ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 30.10.2017.

URA NAZAD

Svaki put kada mislim da je zaboravi da ja postojim, on se javi. Obično ga potakne novi post na blogu, ali kako se rece:- boje ikad, nego nikad.
- Ca je Bebiću jesi meju živima?
- A, di bi bi nego meju živima. Ca Ti ciniš, kada se spravjaš doć u Riku?
- Posli svi sveti, kada obajden grobi. Ne mogu verovat da je pasalo dva godišća od kada je Mate umra. I,ovo ca si napisa je takva istina da se covik mora zamislit nad svojin životon. Moren ti reć da si mi i da za mislit.

- Ca da Ti recen? Covik je sve lipo reka. Reka je istinu ku san ja potvrdi i sa godišćima njegovih slidnika. Mati se dogodilo da je dva godišća nakon svoje smerti, dobi dva pranuka. Vidiš kako je taj tekst proročanski. Nego reci mi kakvo je vrime doli i ca ciniš.
- Pravo lito Bebiću, još nisan oganj nagori. Preko dana je 25. stupnjeva da ne moreš na sunce stat, još se moreš poć kupat, navecer se pokrijemo dekicon dok gedamo televiziju prije nego pojdemo spat. Danaska je šla i ura nazad, pa ćemo prije u postiju. Ca ti Bebiću misliš za tu uru naprid-nazad?
- Ca ću mislit, nego da je to jedna vela glupost. Vidiš da i stručnjaci govoriju da nima ekonomskih pokazatelja ki bi govorili da se to isplati. Pokojni ded Madona je za mene bi najbolje mjerilo jer je uvik govori da on blagu ne more objasnit da je ura šla naprid. Tako da on nikad ni minja uru na svom leroju. Kako ovome blagu ca vodi svit to objasnit.

- Pravo ti je ded ima. Barba Ive je bi jedan staložen covik. Puno dobroga san ja proša kroz Madonovu konobu. Kako je samo piva, uživa si ga čuhat.
- Vidiš, zato moj ded Madona nikad ni minja uru na leroj, i nikada se ni odreka pisme.
- Ca Mateo cini, kako mu je u vertić?

- Mateo je u problemima. Od lita kada smo došli doma upa je u jednu upalu sinusa, pa se žali da ga i uho boli, zaverši je na antibiotik, pa su rekli kada popije taj antibiotik da će tribat ucint drugi nalazi, dali je na ca alergičan ili nedaj Bože da ni cakod dugog. Kada san ga pove kod specjaliste imali smo ca vidit. I nos, i uši i alergija i eto ti zla. Sve smo to obavili i već su ga ceternaestog narucili za operaciju. Mora operirat treći krajnik i uho. To mu je sve zacepljeno i ako to sad ne riješi moglo bi ostavit trajne posljedice na sluh.
- Vidiš ti kako su ta dica danaska debula. Tamo ti je doktorica paška nevista. Ca ja to tebi govorin koda da ti radiš u Luku.
- Ta paška nevista govori da smo mi rod, jer joj je pokojni svekar Veljko Maržić mome ocu bi vjenčani kum i ona mu je ucinla audio nalaz i pod hitno je stila da ga se operira.

- Vidiš ni to nisan zna. Kada pojden na groblje obajden i Veljka jer smo mi u Riku bili dobri i bi je covik ki je sti pomoć. Samo neka Mateu bude sve kako triba i nemoj da mi ne javiš kako je pasala ta operacija. Bome i ti si u balunu. Onda u Pag nećeš dolazit za mertvi dan.
- Ne mogu. Bit će doli Tea pa će ona poć na cimitar užgat sviću i ponit malo cvića.
- Ako ti ca triba javi se pa ću ja ucint.
- Ne baculaj, ako bude potriba ću Te zvat. Stoj dobro.

četvrtak, 26.10.2017.

IN MEMORIAM – MATE MARIČEVIĆ (2015. – 2017.) - GROBOVI OTACA

"Vrijeme leti i ruši sve bez razlike. Što je slabo pada, što je jače mrvi se, a iz tih ruševina diže se nov život. To su zakoni, kojima je sve podvrgnuto štogod postoji. Naraštaji ginu, a iz tih naraštaja nastaju novi, ali samo po tri puta u jednom stoljeću. Djed se rodi na početku, a praunuk na svršetku stoljeća. I ne samo da unuk ne razumije djeda i obratno, već i sin ne razumije više oca. Djedovi su prošlost, a pradjedovi već bajka. Kolika je razlika ne samo u načinu života, već i u shvaćanju samom između djedova i unučadi, između sama ova tri naraštaja ! To je povijest. Što se sada zbiva, jedva se znade, a što se već zbilo, to se tek nagađa, i što dalje u davninu, slabije su slike i nejasnije sjene. A početak ? Početak se svih naraštaja, pa i naroda gubi posvema u tamne davnine. Što je pojedinac, što je narod ? Rađa se, raste i ugiba. I to brže, nego li se i misli."
(Ćiril Metod Iveković – hrvatski arhitekt)

Mate Maričević (otac) 14. veljače 1932.
Branimir Maričević (sin) 31. srpnja 1961.
Tamara Maričević (unuka) 23. travnja 1984.
Hrvoje Maričević (unuk) 19. siječnja 1992.
Mateo Maričević (unuk) 18. srpnja 2012.
Maro Oguić (praunuk) 30. rujna 2017.

četvrtak, 19.10.2017.

PAG ZABILJEŽIO MILIJUN NOĆENJA

Svi mediji, kako tiskani tako i elektronski prenjeli su vijest kako je na području Grada Paga ostvareno milijun noćenja. Mediji navode da je to 7 % više noćenja i 6 % više dolazaka turista u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno je zabilježeno 121 521 dolazak i 1 001 002 noćenja. Najveća povećanja u noćenjima zabilježeno je u privatnom smještaju i to 11 %, dok je 7 % noćenja više ostvareno u kampovima i hotelima.

Postom od 13.06.2017. "Di ste Pagani?" u najavi turitičke sezone, posjetivši gradsku plažu i zapušteni hotel Bellevue iznenađen zatečenim stanjem pred turističku sezonu sam ustvrdio:-"mogli ste ovo ljeto uzeti koju kunu više od turizma, ako Vam je uopće stalo do kuna, jer po ovome se stiće dojam da ih u Pagu ima na pretek. Po gostima na gradskoj plaži vidi se da nikome ne nedostaje."

Kako je nastala ta sinergija od pred do posezone da su se ostvarili takvi turistički rezultati? Dali odgovor leži u tome da postoji suradnja između privatnog i javnog sektora, i zajednički rad svih nosioca razvoja na pripremi turističke sezone. Da li je to sustavni rad, za kojeg običan puk možda ni nezna da djeluje. Koji su to sve čimbenici doprinjeli da se ostvare takvi turistički rezultati.

Vjerujem da svatko dobronamjeran tko prati turizam kao najvažniju gospodarsku granu u Hrvata, gode ovakvi turistički rezultati. Međutim, govori se o broju gostiju i noćenja, a nitko ne iznosi podatke koliko se uprihodovalo od takvih turističkih rezultata. Tu ne mislim samo na one koji su iznajmljivali sobe i apartmane, nego na cjelokupan servis u turizmu.

Ministar turizma Gari Cappelli je u najavi ove turističke sezone izjavio da očekuje da će Hrvatska ove godine doseći brojku od 100 milijuna noćenja i porast prihoda u turizmu za oko 700 do 800 milijuna eura.

To su impozantne brojke u koje se svrstao i Grad Pag. Produljenje otočne turističke sezone moglo bi se ostvariti na više osmišljenih načina, u tome se mora vidjeti važna uloga lokalne zajednice koja mora kreirati bolju ponudu čime bi se privuklo što veći broj gostiju. Turistička zajednica grada mora biti kičma cijelog projekta.

Turistička sezona ovime u Gradu Pagu ne bi trebala biti okončana. Već sada trebaju krenuti pripreme za sljedeću turističku sezonu za još bolje rezultate u sveukupnoj turističkoj ponudi.

četvrtak, 12.10.2017.

101 PAŽANIN - 17.IVAN VALENTIĆ – (Pag, 14. studenog 1838. – Pag, 10. kolovoza 1912.)

Dolazi iz paške obitelji koja je u više naraštaja dala značajne svećenike zadarske nadbiskupije.
Osnovno obrazovanje je sticao u svojem rodnom gradu, a klasičnu gimnaziju i studij bogoslovije završio je u Zadru.
8. rujna 1863. zaređen je za svećenika, nakon čega preuzima službu župnika Tribnja i poslužitelj Starigrada do 1873. godine. Sljedećih 31. godinu službe bio je dekan i župnik Silbe.

Ivan Valentić je svojim odanim svećeničkim radom imenovan začasnim kanonikom Prvostolne crkve u Zadru. Time je osigurao svoje korsko mjesto u zadarskoj prvostolnici.

1902. godine Ivan Valentić odlukom mjesnog biskupa dolazi u svoj rodni grad na mjesto nadpopa (arcipreta) i župnika, te paralelno postaje i član vanjskog vikara. To je služba koju je dobio kako bi bio od pomoći biskupu u njegovom djelovanju.

Kao župnik nije zaostajao u javnom djelovanju obnašajući dužnost predsjednika mjesnog školskog vijeća. Uloga škole je mnogim paškim klericima bila na prvom mjestu.
U socjalnom djelovanju bio je predsjednik javne dobrotvornosti. Javne dobrotvornosti osnovane su sa svrhom pomaganja siromasima kako materijalno tako i moralno.
Unutar gradskih struktura bio je član nadzornog vijeća. Župnik Valentić nastojao je ukazanim povjerenjem brinuti o narodu i među svojim Pažanima ostati u sjećanju kao revni sin mjesne crkve.
Župnik Ivan Valentić umro je 10. kolovoza 1912. godine u svom rodnom Pagu.

četvrtak, 05.10.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.48.

Ovo ljeto bi bilo nezamislivo bez hidro aviona, poglavito onih koje nazivamo "kanaderi". Protupožarna eskadrila spasila je mnoge ljudske živote i gospodrske resurse. U više navrata tijekom ljeta kanaderi su gasili požare na Pagu.
Hidroavioni koji su nekada slijetali u Pag, dokaz su da je Pag mogao biti i hidroavionska destinacija, koja bi građanima i turistima osiguravalo brzo, pristupačno i komforno putovanje na otok i od otoka.

nedjelja, 01.10.2017.

DIDE BRANIMIR

Ki je vo ovako jutros navali na telefon, ni za vikend ne mogu imat mira, stavim telefon na mušicu, uključena je vibracija pa šušura po namještaju samo ca ne pade na tloh. Ma neću se javit pa da lipo triba nekome život spasit. Zove me Mateo:- telefon ti zvoni. Ma gren vidit ki je. On je. Javjan se.
- O nono, nono, nono, dobri moj nooono......
- Ja nisan nono nego dide.
- Čestitan dide, jesi ponosan.
- Ki Ti je javi?, a ca i ja pitan.
- Ucini si sve da se Oguićevo pleme ne satere.
- Nisan ja, nego ćer mi i zet.
- Neka fala dragom Bogu, čestitaj Tamari i Goranu. Znan koliko su se namucili, ca su sve pasali, sada ih je dragi Bog nagradi. Bog uvik nagradi trpeće.

- Radi toga san najviše sretan, jer stvarno kroz ca je sve Tamara pasivala neću spominjat, neka to bude iza nas. Kada judi prestaneju mrzit i omalovažavat, ja ti govorin da će svit bit misto di će se lipo živit. Ovako smo još uvik u kašeti brukav.
- To si lipo reka. Nemoj se sada natrinketat.
- Ma oću, to je njihova radost, ja ću bit samo pomoć. Ca imaju judi meni čestitat?
- Kako je Mateo to primi?
- Ni mu ništa bilo jasno dok ga sinoć nismo pošli vidit u rodilište. Kada su ga donili pokazat, sakri se iza vrat dok ni uze kuraja i doša blizu njega. Piva je, i svira na bubnjevi: O Maro, Maro, dobri moj Maro.

- A, Maro mu je ime.
- Tako su izabrali.
- Bebiću sada si sve zaokruži.
- Jesan fala dragon Bogu i sada san miran, samo kada bi mi i Ti da malo mira.
- Mora san Te zvat kada san cu tu vijest, da si bi pravi, bi bi me ti zva da si posta ded.
- Ma kako ne, možeš mislit. Ovo je tren kada covik triba imat mira, a ne ludila.
- Je ti ostalo ca travarice od zadnji put, ako ni da ti znan donit, sada će ti tribat.
- Ostalo je još malo, a Ti donesi bez obzira, skurit će.
- Dide Bebiću uživaj.
- Oću, ne baculaj.

<	listopad, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE