Kakav bi grad trebao biti ? Jedan od odgovora na ovo pitanje možda nam mogu ponuditi festivali koji se tijekom ovih ljetnih dana održavaju u mnogim gradovima Hrvatske, a osobito u gradovima duž cijele naše obale.
Manifestacija „Paško kulturno ljeto“ se održava od 1963. godine i brojnim kulturnim programima obogaćuje turističku sezonu u Pagu, a ujedno promovira Pag, jer su programi dobro medijski popraćeni i za njih vlada veliko zanimanje.
Manifestacija Paško kulturno ljeto se svake godine obogaćuje novim sadržajima kojima je cilj proširiti prezentaciju umjetničkog djelovanja raznih umjetnika s područja Hrvatske i inozemstva, te istovremeno prikazati Pag kao grad s višestoljetnom tradicijom.
Paško kulturno ljeto održava se na povijesnim lokacijama grada Paga: Knežev dvor, crkva svetog Frane, crkva svetog Jurja, kula Camerlengo, Zborna crkva u Pagu, na lokalitetu Starog grada, glavnom gradskom Trgu Petra Krešimira IV.
Paško kulturno ljeto čuva dugu tradiciju iznimne kulturne ponude, posebice u domeni glazbene umjetnosti, najviše njegov PagArtFestival kojeg vodi naš poznati glazbenik Pažanin, Lovro Pogorelić s ciljem pružanja kvalitetnog glazbenog doživljaja, koji okuplja renomirane hrvatske i svjetske izvođače.
Ovo ljeto nudi nam se i prvi Fortica festival koji će se održati na utvrdi Fortica blizu Paškog mosta. Festival će predstaviti ljubitelje elektroničke glazbe.
Fortica nakon svoje restauracije postaje povijesni lokalitet koji će dati novu dimenziju u ponudi Paškog kulturnog ljeta. Ovu lokaciju bi trebalo u kulturnom smislu što više koristiti, poglavito za dramske nastupe.
Kultura se pojavljuje kao sastavni dio turističke ponude gradova uz Jadransku obalu i nameće se kao nova ideologija. Dubrovačke ljetne igre, Splitski festival, Omiški festival klapa, Filmski festival u Puli samo su dio ponude koja se nudi domicilnom stanovništvu i njihovim gostima.
Pažani mogu biti ponosni svojim kulturnim ljetom stoga što pored raznih kulturnih gostiju mogu predstaviti i svoje izvorno, od nošnje i Paškog tanca, pa do Robinje, pučke drame koju bi trebalo osvježiti, novim ljudima, novim idejama, približiti je i ponuditi kao jedinstveno kulturno dobro. Paški ljetni karneval najstariji ljetni karneval na Jadranu ove godine slavi svoj 60. rođendan, kao važni dio kulturnog identiteta grada Paga, ovog ljeta dobio je nešto više prostora nego uobičajeno, pa će tako umjesto dva dana ovog ljeta karneval trajati pet dana. Pet dana ludovanja i zabave.
Pred nama je vruće paško (kulturno) ljeto, prepustimo se njegovim čarima.
< | lipanj, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE