AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 29.04.2020.

ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA VLADA ISPLATILA 1,55 MILIJARDI KUNA

POTPORA ZA OŽUJAK ZA 485 000 RADNIKA

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je 29. travnja s popisa korisnika financijske potpore od 3 250 kuna za mjesec ožujak na svojim Internet stranicam, na adresi https://mjera-orm.hzz.hr/korisnici-potpore/ozujak-2020/

Potporu je primilo 485 000 radnika, koji su evidentirani kod 84.000 hrvatskih poslodavaca, a smisao te financijske pomoći zaposlenicima i poslodavcima je očuvanje radnih mjesta za vrijeme epidemije korona virusa kada su, radi sprećavanja širenja zaraze, gotovo sve radne aktivnosti bile prekinute. Vlada RH u očuvanje radnih mjesta za mjesec ožujak investirala je 1,55 milijardi kuna. Popis će biti ažuriran kada krene isplata za travanj i svibanj . Kontinuirano će se provoditi kontrola trošenja javnog novca.

utorak, 28.04.2020.

KADA PLIN, TOPLA VODA I GRIJANJE?

BEZ POMOĆI VLADE TEŠKO DO PLINA I TOPLE VODE!


Od potresa u Zagrebu 22. ožujka, čija je snaga bila 5,3 stupnjeva po Richteru i koji je znatno oštetio unutrašnjost više tisuća zgrada u središtu Zagreba, posebno u Gornjem i Donjem Gradu, vrlo mnogo stanovnika još uvijek nema plina, tople vode i grijanja. Naime plin je građanima isključen, sve dok dimnjaci na zgradama ne budu popravljeni. I u vrijeme epidemije bolesti korona virusa kada je preporuka epidemiološke službe za održavanje higijene i što češćem pranju ruku dio stanovništva u centru Zagreba nema tople vode. Svako pranje toplom vodom iziskuje grijanje vode na električnom rinku. Popravljanje dimnjka je postao skup posao, koji je povezan s novim kreditom u koji građaani moraju ulaziti, žele li imati tople vode, ali i grijanja početkom jeseni. Vrijeme tako brzo prolazi, svibanj mjesec je tu, a posljedice potresa u osnovnom, a to je plin, topla voda i grijanje mnoge zgrade nisu ni počele rješavati, jer taj posao nije ni jeftin ni jednostavan .

ponedjeljak, 27.04.2020.

VIDEOKONFERENCIJA SEKTORA TURIZMA EU

ZAJEDNIČKI PLAN IZLASKA IZ KRIZE KORONA VIRUSA

U Nacionalnoj i Sveučilišnoj biblioteci održana je 27. travnja videokonferencija na temu utjecaja pandemije koronavirusa na sektor turizma, na inicijativu hrvatskog ministra turizma Garia Cappellia, a u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.
Ministar turizma istakao je u zaključku sastanka da mora postojati zajednički plan izlaska iz krize, a da se kroz protokol putovanja, koji uključuje sigurnosni i zdravstveni aspekt, načini zajednički dokument, nešto poput "putovnice Covid-19", koji bi vrijedio za sve zemlje EU-a pri odlasku i dolasku turista.
"Moramo dopustiti maksimalno koliko budemo mogli otvaranje granica, ali uz protokol kako će se to točno provoditi i to moramo onda svi poštivati", rekao je ministar Cappelli.
Putovanja bi uključivala cestovni, željeznički, plovni i zračni promet, a iako se inzistira na donošenju zajedničkog protokola, Cappelli kaže da je dogovor o suradnji moguć i bilateralnim putem. Rekao je da su se pojedine zemlje počele individualno pripremati te da je predsjednik Vlade Andrej Plenković već razgovarao s premijerima pojedinih država, uključujući i češkog premijera Andreja Babiša, koji su zainteresiranih za otvaranje granica putem cestovnih ili zračnih koridora.
Ministar Cappelli je podsjetio i na hrvatsku inicijativu za bolje pozicioniranje turizma u okviru EU, koja je predstavljena na sastanku ministara turizma u Sofiji 2018. godine. Ta inicijativa je uključivala i formiranje posebnog fonda za turizam, iz razloga eventualnih problema koje bi neke od država mogle imati, poput izbjegličke krize, poplava, a sada pandemije koronavirusa.Istakao je da je dobivena podrška za to i da se pokrenu financijski i svi drugi mehanizmi kako bi turizam zauzeo drugačiju poziciju no što ju je do sada imao. Na sastanku članova Europskog vijeća koji je održan prošlog tjedna usuglašena je uspostava Fonda za oporavak, koji će bit usmjeren na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Europi“, kazao je hrvatski ministar turizma Gari Cappelli.

nedjelja, 26.04.2020.

PROZRAČIVANJE VELIKIH KUHINJA I UNUTARNJIH BAZENA!

NAGLAŠENA POTREBA RADI COVID-19

Tvrtka Menerga organizira dva besplatna webinara na temu prozračivanja profesionalnih kuhinja i bazena. Kada se radi o webinaru u pitanju je online forma bazirana na prezentaciji putem interneta snimljena i pripremljena unaprijed.
Ideja je ugostiteljima, hotelijerima i projektantima turističkih objekata objasniti aktualnosti. U sitaciji kada se uz epidemiju COVID -19 mora odvijati što normalniji život do izražaja dolaze potrebee koje su izrazito naglašene – a to je prozračivanje prostora. Zbog toga će se u ovoj prilici obraditi aktualni zakoni, propisi i preporuke vezane za prozračivanje kuhinja, praktični načini izračuna potrebne količine svježeg zraka u kuhinji prema važećim standardima, te mogućnosti izlučivanja čestica u kuhinjskoj napi ili stropu.

Biti će govora o načinima povrata topline unutar komore za prozračivanje i povrata topline uz instalaciju mehaničkog rashladnog sustava.Sudionici će na kraju moći postaviti pitanja s predavačima prodiskutirati situacije koje sami susreću u praksi.
Tema „Prozračivanje velikih kuhinja „ održati će se 6.svibnja u 14 sati. Predavač će biti Bojan Gavez univ. dipl. inž. str. Prtijaviti se na liku:

https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_smW-jhDLSf-TyZQF3Mcl5Q

Tema „Prozračivanje unutarnjih bazena“ predviđena je za 13. svibanj u 14 sati. Predavači su
Drago Wolf univ. dipl. inž. str. & Branko Zelenko univ. dipl. inž. str. Prijaviti se na linku:

https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_wlpm4de-SaCZ2eUmIqzNaA

Webinari će se održati putem platforme Zoom, a više je moguće pronaći i na web stranici tvrtke Menerga www.menerga.hr

petak, 24.04.2020.

POKRETANJE GOSPODARSTVA U TRI FAZE!

EPIDEMIOLOŠKE MJERE I DALJE U PROVOĐENJU

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je 23. travnja Prijedlog zaključka mjera za pokretanje gospodarskih aktivnosti i djelatnosti u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19. Članovi Vlade nakon premijerova čitanja u izravnom prijenosu za radio i Tv, tri faze otvaranja gospodarstva su jednoglasno prihvatili.

"Ovo nije povratak na način života prije epidemije, nego iskorak da profunkcionira gospodarstvo, a da pritom čuvamo jedni druge. Virus ne putuje sam", rekao je premijer Plenković.

Predsjednik Vlade objavio je da će se ponovno pokretanje gospodarskih i drugih aktivnosti odvijati u tri faze koje je predstavio javnosti.


Prva faza počinje u ponedjeljak 27. travnja.

Prva faza - otvaranje trgovina, gradskog prijevoza, treninga

1. Omogućuje se rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine, osim onih koji posluju unutar trgovačkog centra
2. Omogućuje se nastavak rada svim poslovnim subjektima koji obavljaju uslužne djelatnosti, osim onih u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, i to uz poštovanje mjera fizičke udaljenosti (npr. postolar, krojač, izrada ključeva, poslovnica turističkih agencija, foto studio…)
3. Uvode se javne gradske i prigradske prijevozne linije i brzobrodske linije za otoke koji nisu povezani trajektnom linijom.
4. Omogućuje se rad knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara
5. Omogućuju se treninzi športašica i športaša I. i II. kategorije u pojedinačnim športovima te seniorskim športskim ekipama koje nastupaju u najvišem stupnju natjecanja
6. Omogućuje se provedba državnog stručnog ispita za prioritetne grupe polaznika

Druga faza - od 4. svibnja puni rad zdravstvenog sustava, frizera, kozmetičara, brijača

„U nadi da će se prva faza pokazati uspješnom i uz pridržavanje mjera, da ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije, slijedi druga faza od 4. svibnja“, rekao je premijer i nabrojio:

1. Omogućit će se rad javnog zdravstvenog sustava u punom opsegu, osim iznimki u skladu s mjerama Ministarstva zdravstva.
2. Omogućit će se rad privatnog zdravstvenog sustava u punom opsegu uz poštovanje svih posebnih epidemioloških mjera.
3. Omogućit će se rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju uslužne djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, ali uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera, kako bi se zaštitili i radnici i klijenti (to se, primjerice, odnosi na kozmetičare, pedikere, brijače i frizere).
Treća faza predviđena je za provedbu od 11. svibnja

Treća faza - okupljanja do 10 osoba, rad trgovačkih centara, vrtića, razredne nastave


1. Omogućit će se okupljanja do 10 osoba na jednom mjestu, uz poštovanje mjera fizičke udaljenosti
2. Omogućit će se rad trgovačkih centara uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera
3. Omogućit će se rad predškolskih ustanova i razredne nastave od 1. do 4. razreda te posebnih razrednih odjela i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi
4. Omogućit će se održavanje laboratorijskih, umjetničkih i kliničkih vježbi te praktični rad u malim grupama u visokom obrazovanju
5. Uvodit će se međužupanijske prijevozne linije i linije domaćeg zračnog prijevoza
6. Omogućit će se rad ugostiteljskih objekata isključivo na vanjskim prostorima i terasama uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera
7. Omogućit će se rad ugostiteljskih objekata u smještajnim kapacitetima samo za korisnike smještaja
8. Omogućit će se rad Nacionalnih parkova i Parkova prirode
9. Proširit će se uvjeti za izdavanje e-propusnica
„Sve tri faze pretpostavljaju primjenu i strogo pridržavanje tzv. horizontalnih mjera“, poručio je premijer.
1. Nastavak pridržavanja svih mjera fizičke udaljenosti, najvišeg higijenskog standarda i dezinfekcije prostora
2. Nastavak pridržavanja obveze poslodavaca da osiguraju uvjete rada sukladno epidemiološkim mjerama te omoguće rad od kuće gdje je to moguće, organiziraju sastanke na daljinu i zabrane dolazak na radno mjesto radnicima s tjelesnom temperaturom i respiratornim sindromima
3. Nastavak zabrane održavanja javnih događaja i velikih okupljanja
4. Preporučuje se nošenje platnene maske za lice u trgovinama i javnom prijevozu. U tu svrhu će Hrvatski zavod za javno zdravstvo izraditi i objaviti precizne upute o korištenju maski za lice, zaštitnih i medicinskih maski.
5. Preporučuje se osobama starije životne dobi, osobama s kroničnim nezaraznim bolestima te ostalima osobama s povećanim rizikom od zaraze bolesti COVID-19 da ostanu kod kuće i što manje se izlažu mogućnosti zaraze, jer su oni najosjetljivija skupina.

6. Hrvatski zavod za javno zdravstvo će zajedno sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske izraditi preporuke i upute koje će se odnositi:
o na broj i zadržavanje ljudi u zatvorenim prostorijama prema kvadraturi objekta
o na dvosmjensko radno vrijeme u trgovinama
o na obavljanje poljoprivrednih aktivnosti
o na održavanje državne mature od 8. do 29. lipnja 2020.
o na održavanje vjerskih okupljanja od 2. svibnja 2020. nadalje.
Premijer je naglasio da je prioritet Vlade bio zaštita ljudskih života i zdravlja, kao i funkcioniranje gospodarstva. Mnogi gospodarski subjekti već idućeg tjedna moći reaktivirati svoje djelatnosti, što je dobro i korisno za gospodarstvo i proračun, osobito prihodovnu stranu.
Premijer RH je naglasio da građani RH nastave biti maksimalno oprezni.

četvrtak, 23.04.2020.

KNJIGA NAD KNJIGAMA

NADAHNUĆE ZA ŽIVOT !

Svjetski dan knjige je.U knjgama je sve znanje ovoga svijeta. Čitati, čitati i samo čitati. Jedna izreka kaže " Nitko nije jači od onoga koji zna."Povodom Svjetskog dana knjige u Hrvatskoj je Noć knjige, koja će se održati internet vezom. No dr.Boris Beck docent na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, publicist i književnik, vjernik laik , u emisiji „Duhovna misao“ Radio Zagreba čitao je osvrt na Bibliju koja je najprodavanija knjiga na svijetu.

Prenosim tekst dr. Becka:
" Ima jedna knjiga nad knjigama, a to je Biblija. Biblija ima dvostruku prirodu s jedne strane u njoj je sadržana Božija poruka, a s druge je ta poruka izražena književnim sredstvima. Biblija sadrži prozu, poeziju, izreke, povijest, a zbog velike starine teško ju je vrlo često čitati.
Danas smo uglavnom izloženi medijima, a književnost manje čitamo. Medijska poruka je izravnija, jasnija, razumljivija i zato nam jer danas još teže čitatai i razumijevati Bibliju. Zbog toga se u današnjim prijevodima ta činjenica uzima u obzir. Možemom primijetiti da suvremeni prijevodi koriste jednostavnije izraze i imaju manji broj riječi nego prijevodi u prošlosti. Neki prijevodi idu čak tako daleko da se književni aspekti Biblije posve umanje, samo kako bi se poruka jasnije vidjela.

Danas se često čuje; ma to ti je samo priča, kao da bi priča bila nešto nevažno. Ili, on ti samo priča priča, to je dakle lažljivac – nepouzdana osoba. Dosta nam je priča- kažu ljudi, prijeđimo s riječi na djela, kažu, pa bi dakle dijela bila važnije od riječi. A ono što radimo i zaradimo bilo bi važnije od priča. Kada o Bibliji govorimo o kontekstu pričanja, kao o zbirci mnogih priča, ili samo o jednoj velikoj, čak veličanstvenoj priči, mogao bi netko čak reći da je Biblija nevažna knjiga. Ili da je izmišljena. Ali to može reći samo netko tko nije svjestan snage i moći priče.
Biblijske priče neumorno nadahnjuju umjetnost. Što bismo gledali u Sikstinskoj kapeli da nije bilo Biblije? Što bi ostalo od Renbranta da maknrmo sve biblijske prizore? Gotovo da nema filma u kojem se ne ponavlja kalvarijska drama o žrtvovanju i otkupljenju. Biblijske priče su besmrtne i posvudašnje. Što bi bila Hrvatska književnost bez “ Judite” Marka Marulića, bez “Suze sina razmetnoga” Ivana Gundulića, bez Kranjčevićeva “Mojsija i posljednjeg Adama,” od Bašćanske ploće do “Svakidašnje jadikovke” Tina Ujevića, Biblije naše kulture jezika.

Za mnoge izraze i neznamo da su iz Biblije. Ako vam je netko vrijedan poput zjenice oka, ili vam je slomio srce, ili vam stavlja riječi u usta ili kad uzdahne da nema ničeg novog pod suncem, da je sve taština, nad taštinama. Sve je to iz Biblije. Jedan južno američki pisac je rekao da je svijet knjiga koju svi pišemo, koju svi čitamo i u kojoj smo svi junaci. To svakako vrijedi za Bibliju.

PONOVO POTRES U ZAGREBU

POTRES

Ponovo potres. Sati je 9,52 min. 23. travanj. Koliko li je nove štete ovaj potres nanio? Kada ovako zatutnji u mom stanu, s obzirom na prethodno iskustvo od 22. ožujka, ovo su ponovo ozbiljne magnitude. (mzz)

srijeda, 22.04.2020.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PREDLAŽE OTVARANJE GOSPODARSTVA

I ZDRAVLJE I GOSPODARSTVO


“Smatramo kako nas je odličan posao Stožera civilne zaštite doveo u situaciju da više ne moramo birati između gospodarstva i zdravlja, već možemo imati i jedno i drugo, uz dobro odmjerene sigurnosne mjere. U tom smjeru idu i naši prijedlozi“ rekao je u izjavi predsjednik HGK Luka Burilović 21. travnja, te istaknuo kako prijedlozi dolaze od članica Komore koje trpe velike gubitke zbog blokade i neaktivnosti.
Zato HGK predlaže Vladi RH otvaranje gotovo svih trgovina bez ograničenja u kvadraturi, s tim da se sigurnosne mjere odrede prema broju posjetitelja u odnosu na površinu prostora, ukidanje ograničenja radnog vremena za maloprodaju do 17 sati čime bi se smanjio pritisak na trgovine, a predlaže se i decentralizacija mjera po županijama i gradovima, sukladno epidemiološkoj situaciji te olakšavanje dnevnih migracija radnika iz pograničnih područja koji rade u drugim državama. Gospodarska Komora traži i zakonsko reguliranje rada od kuće, reaktivaciju dijela javnog prometa za prijevoz radnika koji će se u sve većem broju vraćati na posao, rad vrtića za djecu radnika kojima odlukom Stožera nije zabranjen rad, otvaranje uslužnih djelatnosti obrta uz strogo poštivanje zdravstvenih mjera te olakšavanje međunarodnog prometa roba.
Hrvatska gospodarska komora dostavila je Vladi RH prijedloge olakšavanja mjera zaštite od koronavirusa.

utorak, 21.04.2020.

RASPISANA PRIJAVA ZA IZBOR NAJUZORNIJE HRVATSKE ŽENE

PROMOCIJA VAŽNOSTI SEOSKE ŽENE

Promoviranje tradicijskih vrijednosti i promocija vrijednosti i važnosti žene na selu, te očuvanje obitelji i kulturne baštine ciljevi su projekta najuzornije hrvatske seoske žene, te je 20. travnja raspisan ovogodišnji natječaj, koji je prvi puta pokrenut prije 20 godina.Ove godine Izbor najuzornije hrvatske seoske žene, prema predviđanju trebao bi se održati u općini Pitomača u Virovitičko-podravskoj županiji u subotu 17. listopada.
Treba podsjetiti da se Svjetski dana seoske žene obilježava svake godine 15. listopada diljem svijeta.
Uvjeti za izbor najuzornije hrvatske seoske žene su da kandidatkinja ima između 25 i 65 godina, da je hrvatska državljanka, da na selu uživa ugled u svojoj sredini, da ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, da proizvodi poljoprivredne proizvode, te da radi rukotvorine ili stvara umjetnička djela, a da do sada nije sudjelovala na natjecanju za izbor Najuzornije hrvatske seoske žene. U svojoj sredini žena je borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene, obitelji i zajednice.
Prijave se primaju do 30. lipnja 2020. godine na Uzorna hrvatska seoska žena, Katica Jerleković 098 659-880 , Cekovići 26, Kravarsko 10413

EUROPSKA KOMISIJA RIBARIMA RH ODOBRILA 30 MILIJUNA KUNA

BESPOVRATNA SREDSTVA ZBOZ COVID-19 PANDEMIJE

Europska komisija je 17. travnja 2020. godine odobrila program potpore u ribarstvu i akvakulturi za pomoć gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID–19 u iznosu od 30 milijuna kuna. To odobrenje podrazumijeva dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture, uključujući sektore gospodarskog ribolova na moru, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša, prerade proizvoda ribarstva i akvakulture te ribarske zadruge. Potpora će se dodjeljivati na temelju pravilnika kojega donosi Ministarstvo poljoprivrede, a kojim će biti propisani uvjeti, kriteriji način dodjele potpore, a čija se objava očekuje u slijedećih tjedan dana.

Smatramo da je domaća hrana najveće bogatstvo neke države, a ovo je upravo sektor koji proizvodi hranu, a uz to zapošljava veliki broj ljudi i pretežito je vezan uz naša ruralna i otočna područja i zajednice. Zbog svega navedenoga ribarstvo i akvakutlura od izrazite su važnosti ne samo kao gospodarske grane već i zbog svoje tradicije i kulturoloških značajki. Ministarstvo poljoprivrede temeljito je pristupilo izradi paketa specifičnih mjera kako bi se ublažili gospodarski i socijalni negativni učinci ove pandemije na sektor ribarstva i akvakulture, a uzimajući u obzir i potrebe izmjena zakonodavnih okvira EU u kojem je Republika Hrvatska aktivno učestvovala.
Dodjela navedene odobrene državne potpore, samo je jedna od mjera pomoći no vjerujemo da će zaokruženi paket mjera pomoći biti ključni čimbenik opstojnosti ove grane gospodarstva te da će posljedice ove krize minimalno ostaviti traga na poslovanje ovoga izrazito osjetljivog sektora- piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

ponedjeljak, 20.04.2020.

U RH TURIZAM NE STVARA DOVOLJNU KOLIČINU DODANE VRIJEDNOSTI!

PROF. DR. ALJOŠA VITASOVIĆ:

TURIZAM MORA GENERIRATI FINANCIJSKA SREDSTVA
U OSTALIM GOSPODARSKIM SEKTORIMA

Novinar Bojan Žižović objavio je u Glasu Istre 19. travnja 2020 intervju s izv.prof.dr. Aljošom Vitasovićem sa Fakulteta ekonomije i turizma u Puli pod naslovom
JE LI HRVATSKI TURIZAM KAO ŠVICARSKI SIR - PREPUN RUPA? Gostima nudimo uvozne proizvode, a dobit od turizma nam ODLAZI U INOZEMSTVO

OBJAVLJUJEM NAJZANIMLJIVIJI DIO TOG INTERVJUA

Turizam trpi enormne gubitke zbog pandemije koronavirusa. Brojke se stalno mijenjaju, više ih se ne može ni pratiti, sve se mjeri u postocima, tko će koliko izgubiti, jer nitko neće biti na dobitku. No, neki su tu ipak u većem blatu. Logika govori da su to one države koje su dozvolile da im turizam bude ekonomski oslonac. Tko je u ovom trenutku najugroženiji? Jesu li to one države u kojima turizam čini više od 20 posto BDP-a? Je li Hrvatska među tim nesretnicima, upitali smo izv.prof.dr.sc. Aljošu Vitasovića, voditelja Katedre za turizam na pulskom FET-u.

- Nažalost, danas se turizam promatra gotovo isključivo kao ekonomsku kategoriju, a on je prije svega sociološka pojava. Promatranje turizma kroz prizmu formule cijena puta količina stvara korist određenim grupacijama, stoga je potrebna nadgradnja da korist osjeća i domicilno stanovništvo. Promatranje turizma kao isključivo ekonomske kategorije dovodi do toga da je stanovništvo prinuđeno raditi u turističkom sektoru, kao da je to oblik socijalne djelatnosti i pukog preživljavanja, i pritom nemaju alternative, a kamoli osjećaj nekog izravnog učinka turizma na svakodnevni život. Turizam bi trebao osigurati povećanje kvalitete života domicilnog stanovništva i turista koji tu dolaze. Koje su države trenutno najranjivije? Pa one čiji turizam ne stvara dovoljnu razinu dodane vrijednosti, a tu nažalost trebamo ubrojiti i Hrvatsku.

- Kako to promijeniti?

- Naš će turizam postati uspješan onog trenutka kada prestanemo pričati o najavama za neku od turističkih sezona. Ova nam je kriza još jednom pokazala da turizam treba biti ekstenzija svih gospodarskih djelatnosti u zemlji. On mora stvarati dodanu vrijednost, mora povećati svoj multiplikativni efekt da bi generirao dodatna financijska sredstva u ostalim gospodarskim sektorima. Dobit ostvarena turističkom djelatnošću trebala bi generirati infrastrukturu potrebnu za svakodnevni život jedne zemlje jer u protivnom nama ne ostaje dovoljna količina financijskih sredstava da bi se investiralo i razvijalo, već to moramo prikupljati putem poreznih davanja građana i poslodavaca.

- Vratimo se na sadašnju krizu. Hrvatska nije jedina zemlja koja će zbog pandemije ispaštati u turizmu.

- Naravno da nije. Ovo potonje je bila samo digresija, drugačiji način promišljanja o potrebnim strukturnim promjenama u hrvatskom turizmu. Turizam je od svog postanka najosjetljiviji na rizike. Danas, imamo situaciju da je izložen cijeli svijet. Svaka kriza uvjetuje transformaciju turizma i nakon svake krize imamo promjenu u pojavnim oblicima turizma. Države koje su manje ugrožene, a imaju relativno velik udio turizma u BDP-u, su one kojima je turizam ekstenzija gospodarskih djelatnosti i imaju veći udio domaćih gostiju, a to ne gledamo kroz broj dolazaka, već kroz strukturu potrošnje. U tom se slučaju zadržava kretanje ljudi i novčanih tijekova unutar jedne zemlje. Nažalost, Hrvatska sa svojih oko četiri milijuna stanovnika, s gotovo četvrtinom radnog kontingenta, s turističkom sezonom koja je izrazito kratka ne ostavlja domaćim ljudima dovoljno ili uopće novca da podrže sezonu i otputuju negdje na odmor unutar svoje zemlje. A u turistički bi uspješnoj državi trebalo biti normalno da njeni građani mogu minimalno dva puta godišnje negdje otputovati na deset dana. Vjerujem da 75 posto hrvatskih građana to ne može, što znači da imamo strukturni problem u cjelokupnom gospodarstvu, ne samo u turizmu.

- Podaci Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (World Travel and Tourism Council - WTTC) govore da je ukupna domaća potrošnja u turizmu u Hrvatskoj lani bila svega 11 posto naspram 89 posto strane.

- Kad pričamo o strukturi potrošnje, ne smijemo zaboraviti da su proizvodi koje naši gosti koriste i konzumiraju u pravilu uvezeni. Mi na tim proizvodima nemamo neku dodanu vrijednost, nama ostaju troškovi skladištenja otpada, transporta i ostalog. Nažalost, imamo samo maržu, ali nemamo akumulaciju sredstava za pokretanje novih gospodarskih aktivnosti. U konačnici, moramo i predimenzionirati infrastrukturu zbog kratke sezone, a turizam to ne može pokriti pa smo taj trošak prebacili na porezna opterećenja građana. Kad pogledamo tko financira državu, koliko četveročlana obitelj plati PDV-a u državni proračun u mjesec dana, puta broj takvih obitelji, puta 12 mjeseci… to su enormne cifre. To je ono što ustvari financira državu i naše društvo. Ako pojedinac ima siguran posao i adekvatno je za njega plaćen, onda je i turizam zaštićen kroz duži period.

- Iznenadio me podatak WTTC-a, koji se uvelike razlikuje od onoga što naši mediji obično iznose, da u Italiji turizam čini 13 posto BDP-a. Uvijek se spominjalo dva ili tri posto.

- Treba napomenuti da postoje različite metodologije izračuna. Metodologija koja je univerzalna i međunarodno usporediva je satelitska bilanca turizma. Za Hrvatsku je rađena prije više od tri godine i turizam je sa svojim ukupnim učincima doprinio bruto domaćem proizvodu s gotovo 17 posto, a učešće bruto dodane vrijednosti turizma i povezanih djelatnosti u ukupnom BDP-u nacionalnog gospodarstva je visokih 24 posto.

- Izvor koji sam spomenuo navodi da turizam u Hrvatskoj čini 25 posto BDP-a.

- Izravni je udio turizma u Hrvatskoj dvostruko manji, ali kada gledamo sve skupa, onda dolazimo do tih 25 posto. Ni tih 25 posto ne bi bilo toliko strašno da Hrvatska nema još jedan veliki problem, a to je odljev dobiti od turizma. Mi gotovo prelazimo brojku od 80 posto dobiti koja ne ostaju unutar naše zemlje, nego odlazi u inozemstvo.

- Vratimo se još kratko na strukturu potrošnje. U Italiji domaća potrošnja čini visokih 76 posto. To djeluje iznenađujuće puno kad se zna koliko stranih gostiju privlače njihova svjetski poznata odredišta.

subota, 18.04.2020.

KREDITI, COVID ZAJMOVI I MEDICINSKA OPREMA BITI ĆE PLAĆENI SREDSTVIMA EU!

ZA ZADRŽAVANJE ZAPOSLENIH OSIGURANO 100 MILIJUNA KUNA

Marko Pavić ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na konferenciji za novinare u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici govorio je 17. travnja o sredstvima fondova EU-a.Ministar je naglasio da je Hrvatska od Europske komisije dobila predujmove za 2019. i 2020. godinu, vrijednosti 244 milijuna eura. Vlada RH je podigla stopu ugovorenosti projekata iz EU-u fondova s 9 na 90 posto, pri čemu je isplaćeno 34 posto sredstava.
„To znači da od 10,7 milijardi eura omotnice još imamo za isplatiti 7,1 milijardu eura, odnosno više od 53 milijarde kuna za postojeće i još nešto budućih ugovora, a to će korisnicima i poduzetnicima biti isplaćeno u iduće tri godine, rekao je Pavić.
To znači da smo od ulaska u EU do sada iz europskog proračuna povukli 25,6 milijardi.
Po podacima Ministarstva, od 2013. do kraja ožujka 2020. ukupno je iz proračuna Europske unije u hrvatski državni proračun uplaćeno 49,5 milijardi kuna, dok je iz proračuna Hrvatske u proračun EU uplaćeno 23,9 milijardi kuna.

Pavić je istakao da svi javni pozivi iz EU-ovih fondova idu dalje, kao i javne nabave. "Sve javne nabave za već ugovorene i odobrene projekte raspisivati će se i provoditi prema dinamici novonastalih okolnosti", rekao je, dodajući da će se obrada zahtjeva za nadoknadu sredstava rješavati po primitku, a sukladno dinamici proračuna će se isplaćivati.
Kada je riječ o situaciji s pandemijom koronavirusa, Pavić ističe da se preraspodjelom unutar postojećih operativnih programa pronašlo dodatnih 400 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, za kreditiranje poduzetnika te za mjere zadržavanja radnih mjesta. Medicinska oprema koju je Hrvatska primila iz Kine biti će plaćena iz europskih fondova, što iznosi više od 37 milijuna eura. Oprema koja će se proizvesti u Hrvatskoj, a Stožer civilne zaštite je kupi, biti će plaćena iz europskih fondova.
Zatim za kredite i financijske instrumente osigurano je 114 milijuna kuna za ESIF mikrokredite, koje provodi HAMAG-BICRO, a i 380 milijuna kuna za tzv. Covid-19 zajmove.

Iz najavljenih preraspodjela, kazao je Pavić, za obrtna sredstva za kredite i financijske instrumente za poduzetnike će tako ukupno biti osigurano više od milijardu kuna.
Kada je pak riječ o mjeri zadržavanja zaposlenih pri HZZ-u, preraspodjelom sredstava osigurano je 100 milijuna eura.

Ministar Pavić je napomenuo da je za zaštitu korisnika europskih sredstava Vlada unutar dva paketa mjera za pomoć gospodarstvu osigurala i produljenje svih projekata za 90 dana, bez dodatne administracije, dok je isplata europskih sredstava ubrzana za dva mjeseca.

HRVATSKA DOBILA FLEKSIBILNOST
KORIŠTENJA SREDSTAVA IZ EU

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja u ulozi hrvatskog predstavnika investicijske inicijative Europske komisije za odgovor na Covid-19, Zvonimir Savić pojasnio je okolnosti u kojima je došlo do izuzetne fleksibilizacije u korištenju europskih sredstava. „ Komisija je u ožujku donijela prvi paket mjera za doprinos borbi protiv posljedica korona virusa, kojim je dogovoreno usmjeravanje sredstava u zdravstvo, potpore poduzetnicima i za mjere zadržavanja zaposlenih.
Komisija se u tom trenutku odrekla sredstava i traženja povrata neiskorištenih predfinanciranja, na razini svih članica EU-a to je oko osam milijardi eura, a na razini samo Hrvatske nešto više od 240 milijuna eura, koji su već uplaćeni", pojasnio je posebni savjetnik Savić. Drugi paket mjera uslijedio je u travnju, a Hrvatska je kao zemlja predsjedateljica tražila punu fleksibilnost za korištenje sredstava iz EU fondova, u smislu njihove preraspodjele za borbu protiv korona virusa, što je u konačnici i postigla.Taj drugi paket, osim maksimalne fleksibilnosti u prijenosu sredstava između fondova kohezijske politike, između ostalog uključuje i mogućnost da se ne traži nacionalno sufinanciranje, napomenuo je Zoran Savić, a na snagu bi trebao stupiti idućih dana. Velika fleksibilnost korištenja fondova i brzo donošenje uredbi koje to dopuštaju, kako je istaknuo, pod presudnim je utjecajem hrvatskog predsjedanja EU-om. "Donošenje uredbi koje omogućuju ovako veliku fleksibilnost korištenja fondova rezultat je naših intenzivnih diplomatskih napora", izjavio je Savić.Dodao je da je prvi paket predstavljen 13. ožujka, a na snagu je stupio 31. ožujka. "To je izuzetno brzo vrijeme,“ tvrdi Savić. Izvor Vlada i Hina


.

petak, 17.04.2020.

U KRIZI MNOGO POSLA ZA INSPEKTORE!

ŽELJELI ZARADITI NA NAJTRAŽENIJIM ARTIKLIMA

U ovo vrijeme krize izazvane pandemijom virusa COVID- 19, kada je tisuće tvrtki zatvoreno, ljudi ne rade i ne zarađuju, škole I fakulteti također ne rade a preporuka hrvatske epediomiološke službe je OSTANI DOMA, inspektori su nadzorima utvrdili da su u pojedinim trgovačkim lancima cijene brašna i cijene mese bile uvećane i do 30% od uobičajenih, cijene zaštitinih rukavica do 100 posato dezinfekcijskih sredstava i do 200 posto, te zaštitinih maski do 595 posto.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić je rekao da je osobno dao nalog da se prekršitelji Vladine mjere o zabrani dizanja cijena kažnjavaju najvišim propisanim kaznama .
" Imali smo nešto više od 1 300 prijava, preko 1 200 prijava smo obradili.Tu je izdano stotinjak prekršajnih naloga i riješenja o izvršenju.
Temeljem prekršajnih naloga do ovoga trena je naplaćeno više od 150 000 kuna i gotovo 100 000 kuna putem Fine" - rekao je glavni državni inspektor.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić izjavio je da su zbog kršenja propisanih mjera samoizolacije službenici inspekcijske službe naplatili
kazni u iznosu od 250 000 kuna .

17.04.2020. u 11:13 • 0 Komentara • Print • # • ^

ZAGREBAČKA KATEDRALA

POTRES TEŠKO OŠTETIO VRH TORNJA

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava najpoznatija kao Zagrebačka katedrala u kojoj je i grob blaženog Alojzija Stepinca koji je bio zagrebački nadbiskup i kardinal, a blaženim proglašen 3.listopada 1998. u Mariji Bistrici,
spada među najveće sakralne građevine u RH i jednan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Ona je potresu 22. ožujka 2020. od 5,3 stupnja po Richteru doživjela ozbiljna oštećenja radi kojih bi 17. travnja trebao biti uklonjen dio jednog oštećenog tornja čiji je vrh pao zajedno sa križem.
Ispitivanja stručnjaka su pokazala da je uklanjanje potrebno, jer na drugi način oštećenje nije moguće stabilno i kvalitetno sanirati.
U periodu od 1880. do 22. ožujka 2020. u Zagrebu nije bilo potresa. No kako svjedeći donja fotografija, Katedrala je do potresa 1880. imala jedan toranj, a tijekom obnove do 1906. godine dobila i drugi toranj. (mzz)

Pogled na tornjeve zagrebačke Katedrale iz Radićeve ulice,
preko ulice Krvavog mosta i početka Tkalčićeve u kome se još uvijek
vidi cigla, kao posljedica rušenja u privatnim objektima,
izvezena na ulicu.

Strojevi i dizelice na prostoru ispred Katedrale.
Fotke; m.zouhar zec

Zagrebačka katedrala prije potresa 1880. Obnova je trajala do 1906. godine

17.04.2020. u 08:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 16.04.2020.

DRUGA VIDEO KONFERENCIJA MINISTARA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA!

OBRAZOVNI PROCES KROZ INTERNETSKE PLATFORME

Video konferencija ministara znanosti i obrazovanja 14. travnja u Zagrebu.

Ministrica znanosti i obrazovanja RH dr. Blaženka Divjak organizirala je u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 14. travnja u Zagrbu drugu neformalnu videokonferenciju ministara obrazovanja o utjecaju korona virusa na obrazovanje i osposobljavanje. Konferencijom je predsjedavala dr. Blaženka Divjak, a na konferenciji je sudjelovala i Mariya Gabriel, europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Pandemija koronavirusaosjetno je utjecala na sustave obrazovanja i osposobljavanja u Europi širom svijeta. Ova situacija donijela je velike promjene u načinu učenja, podučavanja, komunikacije i suradnje, a njene se posljedice odražavaju na učenike, učitelje i obitelji, kao i na širu zajednicu.
Većina država članica Europske unije odlučila se na potpuno zatvaranje obrazovnih institucija radi pandemije COBVID-19. zbog nastavljanja procesa obrazovanja, mnoge su države članice ovom problemu odgovorile uspostavom digitalnog sustava obrazovanja na daljinu, a tako je postupila i Hrvatska. Međutim, prelazak na pretežno internetsko obrazovanje stvorio je razne izazove.
“Države članice bile su u stanju brzo reagirati i prilagoditi svoj redoviti obrazovni proces organiziranjem virtualnih učionica i predavanja korištenjem različitih internetskih platformi, razmjenom materijala putem web stranica te emitiranjem lekcija na radio i TV kanalima. Ova kriza nas je zbližila. Države članice redovito razmjenjuju informacije o izazovima s kojima se suočavaju, kao i o novim idejama i inovativnim praksama. Sada je vrijeme da pokažemo solidarnost i podržimo jedni druge. Drago mi je da su države članice spremne dijeliti svoja internetska obrazovna rješenja i inovacije. Najteža pitanja vezana su uz ocjenjivanje, posebice kada je riječ o maturalnim ispitima i upisima na visokoškolske ustanove. Koordinacija na razini EU pomaže državama članicama da pronađu optimalna rješenja” – istakla je dr. Blaženka Divjak, ministica znanosti i obrazovanja RH.

Videokonferencija je pružila priliku ministrima obrazovanja da nastave razmjenu iskustava radi mogućnosti učenja na daljinu, virtualnog učenja i podučavanja, nadogradnje postojećih IT sustava, zaštite pristupa obrazovanja i osposobljavanja, kao i pružanja različite vrste prilagođene podrške učenicima, nastavnicima i obiteljima .Ministri su razmijenili informacije o nacionalnim planovima o organiziranju završetka školske i akademske godine, ocjenjivanju, ispitima, kao i o upisu na različite razine obrazovanja. Također su dotakli i pitanje uklanjanja prepreka za mobilnost u učenju.
“Pandemija koronavirusa ima utjecaja na mobilno učenje. Budući da su mnoge visokoškolske ustanove zatvorene, studenti na razmjeni mogu imati poteškoća sa završetkom studija i povratkom natrag u svoju domovinu. Razmišljajući unaprijed, moramo se pridružiti naporima u uklanjanju prepreka za mobilnost u učenju i pronalaženju rješenja za one koji bi željeli studirati u drugoj državi članici”- rekla je između ostalog
dr.Blaženka Divjak, ministica znanosti i obrazovanja RH.

16.04.2020. u 07:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 14.04.2020.

VIRTUALNO BIĆE OD ELEKTRONIKE I UMJETNE INTELIGENCIJE

DIGITALNI ASISTENT ANDRIJA

I dok predsjednik Rusije u borbu protiv korona virusa namjerava, prema komuniciranim informacijama, uključiti vojsku, Hrvatska je, posredovanjem Ministarstva zdravstva, dobila digitalnog asistenta Andriju.

U Vladi je 14. travnja predstavljeno virtualno biće od elektronike i umjetne inteligencije, nazvan Andrija, po dr. Andriji Štamparu. On je digitalni asistent namijenjen svakom hrvatskom građaninu u pružanju informacija radi suzbijanja epidemije korona virusa. Komunikacija s njim moguća je na na WhatsAppu slanjem ključne riječi „Pozdrav“ na broj +385 99 775 3049 koji je potrebno najprije spremiti u imenik. Aktivacijska poveznica bit će objavljena je na Andrijinoj službenoj stranici www.andrija.ai kao i na službenoj stranici Vlade RH za borbu protiv koronavirusa www.koronavirus.hr

Andrija je stvoren na platformi WhatsApp Business API, koristeći globalnu komunikacijsku platformu hrvatske IT tvrtke Infobip.
Voditelj projekta je Ministarstvo uprave koje provodi digitalizaciju javne uprave. Na kreiranju rješenja radio je tim stručnjaka predvođen epidemiologom prof.dr. Brankom Kolarićem, uz tehničku i informatičku podršku domaćih tvrtki Mindsmiths, Neos i Oracle Hrvatska, koje su uz Infobip, članice Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI. Tvrtke su bez naknade radile na projektu kojim se teži kroz veliku mogućnost informacija suzbiti koronavirus.

TKO JE ANDRIJA?
Andrija je digitalni asistent Ministarstva zdravstva za pomoć u borbi protiv koronavirusa.. Andrija koristi umjetnu inteligenciju da bi istovremeno bio povezan s milijunima građana i svim relevantnim institucijama u borbi protiv koronavirusa. U kontaktu s građanima, Andrija pruža pomoć na sljedeći način:

Ď Educira korisnike kako da prepoznaju simptome zaraze koronavirusom na sebi i drugima kroz asistiranu samoprocjenu. Tako građani dobivaju bolje razumijevanje rizika potencijalne zaraze.

Ď Asistira u kontaktu prema nadležnim institucijama, upućujući korisnika na pravu adresu, čime štedi vrijeme i energiju građanima i liječnicima u ovim trenucima opterećenja na zdravstveni sustav

Ď Omogućuje korisniku da ima relevantne informacije, koje iz svog doma može komunicirati te na taj način pružati pomoć epidemiolozima ovisnim o podacima u stvarnom vremenu za uspostavu ili ukidanje zaštitnih mjera.

I dok predsjednik Rusije za borbu protiv korona virusa namjerava,
, prema komuniciranim informacijama, uključiti vojsku, Hrvatska je dobila digitalnog asistenta Andriju.

14.04.2020. u 23:42 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 13.04.2020.

PROGRAM ZA ZAPOSLENOST I RAZINU PRIMARNE PROIZVODNJE

ZAJEDNIČKO ZA SVE – NE SMANJENJE VEĆ POVEĆANJE
POVRŠINE, KOLIČINE I BROJA U SEKTORU PROIZVODNJE

Radi se o PROGRAMU POTPORE PRIMARNIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA U SEKTORU BILJNE PROIZVODNJE I SEKTORU STOČARSTVA U 2020. GODINI koje je Ministarstvo poljoprivrede priopćenjem o Programu objavilo 9. travnja.

Donosi se na temelju članka 39. Zakona o poljoprivredi NN. broj 118/18. Program obuhvaća podsektore biljne proizvodnje: voće i povrće, cvijeća, sektora sjemena, kao i proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala.
Stočarski podsektori su: govedarstvo, svinjogojstvo, konjogojstvo, ovčarstvo, kozarstvo i peradarstvo I sektor biljne kao i stočarske proizvodnje Ministarstvo gospodarstva provodi radi osiguravanja kontinuirane opskrbe stanovništva hranom i potpore primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19. Program se provodi u tijeku 2020. godine.

Izvor:Ministarstvo poljoprivrede

CILJ OVOG PROGRAMA je održati zaposlenost i postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima
Zajedničko svima korisnicima financijskog Programa koji iznosi 53 milijuna kuna je da nitko od korisnika ne smije smanjivati ni površinu ni količinu za koju je dobio potporu ni broj konja, ni grla, ni krmača, ni broj jaja, ni broj nesilica, ni peradi za klanje, ni broj krava dojilja ni broj koza i ovaca tijekom 2020. i 2021. dok Program traje. Korisnik Programa ima obvezu površinu, količinu ili broj u sektoru za koji je financiran, ima obvezu povećavati.


Potpora iz Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I, 22.2.2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013). Program potpore pogledati detaljnije na linku

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika
/drzavne_potpore/Program_potpore_primarnim_poljo_proizvodjacima2020.pdf


POTPORA ZA PROIZVODNJU VOĆA
Potpora se dodjeljuje proizvođačima voća za površine pod nasadima voćnih vrsta: jabuka, kruška, breskva, nektarina, šljiva, marelica, trešnja, višnja, mandarina, naranči, limun, smokva, jagoda, aronija, borovnica, kupina i malina. Površine prihvatljive za potporu po jednoj voćnoj vrsti iznosi 0,5ha, a maksimalna površina za potporu iznosi 5 hektara

POTPORA ZA PROIZVODNJU POVRĆA
Potpora se dodjeljuje proizvođačima za površine u zaštićenim prostorima i na površinama oranica pod sljedećim povrtnim vrstama: rajčica, paprika, kupus, mrkva, luk, češnjak, krastavci - kornišoni, tikvica, grah, šparoge, grašak, salata, blitva, špinat, cikla, celer, krumpir, dinja i lubenica.

Fotka:m.zouhar zec /2017. Istra/

Minimalna površina po jednoj povrtnoj vrsti prihvatljiva za potporu iznosi: - 0,05 hektara za površine zaštićenih prostora, te 0,5 ha površine na oranicama. Maksimalna površina nasada iznosi 5 hektara.

CVIJEĆE
Minimalna površina pod jednom vrstom cvijeća prihvatljiva za potporu iznosi: - 0,05 ha za površine zaštićenih prostora, te 0,5 ha za površine na oranici . Maksimalna površina za financije iz Programa je 5 hektara.

REPRODUKCIJSKI MATERIJAL
Minimalna površina pod jednom vrstom poljoprivredno reprodukcijskog materijala za potporu iznosi - 0,05 ha na površini zaštićenih prostora, te 0,5 ha za površine na oranicama. Maksimalna površina za potporu iznosi 5 ha. Korisnici potpora za Mjeru 1 – voća , Mjeru 2 -povrća., Mjeru 3 - cvijeća i Mjeru 4- proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala iz ovoga Programa su poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju sljedeće uvjete: 1. upisana su u Upisnik poljoprivrednika, 2. pripadaju kategoriji mikro poduzeća u skladu s Preporukom Komisije 2003/361/EZ (SL EU 124, od 20. svibnja 2003.), 3. imaju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu.

KRAVE DOJILJE I MLIJEČNE KRAVE
Iznos potpore u okviru ovog programa odnosi se na do 30 prihvatljivih grla u zahtjevu podnesenom za PVP za krave dojilje u 2019. godini. Agencija za plaćanja obavlja isplatu potpore korisnicima. Jedinični iznos ostvarene potpore po grlu određuje se proporcionalnom raspodjelom predviđenog financijskog.

SVINJOGOJSTVO
Iznos potpore u okviru Programa odnosi se na do 50 prihvatljivih krmača, a sukladno stanju u JRDŽ na dan 1.3.2020. godine. Jedinični iznos potpore po grlu određuje se proporcionalnom raspodjelom predviđenog financijskog iznosa prema broju prihvatljivih grla za koje se ostvaruje pravo potpore u Programu

POTPORA U SEKTORU KONJOGOJSTVA
Cilj financijske potpore je održavanje postojeće razine dohodovnosti uzgoja konja izvornih pasmina i to hrvatskog hladnokrvnjaka, hrvatskog posavca i međimurskog konja, zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19. Grla za potporu u ovom Programu su ženska grla u dobi od 18 do 36 mjeseci starosti. Veliki dio uzgojene ždrebadi spomenutih pasmina plasiraju se izvozom na tržište Italije. Uzgajivači će zbog nemogućnosti prodaje uzgojenih grla kroz izvoz smanjiti matična stada kobila ili će donijeti odluku o nepripuštanju kobila do stvaranja boljih tržišnih uvjeta. Zato je cilj potpore održavanje postojeće razine dohodovnosti uzgoja konja izvornih pasmina hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac i međimurski konj.

OVCE I KOZE
Iznos potpore u okviru ovog programa odnosi se na do 50 prihvatljivih grla u zahtjevu podnesenom za ovce i koze u 2019. godini. Agencija za plaćanja obavlja isplatu potpore korisnicima.

KONZUMNA JAJA I MESO PERADI
Iznos potpore u okviru programa nesilica odnosi se na do 20.000 kokoši nesilica u farmama koje su registrirane u Upisniku farmi kokoši nesilica. Iznos potpore će se raspodijeliti razmjerno prema broju kljunova koji zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje potpore.

Iznos potpore u okviru programa piletine odnosi se na do 100.000 kljunova peradi dostavljenih na klanje u 2019. godini. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno broju kljunova peradi dostavljenih na klanje tijekom 2019. godine. (mzz)

13.04.2020. u 20:00 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 12.04.2020.

USKRS 2020.

VJERSKI NAUK KAŽE DA SE NIŠTA NE DOGAĐA BEZ BOGA!

Blagdan je Uskrsa. Uskrs je uz Božić najveći kršćanski blagdan. To je dan kada je Isus Krist uskrsnuo, točnije otišao na nebo. Isus Krist nije mit, nije legenda, on je bio i dijete i čovjek, a sada živi u sferi izvan dometa ljudskog pogleda. Isus Krist je doduše od samog rođenja bio bogočovjek i dok je živio na Zemlji. Sada je Božanska osoba, točnije jedna od tri božanske osobe: Bog otac, sin Isus Krist i Duh Sveti – crva kaže trojedini Bog, i u duhovnom obliku živi.
Isus Krist postoji, u to ne treba sumnjati, ali očima ljudskim nije dodijeljeno da ga vide. Duhovni i svjetovni život su odvojeni. Samo rijetki među ljudima, kojima je od trojedinog Boga dato, pouzdano su se svojim očima uvjerili da je Isus Krist živ. Isus Kris je svemoguć i kao takav može se u svome tijelu pojaviti bilo gdje i bilo kada.
Uskrs dolazi nakon teškog bičevanja i razapinjanja Isusa Krista na drvenom križu , što se dogodilo u 33. godini Isusova života. To teško mučenje i razapinjanje Isusa Krista osmislio je Bog, otac Isusa Krista. Po Isusovu razapinjanju i smrti na križu, pokopu u grob i mističnom izlasku iz groba na nebo nakon tri dana, što se zove Uskrs Isusa Krista, Bog je obečao spasiti svijet, spasiti svakog pojedinca ponaosob . Spasiti. Od čega? Od grijeha koje, čine ljudi ljudima, djeci, bolesnima, bespomočnima, pojedincima, zajednici. Ljudi na mnoge načine sudjeluju u grijehu, ne samo kroz oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjernost u jelu i piću, srditost i lijenost, već i odobravanjem tuđeg grijeha, prešućivanjem pa i hvaljenjem dijela i radnji koje su u Isusovoj sferi grijeh, nagovaranjem na grijeh, zapovijedanjem i savjetovanjem na činjenje grijeha. Bog je zamislio da života protiče u radu, redu, poštenju i smislu, a kada je još u svom Starom vijeku vidio da je ljudsko srce zlo, u život je pozvao svoga sina Isusa kome je dao zadatak da otkupi ljudski grijeh. Isus Krist je umro na Križu radi ljudskih grijeha. Isusov odlazak u nebo svetkovina je Uskrsa za kršćane. A kršćanima se u Hrvatskoj izjašnjava oko 90 posto stanovnika.
Od rođenja Isusa Krista broje se godine vremena nove ere. Izraz "nova era" odnosno era Anno Domini je svjetski standard za označavanje godina.

Radi pandemije korona virusa koja je zahvatila cijeli svijet, države i Vlade su suglasne s mjerama prema kojima je zabranjeno okupljanje ljudi, te se ni za blagdan Uskrasa ni u Hrvatskoj, kao ni drugim europskim zemljama i šire ne služe Svete mise s vjernicima. Sveta misa se Hrvatskoj služi i prenosi preko interneta ili TV prijenosa. Na isti način i Papa Franjo komunicira iz Rima sa vjernicima . Tužno je gledati veliki Trg Svetog Petra u Rimu, prazan, bez vjernika. Svaka obitelj, za ovaj Uskrs 12. travnja 2020.u svom domu pred svojim elektroničkim medijem, može pratiti liturgiju blagdana Uskrsa.
Vjerski nauk kaže da se ništa na svijetu ne događa bez Boga!
Margareta Zouhar Zec

12.04.2020. u 09:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 11.04.2020.

IZVANREDNA MJERA ZA MALE MLJEKARE UZROKOVANE EPIDEMIJOM COVID 19

20 TONA MLIJEČNIH PROIZVODA DONIRANO DRUŠTVIMA I UDRUGAMA

Ministarstvo poljoprivrede je, prema priopćenju od 10. travnja, započelo s provedbom Odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, koja uključuje otkup mliječnih proizvoda od malih mljekara i njihovo doniranje potrebitima.

Do 10. travnja je podijeljeno oko 20 tona mliječnih proizvoda, od toga 16.000 kom jogurta pakiranja od 1 litre, 3.200 kom svježeg sira pakiranja od 5 kg i 44.000 kom kiselog vrhnja koje je kao tržne viškove prijavila Udruga malih mljekara. Proizvodi su podijeljeni na adrese 20 registriranih posrednika u doniranju hrane koji pružaju usluge socijalne samoposluge, pučke kuhinje te općenito podjele hrane osobama u potrebi. To su gradska društva Crvenog križa u Zagrebu, Krapini, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Dugom Selu, Bjelovaru, Virovitici, Velikoj Gorici, Sisku, Karlovcu i Puli, Caritasu Riječke i Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke biskupije te župe Sv. Antuna u Zagrebu, Humanitarnoj udruzi Remar Croatia u Zaprešiću, Dobrotvornom društvu Merhamet Sisak, udruzi Depaul Hrvatska u Rijeci i Franjevačkom svjetovnom redu, Mjesno bratstvo Gospa Lurdska u Rijeci.

Ova izvanredna mjera pomoći malim mljekarima čija je vrijednost 2,5 milijuna kuna, ima višestruki učinak : 1. pomaže malim mljekarama u prodaji nastalih viškova,
2.mali mljekari na svojim farmama na taj način mogu nesmetano nastaviti s proizvodnjom i predajom mlijeka u mljekare, 3. visokokvalitetna domaća mliječna hrana podijeljena je osobama kojima je potrebna.

Provedba izvanredne mjere pomoći malim mljekarima se nastavlja, a detaljne informacije o ovoj mjeri i načinu podnošenje zahtjeva možete pronaći na linku: https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/obavijest-o-provedbi-izvanredne-mjere-pomoci-malim-mljekarama/3958

11.04.2020. u 22:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

I U KRIZNOM RAZDOBLJU LJUBAV VLADE I PRIVATNIH POSLODAVACA!

KAKO ĆE POSLODAVCI RASPODIJELITI 4000 KUNA POTPORE ZA RADNIKE?

Vlada je odlučila preraspodijeliti novac u državnom proračunu za 2020. godinu kako bi se sanirale posljedice epidemije korona virusa u gospodarstvu. Riječ je o ukupno 2,1 milijardi kuna, od ćega će za očuvanje radnih mjesta biti 1,8 milijari kuna. Premijer Plenković je rekao da se mjere iz Prvog paketa mjera provode vrlo dobro. Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čak 563 000 radnika je prijavljeno za mjere koje su predviđene. Isplaćeno je 294 000 kuna do sada.
U Vladi je 9. travnja održan sastanak predsjednika sindikalnih središnjica s predstavnicima Vlade i poslodavaca. Sindikalni čelnici smatraju kako je jedino riješenje socijalni dijalog sa sindikatima s kojima su kolektivni ugovori i potpisani. Upozorili su da nije pametno rezati plaće, jer će se smanjiti potrošnja i produbiti kriza.
Dan kasnije nakon sastanka u Vladi predsjednik Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske Mladen Novosel na N1 televiziji 10. travnja rekao kako je cilj predsjednika Vlade na koordinacijskom sastanku s tri sindikalne središnjice i poslodavcima, o učincima mjera koje je Vlada u dva navrata poslala u Sabor, a Sabor ih izglasao, bio da čuje mišljenja kako bi se sad „solidarnost“ od strane radnika iz javnog sektora provela prema radnicima u realnom sektoru koji su trenutačno u većem problemu. Poslodavci su za 550.000 radnika u privatnom sektoru zatražili potporu od 4.000 neto po radniku plus doprinose i dobili su to. „Od početka nam je bilo prezentirano da je ta mjera za očuvanje radnih mjesta i da će radnici u privatnom sektoru dobiti cjelovite plaće. A onda je, ministar rada imao toliko obraza i hrabrosti da je rekao da je mjera namijenjena poslodavcima. Oni će dobiti četiri tisuće kuna po radniku, a hoće li poslodavci isplatiti to radniku? Što je s radnicima koji su kod kuće jer im je onemogućen rad, što s onima koji imaju manju plaću... odgovor ministra Aladrovića je bio da je to isključivo stvar poslodavca kako će raspodijeliti 4.000 kn potpore za radnike. Novosel je upozorio da država ne kontrolira kako poslodavci troše javni novac. Sindikalni čelnik Novosel je rekao da se Vlada hvali da je “ upucala“ 10 milijardi kuna plus ostale mjere koje idu poslodavcima i da je samo 15.000 radnika ostalo bez posla i da je to dobra statistika.

SINDIKATI TRAŽE OBJAVU POPISA I NADZOR

"Inzistiramo da se na stranicama HZZ-a objavi popis poslodavaca koji su dobili poticajne mjere. Inzistiramo da HZZ i Ministarstvo financija nadzire obračun plaća radnicima. Tek tada možemo razgovarati koliko je radnika u realnom sektoru dobilo manje plaće".Novosel je rekao da je turistički sektor najgore pogođen i da ima 60.000 ljudi koji su kod kuće i ne mogu raditi, pa nije sporno da oni trebaju koristiti mjere, ali se postavlja pitanje za sve tvrtke koje rade kako to koriste i ide li novac radnicima.
"Vlada u ovom trenutku očito ne zna ili ne želi kontrolirati poslodavce. Vlada treba pogledati kako funkcionira realni sektor, a zatim sazvati sindikate u javnom sektoru, postoje kolektivni ugovori i socijalni partneri trebaju razgovarati. U tijeku je kampanja koju provodi HUP i lobističke organizacije poslodavaca koji žele stvoriti klimu da su radnici u realnom sektoru na koljenima i idemo rezati u javni sektor“ – rekao je Mladen Novosel, sindikalni čelnik. Naveo je da je 2009. godine bila drugačija gospodarska kriza i bilo je normalno da posljedice krize idu i na javni sektor, ali podsjetio da tada Vlada nije ni približno pustila toliku količinu novca u privatni sektor da bi ublažila probleme.
"Sav novac je usmjeren prema poduzetnicima, a gdje su tu građani? Hoće li oni moći u ovom trenutku otplaćivati kredite? Ako ponovno radnici i građani izvuku najdeblji kraj ove krize nismo ništa naučili iz naše povijesti", zaključio je Mladen Novosel- predsjednik SSSH, govoreći na N1 tv.

11.04.2020. u 17:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 10.04.2020.

EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA HRVATSKE PROGRAME RADI COVID 19

MILIJARDU EURA HRVATSKOM GOSPODARSTVU

Europska komisija odobrila hrvatske programe u iznosu od milijardu eura za potporu poduzećima pogođenima posljedicama pandemije koronavirusa .PRENOSIM PRIOPĆENJE U CIJELOSTI

Bruxelles, 9. travnja 2020. Europska komisija - Priopćenje za tisak


Europska komisija odobrila je dva hrvatska programa za potporu hrvatskom gospodarstvu zbog posljedica pandemije koron avirusa. Programi su odobreni na temelju Privremenog okvira za mjere državne potpore, koji je Komisija donijela 19. ožujka 2020., kako je izmijenjen 3. travnja 2020.
Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je:
Ovi hrvatski programi u vrijednosti od milijardu eura omogućit će Hrvatskoj da beskamatnim zajmovima ili zajmovima s vrlo niskom kamatnom stopom pomogne poduzećima koja su najviše pogođena posljedicama pandemije koronavirusa.Poduzećima će to omogućiti dovoljnu likvidnost da u ovim teškim vremenima nastave s poslovanjem. I dalje blisko surađujemo s državama članicama kako bismo pronašli izvediva rješenja za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima EU-a.

Hrvatske mjere potpore

Hrvatska je obavijestila Komisiju o dva programa na temelju Privremenog okvira za koje je ukupno predviđeno milijardu eura za potporu poduzećima pogođenima posljedicama pandemije koronavirusa. U jednom od tih programa javna potpora bit će u obliku beskamatnih zajmova, a u drugom u obliku zajmova sa subvencioniranim kamatnim stopama. Svrha je tih programa omogućiti likvidnost onih poduzeća koja su najteže pogođena gospodarskim posljedicama pandemije koronavirusa. Komisija je utvrdila da su te hrvatske mjere u skladu s uvjetima iz Privremenog okvira. Konkretno, beskamatni zajmovi ne prelaze nominalnu vrijednost od 800 000 eura po poduzeću, kako je predviđeno u Privremenom okviru, a subvencionirani zajmovi imaju ograničen iznos, rok dospijeća i kamatne stope. Uključene su i zaštitne mjere kako bi se potpora doista upućivala korisnicima kojima je potrebna. Komisija je stoga zaključila da su te hrvatske mjere potrebne, primjerene i razmjerne za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru. Na temelju toga Komisija je odobrila hrvatske mjere prema pravilima EU-a o državnim potporama.

Kontekst
Europska komisija donijela je Privremeni okvir koji državama članicama omogućuje da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama kako bi poduprle gospodarstvo tijekom pandemije koronavirusa. U Privremenom okviru, kako je izmijenjen 3. travnja 2020., predviđene su sljedeće vrste potpore koje države članice mogu dodijeliti:

• i.izravna bespovratna sredstva, dokapitalizacije, selektivne porezne olakšice i predujmovi u iznosu do 100 000 eura za poduzeća koja posluju u primarnom poljoprivrednom sektoru, 120 000 eura za poduzeća koja posluju u sektoru ribarstva i akvakulture i 800 000 eura za poduzeća koja posluju u svim drugim sektorima kako bi se financirale njihove hitne potrebe za likvidnošću. Države članice mogu, do nominalne vrijednosti od 800 000 eura po poduzeću, dati i beskamatne zajmove ili jamstva za zajmove koja pokrivaju 100 % rizika, osim u primarnom poljoprivrednom sektoru i sektoru ribarstva i akvakulture, u kojima se primjenjuju ograničenja od 100 000 eura odnosno 120 000 eura po poduzeću;

• ii. državna jamstva za kreditiranje poduzeća kako bi osigurale da banke nastave odobravati kredite klijentima kojima su potrebni. Ta državna jamstva mogu obuhvaćati do 90 % rizika zajmova kako bi se poduzećima olakšalo da ispune trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital i ulaganja;

• iii. subvencionirano financiranje poduzeća zajmovima javnog sektora s povoljnim kamatnim stopama; Ti će zajmovi poduzećima pomoći da ispune trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital IP/20/640 i ulaganja.

• iv. zaštitne mjere za banke koje preusmjeravaju državne potpore realnom gospodarstvu: takva potpora smatra se izravnom potporom klijentima banaka, a ne samim bankama, te se daju smjernice o tome kako narušavanje tržišnog natjecanja među bankama svesti na najmanju moguću mjeru;

• v. javno kratkoročno osiguranje izvoznih kredita za sve zemlje, bez potrebe da dotična država članica dokaže da je u određenoj državi privremeno nedostupno pokriće za utržive rizike;

• vi. potpora za istraživanje i razvoj u području koronavirusa radi rješavanja aktualne zdravstvene krize u obliku izravnih bespovratnih sredstava, povratnih predujmova ili poreznih olakšica. Za prekogranične projekte u kojima sudjeluje više od jedne države članice mogu se dodijeliti dodatna sredstva;

• vii. potpora za izgradnju i nadogradnju infrastrukture potrebne za razvoj i testiranje proizvoda (uključujući cjepiva, respiratore i zaštitnu odjeću) korisnih za borbu protiv pandemije koronavirusa, do prve industrijske primjene. To može biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, povratnih predujmova i jamstava za zaštitu od gubitaka. Poduzeća mogu koristiti dodatnu potporu ako potporu za ulaganje dobivaju od više država članica i ako je ulaganje zaključeno u roku od dva mjeseca nakon dodjele potpore;

• viii. potpora za proizvodnju proizvoda bitnih za suzbijanje pandemije koronavirusa u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, povratnih predujmova i jamstava za zaštitu od gubitaka. Poduzeća mogu koristiti dodatnu potporu ako potporu za ulaganje dobivaju od više država članica i ako je ulaganje zaključeno u roku od dva mjeseca nakon dodjele potpore;

• ix. ciljana potpora u obliku odgode poreza i/ili odgode plaćanja doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje za sektore, regije ili vrste poduzeća najteže pogođene pandemijom;

• x. ciljana potpora u obliku subvencija za plaće zaposlenika poduzeća u najteže pogođenim sektorima ili regijama, koja bi inače morala otpuštati zaposlenike.

Privremeni okvir državama članicama omogućuje da međusobno kombiniraju sve mjere potpore, osim zajmova i jamstava za isti zajam koji prekoračuju pragove navedene u okviru. Omogućuje im i da kombiniraju sve mjere potpore dodijeljene na temelju Privremenog okvira s postojećim mogućnostima dodjele „de minimis” potpore poduzeću u iznosu do 25 000 eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u primarnom poljoprivrednom sektoru, 30 000 eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u sektoru ribarstva i akvakulture te 200 000 eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u svim drugim sektorima. Države članice moraju se obvezati da će izbjegavati nepotrebnu kumulaciju mjera potpore za ista poduzeća kako bi potpora bila ograničena na njihove stvarne potrebe.
Osim toga, Privremeni okvir dopunjuje mnoge druge mogućnosti koje su državama članicama na raspolaganju radi ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima Unije o državnim potporama. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju covida-19, u kojoj su utvrđene te mogućnosti. Primjerice, države članice mogu donijeti općenite mjere u korist poduzeća (npr. odgoda plaćanja poreza ili subvencioniranje rada sa skraćenim radnim vremenom u svim sektorima) koje su izvan područja primjene pravilâ o državnim potporama. Poduzećima mogu dodijeliti i naknadu za pretrpljenu štetu koja je uzrokovana i izravno prouzročena pandemijom koronavirusa.

Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2020. Komisija će, radi pravne sigurnosti, prije tog datuma procijeniti treba li produljiti rok primjene okvira. Verzija ove odluke koja nije povjerljiva bit će objavljena pod brojem predmeta SA.56957 u registru državnih potpora na internetskim stranicama Komisije o tržišnom natjecanju kad se riješe moguća pitanja u pogledu povjerljivosti podataka. Popis novih odluka o državnim potporama objavljenima na internetu i u Službenom listu dostupan je u elektroničkom biltenu s tjednim novostima o državnim potporama State Aid Weekly e-News.
Više informacija o Privremenom okviru i drugim mjerama koje je Komisija poduzela radi ublažavanja gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa možete pronaći na linku:

https://ec.europa.eu/competition/state_aid/what_is_new/covid_19.html

10.04.2020. u 07:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 07.04.2020.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA IMA DVIJE NOVE FINANCIJSKE MJERE ZA LIKVIDNOST

KAMATE OD 0,25 I 0,5 POSTO

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izašlo je s informacijom 7.4 da u suradnji s Agencijom HAMAG-BICRO, uvodi dva nova financijska instrumenta - "COVID-19 zajam" i "Mikro zajam za ruralni razvoj". Cilj tih instrumenata je osiguranje dodatne likvidnosti poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima.
Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) nastavlja pratiti situaciju uzrokovanu širenjem koronavirusa, te uvoditi i nove mjere koje će poduzetnicima olakšati razdoblje potpunog izostanka ili smanjenja gospodarske aktivnosti.
"COVID-19 zajam", je namijenjen osiguranju dodatne likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzeća koja su pogođena pandemijom koronavirusa, a u cijelosti je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.Tvrtkama će se izravno odobravati zajmovi za obrtna sredstva za široki raspon djelatnosti i to uz kamatnu stopu od samo 0,25 posto. Iznos zajma je maksimalno 750.000 kuna s rokom otplate do pet godina uključujući i poček od 12 mjeseci, a kao instrument osiguranja dovoljna je samo zadužnica subjekta, ističu iz Ministarstva.

"Mikro zajmovi za ruralni razvoj", u sklopu tog programa namijenjena su subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru. Zajam se može dobiti u iznosu od 1.000 do 25.000 eura, a sredstva se osiguravaju iz Programa ruralnog razvoja.
Rok otplate je do tri godine uz kamatnu stopu od 0,5 posto i poček do 12 mjeseci.

Mjera nudi mogućnost podmirenja računa nastalih do tri mjeseca prije zaprimanja zahtjeva za zajam, uz značajno manje dokumentacije i pripremljen obrazac Poslovnog plana kroz pitanja na dvije stranice, a čime se značajno skraćuje vrijeme pripreme zahtjeva te se omogućava jednostavnija i brza obrada.
Prijave za te dvije mjere već su se počele zaprimati, popis potrebne dokumentacije i obrazaca mogu se pronaći na web stranici agencije HAMAG-BICRO. Budući da je fizičko kretanje ograničeno, prijava može biti on-line putem koje je moguće unijeti sve potrebne podatke i priložiti traženu dokumentaciju. Cilj je očuvanje radnih mjesta i osiguranje dodatne likvidnosti svake pojedinačne tvrtke.

07.04.2020. u 23:06 • 0 Komentara • Print • # • ^

EK POTVRDILA OSIGURANJE KREDITA ZA LIKVIDNOST KOD HBOR-a

DRŽAVAMA FLEKSIBILNIJA DODJELA POTPORA U TRENUTNOJ KRIZI

Europska komisija je 6. travnja 2020. potvrdila HBOR-ovu shemu portfeljnog osiguranja kredita za likvidnost s kreditnim potencijalom od 6 milijardi kuna. Suglasnost Europske komisije bilo je potrebno pribaviti radi primjene značajno sniženih premija na police osiguranja i garancije u odnosu na tržišne premije te fiksnih premija za mala i srednja poduzeća te velike poduzetnike za različite ročnosti, ali neovisno o rejtingu korisnika kako bi se poduzetnicima čije je poslovanje pogođeno pandemijom COVID – 19 omogućilo pokriće do 50 posto ukupno odobrenog kredita za likvidnost, odnosno jednostavnije i brže odobrenje kredita s manjim zahtjevima za klasične instrumente osiguranja. Naime, ovaj program je usklađen s kriterijima Privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID - 19, posebnog pravnog okvira za potpore kojeg je EK usvojila kako bi omogućila državama članicama fleksibilniju dodjelu potpora za krizom pogođena gospodarstva. Prije nego što ih počnu primjenjivati, države članice dužne su za takve privremene programe potpora pribaviti suglasnost Europske komisije upravo radi specifičnih i fleksibilnijih uvjeta dodjele potpora.

Izravni korisnici portfeljnog osiguranja (osiguranici) bit će banke u Republici Hrvatskoj koje posluju u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i HBOR kao kreditor koji će izvoznicima i njihovim dobavljačima odobravati nove kredite za likvidnost.

HBOR-ovo portfeljno osiguranje, kao jamstvo do 50 posto ukupnog iznosa odobrenog kredita, moći će se koristiti za kredite za likvidnost odobrene izvoznicima koji su definirani kao poduzetnici iz svih gospodarskih sektora, uključujući i turistički, koji su ostvarili 20 posto prihoda od izvoza u prethodnoj poslovnoj godini.

Ove pogodnosti uskoro bi mogli koristiti i posredni izvoznici, odnosno dobavljači izvoznika koji su definirani kao poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj koji su u poslovnim prihodima prethodne financijske godine ostvarili minimalno 40 posto prihoda od prodaje izvoznicima sukladno posljednjim službenim godišnjim financijskim izvještajima društva. Trenutno je u tijeku priprema prijedloga izmjena uredbe Vlade Republike Hrvatske kojom bi se ova mjera proširila i na posredne izvoznike.

07.04.2020. u 21:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 05.04.2020.

PROIZVOĐAČE JAGODA BRINE PLASMAN!

GDJE PRODAVATI JAGODE?

“ Uskoro će početi berba domaćih jagoda u dolini Neretve. Predsjednik neretvanske mladeži Željko Bjeliš kaže da jagoda polako kreće, sada u Velikom tjednu i u tjednu nakon Uskrsa. Istiće da neretvanske jagode nisu kontaminirane ničim. U Metkoviću nema zaraženih ljudi. Uglavnom rade u poljima tako da je prijenos s čovjeka na čovjeka minimalan.
Treba otvoriti tržnice- kaže Bjeliš. Nada se da će" Marinada2 otkupiti bar dio jagoda, a kasnije i 10 000 tona lubenica. Postoji određeni strah kod proizvođača kako će plasirati te proizvode. Inicijativa je da se ide prema trgovačkim lancima da se već sada pokuša dogovoriti prodaja lubenica. Sada je pravo vrijeme za dogovore, a ne 15.6. Potrebno je napravi konkretniji dogovor, te da se odrede cijene, rokovi plaćanja, da proizvođaći iz proizvodnje izađu normalno da nemaju gubitaka. Jagode smo prodavali prijašnjih godina po gradskim trgovima na štandovima, no kako će i gdje ta prodaja biti sada kada su i tržnice zatvorene, nitko nezna. “

Udruga proizvođača jagoda Zagrebačkog prstena,prema riječima Željka Varge u brizi je za plasman. Proteklih su godina prodavali jagode na trgovima Grada Zagreba, tako da proizvođače brine njihov vlastiti opstanak i plasman jagoda ove godine. On line prodaja i prodaja preko društvenih mreža nije dovoljna da bi se mogla distribuirati dnevna prodaja jagoda od uroda. Kako će biti ove godine, neizvjesno je.

DVIJE NOĆI NISKIH TEMPERATURA

Stanko Štambuk iz savjetodavne službe na otoku Hvaru, rekao je da su tijekom tjedna od mraza nastale velike štete na otoku Hvaru. Bilo je to s 1. na 2. travanj kada su se temperature noću spustile ispod nula stupnjeva celzijusa.” Naime mi imamo meteorološke stanice koje su u našoj županiji postavljene na više lokacija i to na Braču, Visu, Šolti, Vrgorcu i uvijek možemo znati kolika je temperatura. Konkretno na Hvaru spustila se temperature na -4,1 stupanj. I da je to bilo samo momentalno, bilo bi mnogo, međutim to je trajalo osam sati. Pod tim niskim temperaturama došlo je do smrznća pupova i cvijeta. Slijedeći dan, s 2. na 3. travanj temperature je bila -1,9 stupnjeva noću. U te dvije noći niskih temperature prema riječima ing. Štambuka stradale su breskve koje su bile u punoj cvatnji kao i druge kulture koje su bile u cvatnji. Cvijet brskve je već znatno oštećen pri temperature od 1,5 stupnjeva do -3,5 stupnjeva, također cvijet krumpira, salata, ostale male presadnice koje su već posađene kao što je paprika, tikvice i ostalo. Smrzli su se i pupovi nekih sorata vinove loze koja je propupala, kao što je kardinal koji je potamnio.
Na otoku Visu je zabilježen minus do -4 stupnja celzijusa, na otoku Šolti također.

BRESKVA

Breskva je bogata vitaminima A, C, E, K i B3, a od minerala sadrži kalij, bakar, mangan, magnezij, željezo, kalcij, fosfor i selen. Zbog antioksidansa vitaminima C i E breskva je značajna u održavanju zdravlja cijelog organizma.Antioksidansi štite stanice od negativnog djelovanja slobodnih radikala i tako sprječavaju brojne zdravstvene probleme.Vitamin C pomaže u borbi protiv alergija, virusnih i baterijskih infekcija, bolesti dišnih putova te drugih oboljenja. Hrvatska nije značajna u uzgoju breskve već Italija, Španjolska i Grčka. U velikim trgovačkim centrima uopće nema
hrvatske brskve, ono što je ima prodaje se ljeti samo na tržnicama i na otocima.
Kako je moguće da nitko u poslovnom svijetu nadležan za poljoprivrednu proizvodnju nije sposoban ispregovarati s velikim trgovačkim centrima, kojih je diljem Hrvatske više stotina, obvezu godišnjeg otkupa u tonama hrvatskih proizvoda voća i povrća? Zašto ti lanci bez ikakvog problema uvoze voće i povrće, a domaći proizvođači muku muče s prodajom svježe i kavlitetne robe. Takva situacija nije u sferi poslovno uobičajene i treba je ispraviti. Ako do sada nije bilo prijeke potrebe za to, sada u vrijeme epidemije COVID 19 vrijeme je, radi opstanka hrvatske poljoprivredne proizvodnje.m.zouhar zec

05.04.2020. u 23:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 04.04.2020.

POLJOPRIVREDNICI TRAŽE OTVARANJE TRŽNICA

SEZONA JE PRESADNICA POVRĆA I CVIJEĆA

Hrvatska udruga poljoprivrednika priopćila je da je preko Ministarstva poljoprivrede zatražila da Nacionalni Stožer civilne zaštite otvori tržnice diljem Hrvatske koje su zatvorene radi suzbijanja zaraze korona virusom koji e zahvatio cijeli svijet.

Ekonomski su najvažniji mjeseci ispred poljoprivrednika, a posebno se to odnosi na cvjećare, te uzgajatelje presadnica povrća. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obiteljski obrti te obiteljske tvrtke proizvode preko 150.000 tona povrća (185.752 tona prema Državnom zavodu za statistiku) na oko 10.000 hektara, bez usjeva krumpira”.“Proizvodnjom povrća bavi se preko 15.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Uz njih tu su i proizvođači cvijeća s proizvodnjom na preko 300 hektara, te rasadnici u kojima se uzgaja cvijeće na 357 hektara.
„Ako se ne dozvoli rad tržnica i specijaliziranih sajmova za cvijeće, gdje se prodaju i presadnice povrća prijeti kolaps proizvođačima cvijeća i navedenog sektora i sigurna propast desetak tisuća OPG-ova, obrta i tvrtki te preko 20.000 novih ljudi na burzi za zapošljavanje. Naime gotovo 70% presadnica povrća prodaje se u naredna dva mjeseca, a cvijeća gotovo 95%“ piše u priopćenju Hrvatske udruge poljoprivrednika. Ta je udruga organizirala proteklih godina sajmove domaćih poljoprivrednih proizvoda diljem Hrvatske a jedan od najuspješnijih bio je FLORES – sajam cvijeća, ukrasnog bilja i aromatskog bilja u Bjelovaru. Internet aplikacije koje se sve više pokreću su dobrodošle i poželjne, ali nažalost nisu rješenje za navedene sektore”, zaključak je priopćenja Hrvatske udruge poljoprivrednika.

Ovako je prije pošasti virusa COVID-19 izgledala prodaja na otvorenom. Na slici je proizvođač autohtonih sireva Vladimir Tomaić iz Otočca . Sirevi od kravljeg mlijeka proizvedeni u njegovoj sirani Runolist. Fotka m.zouhar zec, arhiva 2016.godina

04.04.2020. u 23:49 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 02.04.2020.

UBLAŽAVANJE PANDEMIJE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE!

DOPUNA MJERA I REALIZACIJA

Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s dopunom i realizacijom mjera pomoći poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uslijed okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19. S tim ciljem na sjednici Vlade Republike Hrvatske 2. travnja predložen je prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivredi, donesene su odluke o javnoj nabavi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda javnih naručitelja i privremenoj izvanrednoj mjeri pomoći malim mljekarama te Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini.
Radi ublažavanja negativnih posljedica pandemije na poljoprivredu i gospodarstvo u cjelini, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano donosi mjere pomoći građanima, u ovom slučaju poljoprivrednicima, prvenstveno usmjerenih na očuvanju likvidnosti, zaposlenosti i sigurnosti prehrambenog lanca, u skladu s potrebama na terenu. Tako je osnovni cilj intervencija Zakona o poljoprivredi propisati mogućnost Ministarstva poljoprivrede da u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti, u ovom slučaju okolnostima prouzročenima epidemijom COVID19, može donijeti posebnu odluku o odgodi roka za povrat sredstava u slučaju nemogućnosti naplate duga. Potrebno je osigurati mogućnost korisniku da podnese Agenciji za plaćanja zahtjev za plaćanja duga na rate i nakon isteka roka za povrat sredstava, pod uvjetom da zadnja rata ima dospijeće najkasnije 3 godine od roka za povrat sredstava propisanog odlukom.

Također, za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, koja uzrokuje nagle i nepredvidive promjene u ponudi i potražnji za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te tržišne poremećaje, javni naručitelj će poljoprivredne i prehrambene proizvode naručivati od gospodarskih subjekata, obvezno primjenjujući kriterije koji se odnose na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, veću svježinu ili niže opterećenje okoliša u pogledu kraćeg prijevoza, bez obzira na vrstu postupka javne nabave. U svrhu plasmana istih, Ministarstvo poljoprivrede će izraditi nacionalnu online platformu - digitalnu tržnicu - na kojoj će se ponuditelji poljoprivredno prehrambenih proizvoda izlistavati te na taj način olakšati javnim naručiteljima pronalaženje dobavljača i omogućiti kupoprodaju domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Uslijed nastupanja značajnih problema i u sektoru transporta roba, od posebnog značaja su lokalni proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji mogu brzo isporučivati potrebne količine hrane i opskrbljivati lokalno stanovništvo. U Hrvatskoj trenutno posluje 28 malih mljekara koje mlijeko i mliječne proizvode isporučuju u kratkim opskrbnim lancima na lokalnom tržištu. Provedbom privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, vrijedne 2,5 milijuna kuna, osigurat će se otkup njihovih tržnih viškova. Otkupljeni proizvodi ustupit će se posrednicima u lancu doniranja hrane registriranim u Registru posrednika u doniranju hrane Ministarstva poljoprivrede, a koji će tijekom trajanja ove krize organizirano donirati mliječne proizvode, hranu i druge potrepštine potrebitima.

Također, usvojenim Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru voća i povrća, cvijeća, sektoru sjemena, kao i proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva, a zbog osiguravanja kontinuirane opskrbe stanovništva hranom i potpore primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19.

„Svjesni smo problema i radimo na pronalaženju rješenja i implementaciji mjera u suradnji sa svim dionicima u poljoprivredi, koje za cilj imaju olakšati tešku situaciju našim poljoprivrednicima i ribarima. Očuvanje likvidnosti, radnih mjesta i sigurnosti prehrambenog lanca i lanaca opskrbe naši su prioriteti“, ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

02.04.2020. u 23:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

SLOVENCI PREPOZNALI DOBAR POSAO!

DEZINFEKCIJSKO SREDSTVO ZA RUKE

Eto, to je posao! Vi hrvati nemate dezinfekcijskog sredstva za ruke na tržištu? – dočuli slovenci i promptno reagirali. Meni poslali na meil, a ja dobrica volim nove i zanimljive informacije, pa objavljujem.

Belux instant – dezinfekcijsko sredstvo za ruke

• Volumen: 500 mL
• Tip embalaže: plastična dozirka sa pumpicom
• Sadržaj alkohola: 70 % (etanol)
• Dobavljivo: 5.- 7. 4. 2020

• Ukupna zaliha: 10.000 kos

cena: 13,45 eur
ZA hitra NAROČILA pošljite e-pošto na el.naslov : prodaja@hepri.si ali pokličite na 070 611 618

Pohitite z naročili, ker zaloga je omejena in produkt je težko izdobavljiv.

Spletno ogalševanje HEPRI
CESTA BRATOV STRAŽIŠARJEV 3
4270 JESENICE

02.04.2020. u 23:08 • 0 Komentara • Print • # • ^

DRUGI PAKET MJERA VLADE RH RADI KORONA KRIZE

ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA DO SADA 8,5 MILIJARDI KUNA

U Banskim dvorima na konferenciji za novinare 1. travnja predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je drugi paket mjera za gospodarstvo kojima je predviđeno suzbijanje gospodarske krize zbog pandemije koronavirusa. Mjere su zakonskog karaktera i 2. travnja biti će predložene na usvajanje Hrvatskom saboru

Sredinom ožujka premijer je predstavio prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu u vrijednosti od 30 milijardi kuna.
„Ta je naša aktivnost bila brza, interventna, primjer kako se te mjere koriste je da evo više od 65 tisuća poduzeća koji zapošljavaju gotovo 400.000 ljudi krenuo u provedbu tih mjera, zatražilo je sredstva, na taj se način spašavaju brojna radna mjesta i zadržavaju se ljudi u radnom odnosu te se spašavaju poduzeća koja trenutno ne mogu raditi“, rekao je.

Plenković je rekao da se ova kriza uspoređuje i sa Velikom depresijom na kraju 1920-ih i početkom 1930-ih godina. Situacija zahtjevna i objektivno teška te je najveći problem pitanje neizvjesnosti, jer nitko u ovom trenutku sa sigurnošću ne može procijeniti koliko će ova situacija trajati.
Govoreći o novim mjerama koje predlaže, premijer je izvijestio je da se potpora od 3 250 kn po očuvanom radnom mjestu za ožujak, sada podiže se na 4 000 kuna neto za mjesece travanj i svibanj.

DRUGI PAKET MJERA

Država će preuzeti teret doprinosa za mirovinsko i zdrastveno, dakle davanja na tih 4 000 kuna. To je oko 1 460 kuna po zaposlenom. Ukupno će država po zaposlenom dati 5 460 kuna. Ta mjera, kada se zbroje davanja za travanj i svibanj s onim što smo već dali za ožujak, sve skupa je 8,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta“, izdvojio je te dodao da se mjera može koristiti pod uvjetom da poslodavci zadržavaju radnike.

Kada je riječ o drugoj mjeri, ona je usmjerena na poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan, i koji će bilo djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni od porezne obveze za travanj, svibanj i lipanj.
„Riječ je o porezu na dobit, porezu na dohodak te doprinosima. Način koji smo zamislili jest da slijedi logiku prvog kruga mjera, a to je da tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata, dakle poreza na dobit, poreza na dohodak te doprinose“, kazao je.
Tvrtke koje ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda a to je 93% poduzeća, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, biti će oslobođena potpuno od porezne obveze: porez na dobit, porez na dohodak i doprinosi.
„One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna, dakle onih 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, dakle odgoda, obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno. Ako su imali pad prihoda 75 posto, onda će od ukupnih 100 posto obveze platiti 25 posto“, pojasnio je premijer Plenković.

Fotka prijenosa press konferencije u Banskim dvorima snimljena s TV-a. M.Zouhar Zec

Treći element koji će biti predložen u Saboru je plaćanje poreza na dodanu vrijednost na način da se može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi.„To ne znači da oslobađamo od obveze plaćanja PDV-a“, dodao je.
Rok za predaju godišnjih financijski izvještaja za 2019. odgađa se na 30. lipnja i ukida se obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji (Fini) za njihovu objavu.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković poručio je da će država biti maksimalno štedljiva. Rekao je da su svi ministri dobili nalog da provode samo one postupke javne nabave koji su neophodni za obavljanje osnovnih poslova funkcija države. „Sve drugo neće biti provedeno, dakle ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda. Sve ovo što radimo, budući da se radi na razini središnje države, očekujemo i na razini jedinica lokalne i područne samouprave te razini javnih poduzeća“, naveo je.

NAPOKON, POLJOPRIVREDA

Premijer Plenković je najavio da će na sjednici Vlade biti prijedlozi koji se odnose na sektor poljoprivrede.Želimo usmjeriti proces nabave u korist domaće poljoprivredne proizvodnje kada je riječ o javnim naručiteljima. Želimo taj aspekt svježine proizvoda, da se naručuje najmanje 60 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni ili prerađeni u Hrvatskoj. U ovim okolnostima šaljemo snažnu poruku hrvatskoj poljoprivredi i svi javni naručitelji moraju apsolutno voditi računa o tom kriteriju“, rekao je da se time želi sačuvati poljoprivredne proizvođače i osigurati opskrbu javnih naručitelja. Rekao je da će se privremenom mjerom izvanredne pomoći ići prema malim mljekarima – otkupit će se svi tržišni viškovi. „Dakle, svi će mali mljekari mjerama koje će predložiti ministrica poljoprivrede u Saboru biti sigurni da će se otkupiti svi tržišni viškovi kada je riječ o mlijeku.
“ Premijer je najavio da će se turizmu pomoći izmjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima i agencijama na način da sve poteškoće koje trenutno imaju lakše prebrode za vrijeme ove krize.
Premijer Plenković najavio je ujedno da će se razgovarati sa socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima tome kako ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja trenutno postoje. „U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje. „U svim okolnostima, mirovine nećemo dirati. To smo jasno rekli na početku, to ne dolazi u obzir“, poručio je.„Isplata mirovina će biti 8. travnja“, najavio je predsjednik Vlade Plenković u Banskim dvorima 1. travnja.

02.04.2020. u 05:30 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 01.04.2020.

KORONA KRIZOM TREBA UPRAVLJATI I PRIVODITI JE KRAJU

KORONA VIRUS NE SMIJE UNIŠTITI
HRVATSKO GOSPODARSTVO!

Zašto u ljekarnama ne samo u Zagrebu već u Hrvatskoj još uvjek, dakle nakon više od mjesec dana otkako je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj korona virusa , a bilo je to 25. veljače, nije moguče kupiti medicinsku masku koja štiti i prekriva nosi i usta, kao ni jednokratne gumene rukavice koje su zaštita od zaraze? Zar hrvatski zdrastveni sustav I Vlada RH nisu u mogućnosti u jeku epidemije osigurati za hrvatske građane toliko maski koliko je građanima potrebno? Javnost je informirana da je u kratkom proteklom vremenu bilo više donatora opreme kao i materijala potrebnih za zaštitu od korona virusa. Zašto je sve zadržano u medicinskom sustavu izvan dohvata kupnje hrvatskih građana? To nije moralno ni ljudski prema ljudima koji imaju potrebu zaštiti se.

Maske i jednokratne rukavice potrebne su onima koji izlaze iz kuće i stana, koji odlaze u nabavu, banku, poštu. Kako je moguće da u epidemiji, odnosno globalnoj pandemiji, koja se širi kapljičnim putem, u kojoj su iznimno važni usta i nos, u Hrvatskoj još uvijek nije dostupna svim stanovnicima zaštitna maska? Zašto su članovi Nacionalnog stožera Civilne zaštite u posljednjih nekoliko dana na press konferencijama bez maski, a prije su se pred kamerama pojavljivali s maskom? Zašto u periodu od 35 dana Stožer na taj način mijenja svoj stav ? Dr. Capak je grafički izradio slijed postupaka s namjerom zaštite prilikom izlaska iz kuće i tu prikazao masku kao potrebnu. Zašto maska u ovoj epidemiji postaje privilegija za one koji su uspjeli do nje doći preko tvrtke, privatnim poznanstvom ili na koji treći način. Tvrdnja da u bolesti koja se širi kapljičnim putem maska nije potrebna je notorna laž.Nos I usta koja su izvor sitnih kapljica, u korona virus zarazi ne mogu ostati otkriveni. Što o maski misli Svjetska zdrastvena organizacija, njezin predsjednik, tajnik I administracija je potpuno irelevantno za one koji se od bolesti, odnosno zaraze koronavirusa kapljičnim putem žele sačuvati . Retorika je jedno, a činjenice nešto sasvim drugo.

MALA SMRTNOST I BLAGI SIMPTOMI

Postavlja se sve češće pitanje u javnosti zašto u Italiji i Španjolskoj ima vrlo mnogo umrlih od zaraze korona virusom? Dnevno u te dvije zemlje u periodu od 24 sata umre više stotina oboljelih. Radi li se o istom virusu?. Radi li se o različitim sastavima esencijalnih ljudskih tvari u različitim dijelovima Europe na koje virus ima različito djelovanje? O čemu se točno radi posao je znanstvenika . No činjenica je da Hrvatska do sada na 867 zaraženih korona virusom koliko ih je registrirano 31. 3. Samo je šest oboljelih umrlo i to su bile osobe koje su prethodno bolovale od različitih bolesti, I bile su u dobi iznad 50 godina života. Niska stopa smrtnosti I blagi I blaži simptomi oboljelih, o čemu je redovno izvještavao stožer, u Hrvatskoj je činjenica i mjerilo snage epidemije korona virusa koji je zabilježen. Četrdesetak djece i mladih osoba do 21 godinu imaju, objavljeno je, blage simptome bolesti izazvane korona virusom. Mala smrtnost i blagi simptomi kod mladih osoba, ali I onih srednje dobi, mjerilo su kojim se i Vlada RH i Civilni stožeš treba rukovoditi kada se raspravlja i razmišlja o dužini trajanja krize izazvane korona virusom. Korona virus uništava ekonomski sustav Hrvatske, otežava obrazovanje, djeluje negativno na rad tvrtki, nameće nezaposlenost. Noi predispozije koje proizlaze iz pogleda na broj umrlih i snagu bolesti šalju drugu poruku . Naime
posljednje činjenice navode na zaključk da ne treba vjerovati da nitko nezna do kada će kriza trajati, već u Hrvatskoj korona krizom treba upravljati. Dakle kriza će trajati do kada Vlada odluči. Prikladno bi bilo korona krizu privoditi kraju. Zato bi za Uskrs trebalo otvoriti crkve za javno služenje misa, otvarati tvrtke već ovoga tjedna, a svima do 50 godina omogućiti da rade i redovno zarađuju.
Iza svetkovine Uskrsa djecu, srednjoškolce I studente bi trebalo redovno uputiti na nastavu. I djeci i studentima trebale bi biti dostupne maske i na nastavi i privatno. Istovremeno prehrana djece u školi trebala bi biti pojačana i zdrava, sa proizvadima s OPG-a, ( sir, med, slanina, voće, a u vrtićima koji kuhaju i povrće) u čijem otkupu treba sudjelovati I pomoći državna blagajna.
Nacija je dovoljno naučila o ponašanju u zarazi korona virusom. Egida Ostanite doma mora postati dio povijesti, a iz kuće u redovan život treba krenuti s uputama o redovnom životu i čuvanju zdravlja.
Margareta Zouhar Zec

Upute dr. Capaka

01.04.2020. u 05:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.