ISKONSKI PAG

petak, 29.09.2017.

SINERGIST

- Sinergistu pun si sebe, pa se više ni ne javjaš.
- Boje bit pun sebe, nego pun drugoga. Nego, reci Ti meni od kuda Ti je palo na pamet da meni govoriš "sinergistu".
- Pišeš o sinergiji u turizmu, pa sutradan u Novon Listu izlazi intervju sa turističkim voditeljem Lošinja, ki govori kako je najvažnija sinergija judi u turizmu. Pa san se misli, mora da je Bebić u dosluhu sa njima kada onako piše, ili mu neki od Novog Lista šaje tekstove prije nego ćeju izać.

- Očeš reć da ja nisan toliko pametan da mogu reć tu besedu "sinergija", nego mi triba mentor ili doušnik kako Ti govoriš. Jadna Tebi pamet.
- Pa kako si doša do te beseda?
- Vidiš, pokojni ded i nana su uvik zajno pomuzli ovce, ali je nana pocinla sir, dok je ded ša za drugin poslen. To Ti je sinergija, turlavce. Ca ću reć zajedništvo, pa da mi receš da san za bratsvo i jedinstvo.

- Moran te malo ubost. Pred neki dan san čuha jedno karanje ali san muca da se ne otkrijen. Da san sta u zaštitu, odmah bi rekli: - a ti si taj o kome Bebić piše. Stavili bi me na ruganje i ki zna ca bi još pomislili.

- Ne tribaš Ti mene branit, znan se ja branit i bez Tebe. Svaki ima pravo na svoju ludu, tako bi mi pokojna nana Kate govorila. Tako je meni ovo pisanje moja luda, sa kojon ja podilin na blogu sve svoje radosti i žalosti. Vidiš kako je Todorić iskoristi blog. Sinoć su na vijesti rekli da mu se blog pogeda više od dva milijuna posjeta. Ovaj moj sedandeset i pet ijad i ja san zadovoljan, a najviše radi svih onih judi ki su me ovo lito fermivali i govorili:-Bebiću, pratin te. Sve to me je sitilo da su dvorske lude bile nezamjenjive i da su krajevi više put donosili odluke nakon ca bi se savjetovali sa dvorskin ludama. A, dvorske lude su znale sve tajne dvora.

- Kad ćeš doć u Pag?
- Opet me vuceš na tanki led. Kada uspostavim sinergiju!
- Ne, ozbilno te pitan.
- Ne mogu Ti odgovorit sada na to, vrime nosi svoje, ako Ti ca triba reci dok je Tea još doli, pa kada dojde doma Ti more pomoć.
- Ne vidim ti Teu, zatvori se je ka koludricu doli na Vodice i sve deržiš pod kontrolom.

- Dok još moren tako će bit, boje nego da mi dvorska luda rece ca nebi sti cut.
- Doć ću ovi dani u Riku, pa Ti se javin da pojdemo na kafu.
- Prije toga moraš provjerit ge-ge-te.
- Samo Ti zajebavaj. Piši i ne pravi velike pauze, jer nimam ca čitat doli. Jaci si od Todorića.
- Uživaj ovo još malo vrimena i cujemo se.

nedjelja, 24.09.2017.

KULTURA KAO DIO PONUDE TURIZMU JE SINERGIJA I SURADNJA LJUDI, A NE RAZJEDINJENOST

Na opatijskom hotelu "Kvarner" stoji godina 1884. kada je na jadranskoj obali izgrađen prvi hotel. Od tada je turizam na našoj obali postao način kulture življenja. Time turizam nije sam sebi cilj, nego je oplemenio život lokalnog stanovništva. Dao mu svu širinu života, kako u gospodarskom tako i kulturnom životu.

Prvi turistički prospekt Paga datira iz 1929. godine u kojem se spominje dobro uređen Grand Hotel, dok se u turističkom prospektu iz 1936. godine spominju čak tri hotela. Tko pročita te prospekte, uvidjet će da je boravak gostiju u Gradu Pagu bio znatno bolje organiziran nego u današnje vrijeme.

Grad Pag je u gospodarskom smislu odigrao značajnu ulogu zbog proizvodnje soli koji je bio najtraženiji proizvod, nekada kao i dan danas.

Mnogi trgovački mešetari, gospodarstvenici, nakupci i svi oni koji su vezani uz trgovinu navračali su u Pag i morali su biti negdje smješteni. Pored soli radi koje su dolazili na Pag, otvorila im se lepeza drugih vrijednih proizvoda za koje nisu ni slutili da će naići, i koji su obogatili njihovu trgovačku ponudu. Na prvom mjestu tih proizvoda je čipka, paški sir, proizvodi od grožđa – vino i rakija poglavito travarica oplemenjena svim vrstama ljekovitog bilja. Koji je to trgovac koji bi propustio takvo bogastvo koje mu se nudilo na jednom mjestu.

U prospektu se navodi kako se za 49 dinara koliko je iznosila cijena pansiona, moglo dobiti stan i hrana, odnosno zajutrak, ručak i večera za četri do pet osoba.
Što se u kulturi moglo ponuditi gostu? Malo ili ništa. Ako je gost bio nazočan u vrijeme paškog zimskog karnevala, onda je eventualno mogao vidjeti paški tanac sa bogastvom nošnje i "Robinja".
Što danas u kulturnom smislu Pažani mogu ponuditi gostima? Dali odgovor može biti kao i prethodni? – malo i ništa.
Pažani sada nude najduže kulturno ljeto na hrvatskoj obali koje je i ovog ljeta započelo sa svečanim otvaranjem u atriju Kneževa dvora, kojeg je organizator Centar za kulturu i informacije , pripremivši bogat program za posjetitelje, koji je sadržavao više od 50 kulturnih događanja.

Ne mogu razumjeti medije koji izvještavaju da će Pažani i njihovi gosti uživati u raznim glazbenim, kazališnim, izložbenim i drugim kulturnim sadržajima. Ispada da Pažani svoje Kulturno ljeto organiziraju prvenstveno za sebe, pa ako gosti nađu interes možda i oni budu sudionici istih.

Po definiciji Svjetske turističke organizacije (WTO) kulturni turizam je: "kretanje ljudi zbog osnovnih kulturnih motivacija, kao što su studijske ture, umjetničke i kulturne ture, putovanja na festivale i druge kulturne događaje, obilazak predjela i spomenika, putovanja zbog učenja prirode, folklora ili umjetnosti hodočašća".
Sve resurse posjeduje Grad Pag sa svojom okolicom, a veliko je pitanje koliko se od toga nudi gostu. Tko je zadužen u Gradu Pagu da prezentira ovu ponudu?

Uz svu moguću kulturnu ponudu, gosti Grada Paga samo su za vrijeme ljetnog karnevala mogli vidjeti pokoju Paškinju i Pažanina u nošnji, a neću spomenuti da se "Robinja" nije niti jednom izvela.

Dali se moć organizatora Paškog kulturnog ljeta očituje samo u tome, da osiguraju nastup mnogobrojnih hrvatskih i stranih umjetnika koji i ovako i onako nude svoje kulturno stvaralaštvo na svaki poziv bilo koje sredine, i svakako uz dobar honorar.

Iz kojih razloga ti isti kulturni djelatnici ne bi honorirali svoje domaće snage i više puta tijekom ljeta ponudili gostima dio svoje autohtonosti, onoga što samo mi imamo. U Hrvatskoj imamo profesinalne ansamble koji prezentiraju kulturu ovog naroda. Članovi KUD "Družina" moraju biti nagrađeni za svoj trud, jer to je najmanje što im lokalna zajednica može učiniti za njihov ljetni prijegor, kada se mnogi od njih isto tako trude da turizmom osiguraju bolje uvjete života sebi i svojim obiteljima. Zar je to nešto čudno, ili nešto što je nepoznato. Siguran sam da u Pag gosti nisu došli da pogledaju koridu, ali da im se može ponuditi dio kulturne posebnosti, Grada Paga to je sigurno.

Paški srednjovjekovni sajam koji se organizira u Starom gradu, je za mene jedno bogastvo u kulturnoj ponudi, koje se vrlo malo prezentira a vjerujem još manje honorira. Svjedočio sam ovoljetnom sajmu kojeg su mnogi gosti hvalili i bili iznenanđeni ovom ponudom.

Na jednom mjestu smo imali ponudu za odrasle i djecu. Ako se ovo bude zanemarivalo doživjeti će sudbinu kao sve u Pagu, što naglo počne i vrlo kratko traje.

Članovi udruge "Paška alka" koji su organizatori ovog sajma poručujem da ustraju u svojoj nakani i da nikako ne odustanu od svojih ideja, nego neka svake godine dodatno oplemene ovaj sajam.

Jedna znakovitost je da su za vrijeme sajma vrata najsačuvanije srednjovjekovne građevine na Jadranu, crkve koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, koja je sama po sebi kulturno bogastvo, zatvorena.

Gdje se tu očituje hodočasnički turizam kojeg spominje Svjetska turistička organizacija. Kako to da paška crkva nema interesa da pokaže svoje blago. Možda nisu računali na to da i oni moraju nekog oragnizirati tko će dežurati, a da "lemozina" neće pokriti troškove tog napora ili prijepora, uzmite kako hoćete. Bitno je da crkveni dužnosnici pričaju kako Grad nema interesa u očuvanju crkvenog kulturnog blaga, misleći samo na novac, a gradsko vodstvo kako se oni ne trebaju mješati u crkvene odnose. I toj politici ne zamjeranja nikada kraja.

Kulturna turistička ponuda trebalo bi biti zajednički projekt kulture i turizma. Na čelu tog projekta trebali bi biti ljudi iz turizma, kulture i gradskog vodstva koje je najmjerodavnije kako će ta ponuda izgledati, jer u konačnici oni financiraju kulturne djelatnosti grada.

Grad Pag ima sve resurse koje je Svjetska turistička organizacija navela kao glavne, i na tim temeljima treba graditi strategiju razvoja kulturnog turizma u Gradu Pagu.

Putovanje je kao kocka: uvijek je povezano s dobitkom i gubitkom, a općenito najviše dobivamo tamo gdje najmanje očekujemo. Riječi su velikog Johanna Wolfganga Goethea.

Vjerujem da mnogi gosti koji dolaze u Grad Pag najmanje očekuju da bi osim mora i sunca mogli dobiti i dio kulturnog sadržaja, pa potrudimo se da prezentacijom našeg autohtonog bogastva pružimo im ono što su najmanje očekivali.

četvrtak, 14.09.2017.

101 PAŽANIN - 16.NIKOLA PORTADA – (Pag; 1830. – 1920.)

Biti gradonačelinik (pov. načelnik), nije samo čast nego prvenstveno dužnost koju obnaša izabrana osoba na čelu lokalne zajednice ili lokalne samouprave. To je čelna osoba izvršne vlasti u Gradu.
Portade su plemićka paška obitelj koji su svojim djelovanjem mogli doprinjeti općem dobru svih stanovnika Grada Paga. Mnogi članovi obitelji Portada bili su ugledni građani.
Jedan u nizu paških gradonačelnika kojeg Grad Pag treba štovati je i Nikola Portada, sin Petra Stjepana i Marije Dorkić.

Nikola Portada službom je bio vezan za Zadar i svoj rodni Pag. Pravaška misao i ideja paških narodnjaka u borbi za Paškom općinom i vraćanje hrvatskog identiteta dovela je Nikolu Portadu na mjesto načelnika općine.
Godine 1884. izabran je za prvog hrvatskog načelnika u Pagu, a tim činom oborena je autonomaška-talijanska općinska uprava.
Vrijeme njegova djelovanja vezano je uz hrvatski narodni preporod, čiji je cilj bio učvrstiti nacionalni identitet, kako u političkom tako i u kulturnom djelovanju. Pokret je između ostalog imao zadaću osnivanja institucija koje bi stvorile preduvjet za prijelaz iz feudalnih odnosa u kapitalističko, te društvo iz staleškog dovesti u građansko.
Zaslugom načelnika Nikole Portade u Gradu Pagu je 1873. otvorena prva hrvatska čitaonica pod imenom "Hrvatska sloga", na prvom katu palače Portada na obali (paškoj rivi).

Nije to bilo jedino djelovanje načelnika Nikole Portade. Njegov rad očituje se na unapređenju poljodjelstva na svojim posjedima, što je zabilježio i Narodni list iz Zadra.
Na mjestu načlenika paške općine, uz kraće prekide zadržao se sve do 1906. godine.
Bio je oženjen Agnezom pl. Zorović, iza sebe ne ostavivši svoje potomstvo. Umro je u Pagu 1920. godine.

subota, 09.09.2017.

LABIRINT ULICA NA VODICE

- Pišeš o ulicamin a ti kao stanovnik Vodica, nisi ništa napisa za ono ludilo od ulica doli, pitanje je ako si ti to i vidi?!
- Vidi san, kako nisan vidi, ali ja san pisa o Gradu Pagu a ne o selu.
- Pa ca Vodice nisu del Grada Paga?

- Zamene, ne!
- Ca očeš reć da su ono doli šejani?
- To si Ti reka, a ja ću se stobon složit.
- Ne meči me u smutnju, jer ću ti glavu razbit.
- Ne mečen ja Tebe u smutnju, nego potvrđujen istinu ku si reka, jer za onaj labirint od ulica za ke me zoveš, ne moreš reć da su ucinili građani.

- Ono ni šejani nebi onako ucinili. Jedno popodne san poša ucinit par slik da imam za potrebe bloga, pa kada san doša pred onim cudom, najprije san se poce smijat, a onda san se siti kako pokojnom Stipi Korenu ni falilo tema za napisat "Baš me briga". Ja tome coviku zamiran koliko je on bi bogat glupostima ke su se dogajale u njegovom gradu. Sti san odmah napisat post o tome, ali mislin se, odma ćeju mi reć kao i Ti:- ca ti Bebiću u Pag dojdeš samo smutnju cint, pa san odusta. Sada si me potaka i ja san sebe sa svojon besedon da se i toga dotaknemo.
- Moreš ti Bebiću mislit ca se dogodi coviku ki dojde pred onin raskrižjen i traži ulicu Augusta Šenoe?

- Taj Šenoa Ti je od poznate vodičke plemićke obitelji, od roda Šenoića ili Šejanića, zato Ti nisi razumi zac ja Vodice nisam uversti u del Grada Paga. Svako misto daje imena ulicamin po svojin poznatim judima. Tako smo mi na Vodice štimali Šejanića-Šenou. Vidit ćeš kada toga Šenou izbaciju iz kurikularne reforme, ja ću organizirat prosvjede protiv Jokića da se dira u naše vodičke velikane. Ca Ti misliš o tome?
- Ne moren više od smiha, ki si ti zajebant, jaci si od Stipe Korena.

- Jesi cu da se ki siti toga covika ovoga litnjeg karnevala, koda ga nikad ni bilo, koda nikada ništa ni ucini za svoj grad. Koliko je samo vrimena potroši tičkat na onu staru makinu za pisat. Ca misliš, da on ni zasluži ulicu u Pag ili te Vodice kako Ti govoriš? Glavno da je Šugar dobi ulicu. Na koncu, ki je taj Šugar? Ca je to on toliko značajan za Pag? Je to onaj, ca je dobi apostolski blagoslov od Pape. Ako je to taj covik, zac onda u Pag nisu jednoj ulici dali ime po barba Anti Bošanaru, ki je isto dobi Papin blagoslov i ki je puno važniji za život paške crikve od nekog Šugara.

- Dobro mi je Diogen Šuljić reka da ja ništa ne razumin jer da je on za stranku KDB, pa kada san ga pita ka je to stranka, odgovori mi je Kolan do Belvija. Nisu za to krivi Kolanjci, niti in ja zamiran za njihovu borbu, nego mi sami. Ali, uvik se vrtimo oko istog, samo znamo tlapit. Da Kolanjci speceju dva janjca u Bilinu konobu, doneseju jednu deset kili Gligorinog sira, skupiju "pašku elitu" na domjenak i da predlože da se Vela ulica prekersti u Ivana Gligore, ja Ti garantiran da bi svi bili za to. Glavno se naždrit. Zato imaš na Gligorinim sirima pašku čipku, zato na Dane sira u Kolan, sve Kolanjke u paškoj nošnji sa paškim pokrivacama, govoriju da je to tradicionalna kolanjska nošnja, da to piše u nekim librima, da su tako kolanjke za blajdan hodile na misu, i svi muciju. Kada kome ca receš, svi odgovoriju pa ca si jubomoran njemu je žena Paškinja. Jebi ga, onda odi ti naprid. Eppur si muove!

- Znaš ca, ja ću tebe predložit za gradonačelnika Paga.
- Moreš, kada prominin adresu u osobnoj iskaznici, ne bojin se ja toga izazova, ca misliš da ne mogu izdržat cetiri godišća sedit u gradonačelničkoj fotelji i povest kolo za zimski ili litnji karneval? I znaš ca bi tada ucini?

- Ca?
- Proglasi bi Marašovku, ako Ti znaš di je to, zonom izgradnje jer mi je tamo otac pusti malo zemje da mogu na Bebićevo ugradit kuću sa jednu destak apartmana i sve na trošak građana Paga. Ca Ti se cini? Jebalo bi se meni tad, ca Kolanjke nosiju pašku nošnju i pokrivacu i ca Gligora meće pašku čipku na svoje etikete od sira, pa neka Neda Oros sestra od Stipe Korena, govori koliko god oče, kada oni ki bi je trebali cut, staviju cepići u uši kada žena govori.

- Zajebavaš Bebiću.
- Ne, najozbiljnije Ti govorin, pod uvjetima ke san Ti spomenu.
- Živile paške ulice!
- Živile!
- Živio drug Bebić!
- Živio!
- Živio ADEZE!
- Živio! Vidiš kako voliš ubost i ja moran pasat preko Tvoje zajebancije. Barbi moje matere su skinuli ulicu jer su govorili da je on komunjara. Neka je bi i komunjara, ali je bi Pažanin i jedini je umra u poznatom "štrajku glađu" u Lepoglavi 1935. godine, covik koga su njegovi suborci opisali kao covika ki se bori za socjalnu jednakost. Zato ja oću isto imat kuću sa deset apartmani da buden socjalno jednak sa drugima Pažanima. Zac bi ja mora vozit Golfa starog ceterdest godišć? Zato ću prihvatit ca ćeš me kandidirat za gradonačelnika Paga.

- Bogati, ca bi sti živit ka kraj?
- Žešće od toga, moj kompanjo, žešče.
- Jedva cekan ca ćeš napisat.
- Jesi siguran da ću ca napisat?!
- Nisan, ali mogu predpostavit, jer se ti nebi zva Bebić.
- Onda budi atenti.
- Ne sekiraj se za to, stoj dobro Bebiću.
- Ala, bog.

srijeda, 06.09.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.47.

Više od četri desetljeća sam čekao trenutak kada ću moći fotografirati najstarije i najvrjednije članove KUD "Družina", brata i sestru, Tonča Vijolu i Jelkicu Vijolku. Ovogodišnji ljetni karneval mi je dao tu priliku i nisam je htio ispustiti iz ruku.
Gledam tako prvu fotografiju, nastojim prepoznati ljude koji su po neznam koji puta promatrali "Paški tanac", pa tako pronalazim i oca koji budnim okom promatra svoju djecu, barba Jakova Vijolu, pronalazim i svoju tetu Nedu, i "ljudi moji, dali je to moguće?" – Mladena Delića, prof. Antu Zemljara, Dušana Herendu kao juniora "Družine", i mnoge druge koje prepuštam Vama da ih prepoznate i sjetite se tih dana.

<	rujan, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE