ISKONSKI PAG

četvrtak, 31.08.2017.

DA SE NE ZABORAVI - ULICA

Ca je to domaća beseda?, odmah me upozori moj vrli prijatelj. Dalmatincima je ulica "kala", pa se Zadrani kite Kalelargom ili Širokom ulicon. Premda i Šibenčani imaju Kalelargu, ali se ne kite toliko sa njom niti su je otpivali kao Zadrani. Jedno vrime svoga živjenja u Šibenik san živi u tu ulicu. Dubrovčani imaju Stradun.

Mi u Pag imamo Velu ulicu koja je u prvom planu Grada Paga označena kao Callelarga, ca nam potvrđuje prvi plan Grada Paga 1443. god. Ta ulica je za nas Pažane uvik "Vela ulica", kako drugacije?

Španjolci za ulicu receju "la calle", Talijani "via", i svi znamo za Riječku Via Roma, jer je u toj ulici peržun, pa se i neki Pažani sićaju one: "Via Roma – nikad doma".

Moga bi reć da je ulica hervatska beseda. Premda u svin slavenskin jezicima nailazim na ulicu i svuda ima isto značenje. Mađari receju "utca".
Po staroslavenskom ili nekon drugon jeziku ki si bili najbliži našen narodu, beseda "ul" je označavala klanac, kuda su judi vodili blago. Sićan se da je ded govori da su ovce utirali u "ulicicu", uski prostor di su onda lako mogli uvatit blago. Isto tako pada mi napamet da je barba Marco ki je ima cele, za košnicu govori da je to ulište ili ul. Danaska još uvik na Dalmatinskin otocima koristiju tu besedu za košnicu. Svaka košnica ima svoje ulazište, svoju ulicu kon cele greju u košnicu. Koliko put se reklo kada je pijaca bila puna svita, da je ka u košnicu.

Svi znamo kako se judi rivaju ulicon kada je pijaca puna svita, a ovo lito više puta je tako bilo. I za litnji karneval, kada su razni koncerti na pijacu ili za Velu Gospu.

Sve te naše ulice i kalete, triba slikat, jer one se minjaju iz godine u godinu i po izgledu i po namjeni.

Anatolij Kudrjavcev je u svojoj knjigi: "U potrazi za izgubljenim Mediteranom" za ulicu napisa: - "Ulica je imala dušu u kojoj su zajednički sudjelovali pločnici, kuće, stanari, lokali i prolaznici, te je svaki znak, svaki zvuk, svaki pomak postajao motivom dostojnim opće pažnje spremne na glendu. Proći kroz određenu ulicu značilo je obaviti jednu od nebrojenih provjera njezinih značajnih mjesta. A tih značajnih mjesta bilo je koliko god ih se željelo. Svaka promjena imala je značenje velikog dnevnog smisla, stoga nisi mogao ostati pasivnim, nepažljivim prolaznikom, nego si vazda bivao dobrovoljnim provjeriteljem i morao si se vraški vješto snalaziti u toj raskoši oblika i kretanja."
Nebismo bili Pažani da nimamo i svoju "Ulicu propuha". Tako se zove knjiga ku je napisa Ante Zemljar koji nam porucuje: "Vama, koji ste ostali stanovati u tom crijevu od ulice kroz koju se ulazi u sunčani balon obješen o samo uho svetog Karina, vama će biti lakše snalaziti se kad odbrojavate vrata i obitelji. Počnite odozdo, kao i ja, s dna ulice do vrha, donde, gdje, kvrgasta, uz mali uspon, izbija van grada."

Pažani i u pismama nisu zaboravili ulicu. Tako imamo pismu: "Ulicon ću tvojon pasivati" i "Zbogom ostaj ti moja ulice".
Grad bez ulice je ka i covik bez duše. Zato Grad Pag ima svoju dušu, dušu svojih ulica ke nažalost sve više ostaju same i prazne boruć se da se ta duša ne ugasi.

ponedjeljak, 21.08.2017.

101 PAŽANIN - 15.BULJETA STJEPAN – (Pag, 19. svibnja 1824. – Pag, 1. veljače 1904.)

U mjesecu cvijeća i Marijinom mjesecu u Gradu Pagu je 19. svibnja 1824. rođen Stjepan Buljeta. Najveća gradska ulica «Vela ulica» u kojoj je obitavao u svojem djetinjstvu u rodnoj kući otvarala mu je životne vidike.

Kao dijete paškog posjednika stekao je uvjete da njegov život bude usmjeren prema školi i svećeničkom pozivu. Pučku školu pohađao je u rodnom Gradu, dok je klasičnu gimnaziju i studij filozofije završio u Zadru na državnoj filozofskoj školi.

Studij teologije apsolvirao je na Centralnoj bogosloviji u Zadru. Za svećenika je zaređen 10. listopada 1847. godine.
Paški Kaptol u crkvenoj hijerarhiji zadarske nadbiskupije zauzima visoko mjesto, tako je Stjepan Buljeta na prvu dušobrižničku službu kapelana i koralnog vikara upućen u svoj rodni Grad pri kolegijalnoj crkvi.

Zajedno sa tom službom pridodana mu je i služba dušobrižnika u Gorici, gdje će biti i župnik (1851. – 1863.).
Godine 1853. postaje vjeroučitelj na muškoj osnovnoj školi, a 1858. godine je i vjeroučitelj na ženskoj školi kod koludrica Benediktinki u Pagu.

U službenom popisu zadarske nadbiskupije 1856. ubilježen je kao koralni vikar i ceremonijar zborne crkve u Pagu. Godine 1860. obnaša i službu korizmenog propovjednika. Sve nas ovo upućuje da je knjiga Stjepanu bila neizbježna družica, jer bez dodatnog znanja ne bi mogao obnašati sve ove dužnosti. Iz svega je vidljivo da je svećenik Buljeta posebnu pozornost usmjeravao prema ceremoniji službe te gajio crkveno pjevanje. Zabilježeno je da je svećenik Buljeta u vršenje svoje službe bio potpuno predan i veoma strog. Stoga je u svećenićkim krugovima, kao i među pukom slovio kao čestit i pobožan svećenik odan crkvi i njenom nauku.

Zato je i njegov svjetovni život dostojan svake pohvale. Njegov politički život bio je vezan uz hrvatsku narodnu stranku u kojoj je još za mladosti bio u prvim redovima. Godine 1848. potpisnik je proglasa «Slavenske lipe» u Zadru. Slavenska lipa je društvo koje je okupljalo istaknute predstavnike hrvatskog narodnog preporoda. Kao takav je i materijalno potpomagao gotovo sva hrvatska društva i ustanove.
1884. godine pomagao je i općinske izbore u Gradu Pagu sa borbom da općina dobije svoj hrvatski znamen. Stoga je biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u ime paških Hrvata odaslao brzojav prigodom njegovog imendana, na kojem mu je biskup Strossmayer odgovorio javno preko Narodnog lista. Sve značajnije hrvatske obljetnice obilježio je misnim slavljem u koludraškoj crkvi, koje su registrirali razni listovi u Zadru.
Grad Pag je vapio za kulturnim identitetom, stoga je Stjepan Buljeta dao svoj pun obol pri osnivanju prve hrvatske čitaonice pod nazivom «Hrvatska sloga» 1873. godine. Pažani su očito bili željni znanja pa su i paški pravaši osnovali svoju čitaonicu 1896. godine. Kao svoj doprinos za potrebe nove čitaonice nabavio je veliki zidni sat, dok se njegov foto portret nalazio na zidu čitaonice. Božja providnost je htjela da se 119. godina kasnije, 14. veljače 2015. a 111. godina nakon njegove smrti, preko puta njegove rodne kuće ponovno otvori obnovljena čitaonica.

Epidemija kolere koja je vladala od 1852. do 1855. nije svećenika Buljetu ostavila ravnodušnog. Kao revni sin crkve brinuo se za oboljele osiguravajući im cjelokupnu skrb. Poradi toga pohvaljen je od ordinarijata paške preture (upravno-političko tijelo) i Namjesništva u Zadru.
1. rujna 1868. godine imenovan je paškim kanonikom. Time je stekao pravo vršiti svečano bogoslužje te dnevno obavljati službu u koru moleći kanonske časove. Za vrijeme kanonikata bio je predstojnik Javne dobrotvornosti i član mjesnog Školskog vijeća.

Od 1868. godine pa sve do svoje smrti stalni je kapelan koludrica sv. Margarite. Bio je njihov stalni ispovjedanik.
Stjepan Buljeta paški kanonik umro je 1. veljače 1904. godine u Pagu i pokopan u obiteljskoj grobnici na gradskom groblju. Njegovu smrt zabilježila su sva hrvatska glasila u Dalmaciji. Od njih treba izdvojiti nekrolog objavljen u «Hrvatskoj kruni» koja se biranim riječima oprostila od nestora paške crkve i prvaka hrvatske misli u Pagu.

četvrtak, 17.08.2017.

ZDRAVO ZVIZDO MORA !

Najomiljeniji marijanski pučki blagdan je: Marijino uznesenje na nebo - Vela Gospe. Paška užanca je zavitovat se i zazvat pomoć Majke Božje od Staroga grada. Po najvećoj toplini stepenicama prema svetištu Pažani i svi ljudi dobre volje koji traže zagovor kod Majke Božje, kleknut ispred kipa, otvoriti dušu i pomoliti se. Stari Pažani su znali kazati: na verh triba doć sa sercen punim miloserja i molitvon na ustima. Onda će nas Majka Božja boje cut i oprostit nan grihi radi kih smo se njoj i zavećali.

Po izlazu kipa iz svojeg svetišta, vjernički puk formira procesiju, sa crkvenim zborom koji uz našu marijansku pjesmu: "Zdravo zvizdo mora", povede puk prema odredištu, prema Gradu Pagu. Tu su uvijek prisutni članovi DVD-a Pag, djevojke u narodnim nošnjama, te predstavnici ostalih župa na otoku sa svojim barjacima.

Procesiju su uveličali i visoki gosti: domaći župan Božidar Longin, ličko-senjski župan Darko Milinović i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, uz domaće vodstvo, od gradonačelnika Ante Fabijanića i njegovog zamjenika Davorina Fabijanića te predsjednika Gradskog vijeća, Domagoja Vičevića.

Procesiju i misno slavlje predvodio je nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić. Homilija nadbiskupa Puljića bila je nadahnuta majkom i njenim značenjem u obitelji te o ulozi žene u društvu.

U tumačenju Marijina nebeskog uznesenja svoje dokaze je, po uzoru na postupak proglašenja Marijina bezgrešnog začeća, učvrstio na vjerovanju vjernika štovanju Marijina uznesenja u Crkvi, te na izjavama crkvenog učiteljstva. Na ta razmišljanja ga je naveo paški puk prigodom ulaska u crkvu, molitvom krunice, pa se slobodno do Male Gospe ova crkva može proglasiti Marijinim prošteništem, naveo je u svojoj homiliji, nadbiskup Puljić.

Crkveni pjevački zbor još jednom je uveličao ovo misno slavlje sa izvrsnim pjevanjem, što je i sam nadbiskup u svom pozdravu naglasio.

Na kraju misnog slavlja domaći župnik Gašpar Dodić naglasio je da su Pažani i njihovi gosti još jednom pokazali kako se štuje Majka Božja od Staroga grada, bilo ovom velebnom procesijom, misnim slavljem i načinom kako je zborna crkva dočekala svoju nebesku majku.

Za trajnu uspomenu župnik Gašpar Dodić, darovao je nadbiskupa Puljića jednom slikom koja ga treba podsjećati na ovaj današnji dan.

Svjetovno slavlje, nastavilo se pučkom zabavom na središnjem gradskom trgu, popularnoj "pijaci".

srijeda, 09.08.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.46.

Nekada Zagrebačka ulica, danas kralja Stjepana Držislava. Nekada žila kucavica u kojoj su mnogi kamioni opskrbljavali market Brodokomerca ili popularna "Nama", danas ulica puna butika sa sve mogućom ponudom prilagođenoj turistima.
Gdje je nestao onaj duh ulice u kojoj su se dešavale razne predstave, sa njenim stanovnicima u glavnoj ulozi, teta Miletovica, Zecika, Škufova konoba. Život je bio sadržajan i unutra i vani. Sada samo vidimo mnoge prolaznike koji traže komadić svoje uspomene. Nitko više nije sretan. Niti teta Mare koja na kantun prodaje svoje čipke. Koliko se Pažana još sjeća ulica u kojima se željelo biti što dulje. Malo.

petak, 04.08.2017.

MAŠKARE, CA MOGU MAŠKARE !

I kolo, i nošnja i paška glazba, sve versti maškar, sve je to bila slika ka je na 58. paški litnji karneval vladala gradon i kada je kraljica karnevala preuzela vlast u gradu od aktualnog gradonačelnika makar na dva dana, ili kako je Branko reka: u Novaju je bilo nakon Daba-Dabo, u Pag je ovi dva dana nakon Fabijanića-Fabijanić.

Sve tada pomunješa, i staro i mlado, i furešti zajedno snamin, ruku pod ruku, vaćaju se u kolo, muž i žena, mladić i divojka, mladi i dica, a na verh pijace naši pivači sa pismom: "Sve maleno pomalenooo…"

Za Pažane je tradicionalna povorka, ka se u ovom obliku održava već više od dva desetljeća, a litnji karneval već 58. godišć, za koga moremo sa sigurnošću govorit da je najstariji na Jadranu, središnji je mašakarani događaj lita, pa smo vidili da su se Pažani potrudili kao domaćini da ca boje docekaju i ugoste svih onih ki će fatapošta doć u Pag, samo radi karnevala.

Paški je litnji karneval, gradski karneval za koga će mnogi Pažani i oni okolo Paga govorit da mu nima ravnog na celon Jadranu od svih litnjih karnevalov, i da je boji od zimskog karnevala. U tom se karnevalu stopiju sve kulture voga svita, i svi oni ki ni neznaju kolat, vaćaju se u kolo kako bi pokazali svoju privrženost toj slobodi. Ki je to šušur po gradu. Svaki škerac je tada oprošćen.

Meni je najviše bilo drago, ca san vidi puno starijeg svita ko je došlo dat podršku, pa makar i seduć na siciju. Prije se špijalo po kantunima, sada se javno pokazuje na sicju.

"Marko" je drugi dan skuri, lipo je bilo vidit da su sa pokojnjakom kako je reka Dušan, po njegovoj žeji otkolali zadnje kolo.

Svi mogući biskupi, popi, i mnogobrojna sve prisutna fameja, ka se naplakala i narikala na svas glas, kako bi svi culi ki je to bi covik od šesta.

Kada smo Velon ulicom u tužnoj povorki hodili prema mostu, di se Marka uvik kremira, reka san don. Dariu da samo cinguli faliju na kavši. Dario mi je odgovori: a zna u Pag više ki ca su cinguli?

I za kraj ono veličanstveno kolo od pijace do rive i nazad, je jedna novost svih onih ki su učestvovali u ovom velikom događaju, ne samo za Pag. Da ne zaboravim, nebi ovo svit vidi da nima moga brata Valtera.

Vesni iz turističke zajednice san reka, da san ja Predsjednik da bi proglasi "godinu karnevala" i da nebi tribovalo strahovat za natalitet. Vesna je umrla od smiha.
I za kraj "Novi Horizonti" na bini, na kojoj su pred 39. godina svirali zadnji dan karnevala, Dušan je ustvrdi da zajedno imamo 236. godišć. I nas ceka sicja.

Tirara ra ra bomba, lipi paški karnevalu
i uz pismu sve to tvoje,
karnevale dobro moje.

<	kolovoz, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE