AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 29.05.2020.
EUROPSKA KOMISIJA HRVATSKOJ VIŠE OD 10 MILIJARDI EURA
SREDSTVA POTORE ZA OPORAVAK NAKON COVID-19 PANDEMIJE
Hrvatska će uz instrument oporavka koji je Europska komisija predložila u srijedu 27. 5. kao novi višegodišnji financijski okvir, u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego u prethodnih sedam godina. Govoreći o planu pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji je Europska komisija predstavila u srijedu, premijer Plenković je na 232. sjednici Vlade rekao da je riječ o izrazito važnom dokumentu Europske unije za gospodarski oporavak, koji je nastajao zadnjih nekoliko tjedana.
"Zajednička želja je da Europska unija pokaže koliko je njen angažman u ovakvoj krizi bez presedana važan i izraz je političke volje država članica, upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem, da se usvoje dokumenti koji će povrh onoga što nosi idući sedmogodišnji proračun dati dodatnu financijsku mogućnost za provođenje projekata, planova i mjera koje će svim članicama Europske unije omogućiti brzi oporavak", istaknuo je. Tim dokumentom planirano je 750 milijardi eura potpore članicama za poticanje oporavka nakon pandemije Covida-19, pri čemu je za Hrvatsku predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi kroz moguće zajmove. Europska komisija će izaći i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
ODLUKOM VLADE, NEMA PONAVLJANJA RAZREDA
I S ČETIRI NEGATIVNE OCJENE NA POPRAVNU NASTAVU!
Vlada Republike Hrvatske je na 232. sjednici u 28.svibnja donijela Uredbu kojom se učenicima razredne nastave omogućuje prijelaz u viši razred, iz ove školske godine u slijedeću, bez obzira na ocjene, dakle nitko neće ponavljati razred, dok će učenici od petog do osmog razreda imati pravo na popravak uz četiri negativne ocjene.
Do sada su učenici s dvije negativne ocjene imali dopunsku nastavu i izlazili su na dva ispitna roka, a po ovoj uredbi, pravo na dodatnu nastavu imat će učenici s četiri negativne ocjene, a umjesto dva kao do sada, imat će tri dodatna roka.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak objasnila je da se ovom Uredbom, kojom se u jednom dijelu mijenja Zakon o odgoju i obrazovanju, izlazi u susret ranjivim skupinama učenika koji bi pod utjecajem teške situacije s korona krizom i potresom mogli biti u lošijem položaju.
četvrtak, 28.05.2020.
DIGITALNA APLIKACIJA
SMART SERVIS
Hrvatska obrtnička komora (HOK) predstavila je u četvrtak 29.5. digitalnu aplikaciju za ugostitelje "Klikom do brže narudžbe" koja gostima omogućava da uz pomoć pametnog telefona pregleda ponudu ugostiteljskog objekta i naruči sto želi, a ugostiteljima efikasnije poslovanje.
Ta bi aplikacija, kako očekuju u HOK-u, trebala olakšati radni proces ugostiteljstva, a gostima pružiti još kvalitetniju uslugu u novim okolnostima, s obzirom da je riječ o tzv. smart servisu, koji na više jezika omogućava gostu da uz pomoć telefona, pa i bez preuzimanja i instaliranja aplikacije te ostavljanja podataka, samo uz korištenje QR koda koji se nalazi na stolu, može brzo i jednostavno naručiti.
Time se i smanjuje vrijeme čekanja narudžbe, osoblju objekta omogućava pregledna statistika u realnom vremenu, a svaki ju ugostiteljski objekt može prilagoditi svojoj ponudi bez dodatnih ulaganja.
,
srijeda, 27.05.2020.
VIDEOKONFERENCIJA EU DIREKTORA ZA ŠUMARSTVO
PRELIMINARNA RAZMJENA MIŠLJENJA
Neformalna videokonferencija EU generalnih direktora za šumarstvo u sklopu Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske Unije, održana je 27.5. 2020. Konferenciju je ispred HRPRES vodila Renata Ojurović, pomoćnica ministrice za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju. Na konferenciji su sudjelovali generalni direktori za šumarstvo država članica Europske unije, predstavnici Europske komisije (DG AGRI i DG ENV) te predstavnici dionika u ulozi promatrača (EUSTAFOR, COPA COGECA, CEPF).
Konferencija je započela razmjenom nacionalnih iskustva i mogućim rješenjima za stanje u šumama i sa šumom povezanim sektorom, uzrokovano pandemijom COVID-19. Nakon uvodne prezentacije EU Strategije bioraznolikosti za 2030. od strane predstavnika Europske komisije (DG ENV), uslijedila je preliminarna razmjena mišljenja na tek objavljenu Komunikaciju Europske komisije, a potom prezentacija predstavnika DG AGRI s naslova izrade Nove EU Strategije za šume.
Videokonferencija je proglašena uspješnom, za kvalitetnu i korisnu razmjenu mišljenja o trenutno gorućim pitanjima vezanim za šume i s njima povezanim sektorima. Izvor; Ministarstvo poljoprivrede
FINANCIJSKA MJERA COVID - 19 ZA PRERAĐIVAČE DRVETA
OSIGURANJE ZA USJEVE, ŽIVOTINJE I BILJKE
Agencija za plaćanja u poljoprivredi objavila je 25. svibnja 2020. Natječaj za provedbu Mjere 17 Upravljanje rizicima, Podmjera 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020.
Natječaj je namijenjen pravnim i fizičkim osobama osobama upisanim u Upisnik poljoprivrednika. Iznos raspoloživih sredstava U Natječaju iznosi 100.000.000,00 kuna.
Maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 € u kunskoj protuvrijednosti, a intenzitet javne potpore iznosi do 70% prihvatljive premije osiguranja.Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu s pripadajućom dokumentacijom je od 1. lipnja od 12:00 sati do 31. prosinca 2020. godine do 12:00 sati.
Mjera COVID 19 za prerađivače i izvoznike proizvoda iz drveta
Suradnjom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske banke za obnovu i razvitak u okviru Programa osiguranja kredita za likvidnost izvoznika Covid-19, uspostavljen je poseban program Obrtna sredstva Mjera COVID-19 za poduzetnike u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja kao mjera povoljnijeg kreditiranja obrtnih sredstava i sufinanciranja troškova premije osiguranja za poduzetnike koji ostvaruju najmanje 20 % poslovnih prihoda od izvoza.
Ministarstva je osiguralo iznos od 25 milijuna kuna za subvenciju kamatne stope po kreditima i sufinanciranje troškova premije osiguranja po policama osiguranja kredita, za planirani iznos plasmana po ovome programu od cca 30 milijuna eura.
Pored donesenih mjera pomoći Vlade RH za cjelokupno nacionalno gospodarstvo, uslijed epidemije koronavirusa, Ministarstvo je iniciralo i dodatne mjere pomoći za preradu drva i proizvodnju namještaja pa su donesene mjere odgode roka plaćanja dospjelih novčanih obveza prema Hrvatskim šumama d.o.o. za kupljene drvne sortimente čime je obuhvaćeno 627 proizvođača s ukupnim zaduženjem od cca. 500 milijuna kuna i odgode roka izvršenja ugovornih obveza vezanih za potpore male vrijednosti 2019. za 53 korisnika s ukupnim iznosom dodijeljenih bespovratnih sredstava od 32,6 milijuna.
Provedbom programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, Ministarstvo je do sada dodijelilo ukupno 143,8 milijuna kuna nacionalnih sredstava za sufinanciranje ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, a zasigurno će u okviru svojih mogućnosti nastaviti podupirati gospodarsku aktivnost naših poduzetnika. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede
ponedjeljak, 25.05.2020.
NEKOLIKO ZAGREBAČKIH ZABATA PORUŠENIH POTRESOM
OŠTEĆENA PROČELJA!
Zabat je naziv za bočnu plohu na pročelju i začelju građevine,u obliku trokuta koja zatvara krovište zgrade ili kuće. Neka pročelja imala su i prozor kako bi na tavanu bilo svjetla.
I baš taj zabat, ta pročelja na zgradama u potresu 22. ožujka u Zagrebu su se pokazala kao osjetljivo područje, te su mnogi zabatni zidovi srušeni i na taj način tavanski prostor ostao je otvoren. Taj dio je vrlo nezgodan za popravak, prvo zato što je u pravilu visoko, a onda i zato što je prilaz ili pristup zabatnom zidu često nepristupačan. Kako je posljednjih dana ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar rekao država će građanima pružiti između ostalog i financijsku pomoć za popravak dimnjaka i zabatnih zidova.
Objavljujem nekoliko fotografija zabatnih zidova u užem centru Zagreba kojima predstoji popravak (m.zouhar zec)
Zabatni zid porušen na zgradi Hrvatske pošte u Jurišićevoj ulici
.Pošta kao i trgovina Špar koji dijele isti ulaz od dana potresa je zatvorena
Uz zgradu u koj je Knjižnica grada Zagreba u Vodnikovoj ulici, a zabatni zid je pao,
postavljene su skele i u tijeku je popravak.
Na početku Rdićeve ulice, a brojevi počinju od Trga bana Jelačića,
dvije su zgrade u potresu ostale bez zabatnog zida. Nakon ove rupe na pročelju zgrade, vidljiv je zabat druge zgrade,
ali to je pročelje popravljeno, bar privremeno, ne ciglom, nego nekim drugim materijalom.
Panorama porušenog pročelja s uzvišenog dijela Radićeve ulice.
Zgrada pripada adresi Opatovina 11
Panorama zgrade s placa na Dolcu.
Ova je zgrada s porušenim pročelnim zidom je
u dvorištu nadbiskupskog državnog arhiva na Kaptolu.
Ugao Đorđićeve i Petrinjske ulice. U tom je stanu tijekom potresa nastradala djevojčica
koja je tri dana kasnije u bolnici umrla. Još ništa nije učinjeno da se sprijeći padanje žbuke i cigle
iz ruševine tog zabatnog zida. Vrlo lako bi i neki dio namještaja, pri jakom vjetru, mogao odletjeti iz
stana.
Zgrada na uglu Đorđićeve i Zrinjevca. Fotke: Margareta Zouhar Zec
subota, 23.05.2020.
TEROR JEZIKA I PODSMJEHA
EKSTREM NA POLITIČKOJ FUNKCIJI!
Radimir Čačić, danas osoba koja ima 71 godinu, koji je prije 47 godina arhitektonski fakultet u Zagrebu završio u predroku, kako piše u njegovoj biografiji, što je informacija o njegovoj inteligenciji i sposobnosti, 22. svibnja je iz okolice Varaždina , s gradilišta osnovne škole u Svetom Iliji, poslao neverbalnu poruku da je sve što je imao, znao i mogao u intelektualnom pogledu dao društvu u kome živi i u kome je stvarao. Njegove su se sposobnosti prosuđivanja i razumnog ponašanja potrošile, pokazao je svojim ponašanjem , pale su ispod ponašanja razine razumnog djeteta, te zbog toga treba što prije biti smjenjen s funkcije župana Varaždinske županije. Radimira Čačića treba poslati u mirovinu i tako na za njega najdostojniji način završiti njegovu radnu i političku karijeru. Jer njegov postupak gestikuliranja rukama i pokazivanje jezika, iza leđa aktualne ministrice obrazovanja dr. Blaženke Divjak za vrijeme od nekoliko minuta dok ona daje izjavu novinarima na gradilištu škole je nevjerojatan i nespojiv s razumnim ponašanjem.
Dok iza leđa ministrice obrazovanja Vlade RH, odrasla osoba i intelektualac Radimir Čačić , župan Varaždinske županije, maše rukama i užasno nepristojno plazi jezik iz svojih usta, šalje poruku – po svom očitom mišljenju - da ono što ministrica obrazovanja govori nije važno. To i takav način zbunjuje i podsjeća na pomisao da Čačića treba izostaviti iz sfere medija i bilo kakvog javnog života. Pokazivanje jezika iza leđa žene i ministrice u Vladi je teror i za svakog tko to gleda. Za zapadne medije Čačić bi bio ekstrem na političkoj funkciji od kojeg se očekuje ostavka . U Hrvatskoj pak svi svaku nepodopštinu proglašavaju pravom koje pruža demokracija. No činjenica je ipak da demokracija u RH verbalna, kao i neverbalna, na službenim i neslužbenim mjestima nije dovoljno zakonski uređena. Nedostojno ponašanje je dozvoljeno i
postaje svojevrsni ispušni ventil. Može li to tako biti opće prihvaćeno? Ovaj primjer svjedoći da nešto treba mijenjati.
Gdje je Čačiću mirnoća, dostojanstvo, ponašanje gospodina koja bi trebalo biti prisutno u njemu temeljem njegova životnog iskustva? Ima li toga u njemu ?Kako li se taj čovjek uopće ponaša prema suradnicima i ženama suradnicama i svima koji ne misle kao on?
Teror jezika iz usta čovjeka koji je na službenom političkom događaju nije znak uravnotežena ponašanja!
Margareta Zouhar Zec
petak, 22.05.2020.
PREKO FONDA SOLIDARNOSTI EU, VLADA RH OSIGURAVA SREDSTVA
Ministar MARKO PAVIĆ:
PROCJENU ŠTETE PRIZNAJE EUROPSKA KOMISIJA
Objavljujem informacije koje se odnose za zbrinjavanje materijalnih šteta na objektima stradalih građana u potresu 22. ožujka 2020. koji je zadesio Grad Zagreb i dio Krapinsko Zagorske županije, uz dio Zagrebačke županije a koje su na NA KONFERENCIJI ZA MEDIJE ODRŽANOJ 19 5. javnosti uputili I komunicirali uz premijera Plenkovića ministra državne imovine dr. Banožića i Predrag Štromar ministar graditeljstva i prostornog uređenja u Vladi RH, te ministar regionalnog razvoja I fondova EU , Marko Pvić . Naglašavam da ove informacije nisu dio predizborne parlamentarne kampanje HDZ-a već informacije koje su potrebne građanima, a radi se o nekoliko desetaka tisuća njih, koji imaju problem i iskustvo porušenih dimnjaka, stanova, života bez tople vode itd.uz one koji su ostali bez jedine nekretnine u kojoj su stanovali. Vlada se pobrinula da će novca za gradnju i obnovu biti dovoljno, stradalima treba sam dobra i točna informacija što čini, a treba se javiti na Javni poziv koji je Vlada RH raspisala 19.svibnja. 2020.
Konferencija za medije održana 19. 5. Povod je imala u objavi Javni poziv za podnošenje zahtijeva za finaciranje najamnine za zamjenski stan. Detalji se mogu naći na Internet adresi
https://vlada.gov.hr/vijesti/ova-vlada-cini-sve-da-gradjanima-omoguci-dostojanstven-zivot-nakon-razornog-potresa-koji-je-pogodio-zagreb-i-okolicu/29527
Na portalu Vlada Republike Hrvatske / Vijesti, Objavljeno 19.5. 2020. su svi i Dokumenti koji su potrebni za pristupanje riješavanju stambenog pitanja osobama čija je imovina teško oštećena u potresu 22. ožujka , redom:
Javni poziv za podnošenje zahtijeva za finaciranje najamnine za zamjenski stan
Uputa – na 7 stranica o načinu provedbe Odluke o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje
osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko zagorske županije, zatim tu su četiri obrasca i to slijedeća:
Obrazac zahtijeva,
Obrazac izjave podnositelja zahtijeva
Obrazac iskaza interesa
Obrazac izjave podnositelja iskaza interesa
Ministar Predrag Štromar rekao je slijedeće:" Ministarstvo je odmah pristupilo izradi Zakona, nakon 22.3. i teškog potresa u Zagrebu. U roku deset dana imali smo kostur Zakona, a onda smo sa strukom brusili taj Zakon I dodali sve ono što je trebalo da bude kvalitetan I dobar I prije dva tjedna uputili smo ga u redovnu saborsku procedure. On je u procedure. Siguran sam da je odličan I da će se po njemu moći vrlo dobro postupati, a posebno po programima mjera.
Međutim našim građanima treba smještaj odmah I tu se ne čeka. Izglasavanjem rebalansa proračuna 18. Svibnja u Saboru, mi smo sada u mogučnosti pomoći ljudima, da riješe ono što njima treba, a to je otkloniti opasnost koja je u zgradama I privatnim kućama,a radi se o krovovima, dimnjacima, o toploj vodi – nezamislivo je da jedno kućanstva danas nema toplu vodu, I na temelju odluke koju smo donijeli, mi ćemo moći sufinancirati svako kućanstvo sa do 12 000 kuna za ono što treba na tim zajedničkim djelovima zgrade do 8 000 kuna za zamjenu bojlera. To ćemo provoditi na način da ćemo u roku od nekoliko dana donijeti detaljne upute za one koji moraju prijaviti ono što im treba pomoći. To su upravitelji zgrada u višestambenim zgradama ili predstavnik stanara ukoliko upravitelj zgrade nije izabran ili nije aktivan I građani u svojim osobnim obiteljskim kućama.
Na temelju tih uputatočno će se znati što se sve može sufinan cirati od strane države I prema odluci koju već imamo, dosta je razvidno ono što sufinanciramo.
Da ponovim. Ako zgrada ima 10 stanova, mi za zajedničke prostorije možemo dati do 120 000 kuna, I još onda pojedinačno za svako kućanstvo po svakom bojleru do 8 000 kuna, 80 posto cijeme bojlera ili maksimum do 80 000 kuna.
Obrazac koji će se ispunjavati biti će elektronski, biti će što jednostavniji, a opet da ima sve podatke koji u njemu moraju biti, da aplikacija može očitati I da imamo elektronsku obradu svih podataka I da možemo transparentno ulagati ta sredstva, koja su naša sredstva, sredstva građana, sredstva iz državnog proračuna.Ja očekujem da će biti puno prijava , puno potreba ima. Ono što je najbitnije je ako su se već sredstva utrošila, imaju se računi za te stvari, biti će povrat tih sredstava i retrogradno.To je prijedlog Odluke koja je donešena na Vladi I građani ne brinite, sredstva će doći iako ste ih već možda I uložili. Mi smo I danas (19.3.) raspravljali sa upraviteljima zgrada raspravljali o svim problemima koji bi se tu mogli naći. Biti će pitanja, a mi ćemo odgovarati, jer će biti I pojedinačnih slučajeva koje ne možete predvidjeti u nekoj uredbi. Tako da ministarstvo graditeljstva stoji na raspolaganju i mi ćemo odraditi taj dio.
Zahvaljujem na suradnji kolegama ministrima na suradnji sa Svjetskom bankom gdje smo napravili već veliki dio posla, analizirali svu dokumantaciju, analiziramo štete radi prijave prema Europskoj komisiji I prema drugim institucijama od kojih ćemo tražiti novac. Da bi zakon bio omogućen I da u realnosti saživi moramo osigurati sredstva, aa radimo intenzivno na tome, a raditi ćemo i dalje. "
Ministar regionalnog razvoja I fondova EU Marko Pavić: "Ono što mogu istaknuti je da je zahtijev za prijavu na Fond za solidarnost pri kraju, rok za prijavu je 14. lipanj I vjerujem da ćemo prijavu uskoro poslaati. U svakodnevnom kontaktu smo s Europskom komisijom po pitanju same prijave. U kontaktu s njima smo osigurali I sredstva za najam stanova koji će ići na natječaj koji će Ministarstvo državne imovine danas (19.5.) raspisati, se mogu prijaviti na Fond solidarnosti. Ono što je bitno za reći je da je preduvjet za
prijavu na taj Fond je procjena štete što priznaje Europska komisija. I upravo radi toga ta procjena je pri kraju I očekujemo skoro slanje Zahtjeva prema Europskoj komisiji. Prema odluci Vlade RH prijavu regulira Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, zajedno s Ministartvom graditeljstva i prostornog uređenja koje u suradnji zajedno sa svim stručnjacima provodi procjenu šteta. Visina sredstava koje možemo očekivati iz Fonda je maksimum šest posto procjene neto štete. Unutar toga predujam možemo dobiti - četvrtinu unutar šest tjedana po slanju prijave kada se očekuje odluka – maksimaalno 100 milijona eura predujma.
Struktura projekata na koje je moguće Fond prijaviti, postoje dakle četiri kategorije troškova, od
Obnove zdravstva, školstva, komunikacija plinovoda, osnovne infrastructure na kojoj radimo privremeni smještaj, odnosno natječaj koji Ministarstvo državne imovine će financirati iz Fonda za solidarnost. Isto tako trenutne mjere za zaštitu kulturnog nasljeđa, naprimjer skele za osiguranje kulturne baštine. Isto tako će moći ući u Fond kao I troškovi samog rasčišćavanja Grada i svih ostalih područja.
Ono što mogu zaključno reči je da uskoro šaljemo prijavu EK, čekamo još ukupnu procjenu štete, očekujemo 100 milijona eura akontacije, šest tjedana nakon slanja prijave, a sam fond solidarnosti jasna je poruka i dokaz vrijednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Hvala." (m.zouhar zec)
četvrtak, 21.05.2020.
POMOĆ VLADE RH GRAĐANIMA ČIJE SU NEKRETNINE OZNAČENE KAO NEPOGODNE ZA STANOVANJE
PREMIJER PLENKOVIĆ:
ŽELIMO DA SUGRAĐANI ŽIVE DOSTOJANSTVENO
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sa ministrima dr.Benažićem, Pvićem i Štromarom govorio je na konferenciji za medije 19. svibnja u povodu objavljivanja Javnog poziva za odobravanje financiranja najamnine za zamjenski stan koji je, na temelju Odluke Vlade RH o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, uputilo Ministarstvo državne imovine.
https://vlada.gov.hr/vijesti/ova-vlada-cini-sve-da-gradjanima-omoguci-dostojanstven-zivot-nakon-razornog-potresa-koji-je-pogodio-zagreb-i-okolicu/29527
Na portalu Vlada Republike Hrvatske / Vijesti, Objavljeno 19.5. 2020. su svi i Dokumenti koji su potrebni za pristupanje riješavanju stambenog pitanja osobama čija je imovina teško oštećena u potresu 22. ožujka , redom:
Javni poziv za podnošenje zahtijeva za finaciranje najamnine za zamjenski stan
Uputa – na 7 stranica o načinu provedbe Odluke o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje
osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko zagorske županije, zatim tu su četiri obrasca i to slijedeća:
Obrazac zahtijeva,
Obrazac izjave podnositelja zahtijeva
Obrazac iskaza interesa
Obrazac izjave podnositelja iskaza interesa
Premijer Plenković rekao je tim povodom slijedeće:
"Aktivnosti Vlade RH od sanacije šteta potresa koji je pogodio grad Zagreb 22. Ožujka 2020.
Vlada je na Sjednici od 14. Svibnja donijela Odluku o finaciranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale na području Grada Zagreb,a Krapinsko Zagorske županije i Zagrebačke županije.
Kako bismo proveli tu odluku Ministasrtvo državne imovine je pripremilo Javni poziv za odobravanje financiranja najamnine za zamjenski stan te Upute koje su korisne za građane čije su nekretnine stradale u potresu, a kako bi oni mogli koristiti ovo pravo koje im je Vlada odlučila omogučiti u ovim zahtjevnim okolnostima.
Ova je informacija namijenjena vlasnicima obiteljskih kuća, stanova i zaštićenim najmoprimcima u kojima su u vrijeme potresa stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u nekretninama koje su u pregledu stručnjaka nakon potresa označene kao nepogodne za stanovanje.
Svi oni pozvani su da u roku od 60 dana Ministarstvu državne imovine podnesu zahtijev za utvrđivanje statusa osobe čija će se najamnina financirati za zamjenski stan. Taj cijeli postupak ići će u dvije faze. Prva faza će se utvrditi za osobe koja je podnijela zahtijev i zadovoljava uvjete za financiranje najamnine za zamjenski stan, te će se o tome donijeti riješenje. Osoba koja ima to riješenje sklapa ugovor o najmu i dostavlja ga Ministarstvu državne imovine koje donosi riješenje o financiranju najamnine. Kako bi se ubrzao i olaakšao postupak našim sugrađanima Ministarstvo je izradilo predložak Ugovora o najmu zamjenskog stana, kao i sve druge potrebne obrasce kako bismo sugrađanima olakšali procedure.
Drugo: Istodobno mi pozivamo sve potencijalne najmodavce, dakle ljude koji inače iznajmljuju stanove u gradu Zagrebu, da na poziv koje također Ministarstvo objavljuje daju i iskažu svoj interes za davanje svojih stanova u najam. Dakle s jedne strane ova je informacija upućena ljudima koji su u potresu izgubili svoje stanove i kuće, a s druge strane ovo je poziv i informacija za ljude koji imaju svoje stanove da se jave Ministarstvu državne imovine… Stvoriti će se baza podataka, izdati će se riješenja onima koji imaju pravo na financiranje, sklopiti će se ugovori o tome da sve bude u okviru kriterija kako su propisani odlukom, a to je da prosječna cijena najma stana u gradu Zagrebu se kreće oko 70 kuna po metru kvadratnom.
Mi želimo da naši sugrađani, oni koji su trenutno u studentskom domu u Cvjetnom naselju, što prije se prijave, iskoriste ovo pravo i na taj način dođu u poziciju da žive na dostojanstven način primjereniji onom na koji su bili navikli prije potresa, a sukladno odluci koju je Vlada donijela. Obrada tih zahtjeva će biti žurna, Ministarstvo će imati poseban tim ljudi koji će se baviti samo ovim poslom, jer želimo da u najkraćem roku ljudi žive dostojanstveno.
Ja ću još jednom podsjetiti da je u Zagrebu oko 1000 zgrada označeno kao neuporabljivo, 4000 kao privremkeno neuporabljivvo, dok je 14 500 zgrada dobilo oznaku uporabljivo, ali djelomično oštećeno. Uz to postoji još petstotinjak oštećenih, a neuporabljivih zgrada u Krapinsko zagorskoj županiji I Zagrebačkoj županiji. Riječ je uglavnom o obiteljskim kućama. Vlada RH je u petak 15. svibnja uputila u proceduru Zakon tu je podpredsjednik Štromar predastavnici grada Zagreba kao I svim uključenim stručnim organizacijama, udrugama, komorama, fakultetima, i ekspertima koji su ovaj zakon učinili kvalitetnim . Očekujemo da javnanrasprava iznjedri dodatnih sugestija.
Podsjetiti ću da smo mi na sjednici Vlade donijeli odluku o pomoći onim sugrađanima kojima su kuće zgrade ili stanovi imali takve štete gdje moramo popraviti krovove, zabatne zidove, dimnjake, dizala, ili pak ugraditi nove bojlere kako bi im omogučili funkcionalan i normalan život i korištenje njihove kuće ili stana.
Za tu mjeru koje će kordinirati Ministrstvo graditeljstva predviđen je 141 milijun kuna.Ukupan iznos po kućanstvu u jednoj zgradi koja je oštećena je 12 000 kuna, pa ako imate pet stanova onda 12 puta 5, što je 60 tisuća kuna, za popravak zabata, krova, dimnjaka. Riječ je o interventnim popravcima da su bočni zidovi osigurani, da dizala rade, da dimnjaci sigurno funkcioniraju i da svi imaju plin, odnosno toplu vodu. U cilju sufinanciranja za ugradnju kondenzacijskih bojlera od ovih 141 milijun kuna smo 40 milijuna kuna izdvojili iz Fonda za zaštitu okoliša gdje će se sufinancirati kupnja bojlera u sredstvima do 8 000 kuna. Isto tako sva ministarstva rade sa ekspertima na procjeni šteta ovoga potresa i temeljem te procjene mi ćemo tražiti sredstva iz Fonda solidarnosti EU a taj posao će kordinirati ministar Pavić.
Sredstva koja se iz fonda mogu dobiti su za vraćanje u ispravno stanje infrastructure, postrojenja za opskrbu energijom, pitkom vodom, inftastrukture za zbrinjavanje otpadnih voda, telekomunikacije, prijevoza, zdravstva, obrazovanja, kao i za zaštitu lokaliteta kulturnoga naslijeđa, čišćenje pogođenih područja potresom, financiranje službi za spašavanja, kao I pružanje smještaja. Sve to biti će podnešeno Europskoj Komisiji odnosno nadležnim službama u odgovarajućem roku, kada se u cijelosti izvrši procjena šteta u Gradu Zagrebu od potresa.
Također želim kazati da se troškovi boravka naših sugrađana koji su primjerice u studentskom domu u Cvjetnom naselju se plaćaju iz državnog proračuna, to se financira kroz sredstva Ministarstva unutarnjih poslova, stožera civilne zaštite. Primjerice od 22. ožujka do 22. Travnja troškovi su iznosili dva milijuna 800 tisućaa kuna ( 2 800 000 kuna) Tamo je petstotinjak naših sugrađana (drugi izvor kaže 865 osoba op.a.) Cilj ovih aktivnosti je da što brže vratimo dostojantvo onima koji su potresom bili pogođeni najviše. “ To je izlaganje premijera Plenkovića na presici 19. svibnja povodom objave Javnog poziva.
Pres konferencija 19.5. 2020. u Vladi RH
FINANCIRANJE ZAMIŠLJENO DO 1. RUJNA 2021.
Ministar državne imovine dr. Mario Banožić rekao je na istoj konferencije za medije slijedeće :
Odluka Vlade koja je donesena u četvrtak 14. svibnja o finaciranju za stambeno zbrinjavanje donesena je upravo na vlasnike kuća, odnosno stanova, odnosno za zaštićene najmoprimce koji su
U njima na dan potresa imali prebivalište odnosno boravište. Uvjet je da nemaju drugu nekretninu na području grada Zagreba, odnosno 20 kilometara od adrese gdje je stradali objekat. U Samoj odluci ponudili smo formu na koji će se naćin financirati taj iznos, znaći govorimo o osobama koji su samci za prostor 35 kvadrata I cijeni kou smo defininirali a koja je u tom trenutku bila u gradu Zagrebu u centru, znaći 70 kn, a na svakog narednog člana se dodaje 10 kvadrata. Pa konkretno za samca tih 35 kvadrata cijena najma će maksimalno iznositi 2 450 kuna, dok recimo za četveročlanu obitelj taj iznos će maksimalno biti 4 450 kuna .
Vrijeme samog trajanja plaćanja najma do trenutka dok se ne obnovi oštećena nekretnina ili do revizije prvotno oštečenoga objekta … iz ovog izlaganja predsjednika Vlade postoje kategorije oštećenja . Ono što je nama focus u najmu odnosno plaćanja najamnine su upravo one nekretnine koje su najteže pogođene – znači to je crvena oznaka. Riječ je o takvih oko 1 000 stanova. Kada oni budu u reviziji temeljem ove druge mjere u sufinanciranju zabata, krovišta, bojlera I svega ostaloga ona će tada vjerojatno dobiti nekakvu drugu oznaku. Financiranje je zamišljeno do najkasnije 1. rujna 2021. godine .
Ugovor javnoga poziva treba biti zaključen najkasnije do kolovoza ove godine .
Dokumenti za dokazivanje vlasništva su vrlo jednostavni – izvadak iz zemljišne knjige o vlasništvu nekretnine Ugovor o najmu ako je riječ o zaštićenim najmoprimcima. Treći dokumenat je izjava vlasnika stradale nekretnine da nemaju drugu nekretninu na tom području od 20 kilometara. Četvrti - izjava vlasnika da je 22. 3. živio na toj adresi, uvjerenje od Policije o prebivaištu odnosno boravištu . Rok je 60 dana od dana objave poziva za podnošenje zahtijeva .
Drugi dio natječaja odnossi se na vlasnike stanova koji svoje stanove žele dati u najam a koju će najamninu financirati Ministarstvo državne imovine- temeljem obrasca se podnijeti svoju ponudu uz dokaz o vlaništvu, potvrde da nema duga, te uz izjavu da njhovi podaci budu javni.
Osobama koje su već stan uzele u najam kroz Upravni postupak financirati će se najamnina kako je to već spomenuto. (m.zouhar zec)
srijeda, 20.05.2020.
KRČKI MOST
UKIDANJE PLAĆANJA PRIJELAZA MOSTOM
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će Vlada donijeti odluka o spajanju dviju tvrtki Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka- Zagreb. To će značiti - jedna uprava, jedna javna nabava - te će biti ukinuto plaćanje prijelaza preko Krčkog mosta. Naplata mostarine na Krčkom mostu bit će ukinuta 15. lipnja 2020. To neće biti samo za otočane koji su mostom povezani sa svojim mjestom stanovanja, već za sve koji u tranzitu prelaze Krčki most.
Ministar Butković je rekao da to nije informacija radi predstojećih parlamentarnih izbora, već slijed događanja nakon spajanja dviju velikih tvrtki.
utorak, 19.05.2020.
RASPUŠTEN DEVETI SAZIV HRVATSKOG SABORA
POSTIGNUĆA RH KROZ PLENKOVIĆEVO STVARANJE!
Deveti saziv Sabora na prijedlog premijera RH, raspušten je u ponedjeljak 18. svibnja. 2020. Za raspuštanje Sabora glasalo je 105 zastupnika, četiri su bila suzdržana, a osam zastupnika je bilo protiv. Protiv raspuštanja hrvatskog Sabora je bio i SDP, kao najača oporbena stranka, pa glasanju I nisu ni prisustvovali. Oni naime smatraju da se Sabor ne smije raspustiti dok nije donesen Zakon o obnovi grada Zagreba . Hrvatski Sabor je raspušten pet mjeseci prije punog završetka mandata Vlade Andreja Plenkovića . Predsjednik Milanović mora sada odrediti datum parlamentarnih izbora koji će se održati u vremenu do 60 dana.
Na konferenciji za novinare kasno popodne 18. Svibnja, u danu kada je RH imala samo dvije osobe novozaražene, a ukupno 2228, premijer Plenković je objasnio razloge izlaska na izbore znatno ranije od stvarnog završetka mandata Vlade koju je vodio, jer zadnji su izbori bili 16. rujna . Rekao je
„S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u izbornoj godini, a nitko ne može sa sigurnošću niti znati niti pretpostaviti što će se zbivati tijekom jeseni ili kasnije, tijekom zime iduće godine, vlada je, smatrala da je sada prikladan trenutak da hrvatskim građanima bude omogućeno izaći na izbore. Bolje izaći na izbore u onoj situaciji kada znamo da je epidemija praktički primirena na najmanju moguću varijantu, nego da slučajno budemo u situaciji kada bi nekakav novi val epidemije – ja se nadam da toga neće biti – bio značajniji.“ To je razlog zbog kojeg smo kao najveća stranka u vladajućoj koaliciji, u parlamentarnoj većini, predložili raspuštanje Hrvatskog sabora našim partnerima, a oni su to svi podržali i vrlo uvjerljivo danas izglasali.
Premijer Plenković je rekao da se u proteklih nekoliko mjeseci Hrvatska suočila s dva velika izazova, jedan je borba protiv pandemije korona virusa, epidemije u Hrvatskoj, a druga je bitka za radna mjesta i za gospodarski oporavak, koje je Vlada paralelno vodila.
Zatim je premijer Plenković goivoirio o postignućima Hrvatske Vlade kojoj je on bio na čelu u nepune četiri godine, odlučivao i vodio je.
Rekao je slijedeće:
“Druga stvar koju smo ostvarili je enormna potpora privatnom sektoru za proteklih nekoliko mjeseci. Vlada je stala i Podsjetiti ću 500 000 naših sugrađana koji rade u 85 000 pravnih subjekata su dobili naknadu od 3250 kuna za ožujak. Za travanj, za koji naknada iznosi 4000 kuna nju ćr dobiti oko 600 000 naših sugraađana. To je situacija bez presedanaa. Nema ni jednog usporedivog trenutka daa je država stala iza privatnog sektora na ovaj način. Slična će sitacija, ja se nadam u nešto manjem obimu biti i za mjesec svibanj. Vlada je omogučila privatnom sektoru direktno onima koji su bili zaustavljeni u obavljanju svog poslovanja da premoste ovu krizu izazvanu pandemijom korona virusa, da zadrže radna mjesta, da radnici imaju svoj posao i da se reaktiviraju suklaadno mjerama koje su bile na snazi. Mi na taj način radimo kako bi gospodarstvo uzelo svoj puni zamah i ljudi nastavili zarađivati, privređivati i u konačnicni nastavili konsolidirati javne financije- I tu dolazim do onog što je posebno bitno u mandate naše Vlade. Mi smo imali ambiciju 2016. Ppslati hrvatskih građanima četiri temeljne poruke a toj je da smo obečali političku stabilnost kao preduvjet svih reformi, pravnu sigurnost, gospodatski ras I društvenu solidarnost.
Po sve te četiri točke smo ostvarili značajne uspjehe i još povrh toga. Povrh toga sve ono što se tiče vrijednosti, domovinske sigurnosti , nacionalne sigurnosti, što se tiče međunarodnog jačanja položaja RH I njenoga utjecaja u Europi I u konačnici završava za ovim predsjedanjem Hrvatske Vijeća EU koje završava 30. Lipnja, u nikad do sada viđenim okolnostima, ali ipak sa značajnim uspjesima
Poduzimali smo mjere koje su jačale Javnu upravu I jačale pravodsudni sustav. Podsjetiti ću da je danas praktički 100 000 manje blokiranih nego što ih je bilo prije nekoliko godina, da smo krenuli u digitalizaciju procesa u digitalizaciju pravosuđa I na tom tragu ćemo nastaviti.
U pogledu gospodarskog razvoja prije svega odgovorno smo upravljali javnim financijama I tu reputaciju koju RH uživa zahvaljujući takvom vođenju javnih financija gdje smo izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, gdje smo ostvarili zdravi rast od oko tri posto, smanjivali rapidno javni dug brže nego drugi, ostvarili investicijski kreditni rejting po čak dvije agencije za kreditni rejting, podigli u mandatu minimalnu plaću za čak 750 kuna, najnižu mirovinu povečali za 230 kuna, prosječnu mirovinu za skorto 300 kuna, ostvarili najmanji broj nezaposlenih I ostvaarili najveći broj zaposlenih, povečali plaće u državnom I javnom sektoru za 18 posto, neke sektore još I više, omogučili rast plače I privatnom sektoru: možemo reći da smo sve te temeljne ciljeve ostvarili. Ta ekonomska snaga I otpornost kojom smo dočekali vaanjski šok omogućila nam je da premoštavamo financiranje bilo na domaćem tržištu kapitala, bilo u razgovoru s međunarodnim financijskim institucijama, europskim institucijama ili na međunarodnim financijskim tržištima. Sve je to pokazalo da država funkcionira I da je ova Vlada bila sposobna nositi se sa najvećim izazovima, a pritom smo osobito u gospodarskom sektoru imali odgovornost suočiti se sa svim kogućim kosturima iz hrvatskog tranzicijskog ormara koji su pali na dnevni red ove Vlade i ovog Hrvatskog Sabora. Ali i ta smo pitanja vrlo uspjeno, po mom dubokom uvjerenju i na opću korist riješavali.
Oko društvene solidarnosti uhvatili smo se u koštac s najvećim problemom, a to je pitanje demografske revitalizacije. Na tom planu moramo činiti napore I dalje kako bismo osigurali opstanak hrvatskogaa naroda , gdje imamo trend smanjivanja već niz godina pa i desetljeća.
No vodili smo računa I o onima ko0ji su najugroženiji, povečali smo rodiljne naknade, socijaalne naknade, nastojali učiniti maksimum za one krajeve koji su maanje razvijeni, osobito onih područja otoka, brdsko planinskih područja te stavili akcent na Slavoniju...”(m.zouhar zec)
ponedjeljak, 18.05.2020.
UREDBOM VLADE DRŽAVNO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE MOĆI ĆE U ZAKUP!
ŠUMA POSTAJE RESURS ZA PAŠARENJE, ODMOR, REKREACIJU I SPORT!
Na sjednici održanoj 14. svibnja 2020. Vlada RH donijela je Uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, temeljem koje se šumsko zemljište može dati u zakup radi korištenja u svrhu: pašarenja; odmora, rekreacije i sporta; postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m˛ te osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji.
Savjetovanje s javnošću je otvoreno do 20. svibnja 2020. na linku
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=14186
Ministarstvo poljoprivrede je izradilo Uredbu s ciljem i učinkovitog provođenja zakupa šumskog zemljišta u propisane svrhe, a poglavito u svrhu pašarenja bitnog za razvoj i opstojnost stočarstva te s ciljem davanja u zakup najveće moguće prihvatljive površine šumskog zemljišta, a u skladu s potrebama poljoprivrednih proizvođača. Pružit će se maksimalni resursi koji su potrebni za povećanje opsega i učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje.
Značajno za istaknuti je da će biti moguće na istoj površini produljiti ugovor o zakupu na daljnjih deset godina, čime će se dodatno poticati poljoprivredna proizvodnja u ruralnom području. Predložena je mogućnost obročne otplate dospjelog duga i zakupnine po osnovi korištenja šumskog zemljišta kao i mogućnost privremene odgode plaćanja zakupnine u posebnim okolnostima. Posebno pozitivan učinak ovoga novog akta je sigurnost zakupnika.
nedjelja, 17.05.2020.
BRODOSPLIT ZAVRŠIO BROD ZA KOJI JE KREDIT OSIGURALA VLADA
BRODOGRADNJA MOŽE BITI PROFITABILNA!
U Brodograđevnoj industriji Split, porinut je 16. svibnja u more brod za polarne ekspedicije Ultramarine, dužine 128 metara i širok 21,5 metara, kapaciteta do 200 putnika o kojima će se brinuti 140 članova posade u 103 luksuzno uređene kabine te javnim prostorima, a vrijedan 106 milijuna eura.
Kredit za gradnju ovog broda je osigurala Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), dok je jamstvo svojom odlukom od 16. svibnja 2018. godine, dakle prije dvije godine, osigurala Vlada RH.
Na porinuću broda u more bio je i ministar gospodarstva Darko Horvat koji je tom prilikom rekao kako su u mandatu ove Vlade išla tri projekta koji su dobili državno jamstvo, od čega su dva projekta isporučena i državna jamstva vraćena u državni proračun.“ Današnji projekt je treći po redu, završen je 70 posto, a siguran je da će u nekoliko sljedećih mjeseci državno jamstvo koje su dali za taj brod biti vraćeno u državni proračun“."To je jednostavna filozofija na kakav način funkcioniramo u ove tri godine. Brodosplit dokazuje da brodogradnja u Hrvatskoj može biti profitabilna. Na ovom brodu kroz kamatu je zaradila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kroz isplate poreza i doprinosa korist ima lokalna zajednica i državni proračun, kao i drugi javni servisi", rekao je ministar Horvat.
Ministar gospodarstva Darko Horvat u Brodosplitu
Također je rekao da svi oni koji smatraju da Hrvatskoj brodogradnja ne treba ovo je pravi demanti. Konstatirao je i rekao da su ovakvi brodovi projekti i sofisticirani proizvodi i u ovom trenutku najveći i najkompliciraniji hrvatski izvozni proizvod.
Direktor Brodosplita Tomislav Debeljak rekao je kako je Ultramarine ugovoren s američkom tvrtkom Quark Expeditions, u sastavu Travelopia grupacije. Debeljak je napomenuo da unatoč pandemiji nisu kasnili, već su obavili sve u rokovima.
"Ugovorili smo brod koji je najveći luksuz, odnosno najveća jahta na svijetu, a po veličini je dvostruko veća nego poznata Amorella i Isabella. Brodosplit je u zadnjih deset godina državni proračun napunio sa četiri milijarde kuna, a zajedno sa DIV grupom u istom razdoblju ukupno šest milijardi kuna.Do sada je ukupno državnih jamstava bilo 150 milijuna eura i sve je vraćeno", objasnio je Debeljak.
Kuma broda bila je Andrea Mutak članica Udruge Anđeli, koji se brinu o djeci s najtežim tjelesnim invaliditetom i s teškoćama u razvoju.
petak, 15.05.2020.
ZANIMLJIVOST
FINANCIJSKA FANTAZIJA DVOJICE!
Novinar Jutarnjeg lista Goran Penić autor je teksta pod naslovom BANDIĆEV ZADNJI UVJET VLADI ,koji je objavljen na portalu JUTARNJEG LISTA 15. svibnja u 7:13. Objavljujem tekst novinara Penića jer je iznimno informacijski vrijedan.
Zašto? Zato što iznosi financijsku fantaziju gradonačelnika Bandića i njegova bivšeg gradskog financijskog šefa Kojića, a sadašnjeg člana Bandićeve stranke, u kome te dvije osobe doslovno perfidno ucjenjuju ministra financija RH Zdravka Marića, a preko njega i Vladu, zahtijevajući da jedinice lokalne samouprave, prije svega Grad Zagreb, uopće nemaju ograničenja kod zaduživanja, kao što država nema, jer je sada to ograničeno na dva posto, što ne donosi,navodno, dovoljno novca Gradu Zagrebu i gradonačelniku Bandiću. Razradio je bivši financijski šef Kojić detalje svoga prijedloga, uz još nekoliko svojih argumenata " za : protiv"- a na kraju kaže da ako Marić ne pristaje na to, oni smatraju da se Zagreb koči namjerno, i u tom slučaju ne mogu podržati politiku ove Vlade.
Objavljujem tekst novinara Gorana Penića objaavljenog na portalu Jutarnjeg lista</font>
>„Grad Zagreb, kako doznajemo, od Vlade traži izmjene tri zakona koji su vezani uz financiranje lokalne i regionalne uprave i samouprave kako bi se mogao bez ograničenja zaduživati, a sve s ciljem da izda obveznice vrijednosti do okvirno 5 milijardi kuna preko kojih bi sufinancirao obnovu grada nakon snažnog potresa koji je 22. ožujka napravio značajnu štetu vlasnicima, uglavnom, donjogradskih nekretnina.
Da je to jedna od ideja koju su izložili potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću potvrđuje nam Slavko Kojić, gradski zastupnik stranke Milana Bandića i bivši šef gradskih financija.Ideja je, kaže Kojić, da se izmijene propisi koji ograničavaju mogućnost izdavanja emisije obveznica.
- Mi bismo htjeli da jedinice lokalne samouprave, prije svega Grad Zagreb, uopće nemaju ograničenja kod zaduživanja, kao što država nema, jer nam je sada to ograničeno na dva posto proračuna godišnje i ukupno 20 posto. Tražimo ili delimitaciju na 50 posto ili bez ikakvog limita kako bismo mogli izdati obveznice na duži rok, pa i do 15-20 godina jer nema sigurnijeg ulaganja od obveznica koje se mogu ponuditi građanima - pojašnjava Kojić.
Limiti zaduženja sada su definirani Zakonom o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, Zakonom o proračunu i Zakonom o izvršenju proračuna, a Grad Zagreb o tome već neko vrijeme pregovara s Marićem. Prema njihovu tumačenju on nije zatvorio vrata, ali nije ni oduševljen s takvom idejom, pa od njega onda traže da on da neko rješenje, ako već neće pristati na njihovo.
- Ima takvih ideja, ali još uvijek je to u fazi razmišljanja. Razgovori su se vodili više puta, a mi tražimo da se prilagode zakonska rješenja kako bi se omogućili veći prihodi Gradu - kaže Kojić. Bivši pročelnik Gradskog ureda za financije pojašnjava i kako je Grad zapao u financijske probleme za što smatra odgovornom državnu vlast, i to ne samo ovu već sve vlade unatrag 20 godina.
Naime, Grad Zagreb bi za 2019. trebao u Fond poravnanja za slabije razvijene lokalne jedinice uplatiti 860 milijuna kuna, a da nije toga, tvrdi Kojić, sutra bi mogli ukinuti prirez u Zagrebu, koji je najveći u državi i iznosi 18%. Ne uplaćuje samo Zagreb u taj Fond, nego i drugih 36 razvijenijih gradova i to 17% od prikupljenog poreza na dohodak.
- Porezna reforma koju je Vlada provela suprotna je Ustavu, koji u tri stavka članka 131. propisuje da potkapacitirane lokalne jedinice pomaže država, a ne solidarno jedinice.Ta odredba je preuzeta iz Europske povelje. To je glupost, jer onda te jedinice koje su nerazvijenije nemaju ni motiva da se razvijaju kada znaju da će dobiti sredstva iz Fonda kojeg pune drugi gradovi poput Zagreba, Rijeke, Splita, Opatije, Rovinja, Umaga, Svete Nedelje... - kaže Kojić. Da Zagreb, dodaje, ima te prihode, onda bi mogao i prirez ukinuti. Međutim, s obzirom na više od 20 decentraliziranih funkcija koje ima, a da su prihodi na istoj razini upravo zbog iznosa koji uplaćuju u Fond, to se neće dogoditi.
- Školstvo, zdravstvo, socijala, komunalni poslovi - sve to raste i razvija se, a mi već pet godina imamo jednaku svotu od poreza na dohodak jer se smanjio porezni pritisak na plaće. Preko 50 posto zaposlenih u Gradu ne plaća porez. I to je OK, političko rješenje s kojim se željelo ojačati osobnu potrošnju ne teret opće potrošnje, ali s druge strane treba biti i supstitucija, što je trebao biti porez na nekretnine, ali od toga se odustalo. I mi se sada nalazimo u problemu jer ne možemo financirati osnovne funkcije - tvrdi Kojić.
Podsjetimo, još krajem siječnja ove godine pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik poslala je dramatičan dopis gradonačelniku u kojem je upozorila da se manjak na kraju prošle godine popeo na milijardu kuna.
Bandić sada od Vlade traži da se za početak hitno izmijeni Zakon o proračunu tako da u njemu stoji jedna rečenica: “odredbe članka 88. ne odnose na Grad Zagreb”, odnosno da se limit zaduživanja ukine i da se to izmijeni na idućoj sjednici Sabora. Ako Ministarstvo financija smatra da će Zagreb izdavanjem obveznica napraviti nered na financijskom tržištu, bili bi zadovoljni i da se napravi sporazum s državom da ona istupa na financijskom tržištu, a da onda Zagreb od države uzme pozajmicu po kamati po kojoj se država zadužila.
Primjerice, ako država izdaje obveznice za 10 milijardi kuna, da izda za 13 ili 15, a tih 3 ili 5 milijardi kuna pozajmi Zagrebu. Na pitanje kakav je stav ministra financija i Vlade oko toga, jučer nismo dobili odgovor. Pitanje je mogu li se izmjene tih zakona donijeti u kratkom roku zato što se Sabor raspušta već u ponedjeljak.
“Ako se ne pristaje ni na to, smatramo da se Zagreb koči namjerno, i u tom slučaju ne možemo podržati takvu politiku ove Vlade”, poručuju iz Bandićeve stranke. „Kraj teksta
ZAR MINISTAR MARIĆ ŽIVI BEZ DNEVNE INFORMACIJE?
Zar ministra finacija RH Marića, Dvojica smatraju naivcem, kada uopće dolaze s spomenutim zahtijevima i idejama? U tekstu se kaže tek da Marić nije oduševljen idejama gospode Kojića i gradonačelnika Bandića.
A taj mladi ministar trebao bi raspoznati, što je realno, a što nerealno zahtijevati od ministra financija jedne države. Ako već misli da sam, bez drugih mjera pravde, može izaći na kraj s osobama koje u vrijeme ekonomske krize radi pandemije i obustave svih gospodarskih aktivnosti u državi, se usuđuju tražiti enormnu svotu novca, i izmjene triju Zakona, Marić također mora postaviti neke vjerodostojne uvejte u toj retorici. Pa ne živi ministar Marić u prostoru izvan svake dnevne informacije! Odgovornost na mjestu na kome radi nalaže mu da krene u makar mele verbalne duele. Podsjećam da je prije dvije,tri godine javnost bila jako zainteresirana znati odakle ministru financija skupi sat koji je tada nosio na ruci, što je objašnjavao na TV-u i u novinarskim tekstovima. Zar shodno takvom javnom intersu ministar Marić nezna uputiti prava pitanja gradonačelniku Grada Zagreba?
Naprimjer za izmjenu triju Zakona može zatražiti da gradonačelnik Bandić unovči sve nekretnike koje je stekla njegova najuža obitelj u posljednjih sedam godina, osim one nekretnine u kojoj živi. Može to zatražiti isto i za desetak najutjecajnih članova njegove političke stranke. Ministar finacija RH koji je u središtu pozornosti čelnika Grada Zagreba radi svoje poslovne dužnosti, postaje na način opisan u gornjem novinarskom tekstu, faktor važne političke igrice.
M. Zouhar Zec
EUROPSKI PRISTUP TURIZMU I PROMETU U VRIJEME KORONE VIRUSA
SLOBODA KRETANJA I UKIDANJE KONTROLE
četvrtak, 14.05.2020.
PREDSTAVLJEN ZAKON O NACIONALNOJ NAKNADI
NAKNADA ZA STARIJE OD 65 GODINA BEZ MIROVINE
U cilju postizanja razine socijalne sigurnosti za hrvatske državljane starije od 65 godina, koji su bez mirovine, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, u neprekidnom trajanju od 20 godina, u Hrvatskom Saboru predstavljen je 13. svibnja Prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s konačnim prijedlogom zakona. Predlagatelj je Vlada RH.
Prijedlog zakona propisuje iznos nacionalne naknade u sumi od 800 kn mjesečno po osobi, počevši od 1. siječnja 2021.
Prijedlog zakona propisuje uvjete za ostvarivanje prava na nacionalnu mirovinu, a oni su slijedeći:
1. da osoba nije korisnik mirovine i nije osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, osim u slučajevima kada je mirovina niža od nacionalne naknade kada se korisniku, ako odabere nacionalnu naknadu, obustavlja isplata mirovine iz obveznog mirovinskog sustava
2. da osoba nije korisnik zajamčene minimalne naknade, ali iznimno može odabrati povoljnije pravo. Ako odabere nacionalnu naknadu, prestaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu
3. utvrđuje se dohodovni i prihodovni cenzus za korisnika i članove kućanstva: – da korisnik i članovi kućanstva ne ostvaruju prihode u prethodnoj kalendarskoj godini veće od 800,00 kn mjesečno po članu kućanstva. Prihodom se smatra plaća, mirovina, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i kapitala, dohodak od osiguranja te ostali prihodi prema poreznim propisima. U prihod se ne uračunavaju doplatak za pomoć i njegu druge osobe, osobna invalidnina iz sustava socijalne skrbi, invalidnina hrvatskih branitelje i civilnih žrtava rata, naknada za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu iz mirovinskog sustava i druge naknade koje ne podliježu oporezivanju.
4. da korisnik nije primatelj uzdržavanja prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju
5. da korisniku nije priznato pravo na uslugu smještaja u sustavu socijalne skrbi.
Prijedlog toga zakona u ime Vlade RH predstavio je ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović te je rekao da je predviđeno usklađivanje nacionalne naknade svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema odluci Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koje se veže uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena.
Sredstva potrebna za provedbu predloženog Zakona procijenjena su na iznos od 132.300.000 kuna za približno 19.700 korisnika u 2021. godini te u iznosu od 181.500.000 kuna za oko 21.550 korisnika u 2022. godini. što će se financirati iz općih prihoda državnog proračuna.
srijeda, 13.05.2020.
PREMIJER PLENKOVIĆ NAJAVIO ZAKON O OBNOVI
PRIJELAZNO RIJEŠENJE - STANOVI NA TRŽIŠTU ILI SREDSTVA ZA NAJAMNINU
Premijer Vlade RH Andrej Plenković rekao je 11. svibnja da su članovi Vlade imali veliki sastanak o Zakonu o obnovi Zagreba te da je dogovoreno da će Vlada sljedeći četvrtak usvojiti zaključak kojim će dogovoriti da se svim građanima koji trenutno ne mogu stanovati u svojim kućama i stanovima radi oštećenja koje je izazvao potres 22. ožujka s epicentrom u Markuševcu, čija je snaga bila 5, po Richteru, u razdoblju od recimo mjesec i pol dana od danas dobiju mogućnost ići u stanove koji su na tržištu, ili da im se osiguraju sredstva za plaćanje najamnine.“ Posebnim natječajem, za koji je zadaću dobio ministar državne imovine Banožić, dogovoriti će se način kojim će se takvim građanima osigurati privremeni smještaj“.
Također je rekao da će i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja s ministrom Štromarom formirati posebno povjerenstvo koje će napraviti reviziju svih prvih preliminarnih procjena štete kako bi se izradila jedinstvena, temeljita i cjelovita slika o stvarnom stanju šteta u Zagrebu od potresa i koji stupanj obnove objekti trebaju.
"Ministarstvo graditeljstva će izdati smjernice za buduću obnovu zgrada koja mora biti primjerena aseizmičkim kriterijima. Zakon će biti gotov i ovaj će tjedan ići u javnu raspravu. Mišljenje je članova Vlade da je taj zakon s obzirom na njegov karakter, dugotrajnost obnove, i na nužnost sveobuhvatnosti svih elemenata, mora proći pravu ozbiljnu raspravu", naglasio je Plenković.
Za očekivati je da će pravo na smještaj imati obitelji sa djecom, obitelji sa više djece, ali i obitelji bez djece, čije se kuće nalaze u uskom epicentru potresa i znatno su oštećene, a ti se ljudi nisu odlučili otići stanovati u Cvjetno naselje. Budući da taj dio oko Markuševca pripada blago ruralnom dijelu, obitelji su ostale pored svojih kuća koje u mnogo slučajeva nisu radi oštećenja za stanovanje, zbog svoje druge imovine bojeći se otuđenja Te imovine. Takve obitelji borave i noće u neprikladnim pomoćnim objektima, često i bez struje. Za njihov stambeni status potrebno je naći rješenje na licu mjesta u razgovoru i dogovoru s njima.
Podsjećam, Markuševac je zagrebačko gradsko naselje na sjeveroistočnom dijelu grada Zaagreba , a pripada gradskoj četvrti Podsljeme. Nalazi se zapadno od Markuševečke Trnave, Markuševečkog Popovca, Bidrovca i Vidovca i istočno od Gračana. U njemu je osnovna škola Markuševec sa područnom školom u Bačunu i Vidovcu. Markuševac pripada Gradskoj četvrti Podsljeme. M. Zouhar Zec
NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE PONOVO OTVORENI
MJESTA POSEBNE LJEPOTE I PRIRODNE OČUVANOSTI
Nacionalni parkovi i Parkovi prirode RH za posjetitelje ponovo su otvoreni od 11. svibnja, a u vezi s Zaključkom Vlade RH o mjerama za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti i aktivnosti u uvjetima proglašene epidemije bolesti Covid-19, donesenom 23. travnja 2020. godine.U želji da parkovi budu dostupniji prvenstveno domaćim posjetiteljima, cijene ulaznica u većini njih će biti po promotivnim cijenama. Posjetitelji su i dalje dužni pridržavati se preporuka Stožera civilne zaštite i odgovorno se ponašati u održavanju socijalnih kontakata jer će tako štiti vlastito, ali i tuđe zdravlje.
O radnom vremenu, cijenama ulaznica prije posjeta pojedinom zaštićenom području, preporuka je informirati se u javnoj ustanovi koja upravlja zaštićenim područjem.
Nacionalni parkovi RH su: Kornati, Risnjak, Krka, Lonjsko polje, Kopački rit, Brijuni,
Sjeverni Velebit, Paklenica, Mljet i Plitvička jezera.
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Brijuni
Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni. Ističe se svojim jedinstvenim biljnim i životinjskim svijetom i prirodnim rijetkostima
Nacionalni park je definiran Zakonom o zaštiti prirode, NN 70/05 čl.11.
Parkovi prirode su : Velebit,Telašćica, Biokovo, Vransko jezero, Papuk, Medvednica, Lastovsko otočje, Žumberak – Samoborsko gorje i Učka.
Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Park prirode je definiran člankom 13. Zakona o zaštiti prirode NN 70/05 prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.
USKORO I "Dinara" PARK PRIRODE
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je i 8. svibnja objavilo Prijedlog Zakona o proglašavanju planinskog masiva "Dinara" Parkom prirode.
Tim će se zakonom zaštiti masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz rijeku Cetinu, a u kategoriji Parka prirode.
Donošenjem predloženog zakona stvorile bi se pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja Parkom prirode „Dinara“ kojima bi se pobliže uredila zaštita, unapređenje i korištenje te način upravljanja tim zaštićenim dijelom prirode.
Zaštita područja masiva Dinare u kategoriji parka prirode od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta i endema.Zaštitila bi se na taj način cjelokupna raznolikost prirodnih staništa kao što su vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa te druge prirodne vrijednosti proizašle iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, poluprirodnih staništa, autohtonih pasmina i sorata kao i bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno-povijesnim lokalitetima.
nedjelja, 10.05.2020.
STARI HRVATSKI PISCI POD NAZIVNIKOM SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
TRI RAZINE PRISVAJANJA!
OBJAVLJUJEM REAGIRANJE OGRANKA MATICE HRVATSKE U DUBRAVNIKU U SUGLASJU S PREDSJEDNIŠTVOM MATICE HRVATSKE KOJE SE ODNOSI NA PRISVAJANJE HRVATSKE KNJIŽEVNE BAŠTINE U IZDANJIMA MATICE SRPSKE
subota, 09.05.2020.
DAN EUROPSKE UNIJE
UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI !
Dan 9. svibanj je dan Europske unije. Upravo u 70. godini otkao je 1950. ideja o ujedinjenju europskih država postala politička zamisao francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schummana, Europsku uniju je napustila njena članica - Velika Britanija nakon 47 godina života u Uniji i s Unijom. Bilo je to 31. siječnja 2020. Nakon toga Unij ima 27 svojih članica sa oko 447 milijuna stanovnika. Izlazak Velike Britanije je realiziran tri i po godine nakon što je izglasan na referendumu građana sa 52 posto za izlazak prema 48 posto protiv. Veliki gradovi glasali su za ostanak u Uniji, dok su manji većinski podržali izlazak. Engleska i Vels podržali su Brexit, dok su Sjeverna Irska i Škotska glasale za ostanak.
Upravo ova 2020. ostati će zapamćena po korona virusu koji je postao zadrastveni problem boj jedan u Europi i svijetu. Virus se širi kapljičnim putem.Ekonomija svih zemalja je pretrpjela i trpi velike štete. Promet putnika i roba i zrakom i kopnom je zaustavljen. Nastala kriza uspoređuje se s gospodarskom krizom ne samo 2008. već čak i s krizom iz 1928. godine.
Broj zaraženih u svijetu 9. svibnja je četiri milijuna, od čega oko 20 posto otpada na zemlje Europske unije. Ni lijek ni cijepivo znanstvenici još nisu pronašli iako na tome intenzivno radi više desetaka znanstvenih timova u svijetu.
Čelnici Europske unije iz Bruxellesa internet video vezom građanima Europske unije su čestitali Dan Europske unije koja se zalaže za solidarnost među državama i narodima, toleranciju, zajedništvo, jedinstvo kao i ujedinjenost u različitosti. M.Zouhar Zec
.
petak, 08.05.2020.
ZAGREBAČKI SASTANAK JE POLITIČKA PODRŠKA SUSJEDNIM ZEMLJAMA
PLENKOVIĆ SE ZALAŽE ZA ULAZAK ZEMALJA BALKANA U EU
Zagrebački sastanak "Zagreb Summit" na vrhu država članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe, održan je 6. svibnja na inicijativu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, zemlje, koja je predsjedateljica Vijeća EU do kraja lipnja ove godine.
Sastanak "Zagreb Summit" internet video vezom
Zbog pandemije korona virusa sastanak je održan video vezom.Sastanku „Zagreb summitu „je video vezom prisustvovala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli te potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.Na isti su način sastanku u Zagrebu prisustvovali čelnici 27 država članica EU i šest država jugoistoka Europe te međunarodnih financijskih institucija
"Europska unija stoji spremna podržati reformske i europske napore svih nama susjednih zemalja, ne samo u kontekstu pregovora o pristupanju koje već vode Crna Gora i Srbija, ne samo u kontekstu vrlo važne odluke Europskoga vijeća u ožujku, kada je zahvaljujući diplomatsko-političkom angažmanu Hrvatske, a i drugih naših prijatelja i partnera, konačno donesena odluka o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nego i poruka koja ide prema Bosni i Hercegovini, za Hrvatsku posebno bitnoj zemlji kojoj želimo pomoći u europskom putu i reformskim naporima, gdje želimo da se osiguraju jednaka prava za sva tri konstitutivna naroda, osobito u pogledu njihove legitimne zastupljenosti u institucijama. Također, želimo podržati i razgovore koji se vode između Srbije i Kosova", istaknuo je Plenković.
Rekao je također i to da Europska unija financijski podržava svih šest zemalja u borbi protiv COVID-a 19 te priprema veliki paket ekonomske pomoći koji će pratiti i redovita izvješća o napretku ovih zemalja.
"Smatramo da smo, nakon Zagrebačkog sastanka od prije 20 godina, ovim sastankom ove godine poslali važnu poruku koja se odnosi i na naše susjede i na politiku proširenja i na konkretna postignuća koja će ostati svojevrsna ostavština hrvatskoga predsjedanja, a to je izmijenjena metodologija pregovora o pristupanju", rekao je premijer Plenković.
Istaknuo je, da je taj sastanak u pogledu razine, političkog značaja i artikuliranja strateških vanjskopolitičkih interesa Hrvatske i pozicioniranja na razini Europske unije, najbitniji događaj. Premijer je kazao da je ovim sastankom poslana vrlo snažna politička podrška našim susjednim zemljama na njihovom putu prema Europskoj uniji.
Premijer Vlade Rrpublike Hrvatske koja predsjeda Vijećem EU - Andrej Plenković.
Predsjednik Vlade rekao je da su teme razgovora bile podrška i zajednička borba protiv COVID-a 19, kao i najava ekonomskog paketa koji će Europska komisija uskoro prezentirati za države jugoistoka Europe.
Andrej Planković istaknuo je da je uz velike političke i diplomatske napore, donesena politička odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a između toga još je dogovorena promjena metodologije pregovora o proširenju.
„Prema tome, ova tema u kontekstu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u cijelosti je uspješna priča i vjerujemo da će upravo ovaj sastanak na vrhu i te odluke biti svojevrsna politička ostavština rotirajućeg predsjedanja Vijećem Europske unije, „rekao je predsjednik Vlade RH. U razgovoru s novinarima predsjednik Vlade je naglasio da su se svi čelnici država jugoistočne Europe usuglasili sa Zagrebačkom deklaracijom i prihvatili je jednako kao i 27 članica EU. ''To je glavna politička poruka'', naglasio je.
Vezano uz europski put BiH, premijer je i na sastanku Europske pučke stranke i na Zagrebačkom summitu - kazao kako Hrvatska posebno želi pomoći Bosni i Hercegovini.
''S obzirom na povijesne veze, geografsku blizinu i međuovisnost dvije zemlje nama je u interesu da BiH što skorije stekne status države-kandidata za članstvo. Želimo pomoći i gospodarskim i političkim reformama i to ćemo sigurno činiti kao što smo činili do sada.''Naglasio je kako Hrvatska želi da ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda bude u praksi onakva kakva bi trebala biti temeljem Ustava BiH.
Radi boljeg razumijervanja pojašnjenje da na sastanku političkih čelnika Europe "Zagreb Summit" kao i u Deklaraciji sastanka nije upotrebljavana riječ - p r o š i r e nj e - već riječ - europska perspektiva. (mzz)
EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA FINANCIJSKI PODUPIRE ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
ZA COVID -19 EU DOPRINOSI PREKO EIB - 1,7 MILIJARDI EURA
Prenosim i objavljujem novinarski tekst sa web stranice Europske Investicijske Banke pod originalnim naslovom
EIB Group to contribute €1.7 billion to the EU`s Covid-19 response package for the Western Balkans , koji je objavljen 6. svibnja 2020.u kome se navodi kako je EIB Group angažirana na pružanju financijske pomoći zemljama Zapadnog Balkana i u potrebama COVID-19 pandemije, i izvan toga, a što je najavila Europska Komisija, po svojoj odluci od 29.travnja ove godine.
Doprinos EU banke dio je paketa podrške EU za zapadni Balkan u vrijednosti od 3,3 milijarde eura
Da bi osigurao dugoročnu podršku, EIB gradi niz projekata u vrijednosti od 2,3 milijarde eura
Neposredna podrška dostupna regionalnim zdravstvenim sustavima i malim i srednjim poduzećima
Grupa Europske investicijske banke (EIB) osigurat će 1,7 milijardi eura za podršku socijalnom i ekonomskom oporavku zapadnog Balkana od pandemije COVID-19. To je dio paketa financijske potpore za regiju u iznosu od 3,3 milijarde eura, koji je 29. travnja najavila Europska komisija, i prati napore Team Europe za podršku zapadnom Balkanu.
Nacionalni zdravstveni sektori i mala i srednja poduzeća u regiji bit će neposredni korisnici EU-ovog paketa podrške, koji je također osmišljen kako bi ojačao nacionalni bankarski sektor i pružio tehničku pomoć za realizaciju razvojnih projekata i potaknuo prijeko potrebna ulaganja.
Kako bi se olakšali zdravstveni, socijalni i ekonomski učinci pandemije, EIB će osigurati novo financiranje i ubrzati potpisivanje i isplate odobrenih zajmova klijentima privatnog i javnog sektora na zapadnom Balkanu, s tim da je oko 600 milijuna eura namijenjeno privatnom sektoru.
Werner Hoyer, predsjednik EIB-a, rekao je: „Unatoč ogromnim izazovima koje je stvorila kriza COVID-19 unutar same EU, Unija je pokazala svoju nepokolebljivu potporu svojim partnerskim zemljama i predanost međunarodnoj suradnji i koordinaciji. Ogromne potrebe u regiji mogu se riješiti samo timskim naporima, a EIB se nada da će doprinijeti Investicijskom okviru za zapadni Balkan i budućem ekonomskom i investicijskom planu. Olivér Várhelyi, povjerenik EU za susjedstvo i proširenje, rekao je: „U našem odgovoru na pandemiju COVID-19 tretirali smo Zapadni Balkan kao povlaštene partnere i buduće države članice. S EIB-om smo angažirani na pružanju važnog financijskog paketa za podršku trenutnim potrebama i gospodarskom oporavku i sada smo usredotočeni na ubrzano korištenje ovih sredstava u cijeloj regiji. Ključna je brza isporuka kojoj smo posvećeni. Naš će se rad nastaviti dok pripremamo sveobuhvatni ekonomski i investicijski plan koji će pomoći zapadnom Balkanu u dugoročnom oporavku, pružiti poticaj gospodarstvima i podržati reforme, kad je to potrebno i prema potrebi. "
Skup hitnih mjera EIB-a za zapadni Balkan uključuje:
odobravanje namjenskog novog financiranja s fleksibilnijim uvjetima i proširenim kvalifikacijama za podršku zdravstvenom sektoru te malim i srednjim poduzećima i srednjim kapitalom na koje utječe pandemija;
ubrzanje isplate i potpisivanje postojećih transakcija;
preinačenje postojećih ustanova za podršku zdravstvu i privatnom sektoru;
povećanje dostupnog financiranja EIB-a u okviru „COVID TopUp“;
proširene podobnosti za projekte zdravstvene zaštite i civilne zaštite koje promiče javni sektor u skladu s njihovim utvrđenim nacionalnim strategijama za pandemiju i spremnost u kriznim situacijama.
Razina podrške koju regija zahtijeva je ogromna i zahtijeva suradnju svih aktera, zemalja regije, institucija EU-a, međunarodnih i europskih financijskih institucija i država članica EU-a. EIB grupa posvećena je nastavku dobre suradnje sa svim našim partnerima na zapadnom Balkanu, uključujući platforme poput Investicijskog okvira zapadnog Balkana (WBIF).
Dugoročna predanost zapadnom Balkanu
Povrh ovog paketa za neposrednu podršku, EIB i dalje gradi niz projekata, koji se trenutno procjenjuju na 2,3 milijarde eura, kako bi podržao dugoročni održivi razvoj regije na temelju njegovih mogućnosti da ponudi pristupačno, dugoročno financiranje i tehničku pomoć na zapadnom Balkanu. Između 2008. i 2019. godine, EIB grupa uložila je više od 8 milijardi eura u regionalne ekonomije u svim sektorima, što Grupu čini najvećim međunarodnim zajmodavcem na zapadnom Balkanu.
U skladu s politikom EU i nacionalnim prioritetima, EIB će podržati projekte koji omogućavaju regiji da prijeđu na ekološki prihvatljivu proizvodnju energije, digitalizaciju, bolju povezanost, otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih, zaštitu okoliša i otpornost na prirodne katastrofe uz istodobno promicanje regionalne suradnje i ekonomske integracije.
Podrška za modernizaciju zdravstvene zaštite
Glavni fokus EU banke u zdravstvenom sektoru je na modernizaciji, restrukturiranju i poboljšanju javnog zdravstvenog sektora na zapadnom Balkanu, s projektima koji promiču pravednost pristupa i poboljšanja u kvaliteti skrbi o pacijentima.
EIB je spremna pružiti financijsku i tehničku pomoć zdravstvenim sustavima zapadnog Balkana kako bi se riješili bilo kakvi nedostaci i ovisnosti, poboljšala bolnička infrastruktura i pretvorila ih u integrirane i otpornije nacionalne zdravstvene sustave.
Banka je razvila solidan cjevovod u ovom sektoru koji se temelji na dosadašnjim ulaganjima, od kojih se nekoliko provodilo uz potporu EU stipendija. To uključuje 200 milijuna eura uloženih u Srbiju za podršku modernizaciji, obnovi i proširenju kliničkih centara u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu. Dodatnih 200 milijuna eura uloženo je u javna istraživanja i razvoj u Srbiji, uključujući nadogradnju postojećih medicinskih istraživačkih ustanova i infrastrukture. U Bosni i Hercegovini Banka je uložila 115 milijuna eura u obnovu Kliničkog centra u Banjoj Luci i izgradnju nove bolnice u Bijeljini. Danas su neke od ovih institucija ključni element reakcije njihove zemlje na pandemiju COVID-19.
Paralelno s tim, EU banka pruža partnerima u regiji tehničku pomoć i iz vlastitih sredstava i kroz bespovratna sredstva EU (npr. Iz WBIF-a) za reformu zdravstvenog sektora u skladu s najboljim standardima i praksama EU-a kao i za daljnje jačanje i izgraditi svoje kapacitete.
Ulaganje u radna mjesta i održivi razvoj na zapadnom Balkanu
Mala i srednja poduzeća ključ su gospodarskog rasta, inovacija, socijalne integracije i stvaranja novih radnih mjesta i zapošljavaju između 60% i 80% aktivnog stanovništva na zapadnom Balkanu.
EIB će odgovoriti na izazove s kojima se susreću regionalna mala i srednja poduzeća zbog pandemije COVID-19. Grupa će povećati svoje financiranje putem svog cjelokupnog spektra proizvoda i usluga dostupnih MSP-u (zajmovi, garancije i savjetodavne usluge). Cilj je riješiti trenutne izazove s kojima su suočena mala i srednja poduzeća kao i zadržati njihovu sposobnost poduzimanja budućih ulaganja i oporavka od trenutne krize. Dio ove potpore pružit će se u okviru Instrumenta za razvoj i inovacije poduzeća i razvoj inovacija zapadnog Balkana (EDIF)
Zajmovi EIB-a za MSP i srednja ograničenja u regiji predstavljaju gotovo polovinu ukupnog pozajmljivanja u regiji do danas. Financiranje EIB-a usmjerava se putem lokalnih financijskih institucija, koje naknadno pozajmljuju ta sredstva malim i srednjim poduzećima. Oni su dosegli oko 28 400 malih i srednjih poduzetnika i podržali više od 200 000 radnih mjesta na regionalnoj razini samo u posljednjem desetljeću.
izvor:https://www.eib.org/en/press/all/2020-111-eib-group-to-contribute-eur1-7-billion-to-the-eu-s-covid-19-response-package-for-the-western-balkans
srijeda, 06.05.2020.
HRVATSKA NA DONATORSKOJ KONFERENCIJI OBEĆALA MILIJUN EURA!
TAJNIK UN-a: TREBATI ĆE PET PUTA VEĆI IZNOS
Čelnici država i Vlada, tvrtke i međunarodne organizacije obećali su 7,4 milijarde eura (8,07 milijardi američkih dolara) za cjepivo, dijagnostiku i liječenje protiv Covid-19, tijekom video donatorske konferencije kojoj je smisao bio prikupljanja sredstava. Konferenciju je vodila predsjednica EK Ursula fon der Lyne.
Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je 525 milijuna eura, francuski predsjednik Emmanuel Macron 510 milijuna eura, kanadski premijer Justin Trudeau 551 milijuna eura, a britanski premijer Boris Johnson 388 milijuna eura, dok je norveška premijerka Erna Solberg rekla da će osigurati gotovo milijardu dolara Globalnom savezu za cjepiva i imunizacije (GAVI). Fondacija Bill and Melinda Gates i Wellcome Trust također su se obvezali za oko 50 milijuna eura. Španjolski premijer Pedro Sanchez obećao je 125 milijuna eura, pri čemu će 50 milijuna eura ići GAVI, a 75 milijuna eura koaliciji za inovacije spremnosti za epidemiju. Teško pogođena pandemijom Italija donirati će više od 100 milijuna eura. Švicarska je obećala 378 milijuna eura. Nizozemska je obećala 192 milijuna eura, a Hrvatska će donirati milijun eura, rekao je premijer RH Plenković, itd.
"Da bismo stigli do svih, svugdje, vjerovatno će nam trebati pet puta veći iznos", naglasio je generalni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.Tedros Adhanom Ghebreyesus, šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rekao je da će biti potrebno više sredstava da se zadovolji globalna potražnja za osobnom zaštitnom opremom, medicinskom zaštitom i drugim potrebnim potrepštinama."Prava mjera uspjeha neće biti samo u tome koliko brzo možemo razviti sigurne i učinkovite alate - bit će i koliko ćemo ih podjednako moći distribuirati". rekao je Tedros,
SAD nije pružila službeno objašnjenje zašto nije sudjelovala u doniranju sredstava koje je pokrenula i vodi Europska komisija. Ipak visoki dužnosnik iz administracije Donalda Trumpa rekao je da je SAD već globalni lider u vanjskoj pomoći COVID-19. Predsjednik Donald Trump se prije mjesec dana sukobio sa WHO-om, obećavši ukinuti financiranje Svjetske zdrastvene organizacije, kojoj SAD daje više od 400 milijuna dolara godišnje. Optužio je WHO da djeluje prelagano i da nije prozvala Kinu i tražila njenu odgovornosti za širenje pandemije. SAD je najavio vlastiti projekt cjepiva, nazvan "Operacija Warp Speed", čiji je cilj ubrzati razvoj cjepiva za nekoliko mjeseci i imati 300 milijuna doza dostupnih do siječnja. Istovremeno SAD su odobrile hitnu uporabu antivirusnog lijeka Remdesivir, što je pokazalo početno pozitivno djelovanje na bolest COVID-19.(margareta.zouhar zec)
DONATORSKA KONFERENCIJA EUROPSKE KOMISIJE PROTIV KORONA VIRUSA
7,4 MILIJARDE PRIKUPLJENO ZA GLOBALNI ZDRASTVENI PRISTUP
Europska komisija - Priopćenje za javnost Bruxelles, 4. svibnja 2020
Danas (4.5. 2020.) je Komisija upisala 7,4 milijarde eura, što je ekvivalent osam milijardi dolara, na obećanja donatora širom svijeta za korona virus kao globalni odgovor. To uključuje i zalog od 1,4 eura milijardi od strane Komisije. To gotovo doseže početni cilj od 7,5 milijardi eura i solidan je početak I točka svjetskog maratona koji počinje danas. Cilj je prikupiti značajno financiranje osigurati suradnički razvoj i univerzalnu primjenu dijagnostike, liječenja i cjepiva protiv koronavirusa.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je: „Danas je pokazao svijet izvanredno jedinstvo za opće dobro. Vlade i globalne zdravstvene organizacije udružile su snage protiv koronavirusa. S takvom predanošću pratimo razvoj, proizvodnju i primjenu programa
cjepivo za sve. Međutim, ovo je tek početak. Moramo izdržati napore i biti spremni za to pridonijeti više. Maraton obećanja će se nastaviti. Nakon vlada, civilnog društva i ljudi širom svijeta trebaju se pridruži globalnoj mobilizaciji nade i odlučnosti. "
Događaj su su sazvale Europska unija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija (također
nadolazeće predsjedništvo G20), Japan, Kraljevina Saudijska Arabija (također predsjedavajuće G20),
Norveška, Španjolska i Velika Britanija. Inicijativa je odgovor na poziv Svjetske zdravstvene Organizacije (WHO) i skupine zdravstvenih aktera za globalnu suradnju,i ubrzani razvoj, proizvodnju i pravedan globalni pristup novim zdravstvenim tehnologijama koje su važne za koron avirus.
Korona virusova globalna inicijativa za reagiranje sastoji se od tri partnerstva za testiranje, liječenje i sprečavanje jačanja zdravstvenih sustava.
U tijeku je obećavajući maraton
Danas je izvanredno postignuće, ali i početak procesa mobilizacije više resursa. Početni cilj od 7,5 milijardi eura neće biti dovoljan da osigura distribuciju zdravlja koronavirusa tehnologije širom svijeta, jer to uključuje značajne troškove u pogledu proizvodnje, nabave i distribucija.
Kako bi pomogla u postizanju ciljeva Koronavirus Globalni odgovor, Europska komisija će
izdvojiti milijardu eura bespovratnih sredstava i 400 milijuna eura garancija za zajmove putem repriorizacije Obzor 2020 (1 milijarda eura), RescEU (80 milijuna eura), instrument za hitnu pomoć (150 milijuna eura) i vanjski instrumenti (170 milijuna eura).
100 milijuna eura bit će donirano za CEPI, a 158 milijuna eura za Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Financiranje EU pozivi za dostavu prijedloga projekata i sljedeći projekti u okviru Obzorja 2020. uskladit će se s ciljevima EU tri partnerstva i podložni su otvorenom pristupu podacima. Sredstva u okviru RescEU će se usmjeravati ka EU nabavi, skladištenju i distribuciji cjepiva, terapija i dijagnostike.
Donatori se pozivaju da nastave obećavati Globalni odgovor na koronavirus. Oni mogu birati za koje prioritete darivati za - ispitivanje, liječenje ili sprječavanje. Oni također mogu donirati horizontalni radni tok Coronavirus za globalni odgovor, čiji je cilj pomoći zdravstvenim sustavima u svijetu da se nose s pandemijom. Komisija će uskoro objaviti raspodjelu prikupljenog iznosa danas i koliko će ići
na cjepiva, terapeutska sredstva, dijagnostiku i jačanje zdravstvenog sustava povezanih sa COVID-19.
Okvir suradnje za usklađivanje globalnih napora
Glavni cilj ovog programa bio je univerzalni i pristupačni pristup alatima COVID-19 (ACT-Accelerator)
poziv koji je 24. travnja pokrenuo globalni zdravstveni partneri. Za to su potrebna značajna financijska sredstva, kao i
čvrstu suradničku strukturu, s jasnom svrhom kako bi se osiguralo ulaganje doniranog novca
dobro je koristiti i izbjeći fragmentaciju napora.
Na temelju razgovora s partnerima iz javnog i privatnog sektora, kao i neprofitnim organizacijama,
Europska komisija predlaže okvir za suradnju na globalnom odgovoru akceleratora ACT-a.
Ovaj je okvir zamišljen kao koordinacijska struktura za upravljanje i nadzor napretka ostvarenog u svijetu ubrzavanje rada na razvoju cjepiva, terapija i dijagnostike s univerzalnim pristupom kao i
jačanje zdravstvenih sustava prema potrebi za ispunjavanje ova tri prioriteta.
Ovaj je okvir suradnje vremenski ograničen (2 godine, može se obnoviti) i nadograditi na postojećem
organizacije bez stvaranja novih struktura. Prema mišljenju Europske komisije, to bi moglo donijeti
zajedno partneri poput WHO, Fondacija Bill and Melinda Gates, Wellcome Trust i neke
zemalje inicijalnog saziva, kao i mnogi priznati svjetski akteri u zdravstvu, kao što su CEPI, Gavi,
Savez cjepiva, Globalni fond ili UNITAID.
Jezgra okvira bila bi tri partnerstva koja se temelje na tri prioriteta
koron avirusov globalni odgovor. Oni okupljaju industriju, istraživanje, zaklade, regulatore i međunarodne organizacije, s pristupom „cijelog lanca vrijednosti“: od istraživanja do proizvodnje i uvođenja.
Tri bi partnerstva djelovala što je moguće autonomnije, s poprečnim tijekom rada poboljšanje kapaciteta zdravstvenih sustava te razmjene znanja i podataka.Komisija registrira i prati obećanja do kraja svibnja, ali neće primati uplate na njegov račun. Sredstva idu izravno primateljima. Međutim, primatelji neće odlučiti sami o korištenju donacije, ali raspoređuje je u dogovoru s partnerstvom. Obveza je
za sva nova cjepiva, dijagnostiku i tretmane protiv korona virusa koji će se globalno staviti na raspolaganje imaju pristupačnu cijenu, bez obzira na to gdje su razvijeni.
Sljedeći koraci
Globalni odgovor mora također uključivati civilno društvo i globalnu zajednicu građana. Iz tog razloga, Europska komisija udružuje snage s nevladinim udrugama, poput Global Citizen-a i drugih partnera. Globalni samit o cjepivima koji će 4. lipnja organizirati Gavi, Savez cjepiva, mobilizirat će dodatna sredstva za zaštitu sljedeće generacije cjepiva. Dok se svijet oslanja na Gavijevo djelo čineći cijepljenje dostupnim svugdje, uspjeh Gavijeve nadopune bit će presudan za uspjeh Coronavirus Global Response.
utorak, 05.05.2020.
MINISTAR ŠTROMAR POKREĆE RIJEŠAVANJE PORUŠENIH DIMNJAKA U POTRESU!
NAJAVIO POMOĆ DO 20.000 SVAKOM DOMAĆINSTVU
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar sastao se 4. svibnja s predstavnicima gradske Plinare, predstavnicima građevinske struke te struke dimnjačara. Nakon sastanka ministar je izjavio :“Radi se o tome da ćemo pomoći upraviteljima zgrada sa financiranjem do 20.000 kuna po kućanstvu, da se poprave dimnjaci, koji su u potresu u Zagrebu porušeni, te ono osnovno što je najbitnije i najhitnije, da bi se građani mogli vratiti u svoje stanove, te da se osposobi grijanje, kako bi građani dobili toplu vodu. Tijekom ovoga tjedna biti će izrađena potpuna uputstva na koji naćin će se riješavati situacija sa dimnjacima, te na koji način će biti riješen problem sa bojlerima .” (mzz)
Fotka m.zouhar zec
ponedjeljak, 04.05.2020.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE POKRENULO NACIONALNU INTERNET TRŽNICU
BRZ PRISTUP DOMAĆIM KVALITETNIM I SVJEŽIM PROIZVODIMA
Ministarstvo poljoprivrede Odlukom Vlade Republike Hrvatske pokrenulo je nacionalnu internet platformu pod nazivom Tržnica.hr, u cilju pomoći hrvatskim poljoprivrednicima i ribarima u izvanrednim okolnostima nastalima pandemijom COVID-19.
Nova nacionalna internet tržnica omogućava kupnju i prodaju domaćih proizvoda iz cijele Hrvatske. U ovom trenutku u prodaji svojih proizvoda sudjeluje 550 poljoprivrednih proizvođača. Kupci mogu odabrati između 11 kategorija proizvoda, a nacionalna internet tržnica svakog dana nastavlja širiti svoju ponudu. Platforma nudi proizvode u kategorijama voća, povrća, mesa, ribe, mliječnih proizvoda, jaja, pčelarskih proizvoda, žitarica i proizvoda, ulja i masti, pića te ostalih proizvoda poput bilja i začina te prirodne kozmetike.
Uz svaki proizvod istaknute su i cijene.
Putem platforme nacionalne internet tržnice javni naručitelji pronalazit će dobavljače i objavljivati potrebe za nabavu domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u skladu s Odlukom Vlade RH o uvjetima i kriterijima, a koje pri javnoj nabavi moraju zadovoljiti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, na temelju koje se javni naručitelji obvezuju na nabavu domaće, svježe i kvalitetne hrane iz kratkih lanaca opskrbe.
„Iako ubrzana izvanrednim okolnostima uzrokovanima pandemijom COVID-19, Tržnica.hr nastavak je procesa digitalizacije poljoprivrede kao strateškog smjera njezinog razvoja. Cilj nacionalne internet tržnice je omogućiti građanima Hrvatske jednostavan i brz pristup domaćim, svježim i kvalitetnim proizvodima, a našim vrijednim proizvođačima dati efikasnu platformu za prezentaciju i prodaju proizvoda. Vjerujem kako će građani odabrati svježe i domaće proizvode za sebe i svoje obitelji te na taj način pomagati hrvatsku poljoprivredu. Poticanje domaće proizvodnje i trženje domaćim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima važne su smjernice i strategije hrvatske poljoprivrede koja je u finalnoj fazi izrade te će uskoro biti predstavljena javnosti za raspravu i dijalog“, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Sudjelovanje na Tržnica.hr način je kako brzo i direktno pomoći hrvatskoj poljoprivredi. Nova nacionalna internet tržnica kupcima osigurava provjerenu lokaciju te nudi najveći izbor domaćih hrvatskih proizvoda proizvedenih diljem Hrvatske, nastali na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i farmama te ulovom naših ribara, a koji na ovaj način dobivaju mjesto za besplatno i brzo oglašavanje i prodaju svojih vrijednih proizvoda.
Poljoprivredni proizvođači imaju snažnu operativnu i administrativnu podršku pri korištenju platforme koju će im pružati djelatnici Ministarstva poljoprivrede, dodijeljeni po županijama i na raspolaganju za pružanje pomoći poljoprivrednicima i ribarima pri kreiranju njihove ponude na Tržnica.hr. Internet adresa: https://trznica.mps.hr/
nedjelja, 03.05.2020.
JURIŠIĆEVA ULICA JOŠ ZATVORENA ZA JAVNI PRIJEVOZ
RADOVI NA UKLANJANJU POSLJEDICA POTRESA!
Iako je potres u Zagrebu bio 22. ožujka, dakle prije 41 dan, jer fotografije su snimljene 2. svibnja, Jurišićeva ulica je prohodna samo za pješake. U ulici dominira cigla, radovi na zgradama, vozila koja odvoze građevinski otpad. Javni gradski prijevoz je započeo 27. travnja, ali prometuju uglavnom autobusne linije koje zamjenjuju tramvaje .Jurišićeva ulica je izuzeta od gradskog prijevoza.
Iz Jurišićeve ulice, na trasi do Trga bana Jelačića, desno, uz Hrvatsku poštu je Kurelčeva ulica. Iz nje se izlazi na Europski Trg.
No ulaz u Kurelčevu ulicu i izlaz iz nje je onemogučen žicom i plastičnom ogradom.
Sudeći po cigli i građevinskom otpadu u objektu se ozbiljno radi na saniranju ruševina izazvanih potresom.
Spomenik Stjepanu Radiću ima potpunovo nezanimljivu okolinu!
Na Trgu bana Jelačića malo je živahnije nakon što su uvedene mjere prve faze popuštanja stroge mjere
poznate kao OSTANI DOMA protiv virusa korone. Od ponedjeljka 4. svibnja počinje druga faza kada između ostalog počinju raditi i frizeri koje se u medijima mnogo naglašava. Vjerojatno će i premijer RH posjetiti svog frizera, jer primjetno je da je njegova kosa postala preduga. Ali ipak treba naglasiti da je na kosi vidljivo da se premijer pridržavao mjera upravo kako je Nacionalni stožer nalagao, i da se nije potajno šišao preko veze, kao neki iz Stožera, kada su frizerske radnje za sve građane bile zatvorene.
U pozadini je zagrebačka Katedrala bez vrhova i križeva na oba tornja.
Fotke:m zouhar zec
petak, 01.05.2020.
ZBOG SUMNJE U PROVOKACIJU, PREDSJEDNIK RH NIJE POLOŽIO VIJENAC NA SPOMEN PALIM BRANITELJIMA U OPERACIJI „BLJESAK“ !
MILANOVIĆEVA PODJELA NA MJESTU PIJETETA!
Prije nepuna tri mjeseca, 18. veljače 2020. Zoran Milanović prisegnuo je za predsjednika Republike Hrvatske na Pantovčaku rekavši "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana" . I još dodao,ono klasično što predsjednici običavaju reći, rjeđe iz vlastite vjere, a češće iz običaja, a to je rečenica: Tako mi Bog pomogao.
Na obilježavanje 25. obljetnice Vojno redarstvene operacije „Bljesak“ 1. svibnja došao je i predsjednik RH Zoran Milanović. No vidjevši
da se jedan od sudionika svečanog događaja polaganja vijenaca skinuo u odoru sa znakom i grbom ‘za dom spremni, Milanović je odustao od polaganja vijenca i odlučio se vratiti u Zagreb, rekavši da ne želi sudjelovati u tome. U čemu? U događaju u kome sudjeluje branitelj koji je branio Hrvatsku pod egidom „za dom spremni“ a to je ovom prigodom, pred predsjednikom Milanovićem istakao. Naime dio hrvatske javnosti, baš kao i predsjednik Milanović smatra, da je izraz „ za dom spremni“ ustaški pozdrav i da tom zbiru triju riječi ne smije biti mjesta u novijoj hrvatskoj povijesti, te da se nikako, čak ni činjenično ne smije vezati za Domovinski rat. Ustaški pozdrav je, informacije radi, kaže izvorna literatura imao više riječi.
Ali baš zato što je predsjednik RH, Milanović bi ipak trebao biti upoznat sa činjenicom da je pozdrav "za dom spremni" bio službeni pozdrav Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) koje su se vojne jedinice organizirale već u lipnju 1991. i krenule u obranu hrvatskog teritorija u Domovinskom ratu. Time pozdrav za dom spremni ima drugačiji sadržaj, nego što ga je imao u Drugom svjetskom ratu.Koordinacija braniteljskih i stradalničkih udruga iz Splita u srpnju 2017. godine, u priopćenju je navela je da se izjednačavanjem toga pozdrava s ustaškim pozdravom pokušava narušavati čast i dostojanstvo svih onih koji su ga časno nosili u Domovinskom ratu,te da je pozdrav HOS-a za dom spremni “čist kao suza“. Zašto je čist kao suza ? Jer pod njim nisu proganjani ljudi ni po vjerskoj ,ni nacionalnoj osnovi niti je bilo koji pripadnik HOS-a optužen za ratni zločin u Republici Hrvatskoj. A jedinice HOS-a bile su u sastavu oružanih snaga RH. U Domovinskom ratu nije bilo podjela ni sumnji na fašizam radi pozdrava za dom spremni. Sumnje su se, pojavile oko 2010. kada je hrvatsko društvo krenulo ka ekonomskom i svakom drugom napretku. Zašto? Zato što postoje ljudi koji se brinu da Dobro ne bi previše prevladalo i da ne bi predugo trajalo.
SUMNJA U NAMJERNU PROVOKACIJU?
No Milanović kao predsjednik svih hrvatskih građana u izjavi je rekao: „Žao mi je, to je namjerna provokacija s kojom smo računali, ona se dogodila i ja to smatram gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj. Ovo se nažalost moralo dogoditi jer je netko htio da se to dogodi“.Ubuduće, gdje god bude ovakva situacija ja u tome neću sudjelovati. Dokle god uvjeti budu ovakvi, a ovo je netko namjerno napravio, ja u tome neću sudjelovati. Oznaci ‘za dom spremni’ nije mjesto na ovakvom mjestu“, rekao je predsjednik Milanović i otišao iz Okućana.
Ponašanje i izjava uvrijeđenog predsjenika 1. svibnja u Okučanima asocira na to da je Bog bez svoje pomoći, uistinu ostavio predsjednika RH baš tog kišovitog jutra.Naime, predsjednik ide tako daleko da izriče sumnju da ga netko namjerno provocira. Doduše on je prije desetak dana u Jasenovcu rekao da bi se ploča HOS- a trebala nekamo baciti. Da li je izrazio sumnju na namjernu provokaciju – zbog onog što je prethodno izrekao?
S FUNKIJOM PREDSJEDNIKA STEKAO MOĆ ZA MIJENJANJE ČINJENICA?
Smije li predsjednik RH biti osoba tankih živaca, uvredljiv, ignorantskog ponašanja i s nadom da je funkcijom stekao moć mijenjati činjenice i to one iz Domovinskog rata koje su ostale zapisane na spomen pločama i u hrvatskim granicama? Kakva li je hrvatska sudbina s predsjednikom koji je tek nakon samo tri mjeseca nakon inauguracije pokazao svoju neobičnu čud, da na temelju svog lošeg zaključka o viđenom događaju odmah odluči napustiti mjesto događaja? Potvrda je već sada, da je samo puka fraza, njegova rečenica, da će biti predsjednik svih građana. Ali zaposlenik RH u rezidenciji na Pantovčaku nema pravo na privatnu samovolju, već samo na ponašanje dostojno predsjednika jedne države čiji su ga građani legitimno izabrali da bude predsjednik. Predsjednik nije dobio mandat da bi otvarao podjele među građanima bavio se poslovima povjesničara i na prečac donosio svoje prosudbe. Ljudima poginulim u Domovinskom ratu treba odati pijetet jer su živote položili za slobodnu državu Republiku Hrvatsku. A umjesto odavanja pijeteta, na mjestu događaja započinjati podjelu - i ne položiti vijenac - to si ne bio smio dozvoliti ni znatno niže rangirani političar, a najmanje predsjednik Republike Hrvatske.
Margareta Zouhar Zec
Kao odmazdu za vojnu akciju Bljesak, srpske vojne snage raketirale su uži centar grada Zagreba 3.i 4. svibnja 1995. pri čemu je sedam osoba smrtno stradalo, a preko 200 ih je ranjeno. (mzz)
| < | svibanj, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Travanj 2024 (32)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter