ISKONSKI PAG

nedjelja, 30.06.2019.

66. PAŠKO KULTURNO LJETO

Kakav bi grad trebao biti ? Jedan od odgovora na ovo pitanje možda nam mogu ponuditi festivali koji se tijekom ovih ljetnih dana održavaju u mnogim gradovima Hrvatske, a osobito u gradovima duž cijele naše obale.

Manifestacija „Paško kulturno ljeto“ se održava od 1963. godine i brojnim kulturnim programima obogaćuje turističku sezonu u Pagu, a ujedno promovira Pag, jer su programi dobro medijski popraćeni i za njih vlada veliko zanimanje.

Manifestacija Paško kulturno ljeto se svake godine obogaćuje novim sadržajima kojima je cilj proširiti prezentaciju umjetničkog djelovanja raznih umjetnika s područja Hrvatske i inozemstva, te istovremeno prikazati Pag kao grad s višestoljetnom tradicijom.

Paško kulturno ljeto održava se na povijesnim lokacijama grada Paga: Knežev dvor, crkva svetog Frane, crkva svetog Jurja, kula Camerlengo, Zborna crkva u Pagu, na lokalitetu Starog grada, glavnom gradskom Trgu Petra Krešimira IV.

Paško kulturno ljeto čuva dugu tradiciju iznimne kulturne ponude, posebice u domeni glazbene umjetnosti, najviše njegov PagArtFestival kojeg vodi naš poznati glazbenik Pažanin, Lovro Pogorelić s ciljem pružanja kvalitetnog glazbenog doživljaja, koji okuplja renomirane hrvatske i svjetske izvođače.

Ovo ljeto nudi nam se i prvi Fortica festival koji će se održati na utvrdi Fortica blizu Paškog mosta. Festival će predstaviti ljubitelje elektroničke glazbe.

Fortica nakon svoje restauracije postaje povijesni lokalitet koji će dati novu dimenziju u ponudi Paškog kulturnog ljeta. Ovu lokaciju bi trebalo u kulturnom smislu što više koristiti, poglavito za dramske nastupe.

Kultura se pojavljuje kao sastavni dio turističke ponude gradova uz Jadransku obalu i nameće se kao nova ideologija. Dubrovačke ljetne igre, Splitski festival, Omiški festival klapa, Filmski festival u Puli samo su dio ponude koja se nudi domicilnom stanovništvu i njihovim gostima.

Pažani mogu biti ponosni svojim kulturnim ljetom stoga što pored raznih kulturnih gostiju mogu predstaviti i svoje izvorno, od nošnje i Paškog tanca, pa do Robinje, pučke drame koju bi trebalo osvježiti, novim ljudima, novim idejama, približiti je i ponuditi kao jedinstveno kulturno dobro. Paški ljetni karneval najstariji ljetni karneval na Jadranu ove godine slavi svoj 60. rođendan, kao važni dio kulturnog identiteta grada Paga, ovog ljeta dobio je nešto više prostora nego uobičajeno, pa će tako umjesto dva dana ovog ljeta karneval trajati pet dana. Pet dana ludovanja i zabave.

Pred nama je vruće paško (kulturno) ljeto, prepustimo se njegovim čarima.

subota, 22.06.2019.

OTVOREN 10. JUBILARNI MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE U GRADU PAGU

Nije sporno da je grad Pag zaslužio biti domaćin festivala čipke. Riječ je o gradu u kojem se više od pet stoljeća njeguje izrada paške čipke, jedinstvene rukotvorine od bijelog konca.

Ovogodišnji festival održava se pod sloganom «Čipka, bajka niti…» u oragnizaciji Turističke zajednice grada Paga, Grada Paga i Društva paških čipkarica «Frane Budak».
Paška čipka uvrštena je na UNESCO-v popis zaštićene materijalne kulturne baštine, time je ovaj 10. Međunarodni festival čipke postao vrijedan kulturno-turistički događaj koji prelazi granice Hrvatske.

Festival čipke u Pagu doživio je svoje desetljeće i postao vodeći domaći festival ovog tipa koji zaslužuje veću medijsku pozornost. On nikako ne smije ostati uglavljen u lokalnu tradiciju, jer već sada otvara prostor za strastvene reakcije «za» i «protiv» jer paški festival čipke mora postati jaka platforma za novi vid stvaralaštva posebno za uporabom čipke kao modnim detaljem na odjevnim predmetima.

Budući da je Pag jedan od ključnih hrvatskih gradova za razvoj čipkarstva, Međunarodni festival čipke, njegovo usmjerenje i djelovanje postaje bitan čimbenik u kulturno-turističkom životu grada Paga.

Međunarodni festival čipke u Pagu traje od 20. do 22. lipnja prezentirajući bogatstvo nošnje, glazbe, plesa i običaja grada.

ponedjeljak, 17.06.2019.

KONCERT GRADSKE GLAZBE PAG 13. lipnja 2019.

Ne prepoznaje se grad Pag samo po čipki i siru, puno više ovaj kameni grad koji svakim svojim kamenom odiše poviješću, kulturom i tradicijom obilježavaju njegovi stanovnici. Stanovnici koji svojim djelovanjem i entuzijazmom čine grad Pag prepoznatljivim. Gradska glazba Pag jedna je od tih prepoznatljivosti.

Nezamislivo je da svaki gradski, državni ili crkveni blagdan ne uveliča Gradska glazba Pag svojim nastupom.

Gradska glazba Pag jedna je od rijetkih glazbenih skupina u Dalmaciji, možda i šire koja može svjedočiti o svojem djelovanju 96 godina. Spremaju se za svoj veliki jubilej 100 godina postojanja.

Koncertom održanog 13. lipnja 2019. na Trgu kralja Petra Krešimira IV najavili su ulazak u «Paško kulturno ljeto». Bilo je lijepo vidjeti sve one koji su se okupili na trgu i dali podršku paškim glazbarima, koji su nas vratili u prošlost i podarili nam uspješnice poznatih glazbenih skupina poput The Beatlesa, Rolling Stonsa, itd.

Sat vremena muziciranja bilo je sasvim dovoljno za pozitivan dojam, osvježenog ansambla sa novim mladim snagama.

Više ne treba naglašavati veliku ulogu njihovog «kapelnika» Branka Barbira koji je više od klasičnog kapelnika.

Branko Barbir je prije početka koncerta najavio da glazbari nastupaju u novoj odjeći (majicama). Ako je to sve što gradske strukture mogu osigurati ovim vrijednim entuzijastima različitih uzrasta glede razvoja vrijedne paške kulturne baštine tada su osigurali sve potrebne standarde za maksimalni gledateljski i slušateljski doživljaj.

Gradska glazba je jedan od sinonima grada Paga i uvijek ih je vrijedno poslušati i podržati u njihovom daljnjem radu, iako sam siguran da zaslužuju daleko više od onoga što danas imaju, od prostora za vježbanje, pa do novih instrumenata.

četvrtak, 13.06.2019.

TKO U PAGU MOŽE RADITI ŠTO HOĆE ?

Tko se još u Pagu sjeća najave izgradnje "Pag-Resorta" vrijednog 200 milijuna eura čiji je nositelj projekta bila tvrtka Quaestor Pag d.o.o. Najavljivali su izgradnju luksuznog turističkog kompleksa koji će zadovoljavati sve zahtjeve gostiju. Projekt koji će zaposliti 300-tinjak ljudi.

Tekstovima u Narodnom listu i Anteni Zadar od 15.06.2013. objavljeno je priopćenje tvrtke Quaestor: "Može se reći da već imamo stranog partnera i po isteku sezone sigurno krećemo s radovima. Trenutno smo u razgovorima s dva ozbiljna investitora, jednim američkim fondom i jednom arapskom tvrtkom – Radovan Tubin."

Površina zemljišta budućeg kompleksa proteže se na 425.000 metara četvornih, od čega je 90% građevinska zona.

Izuzetno nadahnut tekst toliko je bio uvjerljiv da su ovih 300-tinjak uposlenih već stekli prvi uvjet za mirovinu.
Oni koji su za sebe priskrbili toliki broj četvornih metara građevinskih terena i ne treba nikakav investitor. Prodajom tih građevinskih zona ovi blagoglagoljivi prevaranti priskrbili bi za sebe onako u grubo 38 250 000 eura.

Ljeto još nije kalendarski počelo, a politička scena u gradu Pagu ponovno se užarila. Jutarnji list donosi vijest: «Da je u 21. stoljeću usred Jadrana moguće usitno zdrobiti škrape i sike, objaviti videosnimku na internetu i još prodavati parcele na toj lokaciji u oglasniku, pokazalo se u najnovijem skandaloznom slučaju s Paga. Tu je prirodna morska uvala Paladinka nestala preko noći, a da za to nitko nije znao. Nitko od nadležnih, jer otokom se mjesecima može čuti priča kako su neki njemački investitori pitoresknu uvalu Paladinku pregazili teškom mehanizacijom, oduzeli joj njezinu netaknutost i trajno uništili dio tamošnjeg pomorskog dobra, a sve za potrebe kamp-naselja s desetak montažnih kućica. Kad se pogleda s mora, umjesto "dalmatinske stine", pješčana Paladinka sada ima vizuru uzorane njive!»

Prepustiti se pričama tko je znao a tko nije znao, tko je kome ili tko je zašto i tko je sve učestvovao u toj prevari, moglo bi se političkim jezikom kazati: sve treba prepustiti DORH-u.

Koji su to turistički resursi koji gradu Pagu donose dodatnu vrijednost? Neki Pažani spočitavaju mi kako stalno veličam paške koludrice do nebesa, poglavito kada sam nakon otvaranja muzeja pisao da sve treba uložiti da vjerskim turizmom valoriziramo bogatu povijesnu baštinu grada. Dragi moji, da su koludrice lagale, da su htjele prevariti, budite sigurni da ovog muzeja nikada u Pagu ne bi bilo. Mogu slobodno postaviti pitanje samom sebi, pa onda i svima Vama: što bi koludrice stvorile da su gospodarile sa iznosima koji se spominju u ovim izvještajima. Bilo bi najbolje da im još i flastere zalijepimo na usta da ne moraju ni jesti. Premda znam da u Pag ima dosta onih koji se ne bi libili ni tog čina.
Od kada je muzej (stalna izložba crkvene umjetnosti) svečano otvoren, još se nije desilo da netko od visokih dužnosnika Hrvatske koji posjeti grad Pag, zaobiđe razgledati ovu izuzetnu bogatu kulturnu baštinu, koja prelazi granice grada Paga.
Ministar turizma Gari Cappelli jedan je u nizu dužnosnika koji je posjetio muzej znajući što u sklopu turističke ponude u njegovom Malom Lošinju znači muzej posvećen «Apoksiomenu».

Politika: Paška rebra, Lokunju, Resorte i Paladinku, koludrice: samostan, baškotine, kolaciće, štrike sada još i muzej pa Vi odaberite što je bolje i korisnije, kako za sveukupno pučanstvo grada tako i za otok Pag.

subota, 08.06.2019.

DA SE NE ZABORAVI - VALIŽA

Teško mi je putovati
Od tebe se rastajati
Sav moj život moraš znati
U VALIŽU more stati

Ovako je piva pokojni Oliver svoj popularni hit «Teško mi je putovati».

Moj otac kada je odlazi na brod, najprije je parića valižu. Valiža je bila njegova intima i samo je on zna ca je sve poštiva u valižu. Radi sigurnosti, otac bi još i špagon veza valižu.
Koliko njih ove dane parićiva valiže? Lito pocimje, triba sve ponit sa sobom.

Beseda valiža dolazi nan od talijanskog jezika (valigia – kovčeg) kako i mnoge druge besede ke duperamo u našoj svakodnevnoj upotrebi. Nama je možda bliža mletačka izvedba te besede (valisa). Premda se zadnje vrime za valižu koristi beseda kufer (pun mi te je kufer!) ka dolazi od njemačkog jezika (koffer – kovčeg).
Još uvik ima starih paških kuća u kojima se more nać valiža. Na armerunima se cuvala valiža ca je značilo da se iz te kuće putovalao u svit, i tornivalo se nazad na kućni prag.

Valiža je stvar ka ima oblik kvadra i cverste stranice, kantuni kod nekih valiža ucveršćeni su sa kantunalom od metala. Od različitog materijala je bila ucinjena valiža, od cverste karte, kože i od plastike.

Judi putujeju, neki za bojin životon, neki u turizam, neki za poslen, ali za svaki taj put triba prontat valižu i u nju spravit sve ca će nan tribat na ton putu. Najžalosnije je prontat valižu kad se gre u tuji svit iskat posal ili sriću. Puna je ta valiža suza, slika najmilijih i još neka uspomena iz svog rodnog kraja.

Kad se covik iz tog svita ili sa broda torniva doma, tad je valiža puna novih uspomena, dari za svoje najmilije i puno sriće. I opet najde svoje misto na verh armeruna. Puna pacjence ceka do novog puta, sritnog ili žalosnog.

Sretan van put i ne zaboravite – prontat valižu.

srijeda, 05.06.2019.

USUSRET FESTIVALU ČIPKE - PAŠKA ČIPKARICA BEPINA SABALIĆ-KUNIN

HRT je 22. travnja 2019. u svom trećem Dnevniku prenijela vijest reporterke Branke Slavice da je paška čipkarica Bepina Sabalić-Kunin dobila prestižno priznanje Sveučilišta Georgetown u najstarijem jezuitskom (isusovačkom) Sveučilištu u SAD-u.

Sveučilište je utemeljilo stipendiju za talentirane studente iz Hrvatske kojeg financira devedesetčetverogodišnja Bepina Sabalić-Kunin krojačica koju je životna priča sa rodnog Paga dovela u Ameriku.

U Ameriku je stigla sa vještinom koju poznaju samo žene iz rodnog grada na njenom otoku. Ruke koje su vezle pašku čipku, izrađivale su najbolje frakove u Washingtonu.

Udaje se za vlasnika krojačkog salona, a klijenti su im studenti i profesori Sveučilišta u Georgetownu.

Grupa hrvatskih stipendista posjetili su je za ovogodišnje uskrsne blagdane kako bi je zahvalili za njenu dobrotvornost.
Nije uvijek zadovoljna njihovim modnim izborima, ponekad ih ni ne čuje dobro, ali je zanimaju detalji o njihovoj budućnosti.
Gospođa Bepina naglašava kako ona svoje djece nema, tako da stipendiste doživljava kao svoju djecu u koje ulaže svu svoju stečevinu.
Studenti koji su nazočili uručivanju nagrade Lucia Ukalović, Alma Yasin i Karlo Hainski samo su biranim riječima govorili o gospođi Bepini Sabalić.

Bili su izuzetno zadovoljni da imaju mogućnost osobno zahvaliti na njenoj dobrotvornosti i na savjetima koje im je udjelila.
Gospođa Bepina im se obratila sa riječima: «budite sretni, da ste rođeni u Hrvatskoj i po okončanju svojeg školovanja vratite se doma.»
Na kraju pred kamerama HRT-a gospođi Bepini Sabalić u ime Sveučilišta obratio se njegov predstavnik gospodin Stephen Link ispred najprestižnijeg kluba «Društvo 1789»: «Bepina, ovdje sam danas kako bih Vam uručio proklamaciju u ime Predsjednika sveučilišta Gergetown u znak priznanja za sve što ste učinili za Gergetown i studente iz Hrvatske.»

I njih je zadivila životna priča paške krojačice koja je hrvatske studente dovela na sveučilište na kojem su diplomirali Bill Clinton i španjolski kralj Filip IV.

Izvor foto:screenshot hrt

<	lipanj, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE