladiti kvalifikacijske zahtjeve i postupke, tehničke standarde, zahtjeve za licenciranje i postupke za pružatelje usluga.
Članice WTO-a koje sudjeluju u ovoj inicijativi preuzet će posebne obveze do kraja 2022. kako bi olakšale trgovinu uslugama na svojim tržištima, na primjer pojednostavljivanjem postupaka odobrenja ili osiguranjem transparentnosti često igraju važnu ulogu u ovom sektoru

04.12.2021. u 23:53 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 03.12.2021.

CIJEPLJENJE U ROKFELEROVOJ 4 U ZAGREBU


DOZA CiJEPIVA : PRVA, DRUGA ILI TREĆA?


Cijepi se protiv covida 19, prvi, drugi ili treći put! Preporuka i odluka je u redu, ali nije lako naći mjesto gdje se cijepiti. Kod liječnice opće prakse postoji neki red cijepljenja po starosnim godinama, pa je pitanje vremena kada će tko biti na redu. Cijepljenje na Velesajmu bez najave nije loš izbor, ali tamo su uvijek gužve i meni je ta lokacija jako udaljena. A onda nakon traženja po internetu odlučim po treću dozu otići u Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Rokfelerovu 4. Tamo se cijepljenje provodi srijedom od 14 do 20 sati bez prethodnog naručivanja i subotom od 10- 14 sati.
Fotografije pokazuju kako je tamo bilo 1. prosinca oko 19 sati kada sam ja stigla. Mlade sestre i medicinski brat, sa sobovim rogićima i kapicama djeda Mraza ležerno odrađuju posao cijepljenja protiv korone virusa.
U pozadini ambijenta svira disko glazba. Na crvenim stolicama moraju odsjediti svi cijepljeni petnaestak minuta, preporuka je medicinskog osoblja, kako bi svatko cijepljen bio siguran da
na cijepivo nema reakcije koja bi eventualno zahtijevala lječničku pomoć.
Cijepivo se može odabrati prema vlastitim afinitetima: proizvođača Pfizer- Biontech, AstraZenece ,Moderne ili Johnson & Johnson.
A nakon cijepljenja, udobnog sjedenja i usput dobre glazbe koja godi uhu - odlazak. A već narednog dana, preporuka je ovog medicinskog osoblja, COVID potvrda o cjepljenju može se, nakon što osoba kaže svoj OIB dobiti u ljekarnama, u Zagrebu koje su predviđene da izdaju Covid potvrde o cijepljenju.

U Zagrebu, u ovom slučaju u Rokfelerovoj 4 sve je tako jednostavno bilo i bez ikakvog čekanja u redovima.

EVO NEKOLIKO FOTOGRAFIJA S cijepljenja 1.12. 2020.
Fotke : M. Zouhar Zec














No kako je u unutrašnjosti Hrvatske? Kako je u manjim mjestima i selima gdje treba cijepiti osobe strije životne dobi koji bi se vjerojatno i cijepile kada bi ih netko na kućni prag došao cjepiti
U drugom slučaju hoće li se populacija po hrvatskim selima cjepiti protiv Covida 19.U ove sve hladnije dane ima mnogo prepreka za te stanovnike starije životne dobi.
Margareta Zouhar Zec


03.12.2021. u 22:43 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 02.12.2021.

COVID PUTOVNICA JE MJERA ZAŠTITE !


SLOBODA IZBORA ZNAČI SLUČAJNO OSTATI NEZARAŽEN

CIJEPLJENJE protiv Covida 19 jedini je alat za zaustavljanje pandemije, to je znanstvena činjenica. Zato što postoji cjepivo, koje učinkovito štiti od zaraze, zato više nema klasičnih zatvaranja tvrtki, škola, vrtića, restorana i kafića, kulturnih i sportskih i ostalih događanja itd. I dalje su na snazi mjere opreza u ponašanju, a jedna od mjera je i nošenje maske . Cijepljeni dva puta dobili su Covid putovnicu, a znanstvenici su preporučili i dodatno cjepljnje tzv. booster dozom, kojima su razlog pojave novih zaraznih sojeva , posljednji je Omikron . Pojavio se u Južnoj Africi prije nekoliko dana i munjevito se širi svijetom, jer ljudi koji migriraju novi soj prenose i donose.
No sada kada postoji cjepivo protiv korone pojavili su se brojni , doslovno propovjednici protiv cijepljenja kao na dva okupljanju 7. 11. i 14 11. na glavnom trgu u gradu Zagrebu koji se ne žele cijepiti, koji prosvjeduju, okupljaju istomišljenike i gube vrijeme. Doduše protivnici u prvo vrijeme nošenja maski šetali su gradom Zagrebom u znak prosvjeda protiv tog oblika zaštitne mjere već u mjesecu svibnju 2020. Sjećam se, zaustavljen je bio tramvajski promet Mihanovićevom ulicom i dok je promet bio zaustavljen, a protivnici maski hodali s parolama u dugačkoj i širokoj koloni, rugali su se usput putnicima u tramvaju koji su imali zaštitne maske na licu. Koliko li je tih osoba prosvjednika kasnije dobiloCcovid 19 a možda i umrlo?

SLOBODA IZBORA I SLUČAJNOST

Ponovo, godinu i pol kasnije dok epidemija još uvijek traje, tvrde da je ne cijepiti se njihov stav, i društveno pozitivno ponašanje žele podrediti svojim anakronim stavovima. Covid putovnicu proglašavaju alatom podijele u državi, na cijepljene i ne cijepljene. Banalizirano to se glatko može protumačiti da necijepljeni prigovaraju na taj način cijepljenima i žele nametnuti svoje stavove kao dominantne. Iz drugih aspekata života to nije samo verbalno nadmudrivanje to je borba dobra i zla. Dok postoje ljudi koji nisu dovoljno samostalni i dovoljno odlučni da sami odlučuju o sebi, već za mnoge svoje odluke traže potvrde ponašanja u odlukama drugih i ponašaju se i djeluju kao njihov susjed ili netko koga smatraju svojim dostojnim savjetnikom, borba dobra i zla će trajati.
Covid 19, bolest koja se pojavila u mjesecu studenom, krajem 2019. u Kini, počela je dijeliti svijet iako je prvo cjepivo registrirano već za nekoliko mjeseci, u Rusiji već u kolovozu mjesecu 2020. Neke informacije govore da je prvo cjepivo bilo u u Kini u upotrebi već u svibnju 2020.

Podjela u stavovima onih koji progresivno žele zaštiti svoje zdravlje i udaljiti zarazu iz kruga osoba u kojem se kreću dešava se u 21. stoljeću koje je stoljeće visoke tehnologije, znanosti i stoljeće u kome bi svi primitivni stavovi trebali bili anateme koje ne bi smjele dobiti ni retka informacije u javnosti. I ti koji se ne žele cijepiti vjerojatno u dubini duše, zato što su ljudi, žele ostati pošteđeni od pandemije i nadaju se da će ih bolest zaobići. To su osobe koje misle jedno, a rade nešto drugo. A društvu i zdravstvenom sustavu stvaraju bespotrebne i skupe probleme. S današnjim danom 2. prosinca 2021. od covida 19 ili s kovidom je umrlo prema službenim statistikama u Hrvatskoj 11. 043 osobe, a kroz 24 sata s 1. na 2. prosinac umrlo je 76 osoba. To je astronomski broj za malu Republiku Hrvatsku. Tristotinjak osoba je na respiratoru. U svijetu je broj umrlih od pet milijuna i četirsto tisuća osoba. Smanjenje broja stanovništva se vodi u tišini, bez krvi, streljiva i aviona, ali pune se groblja mrtvima od pandemije kovida. Prema riječima ministra financija Marića, oboljeli od kovida hrvatski zdrastveni sustav do sada su koštali 40 milijardi kuna. Cjepiti se ne žele, a kada obole zdrastveni sustav im je potreban da bi im spašavao život! Paradoks je to koji demokracija omogućava, dok su bolnice u državnom vlasništvu.

MOŽDA BALI, MOŽDA MONTE KARLO...

Kakav smisao ima život gdje se čovjek prepušta slobodi izbora i slučajnosti- hoće li dobiti Covid 19 i lako ga preboljeti ili će ga okupirati tako težak oblik covida da će umrijeti ? Ali u pozadini njihove odluke je sloboda izbora, njihvo ljudsko pravo na koje se grčevito pozivaju ističu tu slobodu i bore se za nju. Sloboda izbora u pandemiji znači slučajno ostati nezaražen. A kada se odluče prepustiti toj slobodi izbora nije im jasno da kada obole neće otići u Monte Karlo, na otok Bali ili neko drugo mondeno mjesto. Oboljeli se se prepustili, kako kažu medicinske sestre i liječnici iz intenzivne njege u bolnicama, borbi za udah zraka sa respiratora. A nakon što dođu na respirator 40 posto, onih kojima je taj stroj za zrak potreban, neće preživjeti, govore liječnici u etere medija, koji rade u bolnicama na intenzivnim njegama, iz svojih iskustava . Danas 2. prosinca u Hrvatskoj je 5 341 osoba novozaražena. U posljednjih 17 dana u Hrvatskoj je umrlo više od 850 osoba zbog zaraze Covid -19. Zdrastveni sustav je izrazito preopterećen.
Njemačka danas 2.12. ima 73 tisuće zaraženih, a 388 osoba je umrlo. Njemački kancelar Scholcz je rekao da se kao i u Austriji razmišlja o obveznom cijepljenju od 2022. godine. Ursula fon der Leyen je rekla da će se razgovarati o mogućnosti obveznog cijepljenja na razini zemalja EU. Premijer RH Plenković kaže da je za sada isključena odluka o obveznom cijepljenju u Hrvatskoj .

CIJEPLJENI VEĆ MNOGO PUTA, A PROTIVE SE COVID VAKCINACIJI

ODRASLI koji odbijaju vakcinaciju prilično su neinteligentni jer cijepiti se protiv Covida 19 ne žele, ali kao djeca u prvih nekoliko mjeseci, pa nadalje, do dobi od dvije godine, pa onda u osnovnoškolskoj dobi primili su desetak vrsta cjepiva, prema programu obveznog cijepljenja RH. A tako i još strože bilo je u doba bivšeg političkog sistema u kome su mnogi sadašnji propovjednici ne cijepljenja rođeni i tada se nije pitalo roditelje – može li ili hoće li njihovo dijete biti cijepljeno. Takve osobe pokazuju samo koliko je minimalno njihovo znanje o zaštiti zdravlja. Protivnici vakcinacije, su već cijepljeni od dječje paralize, ospica, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, zaušnjaka, hripavca, a možda i od još nekih bolesti koje su na listi progresivnog širenja, pa stoga zaustavljanja zaraze.

Margareta Zouhar Zec


ZARAZNE BOLESTI U POVIJESTI

Španjolska gripa,
bila je pandemija gripe od koje je preminulo između 50 i 100 milijuna osoba širom svijeta. Uzročnik te gripe bio je podtip ptičje gripe H1N1. Pandemija Španjolske gripe započela je u ožujku 1918. godine i trajala je do lipnja 1920. godine. Obuhvatila je cijeli svijet
Oboljelo je oko trećine stanovnika zemlje, između 500 i 600 milijuna, a smrtno je stradalo između 10 i 20% oboljelih. Smatra se jednom od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva i može se mjeriti s epidemijom kuge u 16. stoljeću. Gdje je počela nije sigurno, no prozvana je španjolskom zbog prvih izvještavanja o njoj s tog područja. Stradale su osobe između 20-40 godina što je neobično za gripu.

Kuga ,Crna Smrt ili Crna kuga, naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji proširila se u Europu kasnih 1340-ih kada je došlo do vrhunca pandemija i gdje je (mnogo kasnije, u 18. st) i dobila ime Crna smrt . Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovice tadašnjeg stanovništva Europe. Naravno, demografski gubici ove pandemije nisu bili jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i robe. Nakon 1353. zabilježeno je slabljenje i povlačenje pandemije.
Vjeruje se da se ista bolest vraćala u Europu svake generacije sa različitim stupnjevima intenziteta i smrtonosnosti sve do 1700-ih. Značajnija daljnja izbijanja uključuju Talijansku kugu (1629. – 1631.), Veliku londonsku kugu (1665. – 1666.), Veliku bečku kugu (1679.), Veliku marseillsku kugu (1720. – 1722.) i 1771. kugu u Moskvi. Porijeklo bolesti je kontroverzno, no njezin se smrtonosni oblik povukao iz Europe u 18. stoljeću.
Doba kuge imalo je drastičan utjecaj na europsku populaciju, nepovratno izmijenivši socijalnu strukturu Europe. Također je pogodilo i Katoličku Crkvu, koja je kao nadmoćna vjerska institucija bila u prevlasti u to doba, što je rezultiralo progonom manjina kao što su bili Židovi, Muslimani, stranci, prosjaci i gubavci. Stalna životna opasnost često je ljude dovodila do ludila, tjerajući ih da žive za trenutak, kao što je Giovanni Boccaccio ilustrirao u Dekameronu 1353. Izvor Wikipedia
I NAPOMENA, da u doba ovih teških boleština, nije bilo pronađeno adekvatno cjepivo



02.12.2021. u 16:04 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 01.12.2021.

EK ĆE POJAČATI NAPORE ZA PROIZVODNJU, ODOBRENJE I ZAJEDNIČKU NABAVU LIJEKOVA ZA COVID -19


CIJEPLJENJE OSTAJE PRIMARNI ALAT ZA ZAUSTAVLJANJE PANDEMIJE !

U novinarskom materijalu iz službe glasnogovornika Europska Komisije 1. prosinca istaknut je poziv da se pojača cijepljenje, brzo uvođenje pojačanja, oprez i brza reakcija na varijantu Omicron

U priopćenju se kaže da Komisija 1. prosinca iznosi zajednički i koordinirani pristup EU-a za učinkovito rješavanje izazova ponovnog pojavljivanja COVID-19 u mnogim državama članicama ove jeseni.
Broj oboljelih brzo raste i ponovni pritisak na bolnice zahtijeva hitno i odlučno djelovanje. Nova potencijalna prijetnja iz varijante Omicron doprinosi ovim zabrinutostima i naglašava važnost suočavanja s pandemijom za napredak prema dugoročnoj zdravstvenoj sigurnosti, kako u EU-u tako i na globalnoj razini.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije rekla je:"Tijekom posljednjih nekoliko tjedana mnogi od nas svjedočili su tome iz prve ruke: COVID 19 ponovno je zarazio neke od naših bliskih prijatelja, suradnika, članova obitelji ili voljenih . Brzo rastući broj slučajeva stavlja sve veći pritisak na naše bolnice i zdravstvene radnike. Povrh toga, dolazak varijante Omikrona zahtijeva našu najveću pozornost. Ali uvjerena sam da je EU na visini zadatka s kojim se može uhvatiti u koštac u ovom izazovu. Danas predstavljamo široku lepezu akcija, od pojačavanja naših napora u cijepljenju i ulaganja u liječenje, do poboljšanja praćenja i prevencije, te jačanja naše globalne solidarnosti. U međuvremenu ponavljam svoj hitan poziv svima vama: nabavite, cijepite, uzmite dopunu i slijedite pravila kako biste se zaštitili."



Stella Kyriakides, povjerenica EK za zdravlje i sigurnost hrane dodala je: "Visoka prenosivost varijante Delta, značajno visok jaz u imunitetu i ublažavanje nefarmaceutskih intervencija donijet će nam izazovnu zimu. Pojava Omicron varijante samo doprinosi hitnoj potreba za cijepljenjem i jačanjem imuniteta kako bismo prekinuli lance prijenosa. Gdje je potrebno, potrebno je uvesti učinkovite mjere javnog zdravlja, uključujući socijalno distanciranje i maske. Moramo djelovati brzo i odlučno kako bismo ograničili širenje virusa i ublažili njegov utjecaj."
Porast slučajeva teških bolesti, osobito među necijepljenima, rezultirao je golemim pritiskom na bolnice i na već nategnuto zdravstveno osoblje. To također ima izravan utjecaj na zdravlje pacijenata koji nisu oboljeli od COVID-a jer je ponovno pristup zdravstvenoj skrbi za druga stanja pod velikim pritiskom zbog potrebe za liječenjem pacijenata oboljelih od COVID-19.

Koordinirano djelovanje u borbi protiv COVID-19 sadrži slijedeće
EU i države članice moraju pokazati sposobnost za brzu reakciju kako bi se uhvatile u koštac s porastom virusa i zadržale nagon za snažnim i održivim dugoročnim odgovorom na ovu prijetnju. To zahtijeva odlučne i hitne odgovore, uključujući:
EU i države članice trebale bi nastaviti provoditi zajedničku strategiju za ograničavanje ulaska varijante Omicron u EU, uz redovite, dnevne preglede bitnih ograničenja putovanja. EU i države članice trebale bi biti spremne nametnuti sve potrebne kontrole;
Države članice trebale bi pokrenuti obnovljene kampanje usmjerene na necijepljene osobe u svim dobnim skupinama koje ispunjavaju uvjete, s ciljanim nacionalnim strategijama za rješavanje neodlučnosti u pogledu cjepiva;
Države članice trebale bi brzo primijeniti dodatne doze kako bi održale jake razine zaštite od virusa, uključujući varijantu Omicron, počevši od najranjivijih skupina;
Agencije EU-a trebale bi osigurati da potrebne znanstvene smjernice budu brzo dostupne;
Komisija će pojačati napore za proizvodnju, odobrenje i zajedničku nabavu lijekova za COVID-19;
Europski parlament i Vijeće trebali bi usvojiti prijedloge Europske zdravstvene unije i kriznu uredbu HERA do kraja 2021.;

Države članice trebale bi uvesti ciljane i razmjerne mjere opreza i ograničenja kako bi ograničile širenje virusa, spasile živote i smanjile pritisak na zdravstvene sustave. Treba osigurati punu koordinaciju EU-a. Početak Omicron varijante znači da posebnu pozornost treba posvetiti primjeni i priopćavanju specifičnih mjera o kontaktima tijekom razdoblja na kraju godine;
Države članice trebale bi provesti revidirani pristup slobodnom kretanju sa standardnim devetomjesečnim razdobljem valjanosti prema EU digitalnom COVID certifikatu;
EU i države članice trebale bi ubrzati napore Team Europe na dijeljenju cjepiva kako bi se postigao globalni cilj cijepljenja od 70% u 2022. dogovoren na summitu G20 u listopadu 2021. te podržati izgradnju kapaciteta za slijed, testiranje i cijepljenje. Također bi trebao postojati jasan stav EU-a o putu naprijed u osiguravanju jače, pravednije i ubrzane globalne zdravstvene arhitekture.



Predsjednica EK je zatražila od profesora Petera Piota da u okviru svog postojećeg mandata bude glavni znanstveni savjetnik Komisije za epidemije.
Strategija EU-a o cjepivima ostaje primarni alat EU-a za zaustavljanje pandemije sprječavanjem i smanjenjem prijenosa slučajeva, kao i stopa hospitalizacije i smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću. To je dopunjena strategija EU-a o terapiji za COVID-19. Ona čine dio snažne Europske zdravstvene unije, koristeći koordiniran pristup EU-a za bolju zaštitu zdravlja naših građana, osposobljava EU i njene države članice za bolje sprječavanje i rješavanje budućih pandemija te poboljšava otpornost europskog zdravstvenog sustava.

01.12.2021. u 16:37 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2021 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter