Marketing
PRIJEDLOZI EK ZA PRELAZAK S FOSILNIOG PLINA NA OBNOVLJIVE NISKOUGLJIČNE PLINOVE
NACIONALNI PLANOVI - TEMELJ NA ELEKTRIČNOJ ENERGIJI PLINU I VODIKU
Europska komisija Komisija predlaže novi okvir EU-a za dekarbonizaciju tržišta plina, promicanje vodika i smanjenje emisija metana je u priopćenju za medije predstavljeno 15. prosinca 2021.
https://ec.europa.eu/energy/sites/default/files/proposal-revised-gas-markets-and-hydrogen-regulation.pdf
Proposal for a REGULATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on the internal markets for renewable and natural gases and for hydrogen (recast)
Prijedlog, UREDBA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA na unutarnjim tržištima za obnovljive i prirodne plinove te za vodik
https://ec.europa.eu/energy/sites/default/files/proposal-revised-gas-markets-and-hydrogen-directive.pdf
DIRECTIVE OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL
on common rules for the internal markets in renewable and natural gases and in hydrogen
Prijedlog DIREKTIVE EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o zajedničkim pravilima za unutarnja tržišta obnovljivih i prirodnih plinova i vodika
Prijedlozi Komisije (uredba i direktiva) stvaraju uvjete za prelazak s fosilnog prirodnog plina na obnovljive i niskougljične plinove, posebno biometan i vodik, te jačaju otpornost plinskog sustava. Jedan od glavnih ciljeva je uspostaviti tržište za vodik, stvoriti pravo okruženje za ulaganja i omogućiti razvoj namjenske infrastrukture, uključujući trgovinu s trećim zemljama. Tržišna pravila primjenjivat će se u dvije faze, prije i nakon 2030., a posebno će pokrivati pristup infrastrukturi vodika, odvajanje aktivnosti proizvodnje i transporta vodika te određivanje tarifa. Nova upravljačka struktura u obliku Europske mreže mrežnih operatera za vodik (ENNOH) bit će stvorena za promicanje namjenske infrastrukture vodika, prekogranične koordinacije i izgradnje mreže interkonektora, te razrade posebnih tehničkih pravila.
Prijedlog predviđa da se nacionalni planovi razvoja mreže trebaju temeljiti na zajedničkom scenariju za električnu energiju, plin i vodik. Trebao bi se uskladiti s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, kao i desetogodišnjim planom razvoja mreže za cijelu EU. Operateri plinske mreže moraju uključiti informacije o infrastrukturi koja se može staviti u pogon ili prenamijeniti, a postojat će i zasebno izvješćivanje o razvoju mreže vodika kako bi se osiguralo da se izgradnja sustava vodika temelji na realnoj projekciji potražnje.
Nova pravila zahtijevala bi od tvrtki mjerenje i kvantificiranje emisija metana na razini njihove imovine na izvoru i provedbu sveobuhvatnih istraživanja kako bi otkrili i popravili curenje metana u svojim operacijama. Osim toga, prijedlogom se zabranjuju postupci odzračivanja i spaljivanja, koji ispuštaju metan u atmosferu, osim u usko definiranim okolnostima. Države članice bi također trebale uspostaviti planove ublažavanja, uzimajući u obzir smanjenje metana i mjerenje metana iz napuštenih rudnika i neaktivnih bušotina.
NOVA PRAVILA ZA BOLJI PRISTUP POSTOJEĆOJ PLINSKOJ MREŽI
Nova pravila olakšat će obnovljivim i niskougljičnim plinovima pristup postojećoj plinskoj mreži, uklanjanjem tarifa za prekogranične interkonekcije i snižavanjem tarifa na točkama ubrizgavanja. Također stvaraju sustav certificiranja za plinove s niskim udjelom ugljika, kako bi dovršili posao započet u Direktivi o obnovljivoj energiji s certifikacijom obnovljivih plinova. To će osigurati jednake uvjete u procjeni cjelokupnog otiska emisija stakleničkih plinova različitih plinova i omogućiti državama članicama da ih učinkovito uspoređuju i uzmu u obzir u svom energetskom miksu. Kako bi se izbjeglo zatvaranje Europe s fosilnim prirodnim plinom i kako bi se napravio više prostora za čiste plinove na europskom tržištu plina, Komisija predlaže da se dugoročni ugovori za nesmanjeni fosilni prirodni plin ne produžuju nakon 2049. godine.
Drugi prioritet paketa je osnaživanje i zaštita potrošača. Preslikavajući odredbe koje se već primjenjuju na tržištu električne energije, potrošači mogu lakše promijeniti dobavljača, koristiti učinkovite alate za usporedbu cijena, dobiti točne, poštene i transparentne informacije o naplati te imati bolji pristup podacima i novoj pametnoj tehnologiji. Potrošači bi trebali moći birati obnovljive i niskougljične plinove u odnosu na fosilna goriva.
Konačno, s obzirom na emisije metana iz uvoza energije iz EU-a, Komisija predlaže pristup u dva koraka. Prvo, uvoznici fosilnih goriva morat će dostaviti informacije o tome kako njihovi dobavljači provode mjerenje, izvješćivanje i provjeru svojih emisija te kako ublažavaju te emisije. Komisija će uspostaviti dva alata za transparentnost koji će pokazati učinak i napore zemalja i energetskih tvrtki diljem svijeta u smanjenju emisija metana: bazu podataka o transparentnosti, u kojoj će podaci koje su prijavili uvoznici i operateri iz EU-a biti dostupni javnosti; i globalni alat za praćenje koji pokazuje žarišta koja emitiraju metan unutar i izvan EU, koristeći naše svjetsko vodstvo u praćenju okoliša putem satelita.
Kao drugi korak, kako bi se učinkovito uhvatila u koštac s emisijama uvezenih fosilnih goriva duž lanca opskrbe u Europu, Komisija će se upustiti u diplomatski dijalog s našim međunarodnim partnerima i preispitati regulativu o metanu do 2025. s ciljem uvođenja strožih mjera za fosilna goriva uvozi nakon što svi podaci budu dostupni.
Visoke cijene energije posljednjih mjeseci skrenule su pozornost na važnost energetske sigurnosti, osobito u vremenima kada su globalna tržišta nestabilna.
Ovi prijedlozi predstavljeni 15. prosinca , zajedno sa zakonodavnim paketom predstavljenim 14. srpnja 2021. i danas predstavljenom revizijom Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada, predstavljaju važan korak na putu dekarbonizacije u Europi i pomoći će u postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine i postati klimatski neutralan do 2050. godine.
Prijedlozi koji su sada usvojeni proizlaze iz strateške vizije postavljene u strategiji integracije energetskog sustava EU-a, Strategiji EU-a za vodik i Strategiji EU-a za metan do 2020. godine. EU predvodi međunarodnu akciju za suzbijanje emisija metana. Na COP26 UN-ovoj klimatskoj konferenciji pokrenuli su Global Methane Pledge u partnerstvu sa Sjedinjenim Državama, čime se više od 100 zemalja obvezalo smanjiti svoje emisije metana za 30% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2020. godine.
Post je objavljen 17.12.2021. u 11:29 sati.