BEZ POMOĆI VLADE TEŠKO DO PLINA I TOPLE VODE!
Od potresa u Zagrebu 22. ožujka, čija je snaga bila 5,3 stupnjeva po Richteru i koji je znatno oštetio unutrašnjost više tisuća zgrada u središtu Zagreba, posebno u Gornjem i Donjem Gradu, vrlo mnogo stanovnika još uvijek nema plina, tople vode i grijanja. Naime plin je građanima isključen, sve dok dimnjaci na zgradama ne budu popravljeni. I u vrijeme epidemije bolesti korona virusa kada je preporuka epidemiološke službe za održavanje higijene i što češćem pranju ruku dio stanovništva u centru Zagreba nema tople vode. Svako pranje toplom vodom iziskuje grijanje vode na električnom rinku. Popravljanje dimnjka je postao skup posao, koji je povezan s novim kreditom u koji građaani moraju ulaziti, žele li imati tople vode, ali i grijanja početkom jeseni. Vrijeme tako brzo prolazi, svibanj mjesec je tu, a posljedice potresa u osnovnom, a to je plin, topla voda i grijanje mnoge zgrade nisu ni počele rješavati, jer taj posao nije ni jeftin ni jednostavan .
Popravak dimnjaka na privatnoj kući. Fotka mzz
Predrag Štromar ministar graditeljstva i prostornoga uređenja najavio je u medijima kako se vode razgovori sa Svjetskom bankom oko sufinanciranja sanacije dimnjaka na zgradama koje su oštećene u potresu.U priopćenju objavljenom na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostrnog uređenja navodi se i kako će s Ministarstvom zaštite okoliša kreirati model za sufinanciranje kupnje novih kondenzacijskih bojlera. Štromar je rekao da neće građane ostaviti da se sami snalaze nakon potresa. „ Mnogi su ostali bez grijanja i tople vode zbog oštećenih dimnjaka i tu ćemo pomoći odmah. Ministri Ćorić i Marić su brzo reagirali na naš poziv, uključio se i premijer Plenković te će država osigurati potrebna financijska sredstva “, rekao je ministar Predrag Štromar u prvoj polovici travnja javnosti. Prema aktuelnom zakonu moguće je izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez novog projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba. Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i ovlašteni inženjeri strojarstva. Za obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na potres treba izraditi posebni projek, to pravila su ministarstva graditeljstva. A ti poslovi nisu jeftini. Kada i kako i s koliko novca će Vlada pomoći građanima da dođu do plina i tople vode?O tome nema nikavih konkretnih i konstruktivnih informacija!
U situaciji kada gradonačelnik Zagreba govori o sanaciji nakon potresa tako što naglašava da ne trebaa žuriti i da će sanacija trajati godinama, vjerojatno zato što je iz gradske blagajne potrošen novac za krizne situacije, Vlada RH treba preuzeti inicijativu i pomoći građanima glavnoga grada da dođu do tople vode i plina.Kako? Mora odlučiti Vlada i premijer, i javno komunicirati namjere, odluke i načine pomoći, čak i do organizacije te pomoći. Vrijeme nakon potresa i dalje je, uz sve epidemiološke mjere od virusa korona, krizni period u kome građanima treba pomoć i podrška s razine države. Bez takve pomoći, očito je da građani neće do jesenske sezone grijanja riješiti poteškoće plina i tople vode.
Istaknuti borac za plin, toplu vodu i grijanje u Saboru je saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras . On u svakoj prilici podsjeća da je mnogo građana u stanovima bez tih nezaobilaznih elemenata koji život znače. No prozivanje ministara jedino je što zastupnik Maras za sada može.
Margareta Zouhar Zec
Kako to izgleda na terenu u Kačićevoj ulici u zgradi koja ima osam dimnjaka i isto toliko stanova, objašnjava kolegica Vera Kordić koja u takvoj zgradi živi, dakako bez plina, bez tople vode i bez grijanja.
Preduvjeti za osposobljavanje plinskih sustava u donjogradskim zgradama jesu: nalaz ovlaštenog statičara za pregled dimnjaka po cijeni 4500 Kn +PDV, kontrolni nalaz dimnjačara o nedostacima dimnjaka i dimovodnih cijevi nakon potresa, projekt i prijedlog sanacije dimnjaka od strane ovlaštenog građevinskog inženjera,za što je trošak još nepoznat, kupovina i ugradnja kondenzacijskih bojlera i prilagodba dimnjaka, ovisno o vrsti i kvaliteti bojlera, dimovodnih cijevi će biti oko 20.000 kn po trošilu, rekonstrukcija svakog od osam dimnjaka stoji do 30.000 kuna po dimnjaku u što je uračunat dubinski i površinski popravak, jer tako to klasificiraju oni koji rade popravke.Za sada je najpovoljnija ponuda 120.000 kuna. Nisu tu nabrojani svi izdaci, jer tu je još saniranje zabatnog zida što stoji 4500 kuna. Iznošenje cigli od srušenog svjetlarnika stoji 2 600 kuna. Saniranje popucalog krovnog crijepa, kao i urušenog svjetlarnika 14.000 kn, što je račun za dva djelatnika u tri dana rada“. Osim dimnjaka jednako važan prioritet je protupotresno ojačanje, jer je potrebno zgradu dovesti na razinu sigurnosti, veću od one prije potresa. Ovisno o izboru sanacije i vrsti učvršćenja, projektanti konstrukcija upozoravaju kako takve intervencije, u donjogradskim zgradama mogu dosegnuti do 2 milijuna kuna. Građani još uvijek čekaju povratne informacije i stručna mišljenja od strane projektanata konstrukcije kako bi mogli isplanirati sveukupne troškove, temeljem kojih valja donijeti odluku ima li smisla ulaziti u dužničko ropstvo na pragu recesije? Jer, dovođenje zgrade u stanje ispravnosti kada će temeljem rješenja moći biti pušten plin, iziskivati će i dodatno zaduživanje. Mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta su za svaku pohvalu. No, pitanje je hoće li njihov učinak biti dovoljan? Kako će osiromašeni građani preživjeti posljedice potresa, korone, smanjenih poslovnih mogućnosti, usporavanja tržišta?
Vera Kordić