ISKONSKI PAG

nedjelja, 24.09.2017.

KULTURA KAO DIO PONUDE TURIZMU JE SINERGIJA I SURADNJA LJUDI, A NE RAZJEDINJENOST

Na opatijskom hotelu "Kvarner" stoji godina 1884. kada je na jadranskoj obali izgrađen prvi hotel. Od tada je turizam na našoj obali postao način kulture življenja. Time turizam nije sam sebi cilj, nego je oplemenio život lokalnog stanovništva. Dao mu svu širinu života, kako u gospodarskom tako i kulturnom životu.

Prvi turistički prospekt Paga datira iz 1929. godine u kojem se spominje dobro uređen Grand Hotel, dok se u turističkom prospektu iz 1936. godine spominju čak tri hotela. Tko pročita te prospekte, uvidjet će da je boravak gostiju u Gradu Pagu bio znatno bolje organiziran nego u današnje vrijeme.

Grad Pag je u gospodarskom smislu odigrao značajnu ulogu zbog proizvodnje soli koji je bio najtraženiji proizvod, nekada kao i dan danas.

Mnogi trgovački mešetari, gospodarstvenici, nakupci i svi oni koji su vezani uz trgovinu navračali su u Pag i morali su biti negdje smješteni. Pored soli radi koje su dolazili na Pag, otvorila im se lepeza drugih vrijednih proizvoda za koje nisu ni slutili da će naići, i koji su obogatili njihovu trgovačku ponudu. Na prvom mjestu tih proizvoda je čipka, paški sir, proizvodi od grožđa – vino i rakija poglavito travarica oplemenjena svim vrstama ljekovitog bilja. Koji je to trgovac koji bi propustio takvo bogastvo koje mu se nudilo na jednom mjestu.

U prospektu se navodi kako se za 49 dinara koliko je iznosila cijena pansiona, moglo dobiti stan i hrana, odnosno zajutrak, ručak i večera za četri do pet osoba.
Što se u kulturi moglo ponuditi gostu? Malo ili ništa. Ako je gost bio nazočan u vrijeme paškog zimskog karnevala, onda je eventualno mogao vidjeti paški tanac sa bogastvom nošnje i "Robinja".
Što danas u kulturnom smislu Pažani mogu ponuditi gostima? Dali odgovor može biti kao i prethodni? – malo i ništa.
Pažani sada nude najduže kulturno ljeto na hrvatskoj obali koje je i ovog ljeta započelo sa svečanim otvaranjem u atriju Kneževa dvora, kojeg je organizator Centar za kulturu i informacije , pripremivši bogat program za posjetitelje, koji je sadržavao više od 50 kulturnih događanja.

Ne mogu razumjeti medije koji izvještavaju da će Pažani i njihovi gosti uživati u raznim glazbenim, kazališnim, izložbenim i drugim kulturnim sadržajima. Ispada da Pažani svoje Kulturno ljeto organiziraju prvenstveno za sebe, pa ako gosti nađu interes možda i oni budu sudionici istih.

Po definiciji Svjetske turističke organizacije (WTO) kulturni turizam je: "kretanje ljudi zbog osnovnih kulturnih motivacija, kao što su studijske ture, umjetničke i kulturne ture, putovanja na festivale i druge kulturne događaje, obilazak predjela i spomenika, putovanja zbog učenja prirode, folklora ili umjetnosti hodočašća".
Sve resurse posjeduje Grad Pag sa svojom okolicom, a veliko je pitanje koliko se od toga nudi gostu. Tko je zadužen u Gradu Pagu da prezentira ovu ponudu?

Uz svu moguću kulturnu ponudu, gosti Grada Paga samo su za vrijeme ljetnog karnevala mogli vidjeti pokoju Paškinju i Pažanina u nošnji, a neću spomenuti da se "Robinja" nije niti jednom izvela.

Dali se moć organizatora Paškog kulturnog ljeta očituje samo u tome, da osiguraju nastup mnogobrojnih hrvatskih i stranih umjetnika koji i ovako i onako nude svoje kulturno stvaralaštvo na svaki poziv bilo koje sredine, i svakako uz dobar honorar.

Iz kojih razloga ti isti kulturni djelatnici ne bi honorirali svoje domaće snage i više puta tijekom ljeta ponudili gostima dio svoje autohtonosti, onoga što samo mi imamo. U Hrvatskoj imamo profesinalne ansamble koji prezentiraju kulturu ovog naroda. Članovi KUD "Družina" moraju biti nagrađeni za svoj trud, jer to je najmanje što im lokalna zajednica može učiniti za njihov ljetni prijegor, kada se mnogi od njih isto tako trude da turizmom osiguraju bolje uvjete života sebi i svojim obiteljima. Zar je to nešto čudno, ili nešto što je nepoznato. Siguran sam da u Pag gosti nisu došli da pogledaju koridu, ali da im se može ponuditi dio kulturne posebnosti, Grada Paga to je sigurno.

Paški srednjovjekovni sajam koji se organizira u Starom gradu, je za mene jedno bogastvo u kulturnoj ponudi, koje se vrlo malo prezentira a vjerujem još manje honorira. Svjedočio sam ovoljetnom sajmu kojeg su mnogi gosti hvalili i bili iznenanđeni ovom ponudom.

Na jednom mjestu smo imali ponudu za odrasle i djecu. Ako se ovo bude zanemarivalo doživjeti će sudbinu kao sve u Pagu, što naglo počne i vrlo kratko traje.

Članovi udruge "Paška alka" koji su organizatori ovog sajma poručujem da ustraju u svojoj nakani i da nikako ne odustanu od svojih ideja, nego neka svake godine dodatno oplemene ovaj sajam.

Jedna znakovitost je da su za vrijeme sajma vrata najsačuvanije srednjovjekovne građevine na Jadranu, crkve koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, koja je sama po sebi kulturno bogastvo, zatvorena.

Gdje se tu očituje hodočasnički turizam kojeg spominje Svjetska turistička organizacija. Kako to da paška crkva nema interesa da pokaže svoje blago. Možda nisu računali na to da i oni moraju nekog oragnizirati tko će dežurati, a da "lemozina" neće pokriti troškove tog napora ili prijepora, uzmite kako hoćete. Bitno je da crkveni dužnosnici pričaju kako Grad nema interesa u očuvanju crkvenog kulturnog blaga, misleći samo na novac, a gradsko vodstvo kako se oni ne trebaju mješati u crkvene odnose. I toj politici ne zamjeranja nikada kraja.

Kulturna turistička ponuda trebalo bi biti zajednički projekt kulture i turizma. Na čelu tog projekta trebali bi biti ljudi iz turizma, kulture i gradskog vodstva koje je najmjerodavnije kako će ta ponuda izgledati, jer u konačnici oni financiraju kulturne djelatnosti grada.

Grad Pag ima sve resurse koje je Svjetska turistička organizacija navela kao glavne, i na tim temeljima treba graditi strategiju razvoja kulturnog turizma u Gradu Pagu.

Putovanje je kao kocka: uvijek je povezano s dobitkom i gubitkom, a općenito najviše dobivamo tamo gdje najmanje očekujemo. Riječi su velikog Johanna Wolfganga Goethea.

Vjerujem da mnogi gosti koji dolaze u Grad Pag najmanje očekuju da bi osim mora i sunca mogli dobiti i dio kulturnog sadržaja, pa potrudimo se da prezentacijom našeg autohtonog bogastva pružimo im ono što su najmanje očekivali.

<	rujan, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE