AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 31.07.2022.
EUROPSKA KOMISIJA : INDEKS DIGITALNE EKONOMIJE I DRUŠTVA 2022.
SAMO 54 % EUROPLJANA U DOBI OD 16 DO 74 GODINE IMA OSNOVNE DIGITALNE VJEŠTINE
CILJ DIGITALNOG DESETLJEĆA JE 80 % DO 2030.
Ursula von der Leyen
Europska komisija objavila 28. srpnja rezultate Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI) Digital Economy and Society Index za 2022., koji prati napredak postignut u državama članicama EU-a u digitalnom svijetu. Tijekom pandemije Covida, države članice napredovale su u svojim naporima u digitalizaciji, ali se još uvijek bore s uklanjanjem nedostataka u digitalnim vještinama, digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća i uvođenju naprednih 5G mreža.
Prijedlog Komisije o Putu u digitalno desetljeće, o kojim su se dogovorili Europski parlament i države članice EU-a, olakšat će dublju suradnju između država članica i EU-a kako bi se napredovalo u svim dimenzijama koje pokriva DESI. Pruža okvir za države članice da preuzmu zajedničke obveze i uspostave projekte za više zemalja koji će ojačati njihovu zajedničku snagu i otpornost u globalnom kontekstu.
Finska, Danska, Nizozemska i Švedska i dalje su vodeće u EU. Međutim, čak su i oni suočeni s prazninama u ključnim područjima: prihvaćanje naprednih digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i veliki podaci, ostaje ispod 30% i vrlo je daleko od cilja Digitalnog desetljeća 2030. od 75%; raširen nedostatak vještina, koji usporava ukupni napredak i dovodi do digitalne isključenosti.
Postoji sveukupni pozitivan trend konvergencije: EU nastavlja poboljšavati svoju razinu digitalizacije, a države članice koje su krenule s nižih razina postupno sustižu, rastući bržim tempom. Konkretno, Italija, Poljska i Grčka značajno su poboljšale svoje rezultate DESI-a u proteklih pet godina, provodeći održiva ulaganja s pojačanim političkim fokusom na digitalno, također uz potporu europskog financiranja.
Kako digitalni alati postaju sastavni dio svakodnevnog života i sudjelovanja u društvu, ljudi bez odgovarajućih digitalnih vještina riskiraju da budu zanemareni. Samo 54 % Europljana u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Cilj Digitalnog desetljeća je najmanje 80% do 2030. Osim toga, iako je 500 000 ICT stručnjaka ušlo na tržište rada između 2020. i 2021., 9 milijuna ICT stručnjaka u EU-u daleko je ispod cilja EU-a od 20 milijuna stručnjaka do 2030. i nisu dovoljni za premošćivanje nedostatka vještina s kojima se tvrtke trenutno suočavaju. Tijekom 2020. više od polovice poduzeća u EU-u (55%) prijavilo je poteškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta ICT stručnjaka. Ti nedostaci predstavljaju značajnu prepreku za oporavak i konkurentnost poduzeća u EU. Nedostatak specijaliziranih vještina također koči EU u naporima da postigne ciljeve Zelenog dogovora. Stoga su potrebni golemi napori za prekvalificiranje i usavršavanje radne snage.
Komisija je 28. srpnja objavila istraživanje poduzeća o podatkovnoj ekonomiji u zemljama EU.
( Otvaranjem teksta na mobitelu, dodirom na grafiku, ona će se povećati)
Što se tiče preuzimanja ključnih tehnologija, tijekom pandemije Covida, poduzeća su pogurala upotrebu digitalnih rješenja. Korištenje računalstva u oblaku, na primjer, doseglo je 34%. Međutim, upotreba umjetne inteligencije i velikih podataka u poslovanju iznosi samo 8%, odnosno 14% (cilj je 75% do 2030.). Ove ključne tehnologije donose ogroman potencijal za značajne inovacije i povećanje učinkovitosti, posebno među malim i srednjim poduzećima. Sa svoje strane, samo 55 % malih i srednjih poduzeća u EU-u ima barem osnovnu razinu digitalizacije (cilj: najmanje 90 % do 2030.), što ukazuje da gotovo polovica malih i srednjih poduzeća ne koristi mogućnosti koje stvara digitalno.
U 2021. gigabitna povezivost dodatno se povećala u Europi. Pokrivenost mreža koje povezuju zgrade optičkim vlaknima dosegla je 50% kućanstava, čime je ukupna pokrivenost fiksne mreže vrlo visokog kapaciteta dosegla 70% (cilj od 100% do 2030.).
Pokrivenost 5G mrežom također je porasla prošle godine na 66% naseljenih područja u EU. Unatoč tome, dodjela spektra, važan preduvjet za komercijalno pokretanje 5G, još uvijek nije dovršena: dodijeljeno je samo 56 % ukupnog 5G usklađenog spektra, u velikoj većini država članica (Estonija i Poljska su iznimke).
Štoviše, neke od vrlo visokih brojki pokrivenosti oslanjaju se na dijeljenje spektra 4G frekvencija ili niskopojasnog 5G spektra, što još ne dopušta potpunu implementaciju naprednih aplikacija.
Uklanjanje ovih praznina ključno je za oslobađanje potencijala 5G i omogućavanje novih usluga visoke ekonomske i društvene vrijednosti, kao što su povezana i automatizirana mobilnost, napredna proizvodnja, pametni energetski sustavi ili e-zdravlje. Komisija je također danas objavila studije o cijenama mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi 2021. i širokopojasnoj pokrivenosti u Europi.
Mrežno pružanje ključnih javnih usluga rašireno je u većini država članica EU-a. Uoči uvođenja europskog digitalnog identiteta i novčanika, 25 država članica ima barem jednu shemu eID-a, ali samo 18 od njih ima jednu ili više shema eID-a prijavljenih u skladu s Uredbom o eIDAS-u, koja je ključni pokretač sigurnog digitalnog križanja -granični promet. Komisija je danas objavila referentnu vrijednost e-uprave za 2022.
DIGITALNIM REFORMAMA U 25 NACIONALNIH PLANOVA - 127 MILIJARDI EURA
EU je stavio na stol značajna sredstva za potporu digitalnoj transformaciji. 127 milijardi eura namijenjeno je digitalnim reformama i ulaganjima u 25 nacionalnih planova oporavka i otpornosti koje je do sada odobrilo Vijeće. Ovo je prilika bez presedana da se ubrza digitalizacija, poveća otpornost Unije i smanji vanjska ovisnost reformama i ulaganjima. Države članice u prosjeku su dodijelile 26 % svojih sredstava za oporavak i otpornost (RRF) digitalnoj transformaciji, iznad obveznog praga od 20 %. Države članice koje su odlučile uložiti više od 30% svoje RRF alokacije u digital su Austrija, Njemačka, Luksemburg, Irska i Litva.
Identificiranje digitalnog kao ključnog prioriteta, pružanje političke potpore i uspostavljanje jasne strategije, snažne politike i ulaganja neophodni su sastojci za ubrzavanje puta prema digitalnoj transformaciji i postavljanje EU-a na pravi put za postizanje vizije postavljene u Digitalnom desetljeću.
Godišnji Indeks digitalnog gospodarstva i društva mjeri napredak država članica EU-a prema digitalnom gospodarstvu i društvu, na temelju podataka Eurostata i specijaliziranih studija i metoda prikupljanja. DESI (Digital Economy and Society Indeks) podržava države članice EU-a utvrđivanjem prioritetnih područja koja zahtijevaju ciljanje.
Izvršna potpredsjednica za Europu prikladnu za digitalno doba Margrethe Vestager i Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton nadležni su za temu.
| < | srpanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Rujan 2024 (26)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter