AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.07.2022.

EUROPSKA KOMISIJA : INDEKS DIGITALNE EKONOMIJE I DRUŠTVA 2022.


SAMO 54 % EUROPLJANA U DOBI OD 16 DO 74 GODINE IMA OSNOVNE DIGITALNE VJEŠTINE
CILJ DIGITALNOG DESETLJEĆA JE 80 % DO 2030.




Ursula von der Leyen

Europska komisija objavila 28. srpnja rezultate Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI) Digital Economy and Society Index za 2022., koji prati napredak postignut u državama članicama EU-a u digitalnom svijetu. Tijekom pandemije Covida, države članice napredovale su u svojim naporima u digitalizaciji, ali se još uvijek bore s uklanjanjem nedostataka u digitalnim vještinama, digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća i uvođenju naprednih 5G mreža.

Prijedlog Komisije o Putu u digitalno desetljeće, o kojim su se dogovorili Europski parlament i države članice EU-a, olakšat će dublju suradnju između država članica i EU-a kako bi se napredovalo u svim dimenzijama koje pokriva DESI. Pruža okvir za države članice da preuzmu zajedničke obveze i uspostave projekte za više zemalja koji će ojačati njihovu zajedničku snagu i otpornost u globalnom kontekstu.

Finska, Danska, Nizozemska i Švedska i dalje su vodeće u EU. Međutim, čak su i oni suočeni s prazninama u ključnim područjima: prihvaćanje naprednih digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i veliki podaci, ostaje ispod 30% i vrlo je daleko od cilja Digitalnog desetljeća 2030. od 75%; raširen nedostatak vještina, koji usporava ukupni napredak i dovodi do digitalne isključenosti.
Postoji sveukupni pozitivan trend konvergencije: EU nastavlja poboljšavati svoju razinu digitalizacije, a države članice koje su krenule s nižih razina postupno sustižu, rastući bržim tempom. Konkretno, Italija, Poljska i Grčka značajno su poboljšale svoje rezultate DESI-a u proteklih pet godina, provodeći održiva ulaganja s pojačanim političkim fokusom na digitalno, također uz potporu europskog financiranja.
Kako digitalni alati postaju sastavni dio svakodnevnog života i sudjelovanja u društvu, ljudi bez odgovarajućih digitalnih vještina riskiraju da budu zanemareni. Samo 54 % Europljana u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Cilj Digitalnog desetljeća je najmanje 80% do 2030. Osim toga, iako je 500 000 ICT stručnjaka ušlo na tržište rada između 2020. i 2021., 9 milijuna ICT stručnjaka u EU-u daleko je ispod cilja EU-a od 20 milijuna stručnjaka do 2030. i nisu dovoljni za premošćivanje nedostatka vještina s kojima se tvrtke trenutno suočavaju. Tijekom 2020. više od polovice poduzeća u EU-u (55%) prijavilo je poteškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta ICT stručnjaka. Ti nedostaci predstavljaju značajnu prepreku za oporavak i konkurentnost poduzeća u EU. Nedostatak specijaliziranih vještina također koči EU u naporima da postigne ciljeve Zelenog dogovora. Stoga su potrebni golemi napori za prekvalificiranje i usavršavanje radne snage.

Komisija je 28. srpnja objavila istraživanje poduzeća o podatkovnoj ekonomiji u zemljama EU.



( Otvaranjem teksta na mobitelu, dodirom na grafiku, ona će se povećati)

Što se tiče preuzimanja ključnih tehnologija, tijekom pandemije Covida, poduzeća su pogurala upotrebu digitalnih rješenja. Korištenje računalstva u oblaku, na primjer, doseglo je 34%. Međutim, upotreba umjetne inteligencije i velikih podataka u poslovanju iznosi samo 8%, odnosno 14% (cilj je 75% do 2030.). Ove ključne tehnologije donose ogroman potencijal za značajne inovacije i povećanje učinkovitosti, posebno među malim i srednjim poduzećima. Sa svoje strane, samo 55 % malih i srednjih poduzeća u EU-u ima barem osnovnu razinu digitalizacije (cilj: najmanje 90 % do 2030.), što ukazuje da gotovo polovica malih i srednjih poduzeća ne koristi mogućnosti koje stvara digitalno.

U 2021. gigabitna povezivost dodatno se povećala u Europi. Pokrivenost mreža koje povezuju zgrade optičkim vlaknima dosegla je 50% kućanstava, čime je ukupna pokrivenost fiksne mreže vrlo visokog kapaciteta dosegla 70% (cilj od 100% do 2030.).
Pokrivenost 5G mrežom također je porasla prošle godine na 66% naseljenih područja u EU. Unatoč tome, dodjela spektra, važan preduvjet za komercijalno pokretanje 5G, još uvijek nije dovršena: dodijeljeno je samo 56 % ukupnog 5G usklađenog spektra, u velikoj većini država članica (Estonija i Poljska su iznimke).
Štoviše, neke od vrlo visokih brojki pokrivenosti oslanjaju se na dijeljenje spektra 4G frekvencija ili niskopojasnog 5G spektra, što još ne dopušta potpunu implementaciju naprednih aplikacija.
Uklanjanje ovih praznina ključno je za oslobađanje potencijala 5G i omogućavanje novih usluga visoke ekonomske i društvene vrijednosti, kao što su povezana i automatizirana mobilnost, napredna proizvodnja, pametni energetski sustavi ili e-zdravlje. Komisija je također danas objavila studije o cijenama mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2021. i širokopojasnoj pokrivenosti u Europi.

Mrežno pružanje ključnih javnih usluga rašireno je u većini država članica EU-a. Uoči uvođenja europskog digitalnog identiteta i novčanika, 25 država članica ima barem jednu shemu eID-a, ali samo 18 od njih ima jednu ili više shema eID-a prijavljenih u skladu s Uredbom o eIDAS-u, koja je ključni pokretač sigurnog digitalnog križanja -granični promet. Komisija je danas objavila referentnu vrijednost e-uprave za 2022.

DIGITALNIM REFORMAMA U 25 NACIONALNIH PLANOVA - 127 MILIJARDI EURA

EU je stavio na stol značajna sredstva za potporu digitalnoj transformaciji. 127 milijardi eura namijenjeno je digitalnim reformama i ulaganjima u 25 nacionalnih planova oporavka i otpornosti koje je do sada odobrilo Vijeće. Ovo je prilika bez presedana da se ubrza digitalizacija, poveća otpornost Unije i smanji vanjska ovisnost reformama i ulaganjima. Države članice u prosjeku su dodijelile 26 % svojih sredstava za oporavak i otpornost (RRF) digitalnoj transformaciji, iznad obveznog praga od 20 %. Države članice koje su odlučile uložiti više od 30% svoje RRF alokacije u digital su Austrija, Njemačka, Luksemburg, Irska i Litva.

Identificiranje digitalnog kao ključnog prioriteta, pružanje političke potpore i uspostavljanje jasne strategije, snažne politike i ulaganja neophodni su sastojci za ubrzavanje puta prema digitalnoj transformaciji i postavljanje EU-a na pravi put za postizanje vizije postavljene u Digitalnom desetljeću.

Godišnji Indeks digitalnog gospodarstva i društva mjeri napredak država članica EU-a prema digitalnom gospodarstvu i društvu, na temelju podataka Eurostata i specijaliziranih studija i metoda prikupljanja. DESI (Digital Economy and Society Indeks) podržava države članice EU-a utvrđivanjem prioritetnih područja koja zahtijevaju ciljanje.

Izvršna potpredsjednica za Europu prikladnu za digitalno doba Margrethe Vestager i Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton nadležni su za temu.


31.07.2022. u 11:44 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 29.07.2022.

INOVATIVNI MODEL ZA POJEDINCE



253 SOCIJALNA MENTORA

DJECA I OBITELJI SA VIŠE ŠKOLSKE DJECE - PRIORITETI MORAJU BITI
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, na svojoj je Internet stranici 25. srpnja objavilo da je održana 7. sjednica Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika. Politika prema obiteljima sa više djece, prema obiteljima koje su u velikom riziku od siromaštva, prema školskoj djeci kojima nadolazeće školske godine prijeti siromaštvo zbog inflacije, koja u velikoj mjeri poskupljuje hranu, a onda i sve ostale potrepštine za djecu, trebala bi biti prioritet. Uvjeti života i prehrane u razdoblju od travnja do kraja srpnja mjeseca ove godine – kontinuirano poskupljuju. Jedan kruh stoji koliko i dva kilograma brašna. Do sada je statistika tvrdila da je u Hrvatskoj 30 posto školske djece u riziku od siromaštva. Koliko li će ih biti nakon što je inflacija pokazala svoju snagu od 12 posto do sada.
U rujnu 2022.će početi školska godina. Djeci treba dati redovitu prehranu u školi, osigurati prijevoz do škole. Budući da je Hrvatska u demografskom deficitu doslovno treba brinuti o svakom djetetu . Djecu ne treba resorno ministarstvo stavljati na čekanje, već unaprijed planirati po županijama – što i koliko kojoj školi treba u rujnu, kojoj obitelji većoj od dvoje djece treba, doplata za školski prijevoz, za školsku užinu, za pomoć u kupnji knjiga i računala. U nedaćama koje dolaze djecu treba obrazovati kako to zahtijevaju standardi EU. Jer, ako društvo poklekne pred siromaštvom kao prvom teškom stavkom, što će biti s djecom i s Hrvatskom uopće. Djeci i obiteljima
Ministarto koje je održalo 7. sjednicu Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika treba realna potpora u realnom vremenu, a ne retroaktivna pomoć nakon pola godine, nakon što se službenicima popale svjetiljke u glavama u kasnu jesen, te shvate da su nešto trebali i prije učiniti. To bi trebao biti prvi i najvažniji kontekst Ministarstva ovoga trenutka. Odatle i moj interes za ovo Ministarstvo i njegov rad.
Margareta Zouhar Zec



Prenosim izvještaj


U prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice održana je 7. sjednica Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika kojom je predsjedao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a na sjednici je bilo riječi o novoj usluzi socijalnog mentorstva i zaštiti djece bez pratnje.

Socijalno mentorstvo je nova usluga u sustavu socijalne skrbi i obuhvaća aktivnosti kojima socijalni radnik, koristeći svoje stručno znanje, razvija specifičan odnos i partnerstvo usmjereno na osnaživanje socijalno isključenih korisnika radi promjene njihovog socijalnog statusa.
Radi se o inovativnom modelu rada namijenjenom pojedincima kojima prijeti opasnost od ili su već u marginaliziranom položaju u društvu.

Kroz 15 radionica educirano je 253 stručnjaka koji su završetkom edukacije stekli pravo na pružanje usluge socijalnog mentorstva. Osigurana je regionalna pokrivenost stručnjaka socijalnih mentora na način da je u svakom centru za socijalnu skrb educiran barem jedan socijalni mentor. Mjera je planirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. i financirana je sredstvima Europske unije.

Državna tajnica Margareta Mađerić je pod temom zaštite djece bez pratnje istaknula kako sustav socijalne skrbi ima važnu ulogu u zaštiti takve djece. Sustav osigurava pomoć i zaštita od trenutka njihove identifikacije do povratka u zemlju podrijetla odnosno sve dok potreba za pomoći i podrškom traje.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi djetetu bez pratnje priznat će se pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama ili usluga organiziranog stanovanja, a Obiteljskim zakonom djetetu bez državljanstva koje se bez pratnje zatekne na teritoriju Republike Hrvatske, centar za socijalnu skrb imenovat će posebnog skrbnika.

U razdoblju od 1. siječnja do 20. srpnja 2022. centri za socijalnu skrb donijeli su 130 rješenja kojima su imenovani posebni skrbnici za djecu bez pratnje.

Od početka 2022. pa do srpnja iste godine, u ustanovama socijalne skrbi, pravo na uslugu smještaja priznato je za 123 djece bez pratnje, dok je trenutno na smještaju njih jedanaest. Od toga šestero je smješteno u domovima za odgoj djece i mladeži i petero u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Najvećem broju djece, starijih od 15 godina bez pratnje pravo na socijalnu uslugu smještaja prestao je zbog samovoljnog napuštanja ili bijega iz ustanove, dok je 9-ero djece bez pratnje spojeno s obitelji ili su ih preuzeli roditelji.

29.07.2022. u 13:14 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 28.07.2022.

EUROPSKE SMJERNICE ZA UŠTEDU 15 POSTO PLINA U HRVATSKOJ



HLAĐENJE NA 25 STUPNJEVA, GRIJANJE NA 21 STUPANJ, UPOTREBA LED RASVJETE I JEFTINIJE TARIFE STRUJE

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović predstavio je SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 28.srpnja 2022.
Dr. Davor Filipović je rekao da se smjernice temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina. Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu” koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15% u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.

Smjernicama se, istaknuo je ministar Filipović, predlaže da maksimalna temperatura grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj.
Kada se govori o smanjenju energije za hlađenje, preporučuje se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude 7 Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 Celzijevih stupnjeva. „Naime, za svaki stupanj niže temperature potroši se 3 – 5% više energije. Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od 5% energije“, rekao je ministar Filipović.

Vezano za smjernice za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu sugerira se veće korištenje led žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporučuje i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja.

Smjernice predlažu i veće korištenje javnog prijevoza. Preporuke, odnosno smjernice, napravili su stručnjaci Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Smjernice se odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer se 40% ukupne energije troši u zgradama. Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu.
"Zajednički, s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i pomognemo cijeloj Europi u diversifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima", naveo je ministar Filipović.

Europski plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Ruska Federacija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, Europska komisija je predstavila i REPowerEU plan koji također naglasak stavlja na energetsku učinkovitost, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe energijom.



SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ je dokument na 18 stranica, bez ikakvog službenog izgleda – dakle bez naziva Ministarstva kome pripada i koje ga propisuje, bez ikakvog broja datuma i godine, bez imena autora ili grupe autora koji su SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE NAPISALI, kao i bez naznake da je to dokument Vlade RH .
Zato pristup izgeda i dojma o važnosti DOKUMENTA Smjernica odaje nimalo želje za vjerodostojnošću dokumenta . A to bi trebao biti Vladin Dokumenat, odnosno to je Vladin dokumenat, jer ministar dr. Filipović rekao je u predstavljanju da je Vlada usvojila Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj
S druge pak strane taj je Dokument toliko važan da se postupanjem kako je propisano u njemu očekuje smanjenje potrošnje plina za 15 posto u Hrvatskoj, i toliko od svake države članice Europske unije. Ideja uštede plina ideja je kolegija Europske komisije, koja za sve članice EU traži rješenje smanjenja potrošnje energije i plina, nakon što je došlo do sankcija Rusiji koja ratuje protiv Ukrajine. Rusija i ne potrošnja njenog plina sredstvo su sankcija EU prema Rusiji. Zato, s plinom u potrošnji treba biti maksimalno oprezan Ali gledajući izgled dokumenta, nema dojma o njegovoj važnosti .
M.Zouhar Zec


Domument SMJERNICE je na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gledati u naslov Dokumenti.


28.07.2022. u 19:24 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 27.07.2022.

PELJEŠKI MOST PUŠTEN U PROMET


HRVATSKA IMA MOST U JADRANSKOM MORU DŽINE 2 404 METRA


Za tople ljetne večeri 26. srpnja 2022. u prisustvu premijera RH Plenkovića, predjsednika Hrvatskog Sabora Jandrokovića, kao i predsjednika Republike Hrvatske Milanovića te hrvatskih političkih dužnosnika hrvatske Vlade, otvoren je za promet Pelješki most . On premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako prometno stvara kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom, kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.
Most je ovješenog tipa prema projektu slovenca Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting, temeljem kojeg projekta je Europska komisija odobrila s 85 posto, odnosno 357 milijuna eura, financiranje mosta.
Duljina mosta je 2404 m, a širine 21 metar sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara. Most je visok 55 metara, čime je udovoljeno zahtjevu dužnosnika Bosne i Hercegovine da se osigura nesmetan prolazak brodova ispod mosta, kako bi se nesmetano prometovalo brodovima do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi 27 metara.
Most se nalazi u osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen rezervatom prirode u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom Natura 2000.
Promet mostom započeo je u ponoć. Most je izgrađen u sklopu projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom.

KINESKA TVRTKA I NJENI RADNICI U ROKU SAGRADILI MOST

Godine 2015. iz fondova EU Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci. Graditeljska tvrtka je učinila sve da se drži dogovorenog roka. Zato je u srpnju 2021. godine postavljen posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja. Nastavljena je gradnja pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela, što je u tolikoj mjeri završeno da je most pušten u promet.

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je 23. travnja 2018. s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation.
Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod Zhen Hua 7 s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna pilota i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.[11] Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera Lija Keqianga i sudjelovanju na summitu Kina + 16 u Dubrovniku.Kineski premijer Li i hrvatski premijer Andrej Plenković otkrili su spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokrenuli zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.
Brod Da Yu Sia s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče. Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.
Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice.

Od pristupnih cesta izgrađena je kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s Jadranskom magistralom, a sagradili su je tvrtke China Road and Bridge Corporation i Strabag. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste, koja još nije potpuno gotova, na dijelu od mosta do postojeće ceste Strabag je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka Avax s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu stonske obilaznice biti premošćen Stonski kanal. (mzz)


27.07.2022. u 11:58 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 26.07.2022.

NADOLAZEĆE ZIME SMANJITI POTROŠNJU PLINA ZA 15 POSTO



IZUZEĆE ZA DRŽAVE ČLANICE KOJE NISU POVEZANE S PLINSKOM MREŽOM DRUGIH DRŽAVA





Države članice na sastanku Vijeća EU postigle su dogovor 26. srpnja o tome da potražnju za plinom u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. smanje za 15 % u odnosu na svoju prosječnu potrošnju u posljednjih pet godina, uz mjere po vlastitom izboru.

Budući da će sve zemlje EU-a uložiti napore kako bi ostvarile smanjenja, Vijeće je navelo nekoliko izuzeća i mogućnosti da se zatraži odstupanje od obveznog cilja smanjenja kako bi se uzele u obzir posebne situacije u državama članicama i osiguralo da se smanjenjima plina učinkovito povećava sigurnost opskrbe u EU-u.

Vijeće je postiglo dogovor o tome da su države članice koje nisu povezane s plinskim mrežama drugih država članica izuzete od obveznog smanjenja plina jer ne bi mogle osloboditi znatne količine plina iz plinovoda u korist drugih država članica. Države članice čije elektroenergetske mreže nisu usklađene s europskim elektroenergetskim sustavom i uvelike ovise o plinu za proizvodnju električne energije također su izuzete kako bi se izbjegao rizik od krize u opskrbi električnom energijom.

Države članice mogu zatražiti odstupanje kako bi prilagodile svoje obveze smanjenja potražnje ako imaju ograničenu povezanost s plinovodima drugih država članica i ako mogu dokazati da se izvozni kapaciteti njihovih spojnih plinovoda ili njihova domaća infrastruktura za UPP u najvećoj mjeri upotrebljavaju za preusmjeravanje plina u druge države članice.

Države članice mogu zatražiti odstupanje i ako su nadmašile svoje ciljeve za punjenje skladišta plina, ako u velikoj mjeri ovise o plinu kao sirovini za ključne industrije ili ako se njihova potrošnja plina u protekloj godini povećala za najmanje 8 % u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina.

Države članice složile su se da će povećati ulogu Vijeća u aktiviranju „uzbune na razini Unije”. Uzbuna bi se aktivirala provedbenom odlukom Vijeća na prijedlog Komisije. Komisija predstavlja prijedlog za aktiviranje „uzbune na razini Unije” u slučaju znatnog rizika od ozbiljne nestašice plina ili iznimno visoke potražnje za plinom ili ako pet ili više država članica koje su proglasile uzbunu na nacionalnoj razini to zatraže od Komisije.

Države članice složile su se da bi pri odabiru mjera za smanjenje potražnje trebale dati prednost mjerama koje ne utječu na zaštićene kupce kao što su kućanstva i usluge koje su ključne za funkcioniranje društva, primjerice kritični subjekti, zdravstvena skrb i obrana. Moguće mjere uključuju smanjenje potrošnje plina u sektoru električne energije, mjere za poticanje prelaska na druga goriva u industriji, nacionalne informativne kampanje, ciljane obveze redukcije grijanja i hlađenja te tržišno utemeljene mjere kao što je dražba među poduzećima.

Države članice ažurirat će svoje nacionalne interventne planove u kojima su utvrđene planirane mjere za smanjenje potražnje te će redovito izvješćivati Komisiju o napretku svojih planova.
Uredba je iznimna i izvanredna mjera predviđena na ograničeno vrijeme. Stoga će se primjenjivati godinu dana, a Komisija će do svibnja 2023. provesti preispitivanje kako bi razmotrila njezino produljenje s obzirom na opće stanje opskrbe plinom u EU-u.
Tekst o kojem je danas postignut dogovor službeno će se donijeti pisanim postupkom. Pisani postupak pokrenut će se i zaključiti idućih dana nakon tehničkih revizija teksta , piše u priopćenju Vijeća EU za medije.

26.07.2022. u 19:39 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 25.07.2022.

PAPA U KANADI S AUTOHTONIM NARODIMA


DRUGI PAPA KOJI JE OTIŠAO U POSJET KANADI

Papa Franjo stigao je 24. srpnja u kanadsku međunarodnu zračnu luku Edmonton, započevši svoje putovanje kojim nastavlja put pomirenja započet 1. travnjans sva tri autohtona kanadska naroda, Métisima, Inuitima i s Prvim Narodima, najbrojnijim predstavnicima autohtonoga stanovništva koje trpi posljedice politike kulturne asimilacije.
U tijeku 37. apostolskog putovanja kojem je papa dao naziv „Hodimo zajedno“, a koji traje od 24. do 30. srpnja Papa će posjetiti Edmonton, Quebec i Iqaluit u Kanadi.
Po dolasku u Kandadu Papu su zračnoj luci dočekali visoki državni i crkveni predstavnici – kanadski premijer Justin Trudeau i generalna guvernerka Mary Simon koja je također pripadnica autohtonog naroda, te veliki poglavica George Arcand. Službena svečanost dobrodošlice počela je pozdravima i članova Papine pratnje, među kojima su i dvojica kurijalnih kardinala podrijetlom iz Kanade – prefekt Dikasterija za biskupe Marc Ouellet i prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja Michael Czerny.


Papa Franjo

Prema veoma bogatom i ispunjenom planu putovanja, koji je objavljen 23. lipnja na stranici Tiskovnog ureda Svete Stolice, Papa će 25. srpnja otići u grad Maskwaci, 70-ak kilometara sjeverno od Edmontona, glavnoga grada pokrajine Alberta i susresti se s predstavnicima autohtonih naroda i uputiti svoj prvi govor. Istoga dana u poslijepodnevnim satima u planu je susrest s pripadnicima autohtonih naroda i članovima župne zajednice Presvetog Srca u Edmontonu, a njima će također uputiti govor.
.Papa Franjo je drugi papa koji dolazi u tu sjevernoameričku zemlju Kanadu. Prije njega Ivan Pavao II ostvari je svoja tri apostolaska putovanja – 1984., 1987. i 2002. godine.

PRVI Ivan Pavao II, DRUGI Papa Franjo

Sveti Ivan Pavao II. je pohodom od 9. do 20. rujna 1984. postao prvi papa koji je posjetio Kanadu. Nakon tog intenzivnog apostolskog putovanja na kojem je putovao od istoka do zapada i susretao se tada i on s domorodačkim zajednicama.
Tada je uslijedio posjet 19. i 20. rujna 1987. Tada se zaustavio u Port Simpsonu, to je Britanska Kolumbija, da bi se na povratku s apostolskog putovanja u Sjedinjene Američke Države susreo s domorodačkim narodima Kanade.
Treći put sveti Papa Kanadu je posjetio 23. – 28. srpnja 2002., u povodu Svjetskog dana mladih u Torontu.
U središtu ovoga Papinog pastirskog pohoda je izražavanje blizine autohtonim narodima i susret s Crkvom u Kanadi koja se, kao i u mnogim zemljama, suočava s izazovom sekularizacije.


DOMOROCI U VATIKANU
Sve je počelo, kada su autohtoni narodi Kanade posjetili Papu Franju koji ih je primio od 28. ožujka do 1. travnja 2022. u Vatikanu u kojem su izaslanstvu bile sve tri skupine kanadskih autohtonih naroda domorodaca: Prvih Naroda,(Indijanci) Inuita i Metisa i s njima je razgovarao. Papa je tada ponizno zatražio oproštenje za patnje koje su im nanijeli pripadnici Katoličke Crkve.
„Proteklih nekoliko dana pozorno sam slušao vaša svjedočanstva. Prizivao sam ih u svojim mislima i u molitvama, razmišljao o pričama koje ste ispričali i situacijama koje ste opisali. Zahvaljujem vam što ste mi otvorili svoja srca i što ste ovim posjetom izrazili želju da zajedno putujemo“, rekao je Papa izaslanstvima kanadskih autohtonih naroda – Inuita, Metisa i Prvih naroda, kada su ga posjetili su Vatikanu.
Pripadnici naroda domorodaca sebe su uspoređivali s granama drveta – koje su se raširile u različitim smjerovima, proživjeli različita vremena i godišnja doba, udarili su ih snažni vjetrovi. Međutim, ostali su čvrsto usidreni u svojim korijenima koje su očuvali. „Na taj ste način nastavili davati plodove, jer grane drveta rastu visoko samo ako je njegovo korijenje duboko“, rekao je tada Papa, dodajući kako želi govoriti upravo o nekoliko tih plodova koji zaslužuju da ih se bolje poznaje i cijeni. Papa je tadaistaknuo je brigu za zemlju kanadskih domorodaca, koju oni vide kao dar neba, a ne kao resurs za iskorištavanje.
Zemlja čuva uspomenu na njihove pretke koji tamo počivaju: „ključno je to okruženje koje omogućuje da se na život svakog pojedinca gleda kao dio veće mreže odnosa, sa Stvoriteljem, s ljudskom zajednicom, sa svim živim vrstama i sa zemljom, našim zajedničkim domom“. Sveti Otac je dodao i posebno bogatstvo njihovih jezika, kulture, tradicije i umjetnosti koje predstavljaju baštinu koja ne pripada samo njima, već cijelome čovječanstvu, jer su izraz naše zajedničke ljudskosti.

ŽIVI OSJEĆAJ ZAJEDNICA

Iskustva tragedije, koju je Sveti Otac nazvao „iskorijenjivanje“, a koju su mu domoroci ispričali za svog posjeta, „ način života u jedinstvu sa zemljom prekinut je kolonizacijom kojoj je nedostajalo poštovanje prema vama, otrgnuvši mnoge od vas iz vaše vitalne sredine i pokušaju prilagođavanja vas drugom mentalitetu“. Papa im je rekao da je na taj način nanesena velika šteta njihovom identitetu i kulturi, mnoge su obitelji razdvojene, a veliki je broj djece postalo žrtvama pokušaja nametanja uniformiranosti koja je temeljena na shvaćanju da se napredak događa ideološkom kolonizacijom, po programima osmišljenima u uredima, umjesto želje da se poštuje život naroda.
Kolonijalni mentalitet i dalje je raširen, primijetio je, te pozvao: „Pomozimo jedni drugima, zajedno, da to prevladamo“.
Papa je 1. travnja rekao kako je mogao zahvaljujući njihovim razgovorima ući u dubinu te da je vrlo ožalošćen. „Zastrašujuće je razmišljati o odlučnim naporima da se usadi osjećaj inferiornosti, da se ljudima otme njihov kulturni identitet, da se odvoje njihovi korijeni“.
Sveti Otac je rekao da osjeća tugu i sram zbog uloge, kako je objasnio, koje su brojni katolici, napose oni s odgojno-obrazovnim odgovornostima, imali u svim tim stvarima koje su ih ranile. Sve su to stvari u suprotnosti s Evanđeljem Isusa Krista, naglasio je. „Za žalosno ponašanje tih članova Katoličke Crkve, tražim Boga za oproštenje te vam želim svim srcem reći: jako mi je žao. Pridružujem se svojoj braći, kanadskim biskupima, u traženju oprosta“. Jasno je, istaknuo je, da se sadržaj vjere ne može prenijeti na način suprotan samoj vjeri.
Papa je izrazio nadu da će susreti koji su se odvijali tada od 28. ožujka do 1. travnja pokazati „nove putove kojima ćemo zajedno ići, uliti hrabrost i snagu te dovesti do većeg angažmana na lokalnoj razini. Svaki istinski učinkovit proces ozdravljenja zahtijeva konkretne radnje“. Potaknuo je biskupe i katoličku zajednicu da nastave poduzeti korake prema transparentnoj potrazi za istinom te poticati ozdravljenje i pomirenje.
„Želim vam reći da Crkva stoji uz vas i želi nastaviti putovati s vama. Dijalog je ključ znanja i dijeljenja, a kanadski biskupi jasno su izrazili svoju predanost da zajedno s vama nastave napredovati na obnovljenom, konstruktivnom, plodonosnom putu, gdje će susreti i zajednički projekti biti od velike pomoći“.
Riječi, a još više svjedočanstva, obogatili su me, rekao je tada papa Franjo. „Donijeli ste ovdje, u Rim, živi osjećaj svojih zajednica“. Rado ću se ponovno obogatiti, kada ću, kako je rekao, posjetiti njihove rodne krajeve.
Pozivajući se na izreku iz njihove tradicionalne baštine „U svakome promišljanju treba uzeti u obzir kako će utjecati na sedmu generaciju“, Papa je kazao kako su te mudre, dalekovidne riječi, čista suprotnost onome što se u naše vrijeme događa. Bitne su veze između mladih i starijih, moraju se čuvati i štititi, kako ne bismo izgubili povijesno sjećanje i vlastiti identitet. „Kada se god sjećanje i identitet čuvaju i štite, postajemo sve ljudskiji“, rekao je Papa Franjo

MULTIRELIGIJSKO DRUŠTVO
Katolička Crkva kojoj pripada oko 44 % stanovništva trenutačno je najveća vjerska denominacija u Kanadi. Slijede protestanti različitih denominacija, koji čine gotovo trećinu stanovništva. Većinom pripadaju Ujedinjenoj crkvi (kongregacionalisti, metodisti i prezbiterijanci), a također uključuju anglikance, luterane, baptiste i pentekostalce. Pravoslavnih kršćana ima manje od 2%.
Ima i drugih raznih manjina, uključujući muslimane, židove, sikhe, budiste i hinduse. Godine 2011. oko 7% stanovništva izjasnilo se da pripada muslimanskoj, hinduističkoj, sikhskoj i budističkoj religiji. Sve više Kanađana se ne izjašnjava kao pripadnici vjerskih zajednica.
Kanada ima oko 40 milijuna stanovnika.

25.07.2022. u 12:25 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 24.07.2022.

FINACIJSKA PODRŠKA ZA PET UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAĆA ZA UVOĐENJE EURA



LJUDI NAJVIŠE VJERUJU UDRUGAMA

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja 22. srpnja potpisani su ugovori o dodjeli financijske podrške udrugama za zaštitu potrošača, a za provedbu projekta u sklopu natječaja „Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj.

Ugovor su potpisale udruge: Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Razvojna organizacija zaštite potrošača, Društvo potrošača Međimurja, Potrošački centar Rijeka i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača. One će svoje projektne aktivnost provoditi u razdoblju od kolovoza 2022. do siječnja 2024. godine.

Svrha financiranja projekata tih udruga je zaštita ekonomskih interesa potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj provedbom aktivnosti praćenja cijena roba i usluga, dvojnog iskazivanja cijena za robe i usluge u kunama i eurima, ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena, pridržavanja načela Etičkog kodeksa poslovnih subjekata koji pristupe Etičkom kodeksu te telefonskog informiranja potrošača.

„U procesu zamjene hrvatske kune eurom, posebnu pozornost posvećujemo mjerama i mehanizmima za siguran i transparentan prelazak na novu valutu. Uključivanje i suradnja s organizacijama civilnog društva pokazala se kao dobra praksa i u drugim članicama Europske unije, a istraživanja Europske komisije pokazala su da, kad se radi o zaštiti potrošača, ljudi najviše vjeruju udrugama koje se time bave. Upravo iz tog razloga, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je ovaj natječaj te računamo na nevladin sektor kao pouzdanog partnera u procesu uvođenja eura“, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović prilikom potpisivanja ugovora s udrugama.

Aktivnosti ovih udruga nisu jedini mehanizam kojima će se štititi građane u postupku uvođenja eura. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN br 57 od 20.5. 2022. godine Državni inspektorat će u okviru svoje nadležnosti provoditi nadzor nad tržištem te propisivati prekršajne odredbe za nepravilnosti i nezakonitosti koje se utvrde tijekom obavljanja nadzora.
Uz Državni inspektorat, nadzor nad primjenom Zakona provodit će još 11 nadzornih tijela, svako u okviru svojih nadležnosti. Primjerice, nadzor nad kreditnim institucijama provodit će Hrvatska narodna banka, nadzor u području elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga provodit će Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), a u suradnji s Državnim zavodom za statistiku organizirano je mjesečno praćenje kretanja cijena najčešće kupljenih roba i usluga u 9 gradova.

Dodatni zaštitni mehanizam je i uvođenje Etičkog kodeksa koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače. Podaci o tome tko se od poslovnih subjekata priključio Etičkom kodeksu bit će javno objavljeni te će biti otvorena i telefonska linija na koju će se moći javljati pritužbe ili pohvale.

24.07.2022. u 23:36 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 23.07.2022.

MAĐARSKOJ PRIJETI SUSPENZIJA SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE


" MEHANIZAM UVJETOVANJA" ZA PREKRŠITELJE

Europska komisija je dala konačan rok od mjesec dana Mađarskoj da riješi pitanje vladavine prava i korupcije prije nego što zatraži od vlada zemalja Evropske unije da suspendiraju sredstva koja Budimpešta treba dobiti u okviru budžeta EU, za period 2021-2027, piše Al Jazerra, pozivajući se na Reuters.
Europska komisija je izvjestila kako je ovlastila povjerenika za budžet Johannesa Hahna da obavijesti Budimpeštu o mjerama koje izvršna vlast EU namjerava predložiti državama Unije ako mađarske mjere remedijacije ne budu adekvatne.

Zbog zabrinutosti za novac iz budžeta EU, Komisija je u travnju uvela „mehanizam uvjetovanja“ protiv Mađarske što bi moglo dovesti do suspenzije isplate 21 milijarde eura Mađarskoj.
Komisija smatra da je novac EU u Mađarskoj u riziku zbog, kako kaže, korupcije koja može biti u formi tendera za projekte koje financira Bruxelles, a u kojima učestvuje samo jedan ponuđač, obično povezan sa vladajućom strankom. Izvršna vlast EU je također zabrinuta za nezavisnost pravosuđa, medija i nevladinih organizacija u Mađarskoj, dodaje Reuters.

Još sredinom mjeseca lipnja EU je od Mađarske i Poljske zatražila da ojačaju nezavisnost pravosuđa i medija, kao i mjere za borbu protiv korupcije, rekavši da uvjeti za deblokadu financijske pomoći za te dvije države i dalje nisu ispunjeni.
Evropska komisija je Budimpešti uskratila pristup do 15,5 milijardi eura sredstava namijenjenih pomoći u podizanju ekonomije nakon pandemije COVID-19, te dodatnih 36 milijardi eura predviđenih za Poljsku, najveću državu na istoku EU.
EK ističe zabrinutost u vezi s nezavisnošću poljskog pravosuđa. Poljskoj je preporučeno razdvajanje uloga ministra pravosuđa i glavnog državnog tužitelja, poboljšanje pristupa civilnog društva kreiranju politika i osiguranje poštenog postupka u odlučivanju o dozvolama za rad medija.
Kritike EU dolaze premijeru Orbanu u trenutku dok je forinta dosegla rekordno niski nivo u odnosu na euro, radi dvocifrene inflacije i visokog rasta troškova energije.

23.07.2022. u 12:27 • 0 KomentaraPrint#^

GLOBALNI PREHTRAMBENI SUSTAV U RIZICIMA RADI RATA U UKRAJINI


PROCJENA JE DA ĆE PROIZVODNJA BITI VEĆA ZA 1,5 MILIJUNA HEKTARA



Šefica EK Ursula von der Leyen
U priopćenju za javnost 22. srpnja Europska komisija predlaže privremeno kratkoročno odstupanje OD ODREĐENIH PRAVILA POLJOPRIVREDNE POLITIKE, kako bi se povećala proizvodnja žitarice, prvenstveno pšenice.
Nakon zahtjeva država članica EU-a, Komisija 22.srpnja predlaže privremeno kratkoročno odstupanje od pravila o plodoredu i održavanju neproduktivnih značajki na obradivom zemljištu. Učinak takve mjere ovisit će o izboru država članica i poljoprivrednika, ali će maksimalno povećati proizvodni kapacitet EU-a za žitarice namijenjene prehrambenim proizvodima. Procjenjuje se da će proizvodnja biti vraćena na 1,5 milijuna hektara u odnosu na danas. Svaka tona žitarica proizvedena u EU-u pomoći će u povećanju sigurnosti hrane u cijelom svijetu.
Prijedlog Komisije bit će poslan državama članicama EU-a prije nego što bude službeno usvojen.

IZVANREDNA SITUACIJA U POGLEDU PROIZVODNJE I SIGURNOSTI HRANE
Globalni prehrambeni sustav suočava se sa snažnim rizicima i neizvjesnostima koje posebno proizlaze iz rata u Ukrajini gdje se u bliskoj budućnosti mogu pojaviti i pitanja sigurnosti hrane.
S obzirom na važnost ovih standarda GAEC (dobri poljoprivredni i ekološki uvjeti)( GAECs Good agricultural and environmental conditions) za ciljeve očuvanja potencijala tla i poboljšanja bioraznolikosti na gospodarstvu kao dijela dugoročne održivosti sektora i održavanja potencijala proizvodnje hrane, odstupanje je privremeno, ograničeno na godinu zahtjeva 2023. i ograničeno na ono što je strogo neophodno za rješavanje problema globalne sigurnosti hrane, proizašlih zbog ruske vojne agresije na Ukrajinu, stoga isključujući sadnju usjeva koji se obično koriste za prehranu životinja (kukuruz i soja) .
Prijedlog Komisije rezultat je pažljivog balansiranja između globalne dostupnosti i pristupačnosti hrane s jedne strane i zaštite biološke raznolikosti i kvalitete tla s druge strane. Komisija ostaje u potpunosti predana Zelenom planu. Prijedlogom je predviđeno da države članice koje koriste odstupanja promiču ekosheme i agro-okolišne mjere programirane u svojim strateškim planovima ZPP-a. Dugoročna održivost našeg prehrambenog sustava ključna je za sigurnost hrane.
Iako se nalazimo u izvanrednoj situaciji u pogledu sigurnosti hrane, moramo nastaviti prijelaz na otporan i održiv poljoprivredni sektor u skladu sa Strategijom od farme do stola i Bioraznolikosti te Zakonom o obnovi prirode.

Pozadina

Komisija je odgovorila s nekoliko inicijativa za rješavanje pitanja sigurnosti hrane nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, uključujući korištenje pričuve za poljoprivrednu krizu za ublažavanje poteškoća za najviše pogođene europske poljoprivrednike. Vezano uz pomoć Ukrajini, pružena je potpora poljoprivrednicima za nastavak proizvodnje i obnavljanje izvoza žitarica, a rad na „Stazama solidarnosti“ počinje donositi rezultate. Komisija je također nedavno pokrenula Europski krizni mehanizam za sigurnost hrane (EFSCM) kako bi poboljšala našu kolektivnu spremnost na takve rizike, zajedno s državama članicama i subjektima u lancu opskrbe hranom.

U svojoj komunikaciji „Očuvanje sigurnosti hrane i jačanje otpornosti prehrambenih sustava” Komisija je predstavila ozbiljne posljedice ruske invazije na Ukrajinu za globalnu sigurnost hrane. Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je nagli skok cijena roba i ima utjecaja na ponudu i potražnju poljoprivrednih proizvoda na globalnoj razini. Konkretno, globalna proizvodnja pšenice je u opasnosti i zbog šoka ponude koji proizlazi iz veličine udjela Ukrajine i Rusije na tržištima pšenice i šoka u troškovima inputa, posebno prirodnog plina, dušičnog gnojiva i kisika.

GAEC (dobri poljoprivredni i ekološki uvjeti) skup su standarda EU-a korisnih za klimu i okoliš, također poznatih kao uvjeti kojih se moraju pridržavati svi poljoprivrednici koji primaju plaćanja ZPP-a.

23.07.2022. u 10:53 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 22.07.2022.

DESET GODINA RUSKOG ZAKONA O STRANIM AGENTIMA







RUSIJA NE POŠTUJE TEMELJNE SLOBODE SVOJIH GRAĐANA


Visoki predstavnik EU dao je izjavu 20. srpnja u Vijeću EU povodom obilježava deseta obljetnica otkako je predsjednik Rusije, Putin potpisao zakon o „stranim agentima” – desetljeće vođeno sve većim strahom ruskih vlasti od kritičkih stavova unutar ruskog društva. Taj zakon bio je prva od nekoliko zakonodavnih mjera, uključujući zakon o „nepoželjnim organizacijama” iz 2015. i „zakon o lažnim vijestima” iz 2022., čiji je cilj bio ušutkati rusko civilno društvo, političku oporbu i neovisne medija te vršiti dosad nezabilježen pritisak na njih.
Zakon o „stranim agentima” mijenjao se tijekom godina te se i dalje razrađuje s ciljem dodatne stigmatizacije različitih skupina društva, uključujući nevladine organizacije, neregistrirane javne udruge, medijske kuće, novinare, aktiviste i borce za ljudska prava, te znatnog ograničavanja njihovih prava. Najupečatljiviji primjer progona koji se temelji na navodnim kršenjima zakona o „stranim agentima” prisilno je zatvaranje međunarodno priznatih Međunarodnog Memorijala i Centra za ljudska prava Memorijala.

Tim zakonima Rusija očito krši svoje obveze na temelju međunarodnog prava da jamči ljudska prava i temeljne slobode svojih građana. To je Venecijanska komisija ustanovila u svojem mišljenju iz 2021., a Europski sud za ljudska prava potvrdio u lipnju 2022. U skladu s ruskim Ustavom, međunarodno pravo sastavni je dio ruskog prava.
Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine intenzivirao je unutarnju represiju u Rusiji tako što ju je usmjerio na obične građane i drastično ograničio pravo na slobodu izražavanja i slobodu medija.
Masovnim proširenjem restriktivnog zakonodavstva donesenog od početka nezakonitog agresivnog rata protiv Ukrajine, uključujući zakon o takozvanim „lažnim informacijama o upotrebi oružanih snaga Ruske Federacije” („zakon o lažnim vijestima” iz 2022.), ruskom narodu nastoje se dodatno uskratiti neovisne informacije o nezakonitim djelovanjima i zločinima koje su ruske snage počinile u Ukrajini. Sve veća represija stoga je važan čimbenik koji ide u prilog ruskoj agresiji u inozemstvu, a ukrajinski narod za nju plaća strašnu cijenu.

Kao rezultat te cenzure i represivnog zakonodavnog okvira politička oporba, borci za ljudska prava, LGBTI osobe, neovisni novinari, medijski djelatnici i drugi stanovnici Rusije koji se boje državne represije prisiljeni su pobjeći iz vlastite zemlje, dok su i lokalne i međunarodne organizacije civilnog društva, kao i međunarodne i ruske neovisne medijske kuće, zatvorene ili prisiljene na likvidaciju.
Europska unija oštro osuđuje sustavne pokušaje poticanja straha i vršenja pritiska na civilno društvo, neovisne medije i demokratsku oporbu u Rusiji. Nastavit ćemo podupirati važan rad ruskih organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava te neovisnih medija i novinara u Rusiji i izvan nje. Ponovno pozivamo ruske vlasti da poštuju svoje međunarodne obveze i obveze u pogledu poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

22.07.2022. u 22:37 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 21.07.2022.

PAKET „ŠTEDITE PLIN ZA SIGURNU ZIMU“



Ursula von der Leyen
„RUSIJA ŽELI KALKULANTSKI IZVRŠITI PRITISAK NA NAS“




Kolegij Europske komisije izabran 2019. na vrijeme do 2024. godine s Ursulom von der Leyen na čelu.

Ursula von der Leyen je 20. srpnja iz Bruxellesa izvijestila o odlukama koje je EK donijela,s fokusom na potražnju plina. Izjava je ovo predsjednice von der Leyen o paketu „Štedite plin za sigurnu zimu”. Izjava je na 147. dan agresije Rusije protiv Ukrajine.
„Danas imamo 12 država članica koje su pogođene djelomičnim ili potpunim prekidom opskrbe ruskim plinom. A sveukupno, protok ruskog plina sada je manji od jedne trećine onoga što je bio, u isto vrijeme prošle godine. Rusija nas ucjenjuje. Rusija koristi energiju kao oružje. Stoga, u svakom slučaju, bilo da se radi o djelomičnom ili većem prekidu ruskog plina, ili potpunom prekidu ruskog plina, Europa mora biti spremna. Ne počinjemo od nule i to je dobro – već smo učinili mnogo kako bismo smanjili svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

Postavili smo zajedničko skladište plina. Skladišta su sada popunjena 64%. Uspostavili smo Energetsku platformu EU za zajedničku kupnju. Predložili smo naš plan REPowerEU. I znate da su to dva stupa: prvi je na opskrbi; povećati opskrbu iz drugih pouzdanih izvora osim ruskog. A drugi stup je sveukupno smanjenje potražnje za plinom.
O prvom stupu: opskrba plinom iz drugih izvora osim Rusije prilično je impresivno porasla od siječnja ove godine za 35 bcm do sada. Sjećate se da smo imali američki sporazum o povećanju opskrbe LNG-om. Norveška je znatno napredovala. Katar, Zaljevske države, Alžir. Bili sam s Kadrijem (Simsonom) u Egiptu kako bismo potpisali Memorandum o razumijevanju o dodatnim isporukama. Bili smo prije dva dana u Azerbajdžanu kako bismo potpisali Memorandum o razumijevanju o povećanju opskrbe.

I puno smo radili na povećanju opskrbe kroz obnovljivu energiju. Ovo je energija budućnosti; ovo je energija koja nam je potrebna. Osim što je riječ o čistoj energiji, domaća je i čini nas neovisnima. I eto, imamo i dobre vijesti. Jer od početka ove godine imamo procijenjenih dodatnih 20 gigavata kapaciteta obnovljivih izvora energije. Ako to stavite kao ekvivalent plinu, do sada je oko 4 bcm zamijenjeno obnovljivim izvorima energije.

„Danas se želimo usredotočiti na stranu potražnje, uštedu energije rekla je Ursula von der Leyen i nastavila. I tu također ne počinjemo od nule. Države članice već čine mnogo. Trenutačno imamo 11 država članica koje su pokrenule rano upozorenje, što se tiče njihove opskrbe plinom, a jedna je država članica čak pokrenula upozorenje. Ali isto tako znamo da se moramo pripremiti za više, priprema nije dovoljna. Moramo se pozabaviti – i ovo je prvi put – našom energetskom sigurnošću na europskoj razini. Moramo biti proaktivni; moramo se pripremiti za potencijalni potpuni prekid ruskog plina. Ovo je vjerojatan scenarij, s onim što smo vidjeli u prošlosti. Kao što znamo, Rusija kalkulantski pokušava izvršiti pritisak na nas smanjenjem isporuke plina. Stoga je vjerojatan scenarij da dođe do potpunog prekida isporuke ruskog plina. A to bi pogodilo cijelu Europsku uniju. Plinska kriza na jedinstvenom tržištu EU-a – našoj gospodarskoj snazi – utjecat će na svaku državu članicu u našoj Europskoj uniji.“

MORAMO ŠTEDJETI PLIN
„Sada smo naučili lekciju iz pandemije. Znamo da je u takvoj krizi naš najgori neprijatelj fragmentacija. A ako djelujemo jedinstveno, možemo riješiti svaku krizu. Puno smo, puno jači od zbroja od samo 27 država članica. A znamo da je puno toga u pitanju: dobrobit naših građana, radna mjesta, naše gospodarstvo. Dakle, ako možemo djelovati u jedinstvu, možemo svladati poteškoće. Kakav je prijedlog? Kako bismo prebrodili zimu, pod pretpostavkom da dođe do potpunog prekida isporuke ruskog plina, moramo štedjeti plin kako bismo brže napunili svoja skladišta plina. A da bismo to učinili, moramo smanjiti potrošnju plina. Znam da je to veliki zahtjev za cijelu Europsku uniju, ali potrebno nas je zaštititi.Zato danas predlažemo hitni instrument na temelju članka 122. Imamo dva cilja.
Jedan je: svaka država članica treba smanjiti upotrebu plina. A naš drugi cilj je: pružamo sigurnosnu mrežu za sve države članice. O smanjenju upotrebe plina: U slučaju da imamo situaciju koja se pogoršava, kao što je potpuni prekid opskrbe ruskim plinom, pokrećemo opću uzbunu EU-a za Europsku uniju. Od država članica tražimo smanjenje potrošnje plina za 15%. Zašto 15%? To je ekvivalent 45 bcm plina. S takvim smanjenjem možemo sigurno pregurati ovu zimu u slučaju potpunog prekida ruskog plina. To se izračunava pod određenim pretpostavkama. Ali to bi nas, ako uštedimo 15% na skladištu, sigurno preživjelo zimu. A moto je: Što brže djelujemo, što više štedimo, to smo sigurniji.
Drugi cilj je solidarnost. Postoje neke države članice koje su izravnije od drugih izložene ruskom plinu i one su, naravno, ranjivije od drugih na poremećaje. Ali sve će države članice trpjeti posljedice takvog poremećaja kroz jedinstveno tržište. Zato je važno da sada sve države članice pridonose uštedi, skladištenju i spremne su dijeliti plin s drugim susjedima u slučaju potrebe. Energetska solidarnost temeljno je načelo našeg Ugovora. Već imamo Uredbu o sigurnosti opskrbe koja predviđa da države članice mogu računati jedna na drugu. I na tome gradimo hitni instrument koji danas predstavljamo.“

OVO SU VREMENA TESTIRANJA
„Znam da su ovo vremena testiranja. Ali također znamo, sadašnjim iskustvom i krizom kroz koju smo prošli, da vremenska ispitivanja zahtijevaju da budemo dobro organizirani, dobro koordinirani na europskoj razini, da pokažemo snažno jedinstvo i da pokažemo solidarnost. To su tri sastojka koja nas čine jakima i omogućavaju da prođemo kroz svaku krizu. Svladali smo pandemiju; na taj smo način vodili cijepljenje; uspjeli smo stvoriti NextGenerationEU. Iskoristili smo ovo jedinstvo, ovu europsku koordinaciju i ovu solidarnost kada smo se suočili s ruskim ratom.
Prošli smo kroz primjenu šest paketa sankcija. U tijeku je sedmi. Dakle, ako pogledamo Europsku uniju danas, uvjeren sam da možemo svladati ovu rusko projektiranu energetsku krizu ostajući zajedno, rekla je Ursula von der Leyen“

21.07.2022. u 11:53 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 19.07.2022.

ALBANIJI I SJEVERNOJ MAKEDONIJI OTVORENI PREGOVORI ZA PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI


Ursula fon der Leyen:

“ KORISTI ĆE SE POVEĆATI KAKO BUDETE NAPREDOVALI U PREGOVORIMA”

Ursula von der Leyen 19. srpanj nazvala je povijesnim, danom jer Albanija i Sjeverna Makedonija otvaraju pregovore o pristupanju Europskoj uniji. U prisustvu češkog premijera Petera Fiale, jer je Češka trenutno predsjedateljica Vijeća EU, rekla je da joj je drago što su u Bruxellesu Edi, odnosno Edvin Rama premijer Albanije i Dmitar Kovačevski premijer Sjeverne Makedonije. Nazvala je to uspijehom njih i građana.
” Vi i vaši građani, i vaši ljudi toliko ste naporno radili da biste došli ovamo. Pokazali ste toliku postojanu predanost našim vrijednostima. Pokazali ste otpornost. Zadržali ste vjeru u pristupni proces. Ojačali ste pravnu državu. Borili ste se protiv korupcije. Imate slobodne medije. Imate živa civilna društva. Proveli ste bezbrojne reforme i modernizirali svoja gospodarstva. Vi ste napravili sve te promjene ne samo zato što su bile nužne na vašem putu prema Europskoj uniji, već prije svega zato što su dobre za vaše zemlje. I oni već pružaju bolju kvalitetu života za vaše ljude. Mi, Europska komisija, podržavali smo vas cijelim putem. I nastavit ćemo tako.”-rekla je predsjednica EK te nastavila.

“Dopustite mi da se ukratko osvrnem na tri teme. Prije svega, o pregovorima: Odmah nakon današnje Međuvladine konferencije s radom će početi Komisija i pregovarački timovi iz Albanije i Sjeverne Makedonije. Započet će screening pravne stečevine EU. Ovo je prvi korak u procesu. Projekcija će omogućiti Albaniji i Sjevernoj Makedoniji da se upoznaju s pravima i obvezama naše Unije. Od ugovora do zakona, do međunarodnih sporazuma - što god želite. I vrlo brzo ćemo nastaviti s tim.”. Zatim je rekla “Moja druga poenta je: Nastavit ćemo se približavati u ključnim područjima. Na primjer, Albanija će se sada pridružiti EU mehanizmu civilne zaštite – već smo započeli raspravu prošli mjesec. To će povećati otpornost Albanije na prirodne katastrofe poput poplava, šumskih požara ili potresa. Države članice znaju – dok se neke bore sa strašnim požarima dok mi govorimo upravo u ovom trenutku – da je Europska unija uvijek tu da pruži podršku kada se dogodi katastrofa.”

“Sjeverna Makedonija će vrlo brzo s nama pregovarati o Frontex sporazumu. Dakle, radi se o slanju Frontexa u Sjevernu Makedoniju. To će ojačati našu suradnju u području migracija. I Dimitre, možeš računati na moju podršku da osiguram da sporazum bude preveden na makedonski jezik, bez fusnote, bez zvjezdice, ravnopravno sa sva 24 jezika EU.

Moja treća poenta je da će se koristi povećavati kako budete napredovali u pregovorima. Doći će do povećanja ulaganja. Bit će poboljšane trgovinske veze. Bit će tješnje suradnje u ključnim područjima, poput, primjerice, energetike ili prometa. Maksimizirat ćete korištenje i učinak financiranja EU-a. To znači nova radna mjesta, nove poslovne prilike. To je ono što su vaši građani tako dugo čekali i za što su se toliko trudili – i to je ono što zaslužuju.” – rekla je Ursula fon der Leyen.
Na kraju, se premijeru Albanije Ediu Rami i premijeru Sjeverne Makedonije Dimitru Kovačevskom obratila osobno te rekla “Pokazali ste toliko vodstva, toliko vizije. Pokazao si strateško strpljenje, Edi, na pretek. I ne samo, nego što je važno u ovim izazovnim vremenima ruskog brutalnog rata, uvijek iznova ste dokazali svoju privrženost europskim vrijednostima, kao pravi prijatelji i pravi partneri. I želim vam osobno zahvaliti na tome.”

Premijeru Češke Petru Fijali predsjednica Europske komisije je rekla:


Peter Fiala, premijer Češke s predsjednicom Europske komisije Ursulom fon der Leyen

"Čestitamo. Čestitam jer je početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom važan rezultat odmah na početku vašeg češkog predsjedanja. Nadovezuje se na rad prethodnih predsjedništava. I znam da ćete sada igrati važnu ulogu kako biste osigurali da ovaj proces brzo napreduje. Narod Albanije i Sjeverne Makedonije to zaslužuje. I svi ćemo biti na dobitku kada jednog dana poželimo dobrodošlicu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji kao punopravnim članicama naše Europske unije.”


19.07.2022. u 12:20 • 0 KomentaraPrint#^

PROSVJED STANOVNIKA PODRUTA



BIVŠI DIREKTOR NAMEĆE SPALJIVANJE OTPADA PIROLIZOM

Stotine mještana Podruta i okolice na prosvjedu 16. srpnja su poručili da spaljivanju otpada pirolizom, ili bilo kojim drugim procesom, nije mjesto u njihovom naselju, niti igdje u Hrvatskoj jer je to vrlo skup te po okoliš i ljude štetan način zbrinjavanja otpada.

U mjestu Podrute održan je prosvjed stanovništva iz Varaždinske županije protiv planova za štetno spaljivanje otpada u postrojenju za vakuumsku pirolizu. To je postrojenje, bez prethodnog informiranja javnosti, postavljeno u Podrutama, što je potvrdila inspekcija zaštite okoliša nakon provedenog izvida na poziv zabrinutih mještana. Oni su potom osnovali udrugu “Naš zavičaj” te su današnji prosvjed organizirali uz podršku Zelene akcije. Stotine okupljenih ljudi najavilo je ustrajnu borbu protiv ovih štetnih planova.



Na prosvjedu je istaknuto da prioritet lokalnih vlasti treba biti ulaganje u smanjenje nastanka otpada, ponovnu uporabu i recikliranje, a ne podrška privatnim incijativama za spaljivanje otpada.
Naime, iz medijskih nastupa Siniše Jenkača, gradonačelnika Novog Marofa, u čijem je sastavu mjesto Podrute, jasno je da lokalne vlasti nemaju ništa protiv planova za spaljivanje. Udruge su ih pozvale da slušaju glas javnosti i ne izdaju dozvole kojima bi omogućili zbrinjavanje otpada na navedenoj lokaciji. Peticiju, kojom se traži odustajanje od ovih planova, potpisalo je više od 1.200 ljudi iz šire okolice, što pokazuje odlučnost lokalnog stanovništva.

Zabrinutosti mještana i mještanki doprinosi i činjenica da je u proces realizacije projekta spaljivanja otpada, kao zastupnik američke tvrtke Zero Global Waste, uključen Mladen Jozinović. On je bivši direktor poduzeća Piškornica i Piškornica sanacijsko odlagalište koji je smijenjen nakon što je optužen za zloporabu položaja i ovlasti te je u medijima proglašen samouhljebom stoljeća. Uz to, osim što je osuđen za falsificiranje službenih dokumenata, poznat je i po praksi da tužbama pokušava ušutkati lokalno stanovništvo koje se protivi štetnim projektima. To je bio slučaj s Piškornicom, a prijetnje tužbama javile su se i u ovom slučaju od strane odvjetnika američke tvrtke koju u Hrvatskoj zastupa Jozinović. Na prosvjedu se toga dotaknuo čelnik koprivničke građanske inicijative, Siniša Bosanac, kojeg je Jozinović tužio nakon propitkivanja sumnjivih poslova.

Inspekcija zaštite okoliša je nakon izvida informirala mještane da je navedena tvrtka uputila dopis Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, raspitujući se o potrebi procjene utjecaja na okoliš postrojenja za spaljivanje pirolizom. Udruge pozivaju Ministarstvo da ne drži ljestve Jozinoviću i ne dozvoli realizaciju ovih planova. Zelena akcija je najavila da će staviti tu točku i na dnevni red Odbora za kružno gospodarstvo kojeg vodi Ministarstvo te ukazati na potencijalne štete.

Planirano spaljivanje otpada neće donijeti nikakve koristi lokalnom stanovništvu, a mogu nastati velike posljedice za okoliš i kvalitetu života. Zelena akcija se priključila borbi te će pomoći mještanima Podruta da stanu na kraj ovim štetnim planovima, isto kao što je pomogla zaustaviti planirano spaljivanje otpada u Zagrebu i Konjščini.

Predstavnici udruga " Krizni eko stožer Konjščina" i "Varaždin bez smeća" također su na prosvjedu iskazali podršku stanovništvu, kao i druge okolišne udruge i incijative iz čitave Hrvatske.





Kontakti:
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Davor Pejnović, Naš zavičaj, 091/514 7224, dpejnovic@net.hr

19.07.2022. u 10:05 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 18.07.2022.

RAZVOJNA POMOĆA TIMA EUROPSKA UNIJA DOSEGLA 70,2 MILIJARDE U 2021.




ČLANICE EU – VODEĆI SVJETSKI DONATORI

EU i njegovih 27 država članica nastavili su povećavati svoju službenu razvojnu pomoć Official Development Assistance (ODA) za partnerske zemlje diljem svijeta na 70,2 milijarde eura u 2021., kao što je potvrđeno Godišnjim izvješćem Europskom vijeću o ciljevima razvojne pomoći EU-a koje je Vijeće 18. srpnja 2022. odobrilo.
To predstavlja nominalno povećanje od 4,3% i ekvivalentno 0,49% kolektivnog bruto nacionalnog dohotka (BND), prema preliminarnim brojkama koje je objavio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-DAC). EU i njegove države članice, radeći zajedno kao tim Europa, time potvrđuju svoju poziciju vodećeg svjetskog donatora, osiguravajući 43% globalne službene razvojne pomoći. Odlučni su ispuniti svoju zajedničku obvezu da osiguraju najmanje 0,7% zajedničkog BND-a kao ODA do 2030. To će pridonijeti uspješnoj provedbi strategije Global Gateway.

Sveukupno, 22 države članice povećale su svoju ODA nominalno prošle godine u usporedbi s 2020., a najveća nominalna povećanja dolaze iz Njemačke (+2 064 milijuna eura), Italije (+1 360 milijuna eura) i Francuske (+668 milijuna eura), i daljnji porast dolazi iz Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Finske, Mađarske, Irske, Latvije, Litve, Luksemburga, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske.
ODA koju su osigurale institucije EU-a (Europska komisija i EIB) smanjena je ukupno za 1,1 milijardu EUR (-6,3%) u 2021. u nominalnom iznosu na 16,1 milijardu EUR, uglavnom zbog otplate zajmova privatnog sektora, kao i plaćanja u početnoj fazi. 2020. čime je osigurana brza podrška partnerskim zemljama u odgovoru na pandemiju COVID-19. 2020. bila je iznimna godina s vrhuncem ODA-e institucija EU-a, a njihova ODA-a 2021. još uvijek pokazuje značajan porast u usporedbi s razinom iz 2019.
EU i njegove države članice postižu znatno iznad prosjeka DAC donatora koji nisu iz EU-a u smislu njihove službene razvojne pomoći kao udjela u BND-u, koji iznosi 0,49 % u usporedbi s 0,26 % ukupnih donatora DAC-a koji nisu iz EU-a.



Jutta Urpilainen, Povjerenica Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj je izjavila „U 2021. tim Europa je još jednom povećao svoju razvojnu pomoć u ključnom trenutku kada se naše zemlje partneri ne suočavaju samo s dugoročnim globalnim izazovima, već i s neposrednim posljedicama ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Unatoč teškim okolnostima, ostajemo predani ciljevima održivog razvoja. Kako bismo postigli svoje ciljeve, moramo koristiti svoje resurse na strateški i učinkovitiji način. Naša strategija Global Gateway, koja se provodi kroz pristup Team Europe, put je naprijed da službenu razvojnu pomoć učinimo ne samo značajnim izvorom financiranja za postizanje ciljeva održivog razvoja, već i učinkovitim alatom za povećanje privatnih ulaganja kako bi se postigao potreban opseg financiranja za razvoj .”



Pozadina

Podaci o ODA-i tima Europe temelje se na preliminarnim informacijama koje su sve države članice EU-a, osim ovaj put Cipra, dostavile Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development) OECD-u, čekajući detaljne konačne podatke koje OECD treba objaviti do kraja 2022. Brojke ODA-e prijavljene su na dodijeliti ekvivalentnu osnovu u skladu s metodologijom OECD-a.

EU kolektivna ODA sastoji se od ukupne ODA potrošnje država članica EU i ODA institucija EU koja nije pripisana pojedinačnim državama članicama ili Ujedinjenom Kraljevstvu (osobito vlastitih sredstava Europske investicijske banke i posebnih zajmova za makrofinancijsku pomoć na osnovi ekvivalenta bespovratnih sredstava ).
U svibnju 2015. Europsko vijeće ponovno je potvrdilo svoju predanost povećanju zajedničke ODA-e na 0,7% zajedničkog BND-a EU-a do 2030. Od 2015., na temelju protoka, ODA EU-a i njegovih trenutačnih 27 država članica porasla je za 44% (22,4 € milijardi) nominalno, dok je omjer ODA/BND porastao za 0,09 postotnih bodova.



Strategija Global Gateway je nova europska strategija za poticanje pametnih, čistih i sigurnih veza u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te za jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava u cijelom svijetu.
EU povećava ponudu svojim partnerima velikim ulaganjima u razvoj infrastrukture u svim regijama svijeta. Tim Europa, koji se sastoji od institucija EU-a i država članica, između 2021. i 2027. mobilizirat će do 300 milijardi eura


18.07.2022. u 16:27 • 0 KomentaraPrint#^

VIJEĆE EU ŽELI TRANSPARENTNIJE I ODGOVORNIJE Ujedinjene narode



EU PODSJEĆA NA OBVEZUJUĆI KARAKTER POVELJE UN-A





U PRIOPĆENJU ZA JAVNOST 18. srpnja, Vijeća EU se kaže“Vijeće EU odobrilo je zaključke u kojima su utvrđeni prioriteti EU-a, u Ujedinjenim narodima, tijekom 77. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda (rujan 2022. – rujan 2023.).
Višestruke i često preklapajuće krize posljednjih godina razotkrile su neke značajne praznine u globalnom upravljanju i naglasile potrebu za modernizacijom i reformom Ujedinjenih naroda s obzirom na produbljivanje geopolitičkih pukotina.
EU naglašava potrebu za transformativnim promjenama, kako bi Ujedinjeni narodi postali UN 2.0, koji je održivo financiran, uključiviji, transparentniji i odgovorniji te u konačnici ispravno opremljen za buduće izazove i prilike.
U tom kontekstu, EU i njezine države članice podsjećaju na obvezujući karakter Povelje UN-a u cijelosti – mir i sigurnost, ljudska prava, jednakost spolova, ljudsko dostojanstvo, jednaka prava velikih i malih naroda – i naglašavaju univerzalnost UN-ovih temeljna načela.

EU ponovno potvrđuje svoje uvjerenje da se veliki izazovi našeg vremena, po svojoj prirodi i globalnom opsegu, ne mogu rješavati od strane zemalja koje djeluju same, već da se s njima moraju uhvatiti u koštac zajedno. Zajedno s partnerima, EU i njegove države članice neće štedjeti napore kako bi svijet učinili sigurnijim mjestom za život za sve, braneći demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava i osiguravajući mir i prosperitet.
U nadolazećoj godini EU će se usredotočiti na poštivanje Povelje UN-a i vladavine prava, rješavanje globalnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu, promicanje održivog razvoja i ljudskih prava, podupiranje pristupa kvalitetnom obrazovanju, jačanje globalne zdravstvene sigurnosti i borba protiv klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i zagađenja, kao i oblikovanje globalne digitalne agende.

Zaključci su odobreni u trenutku kada se svijet suočava s jednim od najvećih izazova globalnom miru i sigurnosti – ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine – koji pridodaje postojećim geopolitičkim prijelomima i krizama, poput onih uzrokovanih COVID-19 i klimatskim promjenama.“


18.07.2022. u 15:07 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 17.07.2022.

FINANCIJSKI POTICAJ EU OD 1,8 MILIJARDI ZA ULAGANJE U NOVU GENERACIJU NISKOUGLJIČNIH TEHNOLOGIJA


INOVATIVNI PROJEKTI ZA SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA





Prema priopćenju za javnost od 12. srpnja EU ulaže više od 1,8 milijardi eura u 17 velikih inovativnih projekata u području čistih tehnologija s trećim krugom dodjele bespovratnih sredstava u okviru inovacijskog fonda. Bespovratna sredstva isplatit će se iz inovacijskog fonda kako bi se revolucionarne tehnologije uvele na tržište energetski intenzivnih industrija, sektora vodika, obnovljive energije, infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljika te u proizvodnju ključnih komponenti za skladištenje energije i obnovljive izvore energije. Odabrani projekti provodit će se u Bugarskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj.

Tih 17 projekata odabrano je u okviru drugog poziva na podnošenje prijedloga za velike projekte, što znači da njihovi kapitalni troškovi premašuju 7,5 milijuna eura. Neovisni stručnjaci ocijenili su sposobnost projekata da smanje emisije stakleničkih plinova u usporedbi s tradicionalnim tehnologijama i da uvedu inovacije koje nadilaze najsuvremenije tehnologije, a da istodobno budu dovoljno razvijeni za primjenu. Ostali kriteriji uključivali su potencijal prilagodljivosti i isplativost.
Odabrani projekti obuhvaćaju širok raspon sektora koji doprinose radu EU-a na dekarbonizaciji, kao što su proizvodnja, distribucija i upotreba zelenog vodika, proizvodnja vodika iz otpada, energija vjetra na moru, proizvodnja fotonaponskih modula, skladištenje i recikliranje baterija, hvatanje i skladištenje ugljika, održiva zrakoplovna goriva i napredna biogoriva. Ti projekti zajedno mogu u prvih deset godina rada uštedjeti 136 milijuna tona ekvivalenta CO‚.
Osim toga, Europska investicijska banka unaprijed će odabrati do 20 projekata koji obećavaju, ali još nisu dovoljno razvijeni za dodjelu bespovratnih sredstava za pomoć u razvoju projekata. Bit će objavljeni u četvrtom tromjesečju 2022 godine.

O KAKVIM SE PROJEKTIMA RADI navodi se u istom priopćenju EK od 12- srpnja.
Energetski intenzivne industrije:

Cement (četiri projekta): U Njemačkoj će se u jednoj tvornici cementa provoditi postupak hvatanja ugljika druge generacije na oksigorivo te će se taj ugljik isporučivati kao sirovina za daljnju preradu u sintetski metanol. U okviru drugog projekta, u Poljskoj, stvorit će se prijelazni lanac hvatanja i skladištenja ugljika, od hvatanja i ukapljivanja CO‚ u jednoj tvornici cementa do skladištenja na odobalnim lokacijama. U trećem će se projektu emisije CO‚ iz ispušnih plinova nastalih pri proizvodnji vapna hvatati i trajno skladištiti u odobalnim geološkim formacijama u Francuskoj. Naposljetku, pokrenut će se prvi projekt potpunog hvatanja i skladištenja ugljika u Bugarskoj, kojim će se postrojenja za hvatanje CO‚ u jednoj tvornici cementa povezati s odobalnim trajnim skladištenjem u iscrpljenom plinskom polju u Crnom moru, putem sustava plinovoda na kopnu i na moru.

kemikalije (tri projekta): U Finskoj će se kemijski reciklirati plastika kako bi poslužila kao sirovina za rafinerije. U Švedskoj će se otvoriti prvi pogon za metanol u kojem će se CO‚, otpadni tokovi, obnovljivi vodik i bioplin pretvarati u metanol. U Finskoj će se u okviru drugog projekta proizvoditi nova vlakna od celuloze kao zamjena za poliester u tekstilnim primjenama.

vodik (tri projekta): U Nizozemskoj će se u okviru jednog projekta proizvoditi, distribuirati i upotrebljavati zeleni vodik s pomoću elektrolizatora koji se opskrbljuje električnom energijom iz odobalnih vjetroelektrana. U okviru drugog godišnje će se iz obnovljivih izvora proizvoditi 15 500 tona vodika. U okviru trećeg obrađivat će se tokovi krutog otpada koji se ne može reciklirati i pretvarat će se prvenstveno u vodik.

rafinerije (dva projekta): U Norveškoj će se izgraditi i pokrenuti prvo svjetsko postrojenje za proizvodnju „drop-in” biogoriva na komercijalnoj razini, u kojem će se otpad iz šumarstva pretvarati u napredna biogoriva druge generacije i biougljen.
U Švedskoj će se izgraditi veliko postrojenje za proizvodnju sintetičkog održivog zrakoplovnog goriva, uz upotrebu CO‚ uhvaćenog u postrojenju za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.
proizvodnja komponenti za skladištenje energije ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (tri projekta): U Poljskoj će se otvoriti proizvodno postrojenje za inovativne sustave elektrokemijskih baterija koje će služiti za kratkoročno skladištenje električne energije.

Na sjeveru Francuske izgradit će se proizvodno postrojenje za fotonaponske ćelije na temelju inovativne heterospojne tehnologije. U okviru trećeg projekta, također u Francuskoj, izgradit će se postrojenje za recikliranje litij-ionskih baterija u klasteru za baterije Dunkirk za proizvodnju i rafiniranje crne mase, čime će se osigurati sekundarni izvor sirovina za baterije.

energija iz obnovljivih izvora: u njemačkom dijelu Sjevernog mora izgradit će se i pokrenuti odobalna vjetroelektrana s inovativnim rješenjima za turbine i vodik.

Kontekst
U okviru prvog poziva za podnošenje prijedloga za velike projekte dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1,1 milijarde eura za sedam projekata u sektoru energetski intenzivnih industrija, vodika, hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika te energije iz obnovljivih izvora. Pomoć za razvoj dobilo je 15 projekata.
Zahvaljujući povećanju sredstava za 60 % u odnosu na prvi krug poziva inovacijskog fonda, broj projekata koje možemo poduprijeti i više se nego udvostručio. Usto proširujemo zemljopisni doseg na više zemalja, uključujući istočnu Europu, te smo ubrzali postupak prijave i evaluacije.
Za projekte koji su bili uspješni u okviru drugog poziva sad će se početi pripremati pojedinačni sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), provedbenom agencijom Fonda. Trebali bi biti dovršeni u četvrtom tromjesečju 2022., nakon čega bi Komisija mogla donijeti odgovarajuću odluku o dodjeli bespovratnih sredstava i početi ih isplaćivati.

Komisija će u ujesen ove godine objaviti treći poziv na podnošenje prijedloga za velike projekte. Kako je najavljeno u planu REPowerEU, dostupna sredstva udvostručit će se na oko 3 milijarde eura kako bi se dodatno poduprla neovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima. Potiče se ponovna prijava projekata koji nisu bili odabrani u prethodnim pozivima.


Izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: Danas dodijeljenim bespovratnim sredstvima podupiremo inovativna poduzeća u cijeloj Europi kako bi razvijala najsuvremenije tehnologije koje su nam potrebne za poticanje zelene tranzicije. Inovacijski fond važan je za širenje inovacija u sektoru vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora i drugih rješenja za europsku industriju. U usporedbi s prvim krugom isplata, raspoloživa sredstva povećala su se za 60 %, što nam je omogućilo da udvostručimo broj projekata kojima se pruža potpora. To je velik poticaj za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije u Europskoj uniji.




17.07.2022. u 07:47 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 15.07.2022.

ROMI – SU LJUDI



ROMI SU ŽRTVE NEODGOVORNOG DRUŠTVA

Načelno, radi raspisivanja Javnog poziva za prostorno uređenje područja naseljenog Romima u Čakovcu i Kutini, kako je to učinilo Ministarstvo graditeljstva prostornog uređenja i državne imovine, moglo bi se reći, „ napokon se netko sa nivoa države sjetio Roma pa sada su ipak odlučili učiniti nešto za njih“ ali to ipak nije potpuna primjedba.
Pitanje Roma je kompleksno i raspisivanje jednog Javnog poziva za prostorno uređenje područja naseljenog Romima zahtijeva da onaj inženjer ili grupa njih koji odluče raditi jedan projekat poznaje osnovnu kulturu Roma. Naselje namijenjeno njima mora biti takvo da bude funkcionalno za njih i njihove potrebe. Način na koji je ministar Paldina napisao Javni poziv, poručuje da su Romi samo jedna od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj i da drugih razlika nema. Točnije, javnom pozivu za izradu dokumentacije nisu dodane nikakve upute, nikakav dodatni pisani sadržaj.

MALA POPULACIJA
Romi u Hrvatskoj nisu velika populacija, nacionalna mnajina ima ih tek oko 25.000. Žive na 134 lokacije u 15 županija u Hrvatskoj. Ali njihov način života, je ispod svake granice civilizacijskog minimuma : higijena, obrazovanje, zdravlje i zapošljavanje sve je pod velikim znakom pitanja. Ničega od toga nemaju, čak ni osobne karte vrlo često nemaju, jer je ne mogu izvaditi radi nekih pravila na koja oni, uvjerava ih administracija RH države, nemaju pravo. Nacionalna manjina koja na nešto , kao osobna karta, nema pravo. To su hrvatski apsurdistani!

A posljedica je to statusa te nacionalne manjine, koji ona ima u glavama rukovodećih ljudi na lokalnom, županijskom i državnom nivou. Nigdje problemi Roma nisu shvaćeni na način da se radi o problemima ljudi i da se njihove poteškoće i zahtjevi trebaju odmah rješavati. Uvijek su Romi gurani na čekanje. I zbog toga su oni svoje probleme uvijek prisiljeni bili rješavati sami. Kako? U bijedi prljavštini, neimaštini i krađi- koja je posljedica golog opstanka za život. Određeni broj Roma svakodnevno prosi i u zagrebačkim tramvajima. Onaj putnik koji razumije u kojem i kakvom društvu živimo, na kojoj je strani raspodjela materijalnih dobara i stav prema Romima, otvara svoj novčanik i daje nekoliko kuna ispruženoj, od neoprane prljavštine prljavoj šaci djeteta ili odraslog Roma, jer to je njihova zarada da bi se bijedno prehranili.
Nisu Romi krivi za svoj društveni status; posljedica je to društva u kome ta manjina živi, jer društvo živi sa stereotipima o Romima, starima stotine godina. Nitko politički utjecajan, a dio političara koje mediji svakodnevno prate upravo o sebi misle da su utjecajni, nije se zauzeo za Rome. Nitko u svojim političkim programima ne progovara o problemima Roma, niti posjećuje njihova veoma bijedna naselja bez vode, kanalizacije i kupaonice, bez kreveta, s dijelovima ormara i ostalim stvarima, pokupljenim u glomaznom otpadu.

NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA

U skladu za zahtjevima Europske unije 1. srpnja 2021. načinjen je u RH Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. I taj plan donosi europska financijska sredstva Hrvatskoj! Tu je postavljen strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine. A onda su pisci Plana napisali, što vjerojatno i jest tako, ali zašto kroz te važne postavke nitko do sada Romima nije omogućio civilizacijski život, da se Nacionalni plan temelji na Ustavu Republike Hrvatske i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, te se sjetili da se Plan temelji i na Zakonu o suzbijanju diskriminacije te nizu drugih povezanih zakona i javnih politika. Ukupno je sve to Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine.
Cilj Nacionalnog plana za uključivanje Romae od 2021. do 2027. jest unaprjeđenje ukupne integracije pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i „smanjivanje jaza između pripadnika romske nacionalne manjine i ostatka populacije u ključnim područjima intervencije usklađenim sa Strateškim okvirom EU za jednakost, uključivanje i participaciju Roma do 2030. godine.“
Pretpostavka je da je raspisan Javni poziv od ministra Paladina posljedica potreba koje za Rome nalaže Nacionalni plan za uključivanje Roma.No treba uključiti i saborskog zastupnika Kajtazija u ukupnu komunikaciju o naseljima za
Rome.

Margareta Zouhar Zec


15.07.2022. u 09:57 • 0 KomentaraPrint#^

JAVNI POZIV ZA UREĐENJE NASELJA ROMA U ČAKOVCU I KUTINI



ROK 60 DANA

Ministar Ministarstva prostornog uređenja i državne imovine Ivan Paladina potpisao je 4. srpnja 2022. Odluku o raspisivanju Javnog poziva za prostorno uređenje područja naseljenog Romima,“ u svrhu osiguravanja financijske potpore za izradu dokumentacije, odnosno idejnog i glavnog projekta za potrebe ishođenja akata za gradnju na područjima naseljenim Romima za Grad Čakovec i Grad Kutinu“. Okvir za podnošenje zahtijeva je 60 dana, odnosno odgovora na javni poziv. Također je i informacija „ S odabranim Korisnicima Ministarstvo će potpisati Ugovor o dodjeli financijske potpore. Za eventualna pitanja i dodatne informacije obratiti se na adresu e-pošte: prostorno@mpgi.hr

Ministarstvo dodjeljuje sredstva za izradu dokumentacije, odnosno idejnog i glavnog projekta za potrebe ishođenja akata za gradnju na područjima naseljenim Romima za Grad Čakovec i Grad Kutinu koja su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu, razdjel 076, glava 07605 Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planirana aktivnost A 576199 – Prostorno uređenje područja naseljenih Romima, stavka 3631 – Tekuće pomoći unutar opće države.
Ministarstvo je na svojoj stranici u Vijestima tu informaciju objavilo 11. srpnja.

15.07.2022. u 09:53 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 13.07.2022.

DOVRŠEN JE POSTUPAK ZA UVOĐENJE EURA U HRVATSKU


FIKSNI TEČAJ KUNE JE 7,53450 = 1 EUR

Europska središnja banka objavila je 12.srpnja "Hrvatska ulazi u eurozonu 1. siječnja 2023. Fiksni tečaj kune je 7,53450 = 1 EUR "
Hrvatske banke već su pod nadzorom ECB-a od 2020. Time je Vijeće Europske unije formalno odobrilo ulazak Hrvatske u europodručje 1. siječnja 2023. Tečaj se podudara s razinom trenutnog središnjeg tečaja kune u mehanizmu (ERM II). Europska središnja banka (ECB) i Hrvatska narodna banka dogovorile su praćenje kretanja tečaja hrvatske kune u odnosu na euro na deviznom tržištu do 1. siječnja 2023. godine.

Stupanjem na snagu okvira bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke 1. listopada 2020., ESB je postao odgovoran za izravan nadzor osam značajnih institucija i nadzor nad 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj.
Tečaj kune određen je izmjenom Uredbe (EZ) br. 2866/98 koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
- Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila euro području. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima – riječi su Zbyněka Stanjura, češkog ministra financija. Češka naime od 1.srpnja do kraja 2022. predsjeda Vijećem EU.



JEDNA ODLUKA I DVIJE UREDBE !

Vijeće EU je donijelo tri pravna akta, jednu odluku i dvije uredbe, kojim se usvaja euro u Hrvatskoj.
Evo ukratko o sadržaju svakog pravnog akta. Tu su i njihovi linkovi. Ako se neki link ne otvara treba ga kopirati i prenijeti na tražilicu

ODLUKA VIJEĆA o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9867-2022-INIT/hr/pdf

U članku 14. između ostalog piše:
(14) Na temelju izvješća koja su predstavile Komisija i ESB o napretku Hrvatske u ispunjavanju njezinih obveza u pogledu ostvarivanja ekonomske i monetarne unije, zaključeno je da, u pogledu ispunjavanja konvergencijskih kriterija navedenih u četirima alinejama članka 140. stavka 1. UFEU-a od strane Hrvatske: prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. iznosila je 4,7 %, što je ispod referentne vrijednosti, te je izgledno da će ostati ispod referentne vrijednosti tijekom predstojećih mjeseci; Hrvatska nije predmet odluke Vijeća o postojanju prekomjernog deficita; Hrvatska je članica mehanizma ERM II od 10. srpnja 2020. i tijekom dvogodišnjem razdoblju koje prethodi ocjeni, devizni tečaj kune (HRK) nije bio izložen ozbiljnim napetostima te Hrvatska nije samoinicijativno devalvirala bilateralnu središnju stopu HRK-a u odnosu na euro; i tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. dugoročna kamatna stopa u Hrvatskoj iznosila je u prosjeku 0,8 %, što je znatno ispod referentne vrijednosti.

UREDBA VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EZ) br. 974/98 u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj:

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9868-2022-INIT/hr/pdf

(5)Nacionalnim planom Hrvatske za prelazak na euro određuje se da novčanice i kovanice eura trebaju postati zakonsko sredstvo plaćanja u toj državi članici na dan uvođenja eura kao njezine valute. Stoga bi datum usvajanja eura i datum prelaska na gotovinu u eurima trebao biti 1. siječnja 2023.
Ne treba primjenjivati razdoblje „postupnog ukidanja”.
(6) Uredbu (EZ) br. 974/98 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti

UREDBA VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku. Ima oznaku PUBLIC, što navodi na zaključak da postoji dokumenat i bez te oznake u kojima piše nešto što nije za javnost.

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10853-2022-INIT/hr/pdf

Dokumenat ima samo 4 stranice. U njemu piše:
budući da: VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 140. stavak 3., uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije, uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke ,
(1) Uredbom Vijeća (EZ) br. 2866/981 određuju se stope konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro od 1. siječnja 1999.
(2) U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2012. Hrvatska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(3) Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2022/…2+ u vezi s usvajanjem eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za usvajanje eura, a odstupanje koje se odnosi na Hrvatsku prestaje s učinkom od 1. siječnja 2023.
(4) Uvođenje eura u Hrvatskoj zahtijeva donošenje stope konverzije između eura i hrvatske kune. Tu stopu konverzije trebalo bi utvrditi u iznosu od 7,53450 kuna za 1 euro, što odgovara aktualnom središnjem tečaju kune u tečajnom mehanizmu (ERM II).
(5) Uredbu (EZ) br. 2866/98 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

Članak 1. U članku 1. Uredbe (EZ) br. 2866/98, između stopa konverzije koje se primjenjuju na francuski franak i irsku funtu umeće se sljedeći redak: „= 7,53450 hrvatskih kuna”.
Članak 2. Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2023.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

13.07.2022. u 11:13 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 11.07.2022.

KRK TEŽI CERTIFIKATU Zero Waste Europe



NA OTOKU KRKU SE VEĆ ODVAJA 62 POSTO OTPADA

Otok Krk je na dobrom putu prema pristupanju ‘zero waste’ certifikatu. Godinu dana od stjecanja statusa kandidata za “zero waste” certifikat, sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku unaprijedilo je svoje sustave gospodarenja otpadom i stiglo bliže ovom prestižnom certifikatu najboljih praksi u EU. Tim je povodom 8.srpnja 2022, održana konferencija za medije na Krku na kojoj su predstavnik Zelene akcije te predstavnici komunalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk zajedno predstavili rezultate i daljnje planove.

Iako je već godinama u vrhu najuspješnijih sredina u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, otok Krk konstantno teži novim uspjesima na korist građana i okoliša. Stoga je komunalno poduzeće Ponikve eko otok Krk, u ime Grada Krka te općina Omišalj, Vrbnik, Baška, Dobrinj, Punat i Malinska - Dubašnica, prošle godine usvojilo međunarodnu Zero Waste strategiju. Ona je definirala ambiciozan cilj od 70 posto odvojenog prikupljanja otpada te provođenje aktivnosti smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada. Nakon definiranja ciljeva, zajedno sa Zelenom akcijom, nacionalnom koordinatoricom mreže Zero Waste Europe, Ponikve su krenule u provedbu aktivnosti prema kriterijima za dobivanje “zero waste” certifikata.

Kako bi saznali koje su prave mogućnosti za smanjenje nastalog miješanog otpada, Ponikve su sa Zelenom akcijom izradile analizu sastava otpada. Na temelju te analize, kreiran je “zero waste” plan gospodarenja otpadom s mjerama i aktivnostima za naredno razdoblje koje će doprinijeti ostvarenju ciljeva. Mjere se prvenstveno odnose na dodatno unaprjeđenje načina odvojenog prikupljanja (poglavito tekstila, metala i plastike), naplate odvoza prema količini miješanog otpada, uz vođenje evidencije odvoza i zbrinjavanje glomaznog otpada ponovnom uporabom i recikliranjem. Predviđeni su i brojni modeli za smanjenje količina otpada koji nastaje na otoku. Dodatno, u planu je izrada posebne studije o utjecaju turizma koja će definirati specifične mjere za smanjenje količina otpada pošto se, zbog veoma izražene turističke sezonalnosti i velikog broja nerezidentnih stanovnika, količine otpada na otoku povećavaju, a efikasnost sustava smanjuje.

U unutrašnjosti otoka Krka se u proteklih godinu dana nastavilo s podjelom individualnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata, a spremnici s javnih površina su uklonjeni. Krk je unaprjeđenjem sustava odvajanja na dobrom putu da ostvari 70 posto odvojenog prikupljanja do 2025. godine. Već se danas na otoku uspješno odvaja oko 62 posto otpada, što je napredak u odnosu na 59 posto u 2020. te daleko iznad prosjeka u Hrvatskoj. Uz to, u proteklih je godinu dana usvojen i novi cjenik odvoza otpada, a u završnoj je fazi sustav naplate miješanog otpada po količini, koji će dodatno potaknuti stanovnike na smanjenje neodvojenog otpada.

Zelena akcija vjeruje da će i grad Krk i cijeli otok Krk, implementacijom planiranih mjera, vrlo brzo postati prvi europski otok koji nosi status certificiranog “zero waste” ( nula otpada ) otoka, na korist i ponos svih nas. Komunalno poduzeće Ponikve nastavit će suradnju sa stručnjacima iz Zelene akcije i mreže Zero Waste Europe kako bi što prije stigli do cilja.




S lijeva Marko Košak iz Zelene akcije, te predstavnici komunalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk

Kontakti
Marko Košak, Zelena akcija, 098 / 975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Ivan Jurešić, Ponikve eko otok Krk, 091/ 508 7028, ivan.juresic@ponikve.hr

11.07.2022. u 08:42 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 09.07.2022.

HRVATSKA ZAPOČELA PREGOVORE O PRISTUPANJU OECD-u


ZA ČLANSTVO - RIGOROZAN PROCES PROVJERE


Reublika Hrvatska je službeno 8. srpnja započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje predvodi zamjenik glavnog tajnika OECD-a Ulrik Vestergaard Knudsen, dok političare s hrvatske strane predvodi ministar vanjskih poslova, Grlić Radmani i premijer RH Andrej Plenković.

Postati članom OECD-a nije jednostavna formalnost, piše između ostalog na službenoj Internet stranici OECD - već je rezultat sve rigoroznijeg procesa provjere. Vijeće OECD-a, koje se sastoji od svih članica Organizacije, a OECD ima 38 članica, odlučuje o otvaranju pregovora o pristupanju, a razmatranje o otvaranju procesa pristupanja može se donijeti na inicijativu samog Vijeća ili nakon primitka pisanog zahtjeva zemlje zainteresirane za članstvo u OECD-u.
Vijeće zatim usvaja mapu puta za pristupanje, utvrđujući odredbe, uvjete i postupak za pristupanje. U mapi puta navode se tehnički pregledi koje trebaju poduzeti odbori OECD-a u različitim područjima politike kako bi se ocijenila spremnost i sposobnost zemlje kandidatkinje da provedu relevantne pravne instrumente OECD-a, kao i njezine politike i prakse u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a u odgovarajućim područje politike. To često rezultira nizom preporuka za promjenu kako bi se država kandidatkinja dalje uskladila sa standardima i najboljom praksom OECD-a.

Nakon završetka tehničkog procesa, Vijeće OECD-a donosi odluku o pozivu državi kandidatkinji da postane članica. Potpisuje se Ugovor o pristupanju i država kandidatkinja poduzima potrebne korake u zemlji i polaže instrument o pristupanju Konvenciji OECD. Na dan polaganja, zemlja formalno postaje članica OECD-a.
Proces pristupanja OECD-u s vremenom je postao sve rigorozniji, odražavajući sve veću stručnost Organizacije, sve veći broj usvojenih pravnih instrumenata i pokazanu vrijednost pružanja temeljitije procjene zemljama kandidatkinjama njihovog političkog okvira za poticanje reformi.

Posljednje zemlje koje su se pridružile OECD-u bile su Kolumbija, u travnju 2020., i Kostarika, u svibnju 2021. Dana 25. siječnja 2022., Vijeće je odlučilo poduzeti prvi korak u pristupnim razgovorima sa šest zemalja kandidata za članstvo u OECD-u a to su Argentina, Brazil , Bugarska, Hrvatska, Peru i Rumunjska.

OECD je službeni promatrač Ujedinjenih naroda.





Château de la Muette je zamak smješten na rubu Bois de Boulogne u Parizu, u blizini Porte de la Muette i tu je sjedište Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD

09.07.2022. u 07:24 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.07.2022.

EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA 500 MILIJUNA EURA ZA TVRTKE KOJE POSLUJU S RUSIJOM, A U KONTEKSTU INVAZIJE NA UKRAJINU



SREDSTVIMA ĆE UPRAVLJATI HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Europska komisija odobrila je, prema informaciji za javnost od 7. srpnja, hrvatsku shemu u iznosu do 500 milijuna eura za potporu tvrtkama u različitim sektorima u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Shema je odobrena u okviru Privremenog kriznog okvira državnih potpora, koji je Komisija donijela 23. ožujka 2022., na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), priznajući da Ekonomija EU doživljava ozbiljne poremećaje.
Hrvatska kao država članica je naime obavijestila Komisiju u okviru Privremenog kriznog okvira, o shemi u iznosu do 500 milijuna eura, za potporu tvrtkama iz različitih sektora aktivnih u Hrvatskoj u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Mjera će biti otvorena za tvrtke aktivne u svim sektorima pogođenim aktualnom krizom, osim kreditnih i financijskih institucija.
U okviru ove mjere, kojom će upravljati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), potpora će se sastojati od ograničenih iznosa potpore ili potpore likvidnosti u bilo kojem od sljedećih oblika: (i) izravni zajmovi; (ii) subvencionirani zajmovi ; ili (iii) subvencije kamatnih stopa.

MJERA ZA OTKLON POREMEĆAJA U GOSPODARSTVU

Ova shema jedna je od niza mjera koje su osmislile hrvatske vlasti kako bi otklonile ozbiljne poremećaje u svom gospodarstvu. Konkretno, ova mjera ima za cilj poticanje kreditiranja privatnih banaka za poduzeća koja su ozbiljno pogođena aktualnom geopolitičkom situacijom u razdoblju u kojem je normalno funkcioniranje tržišta značajno narušeno.

Komisija je utvrdila da je hrvatski program u skladu s uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru. Konkretno, kada je riječ o ograničenim iznosima potpore, (i) potpora neće premašiti 35 000 EUR po poduzeću aktivnom u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture i 400 000 EUR po poduzeću aktivnom u svim ostalim sektorima; i (ii) potpora će se dodijeliti najkasnije do 31. prosinca 2022.

Kad je riječ o potpori likvidnosti u obliku subvencioniranih kredita, maksimalni iznos po korisniku bit će jednak 1. 15% njegovog prosječnog ukupnog godišnjeg prometa u posljednja tri zaključena obračunska razdoblja; ili
2. 50% troškova energije nastalih tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Nadalje, (1) dospijeće zajmova ograničeno je na šest godina; (2) godišnje kamatne stope na zajmove poštuju minimalne razine utvrđene u Privremenom kriznom okviru; (3) zajmovi se odnose na ulaganja ili potrebe za obrtnim kapitalom; i (4) ugovori o zajmovima bit će potpisani najkasnije do 31. prosinca 2022.

Iznimno, kada su poduzeća aktivna u sektorima koji su posebno pogođeni izravnim ili neizravnim učincima trenutne geopolitičke krize i povezanih sankcija, iznos zajma može se povećati za pokrivanje njihovih potreba za likvidnošću (a) za razdoblje od 12 mjeseci. za mala i srednja poduzeća; i (b) za razdoblje od 6 mjeseci za velika poduzeća.

Osim toga, javna će potpora podlijegati uvjetima za ograničavanje neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja. Za zajmove odobrene putem financijskih posrednika, to uključuje zaštitne mjere čiji je cilj osigurati da se prednosti mjere u najvećoj mogućoj mjeri prenesu na krajnje korisnike putem financijskih posrednika.




Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je: „U razdoblju u kojem je funkcioniranje tržišta ozbiljno poremećeno, ovaj hrvatski program vrijedan do 500 milijuna eura osigurat će da dovoljno likvidnosti ostane dostupno onim tvrtkama pogođenim aktualnu geopolitičku krizu poticanjem kreditiranja privatnih banaka. I dalje stojimo uz Ukrajinu i njezin narod. Istodobno, nastavljamo blisko surađivati s državama članicama kako bismo osigurali da se nacionalne mjere potpore mogu uspostaviti na pravodoban, koordiniran i učinkovit način, istovremeno štiteći jednake uvjete na jedinstvenom tržištu.”


HRVATSKI PROGRAM JE NUŽAN, PRIKLADAN I RAZMJERAN - ZAKLJUČAK JE EK

Komisija je zaključila da je hrvatski program nužan, prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenim u Privremenom kriznom okviru.
Na temelju toga Komisija je odobrila mjeru potpore prema pravilima EU-a o državnim potporama.

Pozadina

Da sve bude jasnije treba reći da je 23. ožujka 2022. Komisija donijela Privremeni krizni okvir za državne potpore kako bi državama članicama omogućila korištenje fleksibilnosti predviđene pravilima o državnim potporama za potporu gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

Privremeni krizni okvir predviđa sljedeće vrste pomoći koje mogu dodijeliti države članice:

Ograničeni iznosi pomoći, u bilo kojem obliku, do 35 000 € za poduzeća pogođena krizom koja su aktivna u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture i do 400 000 € po poduzeću pogođenom krizom i aktivnom u svim drugim sektorima;
Potpora likvidnosti u obliku državnih jamstava i subvencioniranih kredita; i
Pomoć za kompenzaciju visokih cijena energije. Potpore, koje se mogu dodijeliti u bilo kojem obliku, djelomično će kompenzirati poduzeća, posebice intenzivne energetske korisnicima, za dodatne troškove zbog iznimnih poskupljenja plina i električne energije. Ukupna potpora po korisniku ne može premašiti 30% prihvatljivih troškova, do najviše 2 milijuna eura u bilo kojem trenutku. Kada tvrtka pretrpi gubitke u poslovanju, daljnja pomoć može biti potrebna kako bi se osigurao nastavak ekonomske aktivnosti. Stoga su za energetski intenzivne korisnike intenziteti potpore veći i države članice mogu dodijeliti potpore koje prelaze te gornje granice, do 25 milijuna eura, a za tvrtke koje djeluju u posebno pogođenim sektorima i podsektorima do 50 milijuna eura. Sankcionirani subjekti pod ruskom kontrolom bit će isključeni iz opsega ovih mjera.

Privremeni krizni okvir bit će na snazi do 31. prosinca 2022. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li ga produžiti. Štoviše, tijekom razdoblja njegove primjene, Komisija će sadržaj i opseg okvira preispitivati u svjetlu razvoja događaja u vezi s energetskim tržištima, drugim tržištima inputa i općom gospodarskom situacijom.



07.07.2022. u 12:35 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 05.07.2022.

GDJE JE ZAUZETOST MINISTRA GOSPODARSTVA DR. FILIPOVIĆA ZA PROBLEME U BRODOSPLITU?


SVE ŠTO JE VEZANO UZ ISPLATU DRŽAVE - KASNI

Brodosplit ponovo ne radi punim kapacitetom, odnosno za određeni broj zaposlenih bilo je poteškoća i još uvijek ih ima kod isplate plaća. Različite i nekonzistentne vijesti dolaze iz te velike tvrtke u posljednjih dvadesetak dana. Iako cijela grupa DIV u svom sastavu ima više tvrtki metaloprerađivačke djelatnosti, od proizvodnje standardnih spojnih elemenata i sustava izgradnje željezničke i cestovne infrastrukture, te brodogradnje i brodarstva, stižu vijesti da sada radi oko 150 radnika. A cijela DIV grupa ima oko 3 000 radnika.

GDJE JE ZAUZETOST MINISTRA GOSPODARSTVA?
Tomislav Debeljak vlasnik DIV grupe novinarima ne daje detaljne informacije, jer vjerojatno je stava da mediji ne trebaju poslovanje njegove tvrtke do u detalje rastezati u medijima. A očito novi ministar gospodarstva dr. Davor Filipović nije našao vremena ili možda potrebe, da se upozna detaljnije s problemima koji su se pojavili u Brodosplitu. A tvrtka koja između ostaloga ima kadar zaposlenika koji je u stanju proizvoditi prvorazredne brodove za svjetski poznate naručitelje, ne treba potezom olovke, poslati na neizvjesno čekanje. A upravo je snaga dobrog ministra u tome da zna surađivati s gospodarstvenicima, da zna sudjelovati u rješavanju problema, da zna slušati one koji su u problemima, ali i ono najvažnije, da zna ustrajno pomagati svojim savjetom i zauzetošću. Jer ministar gospodarstva i održivog razvoja je po vokaciji funkcije -, tamo gdje dođe vlast. A vlast, u ovom primjeru ministar gospodarstva, mora činiti mnogo toga da hrvatsko gospodarstvo raste, napreduje i razvija se. Nije posao ministra posredovati tek u raspisivanju natječaja u kome se dijeli europski novac. Takve su situacije u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja upravo u tijeku i u pripremi. Ili sudjelovati u podjeli priznanja tvrtkama za postignute rezultate kroz prošlu godinu, što je bilo 4. srpnja. To je tek onaj lakši dio. To je kao šlag na torti, koja bi za ministra gospodarstva trebala biti samo prijepodnevna epizoda.
Ali što je s onim dijelovima, kao u ovom slučaju Brodosplita, gdje su mnoge poslovne situacije zamršene, gdje treba mnogo strpljenja, komunikacije i urgiranja u segmentima poslova gdje se pojavljuju određene stagnacije radi drugih partnera, a ne bi ih trebalo biti. A dani prolaze i zaposlenima treba isplaćivati plaću! Naprimjer i sada je u Brodosplitu situacija zbog koje je dio radnika poslan na čekanje. I plaću neće dobiti. Nakon mnogih inžinjeringa koji su provedeni u RH, javnost je postala vrlo osjetljiva na neisplatu plaća.

SVE ŠTO JE VEZANO UZ ISPLATU DRŽAVE - KASNI
Navodno je razlog slanja na čekanje taj što je Brodosplitu zaustavljeno financiranje gradnje ophodnih brodova jer MORH, zbog sporosti Ministarstva oko priznavanja razlike cijene vezane uz poskupljenje materijala u iznosu od oko 100 milijuna kuna, zatim zbog zaustevljenih uplata za projekt razvoja jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova te još nekoliko projekata u iznosu oko 10 milijuna kuna, te neisplaćenih radova prilikom gradnje stonskog mosta i vijadukta Prapratno u sklopu pristupnih cesta Pelješkom mostu, iznosa glavnice oko 10 milijuna kuna. Debeljak je potvrdio da sve što je vezano uz državu kasni i da mu nije poznat razlog zašto je to tako. Smatra čudnima da ih nitko iz Vlade RH, odnosno Ministarstva financija, nije kontaktirao nego su odmah platili 32 milijuna eura VTB banci za protestirano jamstvo za gradnju N485-polarnog kruzera. Čudi se što im nisu odobrili kredit tri puta manjeg iznosa kakao bi završili taj brod.
Kaže da nastavljaju s razvojem ‘Zero emission‘ putničkog jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova, turističke podmornice i besposadnog broda, kao i CEKOM i IR razvojno-istraživačkih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, gdje za IR projekte iz nepoznatih razloga, već dva mjeseca nisu primili uplate, ali se tome nadaju.

NAKON RESTRUKTURIRANJA BRODOSPLIT RADI S DOBITI
Nakon odobrenja Programa restrukturiranja od strane Europske komisije, ispunjenja uvjeta za nastavak rada i posla u Brodosplitu, i konačno uspješno završenog restrukturiranja, ostvaren je rezultat, da se iz redovnog poslovanja ostvaruje dobit, od 2016. i sve godine do danas uključujući naravno i 2021. Brodosplit je prošlu godinu poslovao s 49 milijuna kuna dobiti, dok je prethodnu 2020. ostvario 142 milijuna kuna dobiti, usprkos koroni i pandemiji .
Brodosplit je po svim pokazateljima koji to određuju uspješno restrukturiran, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su odrađeni a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali. U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim uvezanim poduzećima.
Margareta Zouhar Zec

05.07.2022. u 13:15 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 04.07.2022.

PRIZNANJA NAJBOLJIM IZVOZNICIMA



NAJINOVATIVNIJA JADRAN- GALENSKI KOMPANIJA

Ministar gospodarstva i održivog razvoja RH dr. Davor Filipović sudjelovao je 4. srpnja na 17. konvenciji hrvatskih izvoznika i 15. dodjeli nagrada „Zlatni ključ“.
Ceremonija je održana u hotelu Westin u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a ministar dr. Filipović dodijelio je nagradu za najboljeg srednje velikog izvoznika kompaniji Dok-Ing. Nagradu u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika dodijelio je ministar obrane dr. Mario Banožić softverskoj tvrtki Q, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković dodijelio nagradu tvrtki Končar - Distributivni i specijalni transformatori za najboljeg velikog izvoznika.

U kategoriji najinovativnijeg izvoznika za 2021. nagrađena je farmaceutska kompanija Jadran-Galenski laboratorij, a nagrade su dodijeljene i u više kategorija koje se odnose na izvoz na pojedina tržišta, pa je tako za najboljeg izvoznika, a on izvozi u Sloveniju, nagrađena tvrtka AD Plastik. Nagrada za izvoz na tržište Italije pripala je Cromarisu, a za tržište Njemačke nagrađena je - Haix obuća.

Prvi put je dodijeljena i nagrada za najboljeg obrtnika-izvoznika, koja je pripala obrtu EMP Usluge, koji se bavi obradom metala i proizvodnjom metalnih proizvoda. Infobip, Končar-Električna vozila i Tehnix dobili su posebna priznanja u povodu 15. obljetnice dodjele nagrade Zlatni ključ zbog doprinosa u digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji.

Nakon dodjele priznanja održana je panel rasprava na temu „Izazovi izvozne izvrsnosti“, ali bez predstavnika kompanija koje su dobile priznanja.
Sudionici na panelu su bili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, dr.Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Uprave Podravka d.d. Martina Dalić, predsjednik Uprave Končar D&ST d.d. Vanja Burul, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a Ivan Andročec te Dario Juroš, pomoćnik direktora ekonomsko-financijskih poslova JANAF-a.

04.07.2022. u 21:04 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 03.07.2022.

IZVANREDNO BRIŽNA ZA UKRAJINU, EK PREDLAŽE NOVU TRANŠU OD JEDNE MILIJARDU EURA MAKROEKONOMSKE POMOĆI


SREDSTVA U OBLIKU DUGOROČNIH POVOLJNIH ZAJMOVA

EU je već pružila značajnu pomoć Ukrajini posljednjih godina u okviru svog programa MFP-a. Od 2014. EU je osigurao više od 5 milijardi eura Ukrajini kroz pet MFP programa za potporu provedbi opsežnog programa reformi u područjima kao što su: borba protiv korupcije, neovisni pravosudni sustav, vladavina prava i poboljšanje poslovne klime . Osim toga, ranije ove godine Komisija je odobrila hitni zajam MFP-a od 1,2 milijarde eura, za koji je Komisija prikupila sredstva u dva privatna plasmana u prvoj polovici 2022. Komisija je 18. svibnja iznijela planove u Komunikaciji za EU trenutni odgovor za rješavanje ukrajinskog nedostatka financiranja, kao i dugoročni okvir obnove.

Kako bi financirala MFA, Komisija se zadužuje na tržištima kapitala u ime EU-a, paralelno sa svojim drugim programima, prije svega NextGenerationEU i SURE. Moguće zaduživanje Ukrajine predviđeno je planom financiranja Komisije za drugu polovicu 2022. Operacije makrofinancijske pomoći (MFA) dio su šireg angažmana EU-a sa susjednim zemljama i zamišljene su kao izniman instrument EU-a za odgovor na krize. Dostupni su zemljama u susjedstvu EU-a koje imaju ozbiljne probleme s platnom bilancom. Osim MFP-a, EU podupire Ukrajinu kroz nekoliko drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, proračunsku potporu, tematske programe te tehničku pomoć i mogućnosti spajanja za potporu ulaganja.


Ali Europska komisija je 1.srpnja predložila novu operaciju makrofinancijske pomoći (MFA) od 1 milijarde eura za Ukrajinu kao prvi dio iznimnog paketa makrofinancijske pomoći koji ukupno iznosi do 9 milijardi eura, najavljenog u Komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. i odobrenog od strane Vijeća Europske unije od 23. do 24. lipnja 2022. kaže se u priopćenju za javnost.
Orginalni naslov teksta je European Commission proposes first €1 billion tranche of the new macro-financial assistance for Ukraine

Europska komisija predlaže prvu tranšu od 1 milijarde eura nove makrofinancijske pomoći za Ukrajinu


Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je: „EU nastavlja stajati uz Ukrajinu i njezin hrabri narod. Danas predlažemo tranšu od 1 milijarde eura novog paketa makrofinancijske pomoći za Ukrajinu. Ovaj prvi dio pomoći najavljen u svibnju omogućit će nam da odmah odgovorimo na hitne potrebe Ukrajine. EU će nastaviti pružati pomoć Ukrajini i dugoročno podupirati njezinu obnovu kao demokratske i prosperitetne zemlje”.


Današnji prijedlog ( 1, srpna,j dio je izvanrednih napora EU-a, zajedno s međunarodnom zajednicom, da pomogne Ukrajini da riješi svoje neposredne financijske potrebe nakon neizazvane i neopravdane agresije Rusije. Nadopunit će potporu koju je EU već pružio, uključujući hitni MFP zajam od 1,2 milijarde eura isplaćen u prvoj polovici godine. Uzevši zajedno, dva dijela programa donijela bi ukupnu MFP potporu Ukrajini od početka rata na 2,2 milijarde eura, a mogla bi doseći i do 10 milijardi eura nakon što cijeli paket izvanredne MFP Ukrajini postane operativan.

Prema prijedlogu, sredstva MFP-a bit će dostupna Ukrajini u obliku dugoročnih zajmova pod povoljnim uvjetima. Pomoć će poduprijeti makroekonomsku stabilnost i ukupnu otpornost Ukrajine u kontekstu ruske vojne agresije i gospodarskih izazova koji iz toga proizlaze. U daljnjem izrazu solidarnosti, proračun EU će pokriti troškove kamata na ovaj zajam. Kao i za sve prethodne MFP zajmove, Komisija će posuditi sredstva na međunarodnim tržištima kapitala i prenijeti sredstva pod istim uvjetima u Ukrajinu. Ovaj zajam Ukrajini bit će podržan sa 70 % vrijednosti iznosima izdvojenim iz proračuna EU-a.

Čim Europski parlament i Vijeće odobre današnji prijedlog i potpišu odgovarajući Memorandum o razumijevanju i sporazum o zajmu s ukrajinskim vlastima, Komisija će Ukrajini odmah staviti na raspolaganje iznos od 1 milijarde eura.

Ova financijska pomoć dolazi kao dodatak dosad neviđenoj potpori koju je EU pružio, posebice humanitarnoj, razvojnoj i obrambenoj pomoći, suspenziji svih uvoznih carina na ukrajinski izvoz na godinu dana ili drugim inicijativama solidarnosti, npr. rješavanje uskih grla u prometu kako bi se mogao osigurati izvoz, posebno žitarica.

Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju EK, rekao je: „Ovim prijedlogom nastavljamo na najbolji način koristiti proračun EU-a za podršku našem susjedu i savezniku Ukrajini u trenutačnim iznimno izazovnim okolnostima. Računamo na brzu suglasnost Europskog parlamenta i Vijeća što bi nam omogućilo da izvršimo prvu uplatu Ukrajini suočenoj s hitnim potrebama za financiranjem.”

03.07.2022. u 12:46 • 0 KomentaraPrint#^

ZA VELIKA I MALA PODUZEĆA ENERGETSKI INTENZIVNIH INDUSTRIJA



NAJAVA NATJEČAJA OD 1,9 MILIJARDI KUNA

Prvoga dana mjeseca srpnja u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ministar dr. Davor Filipović i državna tajnica ministarstva Nataša Mikuš Žigman najavili su poziv na natječaj za financiranje bespovratnim sredstvima, a u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ( NPOO). Radi se o financiranju čija ukupna raspoloživa suma iznosi 1,9 milijardi kuna. Zaprimanja prijava na natječaj početi će 1. kolovoza i trajati će do 1. prosinca 2022. Ime natječaja je „Potpora poduzećima za tranziciju za energetski i resursno učinkovito gospodarstvo"
Prema riječima ministra dr. Davora Filipovića radi se o najvećem natječaju do sada koji će biti na raspolaganju poduzetnicima, kako bi promicali ulaganja malih i srednjih te srednje kapitaliziranih privatnih poduzeća iz energetski intenzivnih industrija.

"U ovim izazovnim vremenima ovakav iznos koji je na raspolaganju našem gospodarstvu nešto je što se mora iskoristiti", rekao je ministar Filipović, dodavši kako očekuje da se na natječaj javi i veći broj uspješnih poduzeća.

Ministar je rekao da ministarstvo program NPOO-a provodi kroz dvije skupine aktivnosti – 1. se odnosi na pojednostavljenje i unapređenje uvjeta za poslovanje poduzeća, a 2. na stavljanje sredstava na raspolaganje poduzećima kako bi im se poboljšala konkurentnost. Do sredine srpnja, najavio je, bit će raspisana još dva poziva pa će ukupno ovdašnjem gospodarstvu biti na raspolaganju 2,7 milijarde kuna. Rekao je i da se u sljedećem razdoblju može očekivati značajno smanjenje parafiskalnih nameta.
Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman rekla je da je cilj osigurati sredstva za projekte kojima se promiče kružno gospodarstvo, odnosno kojima proizvodni proces postaje učinkovitiji u smislu korištenja resursa, dok je drugi cilj smanjenje štetnih emisija energetski intenzivnih industrija.Očekuje da će se kroz provedbu projekata, koji će se financirati u okviru programa, štetne emisije smanjiti za najmanje 20 posto, kao i da će se korištenje sekundarnih sirovina također smanjiti za 20 posto.

Državna tajnica Mikuš Žigman rekla je da mala i srednja poduzeća mogu ostvariti potpunu bespovratnu potporu za ulaganja u okviru svog projekta od 750 tisuća do 7,5 milijuna kuna. Srednje kapitalizirana poduzeća mogu ostvariti bespovratnu potporu od dva milijuna kuna do 35 milijuna kuna.
Mikuš Žigman očekuje da će se financirati najmanje 250 projekata malih i srednjih poduzeća, te najmanje 40 projekata srednje kapitaliziranih poduzeća.

Prijaviti se mogu mala i srednja poduzeća s više od devet, a manje od 250 zaposlenih, a srednje kapitalizirana poduzeća su ona do tri tisuće zaposlenih. Natječaj se odnosi na energetski intenzivne industrije što znači da se mogu prijaviti poduzeća koja rade u segmentu tekstilne, prehrambene, drvoprerađivačke, papirne, kemijske, građevinske ili metaloprerađivačke industrije, a svi projekti moraju biti sukladni klimatskim ciljevima.

Moći će se prijavit ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, odnosno u nove tehnologije i procese. Promicati će se i ulaganja vezana uz proizvodnju električne, toplinske i rashladne energije iz obnovljivih izvora, a moći će se financirati i provedba energetskog pregleda i priprema tehničke dokumentacije.


03.07.2022. u 08:10 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 01.07.2022.

DA LI JE IZGRADNJA NUKLEARNE ELEKTRANE U ČEŠKOJ U SKLADU S DRŽAVNIM POTPORAMA IZ PERSPEKTIVE EK


PROJEKT JE NUŽAN, A POTPORA OLAKŠAVA RAZVOJ GOSPODARSKE DJELATNOSTI !

Europska komisija otvorila je dubinsku istragu, kako piše u informaciji za medije od 30.6. 2022. kako bi procijenila je li javna potpora koju Češka planira dati za izgradnju nove nuklearne elektrane u Dukovanyu u skladu s pravilima EU o državnim potporama.
Korisnik mjere bila bi Elektrarna Dukovany II ('EDU II'), tvrtka osnovana za provedbu projekta, koja je u potpunom vlasništvu ČEZ Grupe (glavni nositelj u Češkoj s češkom vladom koja drži oko 70% dionica).

U ožujku 2022. Češka je obavijestila Komisiju o svom planu izgradnje i radu nove nuklearne elektrane u Dukovanyju, kapaciteta proizvodnje električne energije do 1200 MW. Dukovany je već mjesto postojeće nuklearne elektrane.
Nova elektrana, koja bi trebala početi s radom 2036., trebala bi povećati sigurnost opskrbe električnom energijom za Češku i susjedne zemlje, pomažući dekarbonizaciju energetskog sektora i diverzificirajući češki energetski miks.

Češka planira podržati izgradnju nove nuklearne elektrane kroz tri mjere: (1.) državni zajam s niskom kamatom za koji se očekuje da će pokriti 100% troškova izgradnje (otprilike 7,5 milijardi eura); (2.) ugovor o kupnji električne energije između EDU II i poduzeća u državnom vlasništvu za vrijeme trajanja projekta (60 godina) – prema češkim vlastima, to bi snizilo otkupnu cijenu električne energije i omogućilo prilagodbu cijena svakih 5 godina; i (3.) mehanizam zaštite ČEZ Grupe i države u slučaju određenih nepredviđenih događaja (npr. ako se češki zakon promijeni i onemogući realizaciju projekta). Doprinos ČEZ Grupe projektu iznosit će oko 0,18 milijardi eura.

U ovoj fazi, na temelju svoje preliminarne procjene, Komisija je ocijenila da je projekt nužan i smatra da potpora olakšava razvoj gospodarske djelatnosti. Ipak, postoje sumnje u to je li mjera u potpunosti u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Iz tog razloga Komisija je odlučila otvoriti dubinsku istragu.

Prikladnost i proporcionalnost triju komponenti mjere!

S obzirom da postoje tri različita kanala pomoći koji zajedno mogu ograničiti rizik za korisnika, važno je osigurati da se u konačnici ne dodijeli više potpore od onoga što je potrebno. Konkretno, je li trajanje ugovora o kupnji električne energije opravdano uzimajući u obzir druge dvije mjere;
Utjecaj mjera na tržišno natjecanje i je li to svedeno na minimum. Komisija posebno sumnja u slijedeće:
Jesu li mogle postojati druge tvrtke zainteresirane za promociju projekata umjesto CEZ-a.
Tržišni utjecaj odluke o osnivanju određene državne tvrtke za preprodaju nuklearne električne energije, posebice s obzirom na to da je nejasno hoće li ovaj budući subjekt imati za cilj maksimiziranje svoje dobiti.
Komisija će sada dalje istražiti kako bi utvrdila jesu li njezine početne zabrinutosti potvrđene. Otvaranje detaljne istrage također daje Češkoj i zainteresiranim trećim stranama priliku da dostave komentare. Ne prejudicira ishod istrage.



Pozadina

Sud je pojasnio da, u skladu s člankom 194. stavkom 2. UFEU-a, države članice mogu odrediti uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor između različitih izvora energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom, što ne isključuje da izbor od nuklearne energije.

Prema pravilima EU-a o državnim potporama, Komisija analizira usklađenost mjere prema članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), koji državama članicama omogućuje potporu razvoju određenih gospodarskih aktivnosti pod određenim uvjetima. Potpora bi trebala ostati nužna i razmjerna te ne utjecati negativno na uvjete trgovanja u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu.
Nepovjerljiva verzija odluke bit će dostupna pod brojem predmeta SA.58207 u Registru državnih potpora na web stranici Opće uprave za tržišno natjecanje nakon što se riješe sva pitanja povjerljivosti. Nove objave odluka o državnim potporama na internetu i u Službenom listu navedene su u e-Vijestima Tjednika državnih potpora.




01.07.2022. u 12:35 • 0 KomentaraPrint#^

REPUBLIKA ČEŠKA DO KRAJA GODINE PREDSJEDATI ĆE VIJEĆEM EU


SLOGAN "EUROPA KAO ZADATAK:PONOVNO RAZMISLITI, OBNOVITI, OBNOVITI SNAGU"

Češka danas 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije od Francuske na razdoblje od šest mjeseci.
Vizualni identitet češkog predsjedništva odražava načelo, prioritete i ciljeve pod sloganom „Europa kao zadatak: ponovno razmisliti, obnoviti, obnoviti snagu“.

Znak Češke Republike EU2022.CZ temelji se na logotipu prvog češkog predsjedanja Vijećem EU koje je bilo 2009.
Grafički simbol sadrži ukupno 27 elemenata koji predstavljaju države članice Europske unije.



Logo Češke

Svaki se element temelji na bojama zastave određene države članice, zamjenjujući dvoslovne kratice u izvornom identitetu iz predsjedništva 2009. godine. Svaki element stiliziran je u oblik igle kompasa, što se odnosi na komplementarni motiv originalnog loga Predsjedništva – karte sastavljene od kratica zemalja EU.
Češka je država članica EU od 1. svibnja 2004. Češka se trenutačno priprema za uvođenje eura.Članica je schengenskog područja od 21. prosinca 2007. Ima oko 10,7 milijuna stanovnika.
Češka je parlamentarna republika. Na čelu vlade je premijer, a na čelu države predsjednik. Češka je nastala 1993. nakon podjele Čehoslovačke na Češku i Slovačku. Danas je podijeljena u 14 regija.
Najvažniji sektori češkoga gospodarstva 2020. bili su industrija (28,1 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (17,5 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (16,8 %).
U zemlje EU-a odlazi 80 % češkog izvoza (od čega 33 % u Njemačku, 8 % u Slovačku i 6 % u Poljsku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 2 % izvozi se u SAD.
Uvoz čini 73 % iz država članica EU-a i to 28 % iz Njemačke, 9 % iz Poljske i 7 % iz Nizozemske, a izvan EU-a, 11 % uvozi se iz Kine te po 2 % iz SAD-a i prije rata, iz Rusije 2 %.





Češka ima 21 zastupnika u Europskom parlamentu. Vera Jourova povjerenica je i potpredsjednica Europske komisije koju je nominirala Češka, a nadležna je za vrijednosti i transparentnost.

Tijekom šest mjeseci predsjedanja ministri Vlade predsjedaju sastancima Vijeća i sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za pojedino područje politike te će tako poticati dijalog s ostalim institucijama EU-a.

01.07.2022. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#^

< srpanj, 2022 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853
ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter