Marketing
KULTURA KAO DIO PONUDE TURIZMU JE SINERGIJA I SURADNJA LJUDI, A NE RAZJEDINJENOST
Na opatijskom hotelu "Kvarner" stoji godina 1884. kada je na jadranskoj obali izgrađen prvi hotel. Od tada je turizam na našoj obali postao način kulture življenja. Time turizam nije sam sebi cilj, nego je oplemenio život lokalnog stanovništva. Dao mu svu širinu života, kako u gospodarskom tako i kulturnom životu.
Prvi turistički prospekt Paga datira iz 1929. godine u kojem se spominje dobro uređen Grand Hotel, dok se u turističkom prospektu iz 1936. godine spominju čak tri hotela. Tko pročita te prospekte, uvidjet će da je boravak gostiju u Gradu Pagu bio znatno bolje organiziran nego u današnje vrijeme.
Grad Pag je u gospodarskom smislu odigrao značajnu ulogu zbog proizvodnje soli koji je bio najtraženiji proizvod, nekada kao i dan danas.
Mnogi trgovački mešetari, gospodarstvenici, nakupci i svi oni koji su vezani uz trgovinu navračali su u Pag i morali su biti negdje smješteni. Pored soli radi koje su dolazili na Pag, otvorila im se lepeza drugih vrijednih proizvoda za koje nisu ni slutili da će naići, i koji su obogatili njihovu trgovačku ponudu. Na prvom mjestu tih proizvoda je čipka, paški sir, proizvodi od grožđa – vino i rakija poglavito travarica oplemenjena svim vrstama ljekovitog bilja. Koji je to trgovac koji bi propustio takvo bogastvo koje mu se nudilo na jednom mjestu.
U prospektu se navodi kako se za 49 dinara koliko je iznosila cijena pansiona, moglo dobiti stan i hrana, odnosno zajutrak, ručak i večera za četri do pet osoba.
Što se u kulturi moglo ponuditi gostu? Malo ili ništa. Ako je gost bio nazočan u vrijeme paškog zimskog karnevala, onda je eventualno mogao vidjeti paški tanac sa bogastvom nošnje i "Robinja".
Što danas u kulturnom smislu Pažani mogu ponuditi gostima? Dali odgovor može biti kao i prethodni? – malo i ništa.
Pažani sada nude najduže kulturno ljeto na hrvatskoj obali koje je i ovog ljeta započelo sa svečanim otvaranjem u atriju Kneževa dvora, kojeg je organizator Centar za kulturu i informacije , pripremivši bogat program za posjetitelje, koji je sadržavao više od 50 kulturnih događanja.
Ne mogu razumjeti medije koji izvještavaju da će Pažani i njihovi gosti uživati u raznim glazbenim, kazališnim, izložbenim i drugim kulturnim sadržajima. Ispada da Pažani svoje Kulturno ljeto organiziraju prvenstveno za sebe, pa ako gosti nađu interes možda i oni budu sudionici istih.
Po definiciji Svjetske turističke organizacije (WTO) kulturni turizam je: "kretanje ljudi zbog osnovnih kulturnih motivacija, kao što su studijske ture, umjetničke i kulturne ture, putovanja na festivale i druge kulturne događaje, obilazak predjela i spomenika, putovanja zbog učenja prirode, folklora ili umjetnosti hodočašća".
Sve resurse posjeduje Grad Pag sa svojom okolicom, a veliko je pitanje koliko se od toga nudi gostu. Tko je zadužen u Gradu Pagu da prezentira ovu ponudu?
Uz svu moguću kulturnu ponudu, gosti Grada Paga samo su za vrijeme ljetnog karnevala mogli vidjeti pokoju Paškinju i Pažanina u nošnji, a neću spomenuti da se "Robinja" nije niti jednom izvela.
Dali se moć organizatora Paškog kulturnog ljeta očituje samo u tome, da osiguraju nastup mnogobrojnih hrvatskih i stranih umjetnika koji i ovako i onako nude svoje kulturno stvaralaštvo na svaki poziv bilo koje sredine, i svakako uz dobar honorar.
Iz kojih razloga ti isti kulturni djelatnici ne bi honorirali svoje domaće snage i više puta tijekom ljeta ponudili gostima dio svoje autohtonosti, onoga što samo mi imamo. U Hrvatskoj imamo profesinalne ansamble koji prezentiraju kulturu ovog naroda. Članovi KUD "Družina" moraju biti nagrađeni za svoj trud, jer to je najmanje što im lokalna zajednica može učiniti za njihov ljetni prijegor, kada se mnogi od njih isto tako trude da turizmom osiguraju bolje uvjete života sebi i svojim obiteljima. Zar je to nešto čudno, ili nešto što je nepoznato. Siguran sam da u Pag gosti nisu došli da pogledaju koridu, ali da im se može ponuditi dio kulturne posebnosti, Grada Paga to je sigurno.
Paški srednjovjekovni sajam koji se organizira u Starom gradu, je za mene jedno bogastvo u kulturnoj ponudi, koje se vrlo malo prezentira a vjerujem još manje honorira. Svjedočio sam ovoljetnom sajmu kojeg su mnogi gosti hvalili i bili iznenanđeni ovom ponudom.
Na jednom mjestu smo imali ponudu za odrasle i djecu. Ako se ovo bude zanemarivalo doživjeti će sudbinu kao sve u Pagu, što naglo počne i vrlo kratko traje.
Članovi udruge "Paška alka" koji su organizatori ovog sajma poručujem da ustraju u svojoj nakani i da nikako ne odustanu od svojih ideja, nego neka svake godine dodatno oplemene ovaj sajam.
Jedna znakovitost je da su za vrijeme sajma vrata najsačuvanije srednjovjekovne građevine na Jadranu, crkve koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, koja je sama po sebi kulturno bogastvo, zatvorena.
Gdje se tu očituje hodočasnički turizam kojeg spominje Svjetska turistička organizacija. Kako to da paška crkva nema interesa da pokaže svoje blago. Možda nisu računali na to da i oni moraju nekog oragnizirati tko će dežurati, a da "lemozina" neće pokriti troškove tog napora ili prijepora, uzmite kako hoćete. Bitno je da crkveni dužnosnici pričaju kako Grad nema interesa u očuvanju crkvenog kulturnog blaga, misleći samo na novac, a gradsko vodstvo kako se oni ne trebaju mješati u crkvene odnose. I toj politici ne zamjeranja nikada kraja.
Kulturna turistička ponuda trebalo bi biti zajednički projekt kulture i turizma. Na čelu tog projekta trebali bi biti ljudi iz turizma, kulture i gradskog vodstva koje je najmjerodavnije kako će ta ponuda izgledati, jer u konačnici oni financiraju kulturne djelatnosti grada.
Grad Pag ima sve resurse koje je Svjetska turistička organizacija navela kao glavne, i na tim temeljima treba graditi strategiju razvoja kulturnog turizma u Gradu Pagu.
Putovanje je kao kocka: uvijek je povezano s dobitkom i gubitkom, a općenito najviše dobivamo tamo gdje najmanje očekujemo. Riječi su velikog Johanna Wolfganga Goethea.
Vjerujem da mnogi gosti koji dolaze u Grad Pag najmanje očekuju da bi osim mora i sunca mogli dobiti i dio kulturnog sadržaja, pa potrudimo se da prezentacijom našeg autohtonog bogastva pružimo im ono što su najmanje očekivali.
Post je objavljen 24.09.2017. u 11:45 sati.