AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.07.2022.

EUROPSKA KOMISIJA : INDEKS DIGITALNE EKONOMIJE I DRUŠTVA 2022.

SAMO 54 % EUROPLJANA U DOBI OD 16 DO 74 GODINE IMA OSNOVNE DIGITALNE VJEŠTINE
CILJ DIGITALNOG DESETLJEĆA JE 80 % DO 2030.

petak, 29.07.2022.

INOVATIVNI MODEL ZA POJEDINCE

253 SOCIJALNA MENTORA

četvrtak, 28.07.2022.

EUROPSKE SMJERNICE ZA UŠTEDU 15 POSTO PLINA U HRVATSKOJ

HLAĐENJE NA 25 STUPNJEVA, GRIJANJE NA 21 STUPANJ, UPOTREBA LED RASVJETE I JEFTINIJE TARIFE STRUJE

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović predstavio je SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 28.srpnja 2022.
Dr. Davor Filipović je rekao da se smjernice temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina. Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu” koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15% u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.

Smjernicama se, istaknuo je ministar Filipović, predlaže da maksimalna temperatura grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj.
Kada se govori o smanjenju energije za hlađenje, preporučuje se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude 7 Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 Celzijevih stupnjeva. „Naime, za svaki stupanj niže temperature potroši se 3 – 5% više energije. Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od 5% energije“, rekao je ministar Filipović.

Vezano za smjernice za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu sugerira se veće korištenje led žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporučuje i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja.

Smjernice predlažu i veće korištenje javnog prijevoza. Preporuke, odnosno smjernice, napravili su stručnjaci Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Smjernice se odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer se 40% ukupne energije troši u zgradama. Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu.
"Zajednički, s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i pomognemo cijeloj Europi u diversifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima", naveo je ministar Filipović.

Europski plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Ruska Federacija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.

Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, Europska komisija je predstavila i REPowerEU plan koji također naglasak stavlja na energetsku učinkovitost, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe energijom.


SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ je dokument na 18 stranica, bez ikakvog službenog izgleda – dakle bez naziva Ministarstva kome pripada i koje ga propisuje, bez ikakvog broja datuma i godine, bez imena autora ili grupe autora koji su SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE NAPISALI, kao i bez naznake da je to dokument Vlade RH .
Zato pristup izgeda i dojma o važnosti DOKUMENTA Smjernica odaje nimalo želje za vjerodostojnošću dokumenta . A to bi trebao biti Vladin Dokumenat, odnosno to je Vladin dokumenat, jer ministar dr. Filipović rekao je u predstavljanju da je Vlada usvojila Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj
S druge pak strane taj je Dokument toliko važan da se postupanjem kako je propisano u njemu očekuje smanjenje potrošnje plina za 15 posto u Hrvatskoj, i toliko od svake države članice Europske unije. Ideja uštede plina ideja je kolegija Europske komisije, koja za sve članice EU traži rješenje smanjenja potrošnje energije i plina, nakon što je došlo do sankcija Rusiji koja ratuje protiv Ukrajine. Rusija i ne potrošnja njenog plina sredstvo su sankcija EU prema Rusiji. Zato, s plinom u potrošnji treba biti maksimalno oprezan Ali gledajući izgled dokumenta, nema dojma o njegovoj važnosti . M.Zouhar Zec


Domument SMJERNICE je na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gledati u naslov Dokumenti.

srijeda, 27.07.2022.

PELJEŠKI MOST PUŠTEN U PROMET

HRVATSKA IMA MOST U JADRANSKOM MORU DŽINE 2 404 METRA

Za tople ljetne večeri 26. srpnja 2022. u prisustvu premijera RH Plenkovića, predjsednika Hrvatskog Sabora Jandrokovića, kao i predsjednika Republike Hrvatske Milanovića te hrvatskih političkih dužnosnika hrvatske Vlade, otvoren je za promet Pelješki most . On premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako prometno stvara kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom, kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.
Most je ovješenog tipa prema projektu slovenca Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting, temeljem kojeg projekta je Europska komisija odobrila s 85 posto, odnosno 357 milijuna eura, financiranje mosta.
Duljina mosta je 2404 m, a širine 21 metar sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara. Most je visok 55 metara, čime je udovoljeno zahtjevu dužnosnika Bosne i Hercegovine da se osigura nesmetan prolazak brodova ispod mosta, kako bi se nesmetano prometovalo brodovima do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi 27 metara.
Most se nalazi u osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen rezervatom prirode u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom Natura 2000.
Promet mostom započeo je u ponoć. Most je izgrađen u sklopu projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom.

KINESKA TVRTKA I NJENI RADNICI U ROKU SAGRADILI MOST

Godine 2015. iz fondova EU Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci. Graditeljska tvrtka je učinila sve da se drži dogovorenog roka. Zato je u srpnju 2021. godine postavljen posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja. Nastavljena je gradnja pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela, što je u tolikoj mjeri završeno da je most pušten u promet.

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je 23. travnja 2018. s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation.
Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod Zhen Hua 7 s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna pilota i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.[11] Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera Lija Keqianga i sudjelovanju na summitu Kina + 16 u Dubrovniku.Kineski premijer Li i hrvatski premijer Andrej Plenković otkrili su spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokrenuli zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.
Brod Da Yu Sia s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče. Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.
Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice.

Od pristupnih cesta izgrađena je kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s Jadranskom magistralom, a sagradili su je tvrtke China Road and Bridge Corporation i Strabag. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste, koja još nije potpuno gotova, na dijelu od mosta do postojeće ceste Strabag je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka Avax s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu stonske obilaznice biti premošćen Stonski kanal. (mzz)

utorak, 26.07.2022.

NADOLAZEĆE ZIME SMANJITI POTROŠNJU PLINA ZA 15 POSTO

IZUZEĆE ZA DRŽAVE ČLANICE KOJE NISU POVEZANE S PLINSKOM MREŽOM DRUGIH DRŽAVA

ponedjeljak, 25.07.2022.

PAPA U KANADI S AUTOHTONIM NARODIMA

DRUGI PAPA KOJI JE OTIŠAO U POSJET KANADI

Papa Franjo stigao je 24. srpnja u kanadsku međunarodnu zračnu luku Edmonton, započevši svoje putovanje kojim nastavlja put pomirenja započet 1. travnjans sva tri autohtona kanadska naroda, Métisima, Inuitima i s Prvim Narodima, najbrojnijim predstavnicima autohtonoga stanovništva koje trpi posljedice politike kulturne asimilacije.
U tijeku 37. apostolskog putovanja kojem je papa dao naziv „Hodimo zajedno“, a koji traje od 24. do 30. srpnja Papa će posjetiti Edmonton, Quebec i Iqaluit u Kanadi.
Po dolasku u Kandadu Papu su zračnoj luci dočekali visoki državni i crkveni predstavnici – kanadski premijer Justin Trudeau i generalna guvernerka Mary Simon koja je također pripadnica autohtonog naroda, te veliki poglavica George Arcand. Službena svečanost dobrodošlice počela je pozdravima i članova Papine pratnje, među kojima su i dvojica kurijalnih kardinala podrijetlom iz Kanade – prefekt Dikasterija za biskupe Marc Ouellet i prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja Michael Czerny.

nedjelja, 24.07.2022.

FINACIJSKA PODRŠKA ZA PET UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAĆA ZA UVOĐENJE EURA

LJUDI NAJVIŠE VJERUJU UDRUGAMA

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja 22. srpnja potpisani su ugovori o dodjeli financijske podrške udrugama za zaštitu potrošača, a za provedbu projekta u sklopu natječaja „Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj.

Ugovor su potpisale udruge: Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Razvojna organizacija zaštite potrošača, Društvo potrošača Međimurja, Potrošački centar Rijeka i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača. One će svoje projektne aktivnost provoditi u razdoblju od kolovoza 2022. do siječnja 2024. godine.

Svrha financiranja projekata tih udruga je zaštita ekonomskih interesa potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj provedbom aktivnosti praćenja cijena roba i usluga, dvojnog iskazivanja cijena za robe i usluge u kunama i eurima, ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena, pridržavanja načela Etičkog kodeksa poslovnih subjekata koji pristupe Etičkom kodeksu te telefonskog informiranja potrošača.

„U procesu zamjene hrvatske kune eurom, posebnu pozornost posvećujemo mjerama i mehanizmima za siguran i transparentan prelazak na novu valutu. Uključivanje i suradnja s organizacijama civilnog društva pokazala se kao dobra praksa i u drugim članicama Europske unije, a istraživanja Europske komisije pokazala su da, kad se radi o zaštiti potrošača, ljudi najviše vjeruju udrugama koje se time bave. Upravo iz tog razloga, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je ovaj natječaj te računamo na nevladin sektor kao pouzdanog partnera u procesu uvođenja eura“, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović prilikom potpisivanja ugovora s udrugama.

Aktivnosti ovih udruga nisu jedini mehanizam kojima će se štititi građane u postupku uvođenja eura. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN br 57 od 20.5. 2022. godine Državni inspektorat će u okviru svoje nadležnosti provoditi nadzor nad tržištem te propisivati prekršajne odredbe za nepravilnosti i nezakonitosti koje se utvrde tijekom obavljanja nadzora.
Uz Državni inspektorat, nadzor nad primjenom Zakona provodit će još 11 nadzornih tijela, svako u okviru svojih nadležnosti. Primjerice, nadzor nad kreditnim institucijama provodit će Hrvatska narodna banka, nadzor u području elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga provodit će Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), a u suradnji s Državnim zavodom za statistiku organizirano je mjesečno praćenje kretanja cijena najčešće kupljenih roba i usluga u 9 gradova.

Dodatni zaštitni mehanizam je i uvođenje Etičkog kodeksa koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače. Podaci o tome tko se od poslovnih subjekata priključio Etičkom kodeksu bit će javno objavljeni te će biti otvorena i telefonska linija na koju će se moći javljati pritužbe ili pohvale.

subota, 23.07.2022.

MAĐARSKOJ PRIJETI SUSPENZIJA SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE

" MEHANIZAM UVJETOVANJA" ZA PREKRŠITELJE

Europska komisija je dala konačan rok od mjesec dana Mađarskoj da riješi pitanje vladavine prava i korupcije prije nego što zatraži od vlada zemalja Evropske unije da suspendiraju sredstva koja Budimpešta treba dobiti u okviru budžeta EU, za period 2021-2027, piše Al Jazerra, pozivajući se na Reuters.
Europska komisija je izvjestila kako je ovlastila povjerenika za budžet Johannesa Hahna da obavijesti Budimpeštu o mjerama koje izvršna vlast EU namjerava predložiti državama Unije ako mađarske mjere remedijacije ne budu adekvatne.

Zbog zabrinutosti za novac iz budžeta EU, Komisija je u travnju uvela „mehanizam uvjetovanja“ protiv Mađarske što bi moglo dovesti do suspenzije isplate 21 milijarde eura Mađarskoj.
Komisija smatra da je novac EU u Mađarskoj u riziku zbog, kako kaže, korupcije koja može biti u formi tendera za projekte koje financira Bruxelles, a u kojima učestvuje samo jedan ponuđač, obično povezan sa vladajućom strankom. Izvršna vlast EU je također zabrinuta za nezavisnost pravosuđa, medija i nevladinih organizacija u Mađarskoj, dodaje Reuters.

Još sredinom mjeseca lipnja EU je od Mađarske i Poljske zatražila da ojačaju nezavisnost pravosuđa i medija, kao i mjere za borbu protiv korupcije, rekavši da uvjeti za deblokadu financijske pomoći za te dvije države i dalje nisu ispunjeni.
Evropska komisija je Budimpešti uskratila pristup do 15,5 milijardi eura sredstava namijenjenih pomoći u podizanju ekonomije nakon pandemije COVID-19, te dodatnih 36 milijardi eura predviđenih za Poljsku, najveću državu na istoku EU.
EK ističe zabrinutost u vezi s nezavisnošću poljskog pravosuđa. Poljskoj je preporučeno razdvajanje uloga ministra pravosuđa i glavnog državnog tužitelja, poboljšanje pristupa civilnog društva kreiranju politika i osiguranje poštenog postupka u odlučivanju o dozvolama za rad medija.
Kritike EU dolaze premijeru Orbanu u trenutku dok je forinta dosegla rekordno niski nivo u odnosu na euro, radi dvocifrene inflacije i visokog rasta troškova energije.

GLOBALNI PREHTRAMBENI SUSTAV U RIZICIMA RADI RATA U UKRAJINI

PROCJENA JE DA ĆE PROIZVODNJA BITI VEĆA ZA 1,5 MILIJUNA HEKTARA

petak, 22.07.2022.

DESET GODINA RUSKOG ZAKONA O STRANIM AGENTIMA

četvrtak, 21.07.2022.

PAKET „ŠTEDITE PLIN ZA SIGURNU ZIMU“

Ursula von der Leyen
„RUSIJA ŽELI KALKULANTSKI IZVRŠITI PRITISAK NA NAS“

utorak, 19.07.2022.

ALBANIJI I SJEVERNOJ MAKEDONIJI OTVORENI PREGOVORI ZA PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI

Ursula fon der Leyen:

“ KORISTI ĆE SE POVEĆATI KAKO BUDETE NAPREDOVALI U PREGOVORIMA”

Ursula von der Leyen 19. srpanj nazvala je povijesnim, danom jer Albanija i Sjeverna Makedonija otvaraju pregovore o pristupanju Europskoj uniji. U prisustvu češkog premijera Petera Fiale, jer je Češka trenutno predsjedateljica Vijeća EU, rekla je da joj je drago što su u Bruxellesu Edi, odnosno Edvin Rama premijer Albanije i Dmitar Kovačevski premijer Sjeverne Makedonije. Nazvala je to uspijehom njih i građana.
” Vi i vaši građani, i vaši ljudi toliko ste naporno radili da biste došli ovamo. Pokazali ste toliku postojanu predanost našim vrijednostima. Pokazali ste otpornost. Zadržali ste vjeru u pristupni proces. Ojačali ste pravnu državu. Borili ste se protiv korupcije. Imate slobodne medije. Imate živa civilna društva. Proveli ste bezbrojne reforme i modernizirali svoja gospodarstva. Vi ste napravili sve te promjene ne samo zato što su bile nužne na vašem putu prema Europskoj uniji, već prije svega zato što su dobre za vaše zemlje. I oni već pružaju bolju kvalitetu života za vaše ljude. Mi, Europska komisija, podržavali smo vas cijelim putem. I nastavit ćemo tako.”-rekla je predsjednica EK te nastavila.

“Dopustite mi da se ukratko osvrnem na tri teme. Prije svega, o pregovorima: Odmah nakon današnje Međuvladine konferencije s radom će početi Komisija i pregovarački timovi iz Albanije i Sjeverne Makedonije. Započet će screening pravne stečevine EU. Ovo je prvi korak u procesu. Projekcija će omogućiti Albaniji i Sjevernoj Makedoniji da se upoznaju s pravima i obvezama naše Unije. Od ugovora do zakona, do međunarodnih sporazuma - što god želite. I vrlo brzo ćemo nastaviti s tim.”. Zatim je rekla “Moja druga poenta je: Nastavit ćemo se približavati u ključnim područjima. Na primjer, Albanija će se sada pridružiti EU mehanizmu civilne zaštite – već smo započeli raspravu prošli mjesec. To će povećati otpornost Albanije na prirodne katastrofe poput poplava, šumskih požara ili potresa. Države članice znaju – dok se neke bore sa strašnim požarima dok mi govorimo upravo u ovom trenutku – da je Europska unija uvijek tu da pruži podršku kada se dogodi katastrofa.”

“Sjeverna Makedonija će vrlo brzo s nama pregovarati o Frontex sporazumu. Dakle, radi se o slanju Frontexa u Sjevernu Makedoniju. To će ojačati našu suradnju u području migracija. I Dimitre, možeš računati na moju podršku da osiguram da sporazum bude preveden na makedonski jezik, bez fusnote, bez zvjezdice, ravnopravno sa sva 24 jezika EU.

Moja treća poenta je da će se koristi povećavati kako budete napredovali u pregovorima. Doći će do povećanja ulaganja. Bit će poboljšane trgovinske veze. Bit će tješnje suradnje u ključnim područjima, poput, primjerice, energetike ili prometa. Maksimizirat ćete korištenje i učinak financiranja EU-a. To znači nova radna mjesta, nove poslovne prilike. To je ono što su vaši građani tako dugo čekali i za što su se toliko trudili – i to je ono što zaslužuju.” – rekla je Ursula fon der Leyen.
Na kraju, se premijeru Albanije Ediu Rami i premijeru Sjeverne Makedonije Dimitru Kovačevskom obratila osobno te rekla “Pokazali ste toliko vodstva, toliko vizije. Pokazao si strateško strpljenje, Edi, na pretek. I ne samo, nego što je važno u ovim izazovnim vremenima ruskog brutalnog rata, uvijek iznova ste dokazali svoju privrženost europskim vrijednostima, kao pravi prijatelji i pravi partneri. I želim vam osobno zahvaliti na tome.”

Premijeru Češke Petru Fijali predsjednica Europske komisije je rekla:

PROSVJED STANOVNIKA PODRUTA

BIVŠI DIREKTOR NAMEĆE SPALJIVANJE OTPADA PIROLIZOM

Stotine mještana Podruta i okolice na prosvjedu 16. srpnja su poručili da spaljivanju otpada pirolizom, ili bilo kojim drugim procesom, nije mjesto u njihovom naselju, niti igdje u Hrvatskoj jer je to vrlo skup te po okoliš i ljude štetan način zbrinjavanja otpada.

U mjestu Podrute održan je prosvjed stanovništva iz Varaždinske županije protiv planova za štetno spaljivanje otpada u postrojenju za vakuumsku pirolizu. To je postrojenje, bez prethodnog informiranja javnosti, postavljeno u Podrutama, što je potvrdila inspekcija zaštite okoliša nakon provedenog izvida na poziv zabrinutih mještana. Oni su potom osnovali udrugu “Naš zavičaj” te su današnji prosvjed organizirali uz podršku Zelene akcije. Stotine okupljenih ljudi najavilo je ustrajnu borbu protiv ovih štetnih planova.

ponedjeljak, 18.07.2022.

RAZVOJNA POMOĆA TIMA EUROPSKA UNIJA DOSEGLA 70,2 MILIJARDE U 2021.

VIJEĆE EU ŽELI TRANSPARENTNIJE I ODGOVORNIJE Ujedinjene narode

EU PODSJEĆA NA OBVEZUJUĆI KARAKTER POVELJE UN-A

nedjelja, 17.07.2022.

FINANCIJSKI POTICAJ EU OD 1,8 MILIJARDI ZA ULAGANJE U NOVU GENERACIJU NISKOUGLJIČNIH TEHNOLOGIJA

INOVATIVNI PROJEKTI ZA SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA

petak, 15.07.2022.

ROMI – SU LJUDI

ROMI SU ŽRTVE NEODGOVORNOG DRUŠTVA

Načelno, radi raspisivanja Javnog poziva za prostorno uređenje područja naseljenog Romima u Čakovcu i Kutini, kako je to učinilo Ministarstvo graditeljstva prostornog uređenja i državne imovine, moglo bi se reći, „ napokon se netko sa nivoa države sjetio Roma pa sada su ipak odlučili učiniti nešto za njih“ ali to ipak nije potpuna primjedba.
Pitanje Roma je kompleksno i raspisivanje jednog Javnog poziva za prostorno uređenje područja naseljenog Romima zahtijeva da onaj inženjer ili grupa njih koji odluče raditi jedan projekat poznaje osnovnu kulturu Roma. Naselje namijenjeno njima mora biti takvo da bude funkcionalno za njih i njihove potrebe. Način na koji je ministar Paldina napisao Javni poziv, poručuje da su Romi samo jedna od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj i da drugih razlika nema. Točnije, javnom pozivu za izradu dokumentacije nisu dodane nikakve upute, nikakav dodatni pisani sadržaj.

MALA POPULACIJA
Romi u Hrvatskoj nisu velika populacija, nacionalna mnajina ima ih tek oko 25.000. Žive na 134 lokacije u 15 županija u Hrvatskoj. Ali njihov način života, je ispod svake granice civilizacijskog minimuma : higijena, obrazovanje, zdravlje i zapošljavanje sve je pod velikim znakom pitanja. Ničega od toga nemaju, čak ni osobne karte vrlo često nemaju, jer je ne mogu izvaditi radi nekih pravila na koja oni, uvjerava ih administracija RH države, nemaju pravo. Nacionalna manjina koja na nešto , kao osobna karta, nema pravo. To su hrvatski apsurdistani!

A posljedica je to statusa te nacionalne manjine, koji ona ima u glavama rukovodećih ljudi na lokalnom, županijskom i državnom nivou. Nigdje problemi Roma nisu shvaćeni na način da se radi o problemima ljudi i da se njihove poteškoće i zahtjevi trebaju odmah rješavati. Uvijek su Romi gurani na čekanje. I zbog toga su oni svoje probleme uvijek prisiljeni bili rješavati sami. Kako? U bijedi prljavštini, neimaštini i krađi- koja je posljedica golog opstanka za život. Određeni broj Roma svakodnevno prosi i u zagrebačkim tramvajima. Onaj putnik koji razumije u kojem i kakvom društvu živimo, na kojoj je strani raspodjela materijalnih dobara i stav prema Romima, otvara svoj novčanik i daje nekoliko kuna ispruženoj, od neoprane prljavštine prljavoj šaci djeteta ili odraslog Roma, jer to je njihova zarada da bi se bijedno prehranili.
Nisu Romi krivi za svoj društveni status; posljedica je to društva u kome ta manjina živi, jer društvo živi sa stereotipima o Romima, starima stotine godina. Nitko politički utjecajan, a dio političara koje mediji svakodnevno prate upravo o sebi misle da su utjecajni, nije se zauzeo za Rome. Nitko u svojim političkim programima ne progovara o problemima Roma, niti posjećuje njihova veoma bijedna naselja bez vode, kanalizacije i kupaonice, bez kreveta, s dijelovima ormara i ostalim stvarima, pokupljenim u glomaznom otpadu.

NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA

U skladu za zahtjevima Europske unije 1. srpnja 2021. načinjen je u RH Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. I taj plan donosi europska financijska sredstva Hrvatskoj! Tu je postavljen strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine. A onda su pisci Plana napisali, što vjerojatno i jest tako, ali zašto kroz te važne postavke nitko do sada Romima nije omogućio civilizacijski život, da se Nacionalni plan temelji na Ustavu Republike Hrvatske i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, te se sjetili da se Plan temelji i na Zakonu o suzbijanju diskriminacije te nizu drugih povezanih zakona i javnih politika. Ukupno je sve to Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine.
Cilj Nacionalnog plana za uključivanje Romae od 2021. do 2027. jest unaprjeđenje ukupne integracije pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i „smanjivanje jaza između pripadnika romske nacionalne manjine i ostatka populacije u ključnim područjima intervencije usklađenim sa Strateškim okvirom EU za jednakost, uključivanje i participaciju Roma do 2030. godine.“
Pretpostavka je da je raspisan Javni poziv od ministra Paladina posljedica potreba koje za Rome nalaže Nacionalni plan za uključivanje Roma.No treba uključiti i saborskog zastupnika Kajtazija u ukupnu komunikaciju o naseljima za
Rome.
Margareta Zouhar Zec

JAVNI POZIV ZA UREĐENJE NASELJA ROMA U ČAKOVCU I KUTINI

ROK 60 DANA

Ministar Ministarstva prostornog uređenja i državne imovine Ivan Paladina potpisao je 4. srpnja 2022. Odluku o raspisivanju Javnog poziva za prostorno uređenje područja naseljenog Romima,“ u svrhu osiguravanja financijske potpore za izradu dokumentacije, odnosno idejnog i glavnog projekta za potrebe ishođenja akata za gradnju na područjima naseljenim Romima za Grad Čakovec i Grad Kutinu“. Okvir za podnošenje zahtijeva je 60 dana, odnosno odgovora na javni poziv. Također je i informacija „ S odabranim Korisnicima Ministarstvo će potpisati Ugovor o dodjeli financijske potpore. Za eventualna pitanja i dodatne informacije obratiti se na adresu e-pošte: prostorno@mpgi.hr

Ministarstvo dodjeljuje sredstva za izradu dokumentacije, odnosno idejnog i glavnog projekta za potrebe ishođenja akata za gradnju na područjima naseljenim Romima za Grad Čakovec i Grad Kutinu koja su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu, razdjel 076, glava 07605 Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planirana aktivnost A 576199 – Prostorno uređenje područja naseljenih Romima, stavka 3631 – Tekuće pomoći unutar opće države.
Ministarstvo je na svojoj stranici u Vijestima tu informaciju objavilo 11. srpnja.

srijeda, 13.07.2022.

DOVRŠEN JE POSTUPAK ZA UVOĐENJE EURA U HRVATSKU

FIKSNI TEČAJ KUNE JE 7,53450 = 1 EUR

Europska središnja banka objavila je 12.srpnja "Hrvatska ulazi u eurozonu 1. siječnja 2023. Fiksni tečaj kune je 7,53450 = 1 EUR "
Hrvatske banke već su pod nadzorom ECB-a od 2020. Time je Vijeće Europske unije formalno odobrilo ulazak Hrvatske u europodručje 1. siječnja 2023. Tečaj se podudara s razinom trenutnog središnjeg tečaja kune u mehanizmu (ERM II). Europska središnja banka (ECB) i Hrvatska narodna banka dogovorile su praćenje kretanja tečaja hrvatske kune u odnosu na euro na deviznom tržištu do 1. siječnja 2023. godine.

Stupanjem na snagu okvira bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke 1. listopada 2020., ESB je postao odgovoran za izravan nadzor osam značajnih institucija i nadzor nad 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj.
Tečaj kune određen je izmjenom Uredbe (EZ) br. 2866/98 koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
- Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila euro području. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima – riječi su Zbyněka Stanjura, češkog ministra financija. Češka naime od 1.srpnja do kraja 2022. predsjeda Vijećem EU.



JEDNA ODLUKA I DVIJE UREDBE !

Vijeće EU je donijelo tri pravna akta, jednu odluku i dvije uredbe, kojim se usvaja euro u Hrvatskoj.
Evo ukratko o sadržaju svakog pravnog akta. Tu su i njihovi linkovi. Ako se neki link ne otvara treba ga kopirati i prenijeti na tražilicu

ODLUKA VIJEĆA o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9867-2022-INIT/hr/pdf

U članku 14. između ostalog piše:
(14) Na temelju izvješća koja su predstavile Komisija i ESB o napretku Hrvatske u ispunjavanju njezinih obveza u pogledu ostvarivanja ekonomske i monetarne unije, zaključeno je da, u pogledu ispunjavanja konvergencijskih kriterija navedenih u četirima alinejama članka 140. stavka 1. UFEU-a od strane Hrvatske: prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. iznosila je 4,7 %, što je ispod referentne vrijednosti, te je izgledno da će ostati ispod referentne vrijednosti tijekom predstojećih mjeseci; Hrvatska nije predmet odluke Vijeća o postojanju prekomjernog deficita; Hrvatska je članica mehanizma ERM II od 10. srpnja 2020. i tijekom dvogodišnjem razdoblju koje prethodi ocjeni, devizni tečaj kune (HRK) nije bio izložen ozbiljnim napetostima te Hrvatska nije samoinicijativno devalvirala bilateralnu središnju stopu HRK-a u odnosu na euro; i tijekom jednogodišnjeg razdoblja koje završava u travnju 2022. dugoročna kamatna stopa u Hrvatskoj iznosila je u prosjeku 0,8 %, što je znatno ispod referentne vrijednosti.

UREDBA VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EZ) br. 974/98 u vezi s uvođenjem eura u Hrvatskoj:

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9868-2022-INIT/hr/pdf

(5)Nacionalnim planom Hrvatske za prelazak na euro određuje se da novčanice i kovanice eura trebaju postati zakonsko sredstvo plaćanja u toj državi članici na dan uvođenja eura kao njezine valute. Stoga bi datum usvajanja eura i datum prelaska na gotovinu u eurima trebao biti 1. siječnja 2023.
Ne treba primjenjivati razdoblje „postupnog ukidanja”.
(6) Uredbu (EZ) br. 974/98 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti

UREDBA VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku. Ima oznaku PUBLIC, što navodi na zaključak da postoji dokumenat i bez te oznake u kojima piše nešto što nije za javnost.

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10853-2022-INIT/hr/pdf

Dokumenat ima samo 4 stranice. U njemu piše:
budući da: VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 140. stavak 3., uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije, uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke ,
(1) Uredbom Vijeća (EZ) br. 2866/981 određuju se stope konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro od 1. siječnja 1999.
(2) U skladu s člankom 5. Akta o pristupanju iz 2012. Hrvatska je država članica s odstupanjem u smislu članka 139. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(3) Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2022/…2+ u vezi s usvajanjem eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za usvajanje eura, a odstupanje koje se odnosi na Hrvatsku prestaje s učinkom od 1. siječnja 2023.
(4) Uvođenje eura u Hrvatskoj zahtijeva donošenje stope konverzije između eura i hrvatske kune. Tu stopu konverzije trebalo bi utvrditi u iznosu od 7,53450 kuna za 1 euro, što odgovara aktualnom središnjem tečaju kune u tečajnom mehanizmu (ERM II).
(5) Uredbu (EZ) br. 2866/98 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

Članak 1. U članku 1. Uredbe (EZ) br. 2866/98, između stopa konverzije koje se primjenjuju na francuski franak i irsku funtu umeće se sljedeći redak: „= 7,53450 hrvatskih kuna”.
Članak 2. Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2023.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

ponedjeljak, 11.07.2022.

KRK TEŽI CERTIFIKATU Zero Waste Europe

NA OTOKU KRKU SE VEĆ ODVAJA 62 POSTO OTPADA

Otok Krk je na dobrom putu prema pristupanju ‘zero waste’ certifikatu. Godinu dana od stjecanja statusa kandidata za “zero waste” certifikat, sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku unaprijedilo je svoje sustave gospodarenja otpadom i stiglo bliže ovom prestižnom certifikatu najboljih praksi u EU. Tim je povodom 8.srpnja 2022, održana konferencija za medije na Krku na kojoj su predstavnik Zelene akcije te predstavnici komunalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk zajedno predstavili rezultate i daljnje planove.

Iako je već godinama u vrhu najuspješnijih sredina u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, otok Krk konstantno teži novim uspjesima na korist građana i okoliša. Stoga je komunalno poduzeće Ponikve eko otok Krk, u ime Grada Krka te općina Omišalj, Vrbnik, Baška, Dobrinj, Punat i Malinska - Dubašnica, prošle godine usvojilo međunarodnu Zero Waste strategiju. Ona je definirala ambiciozan cilj od 70 posto odvojenog prikupljanja otpada te provođenje aktivnosti smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada. Nakon definiranja ciljeva, zajedno sa Zelenom akcijom, nacionalnom koordinatoricom mreže Zero Waste Europe, Ponikve su krenule u provedbu aktivnosti prema kriterijima za dobivanje “zero waste” certifikata.

Kako bi saznali koje su prave mogućnosti za smanjenje nastalog miješanog otpada, Ponikve su sa Zelenom akcijom izradile analizu sastava otpada. Na temelju te analize, kreiran je “zero waste” plan gospodarenja otpadom s mjerama i aktivnostima za naredno razdoblje koje će doprinijeti ostvarenju ciljeva. Mjere se prvenstveno odnose na dodatno unaprjeđenje načina odvojenog prikupljanja (poglavito tekstila, metala i plastike), naplate odvoza prema količini miješanog otpada, uz vođenje evidencije odvoza i zbrinjavanje glomaznog otpada ponovnom uporabom i recikliranjem. Predviđeni su i brojni modeli za smanjenje količina otpada koji nastaje na otoku. Dodatno, u planu je izrada posebne studije o utjecaju turizma koja će definirati specifične mjere za smanjenje količina otpada pošto se, zbog veoma izražene turističke sezonalnosti i velikog broja nerezidentnih stanovnika, količine otpada na otoku povećavaju, a efikasnost sustava smanjuje.

U unutrašnjosti otoka Krka se u proteklih godinu dana nastavilo s podjelom individualnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata, a spremnici s javnih površina su uklonjeni. Krk je unaprjeđenjem sustava odvajanja na dobrom putu da ostvari 70 posto odvojenog prikupljanja do 2025. godine. Već se danas na otoku uspješno odvaja oko 62 posto otpada, što je napredak u odnosu na 59 posto u 2020. te daleko iznad prosjeka u Hrvatskoj. Uz to, u proteklih je godinu dana usvojen i novi cjenik odvoza otpada, a u završnoj je fazi sustav naplate miješanog otpada po količini, koji će dodatno potaknuti stanovnike na smanjenje neodvojenog otpada.

Zelena akcija vjeruje da će i grad Krk i cijeli otok Krk, implementacijom planiranih mjera, vrlo brzo postati prvi europski otok koji nosi status certificiranog “zero waste” ( nula otpada ) otoka, na korist i ponos svih nas. Komunalno poduzeće Ponikve nastavit će suradnju sa stručnjacima iz Zelene akcije i mreže Zero Waste Europe kako bi što prije stigli do cilja.

subota, 09.07.2022.

HRVATSKA ZAPOČELA PREGOVORE O PRISTUPANJU OECD-u

ZA ČLANSTVO - RIGOROZAN PROCES PROVJERE

Reublika Hrvatska je službeno 8. srpnja započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje predvodi zamjenik glavnog tajnika OECD-a Ulrik Vestergaard Knudsen, dok političare s hrvatske strane predvodi ministar vanjskih poslova, Grlić Radmani i premijer RH Andrej Plenković.

Postati članom OECD-a nije jednostavna formalnost, piše između ostalog na službenoj Internet stranici OECD - već je rezultat sve rigoroznijeg procesa provjere. Vijeće OECD-a, koje se sastoji od svih članica Organizacije, a OECD ima 38 članica, odlučuje o otvaranju pregovora o pristupanju, a razmatranje o otvaranju procesa pristupanja može se donijeti na inicijativu samog Vijeća ili nakon primitka pisanog zahtjeva zemlje zainteresirane za članstvo u OECD-u.
Vijeće zatim usvaja mapu puta za pristupanje, utvrđujući odredbe, uvjete i postupak za pristupanje. U mapi puta navode se tehnički pregledi koje trebaju poduzeti odbori OECD-a u različitim područjima politike kako bi se ocijenila spremnost i sposobnost zemlje kandidatkinje da provedu relevantne pravne instrumente OECD-a, kao i njezine politike i prakse u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a u odgovarajućim područje politike. To često rezultira nizom preporuka za promjenu kako bi se država kandidatkinja dalje uskladila sa standardima i najboljom praksom OECD-a.

Nakon završetka tehničkog procesa, Vijeće OECD-a donosi odluku o pozivu državi kandidatkinji da postane članica. Potpisuje se Ugovor o pristupanju i država kandidatkinja poduzima potrebne korake u zemlji i polaže instrument o pristupanju Konvenciji OECD. Na dan polaganja, zemlja formalno postaje članica OECD-a.
Proces pristupanja OECD-u s vremenom je postao sve rigorozniji, odražavajući sve veću stručnost Organizacije, sve veći broj usvojenih pravnih instrumenata i pokazanu vrijednost pružanja temeljitije procjene zemljama kandidatkinjama njihovog političkog okvira za poticanje reformi.

Posljednje zemlje koje su se pridružile OECD-u bile su Kolumbija, u travnju 2020., i Kostarika, u svibnju 2021. Dana 25. siječnja 2022., Vijeće je odlučilo poduzeti prvi korak u pristupnim razgovorima sa šest zemalja kandidata za članstvo u OECD-u a to su Argentina, Brazil , Bugarska, Hrvatska, Peru i Rumunjska.

OECD je službeni promatrač Ujedinjenih naroda.

četvrtak, 07.07.2022.

EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA 500 MILIJUNA EURA ZA TVRTKE KOJE POSLUJU S RUSIJOM, A U KONTEKSTU INVAZIJE NA UKRAJINU

SREDSTVIMA ĆE UPRAVLJATI HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Europska komisija odobrila je, prema informaciji za javnost od 7. srpnja, hrvatsku shemu u iznosu do 500 milijuna eura za potporu tvrtkama u različitim sektorima u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Shema je odobrena u okviru Privremenog kriznog okvira državnih potpora, koji je Komisija donijela 23. ožujka 2022., na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), priznajući da Ekonomija EU doživljava ozbiljne poremećaje.
Hrvatska kao država članica je naime obavijestila Komisiju u okviru Privremenog kriznog okvira, o shemi u iznosu do 500 milijuna eura, za potporu tvrtkama iz različitih sektora aktivnih u Hrvatskoj u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.
Mjera će biti otvorena za tvrtke aktivne u svim sektorima pogođenim aktualnom krizom, osim kreditnih i financijskih institucija.
U okviru ove mjere, kojom će upravljati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), potpora će se sastojati od ograničenih iznosa potpore ili potpore likvidnosti u bilo kojem od sljedećih oblika: (i) izravni zajmovi; (ii) subvencionirani zajmovi ; ili (iii) subvencije kamatnih stopa.

MJERA ZA OTKLON POREMEĆAJA U GOSPODARSTVU
Ova shema jedna je od niza mjera koje su osmislile hrvatske vlasti kako bi otklonile ozbiljne poremećaje u svom gospodarstvu. Konkretno, ova mjera ima za cilj poticanje kreditiranja privatnih banaka za poduzeća koja su ozbiljno pogođena aktualnom geopolitičkom situacijom u razdoblju u kojem je normalno funkcioniranje tržišta značajno narušeno.

Komisija je utvrdila da je hrvatski program u skladu s uvjetima navedenim u Privremenom kriznom okviru. Konkretno, kada je riječ o ograničenim iznosima potpore, (i) potpora neće premašiti 35 000 EUR po poduzeću aktivnom u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture i 400 000 EUR po poduzeću aktivnom u svim ostalim sektorima; i (ii) potpora će se dodijeliti najkasnije do 31. prosinca 2022.

Kad je riječ o potpori likvidnosti u obliku subvencioniranih kredita, maksimalni iznos po korisniku bit će jednak 1. 15% njegovog prosječnog ukupnog godišnjeg prometa u posljednja tri zaključena obračunska razdoblja; ili
2. 50% troškova energije nastalih tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu.

Nadalje, (1) dospijeće zajmova ograničeno je na šest godina; (2) godišnje kamatne stope na zajmove poštuju minimalne razine utvrđene u Privremenom kriznom okviru; (3) zajmovi se odnose na ulaganja ili potrebe za obrtnim kapitalom; i (4) ugovori o zajmovima bit će potpisani najkasnije do 31. prosinca 2022.

Iznimno, kada su poduzeća aktivna u sektorima koji su posebno pogođeni izravnim ili neizravnim učincima trenutne geopolitičke krize i povezanih sankcija, iznos zajma može se povećati za pokrivanje njihovih potreba za likvidnošću (a) za razdoblje od 12 mjeseci. za mala i srednja poduzeća; i (b) za razdoblje od 6 mjeseci za velika poduzeća.

Osim toga, javna će potpora podlijegati uvjetima za ograničavanje neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja. Za zajmove odobrene putem financijskih posrednika, to uključuje zaštitne mjere čiji je cilj osigurati da se prednosti mjere u najvećoj mogućoj mjeri prenesu na krajnje korisnike putem financijskih posrednika.

utorak, 05.07.2022.

GDJE JE ZAUZETOST MINISTRA GOSPODARSTVA DR. FILIPOVIĆA ZA PROBLEME U BRODOSPLITU?

SVE ŠTO JE VEZANO UZ ISPLATU DRŽAVE - KASNI

Brodosplit ponovo ne radi punim kapacitetom, odnosno za određeni broj zaposlenih bilo je poteškoća i još uvijek ih ima kod isplate plaća. Različite i nekonzistentne vijesti dolaze iz te velike tvrtke u posljednjih dvadesetak dana. Iako cijela grupa DIV u svom sastavu ima više tvrtki metaloprerađivačke djelatnosti, od proizvodnje standardnih spojnih elemenata i sustava izgradnje željezničke i cestovne infrastrukture, te brodogradnje i brodarstva, stižu vijesti da sada radi oko 150 radnika. A cijela DIV grupa ima oko 3 000 radnika.

GDJE JE ZAUZETOST MINISTRA GOSPODARSTVA?
Tomislav Debeljak vlasnik DIV grupe novinarima ne daje detaljne informacije, jer vjerojatno je stava da mediji ne trebaju poslovanje njegove tvrtke do u detalje rastezati u medijima. A očito novi ministar gospodarstva dr. Davor Filipović nije našao vremena ili možda potrebe, da se upozna detaljnije s problemima koji su se pojavili u Brodosplitu. A tvrtka koja između ostaloga ima kadar zaposlenika koji je u stanju proizvoditi prvorazredne brodove za svjetski poznate naručitelje, ne treba potezom olovke, poslati na neizvjesno čekanje. A upravo je snaga dobrog ministra u tome da zna surađivati s gospodarstvenicima, da zna sudjelovati u rješavanju problema, da zna slušati one koji su u problemima, ali i ono najvažnije, da zna ustrajno pomagati svojim savjetom i zauzetošću. Jer ministar gospodarstva i održivog razvoja je po vokaciji funkcije -, tamo gdje dođe vlast. A vlast, u ovom primjeru ministar gospodarstva, mora činiti mnogo toga da hrvatsko gospodarstvo raste, napreduje i razvija se. Nije posao ministra posredovati tek u raspisivanju natječaja u kome se dijeli europski novac. Takve su situacije u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja upravo u tijeku i u pripremi. Ili sudjelovati u podjeli priznanja tvrtkama za postignute rezultate kroz prošlu godinu, što je bilo 4. srpnja. To je tek onaj lakši dio. To je kao šlag na torti, koja bi za ministra gospodarstva trebala biti samo prijepodnevna epizoda.
Ali što je s onim dijelovima, kao u ovom slučaju Brodosplita, gdje su mnoge poslovne situacije zamršene, gdje treba mnogo strpljenja, komunikacije i urgiranja u segmentima poslova gdje se pojavljuju određene stagnacije radi drugih partnera, a ne bi ih trebalo biti. A dani prolaze i zaposlenima treba isplaćivati plaću! Naprimjer i sada je u Brodosplitu situacija zbog koje je dio radnika poslan na čekanje. I plaću neće dobiti. Nakon mnogih inžinjeringa koji su provedeni u RH, javnost je postala vrlo osjetljiva na neisplatu plaća.

SVE ŠTO JE VEZANO UZ ISPLATU DRŽAVE - KASNI
Navodno je razlog slanja na čekanje taj što je Brodosplitu zaustavljeno financiranje gradnje ophodnih brodova jer MORH, zbog sporosti Ministarstva oko priznavanja razlike cijene vezane uz poskupljenje materijala u iznosu od oko 100 milijuna kuna, zatim zbog zaustevljenih uplata za projekt razvoja jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova te još nekoliko projekata u iznosu oko 10 milijuna kuna, te neisplaćenih radova prilikom gradnje stonskog mosta i vijadukta Prapratno u sklopu pristupnih cesta Pelješkom mostu, iznosa glavnice oko 10 milijuna kuna. Debeljak je potvrdio da sve što je vezano uz državu kasni i da mu nije poznat razlog zašto je to tako. Smatra čudnima da ih nitko iz Vlade RH, odnosno Ministarstva financija, nije kontaktirao nego su odmah platili 32 milijuna eura VTB banci za protestirano jamstvo za gradnju N485-polarnog kruzera. Čudi se što im nisu odobrili kredit tri puta manjeg iznosa kakao bi završili taj brod.
Kaže da nastavljaju s razvojem ‘Zero emission‘ putničkog jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova, turističke podmornice i besposadnog broda, kao i CEKOM i IR razvojno-istraživačkih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, gdje za IR projekte iz nepoznatih razloga, već dva mjeseca nisu primili uplate, ali se tome nadaju.

NAKON RESTRUKTURIRANJA BRODOSPLIT RADI S DOBITI
Nakon odobrenja Programa restrukturiranja od strane Europske komisije, ispunjenja uvjeta za nastavak rada i posla u Brodosplitu, i konačno uspješno završenog restrukturiranja, ostvaren je rezultat, da se iz redovnog poslovanja ostvaruje dobit, od 2016. i sve godine do danas uključujući naravno i 2021. Brodosplit je prošlu godinu poslovao s 49 milijuna kuna dobiti, dok je prethodnu 2020. ostvario 142 milijuna kuna dobiti, usprkos koroni i pandemiji .
Brodosplit je po svim pokazateljima koji to određuju uspješno restrukturiran, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su odrađeni a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali. U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim uvezanim poduzećima.
Margareta Zouhar Zec

05.07.2022. u 13:15 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 04.07.2022.

PRIZNANJA NAJBOLJIM IZVOZNICIMA

NAJINOVATIVNIJA JADRAN- GALENSKI KOMPANIJA

Ministar gospodarstva i održivog razvoja RH dr. Davor Filipović sudjelovao je 4. srpnja na 17. konvenciji hrvatskih izvoznika i 15. dodjeli nagrada „Zlatni ključ“.
Ceremonija je održana u hotelu Westin u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a ministar dr. Filipović dodijelio je nagradu za najboljeg srednje velikog izvoznika kompaniji Dok-Ing. Nagradu u kategoriji najboljeg malog i mikro izvoznika dodijelio je ministar obrane dr. Mario Banožić softverskoj tvrtki Q, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković dodijelio nagradu tvrtki Končar - Distributivni i specijalni transformatori za najboljeg velikog izvoznika.

U kategoriji najinovativnijeg izvoznika za 2021. nagrađena je farmaceutska kompanija Jadran-Galenski laboratorij, a nagrade su dodijeljene i u više kategorija koje se odnose na izvoz na pojedina tržišta, pa je tako za najboljeg izvoznika, a on izvozi u Sloveniju, nagrađena tvrtka AD Plastik. Nagrada za izvoz na tržište Italije pripala je Cromarisu, a za tržište Njemačke nagrađena je - Haix obuća.

Prvi put je dodijeljena i nagrada za najboljeg obrtnika-izvoznika, koja je pripala obrtu EMP Usluge, koji se bavi obradom metala i proizvodnjom metalnih proizvoda. Infobip, Končar-Električna vozila i Tehnix dobili su posebna priznanja u povodu 15. obljetnice dodjele nagrade Zlatni ključ zbog doprinosa u digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji.

Nakon dodjele priznanja održana je panel rasprava na temu „Izazovi izvozne izvrsnosti“, ali bez predstavnika kompanija koje su dobile priznanja.
Sudionici na panelu su bili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, dr.Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Uprave Podravka d.d. Martina Dalić, predsjednik Uprave Končar D&ST d.d. Vanja Burul, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a Ivan Andročec te Dario Juroš, pomoćnik direktora ekonomsko-financijskih poslova JANAF-a.

04.07.2022. u 21:04 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 03.07.2022.

IZVANREDNO BRIŽNA ZA UKRAJINU, EK PREDLAŽE NOVU TRANŠU OD JEDNE MILIJARDU EURA MAKROEKONOMSKE POMOĆI

SREDSTVA U OBLIKU DUGOROČNIH POVOLJNIH ZAJMOVA

EU je već pružila značajnu pomoć Ukrajini posljednjih godina u okviru svog programa MFP-a. Od 2014. EU je osigurao više od 5 milijardi eura Ukrajini kroz pet MFP programa za potporu provedbi opsežnog programa reformi u područjima kao što su: borba protiv korupcije, neovisni pravosudni sustav, vladavina prava i poboljšanje poslovne klime . Osim toga, ranije ove godine Komisija je odobrila hitni zajam MFP-a od 1,2 milijarde eura, za koji je Komisija prikupila sredstva u dva privatna plasmana u prvoj polovici 2022. Komisija je 18. svibnja iznijela planove u Komunikaciji za EU trenutni odgovor za rješavanje ukrajinskog nedostatka financiranja, kao i dugoročni okvir obnove.

Kako bi financirala MFA, Komisija se zadužuje na tržištima kapitala u ime EU-a, paralelno sa svojim drugim programima, prije svega NextGenerationEU i SURE. Moguće zaduživanje Ukrajine predviđeno je planom financiranja Komisije za drugu polovicu 2022. Operacije makrofinancijske pomoći (MFA) dio su šireg angažmana EU-a sa susjednim zemljama i zamišljene su kao izniman instrument EU-a za odgovor na krize. Dostupni su zemljama u susjedstvu EU-a koje imaju ozbiljne probleme s platnom bilancom. Osim MFP-a, EU podupire Ukrajinu kroz nekoliko drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, proračunsku potporu, tematske programe te tehničku pomoć i mogućnosti spajanja za potporu ulaganja.


Ali Europska komisija je 1.srpnja predložila novu operaciju makrofinancijske pomoći (MFA) od 1 milijarde eura za Ukrajinu kao prvi dio iznimnog paketa makrofinancijske pomoći koji ukupno iznosi do 9 milijardi eura, najavljenog u Komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. i odobrenog od strane Vijeća Europske unije od 23. do 24. lipnja 2022. kaže se u priopćenju za javnost.
Orginalni naslov teksta je European Commission proposes first €1 billion tranche of the new macro-financial assistance for Ukraine

Europska komisija predlaže prvu tranšu od 1 milijarde eura nove makrofinancijske pomoći za Ukrajinu

Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je: „EU nastavlja stajati uz Ukrajinu i njezin hrabri narod. Danas predlažemo tranšu od 1 milijarde eura novog paketa makrofinancijske pomoći za Ukrajinu. Ovaj prvi dio pomoći najavljen u svibnju omogućit će nam da odmah odgovorimo na hitne potrebe Ukrajine. EU će nastaviti pružati pomoć Ukrajini i dugoročno podupirati njezinu obnovu kao demokratske i prosperitetne zemlje”.


Današnji prijedlog ( 1, srpna,j dio je izvanrednih napora EU-a, zajedno s međunarodnom zajednicom, da pomogne Ukrajini da riješi svoje neposredne financijske potrebe nakon neizazvane i neopravdane agresije Rusije. Nadopunit će potporu koju je EU već pružio, uključujući hitni MFP zajam od 1,2 milijarde eura isplaćen u prvoj polovici godine. Uzevši zajedno, dva dijela programa donijela bi ukupnu MFP potporu Ukrajini od početka rata na 2,2 milijarde eura, a mogla bi doseći i do 10 milijardi eura nakon što cijeli paket izvanredne MFP Ukrajini postane operativan.

Prema prijedlogu, sredstva MFP-a bit će dostupna Ukrajini u obliku dugoročnih zajmova pod povoljnim uvjetima. Pomoć će poduprijeti makroekonomsku stabilnost i ukupnu otpornost Ukrajine u kontekstu ruske vojne agresije i gospodarskih izazova koji iz toga proizlaze. U daljnjem izrazu solidarnosti, proračun EU će pokriti troškove kamata na ovaj zajam. Kao i za sve prethodne MFP zajmove, Komisija će posuditi sredstva na međunarodnim tržištima kapitala i prenijeti sredstva pod istim uvjetima u Ukrajinu. Ovaj zajam Ukrajini bit će podržan sa 70 % vrijednosti iznosima izdvojenim iz proračuna EU-a.

Čim Europski parlament i Vijeće odobre današnji prijedlog i potpišu odgovarajući Memorandum o razumijevanju i sporazum o zajmu s ukrajinskim vlastima, Komisija će Ukrajini odmah staviti na raspolaganje iznos od 1 milijarde eura.

Ova financijska pomoć dolazi kao dodatak dosad neviđenoj potpori koju je EU pružio, posebice humanitarnoj, razvojnoj i obrambenoj pomoći, suspenziji svih uvoznih carina na ukrajinski izvoz na godinu dana ili drugim inicijativama solidarnosti, npr. rješavanje uskih grla u prometu kako bi se mogao osigurati izvoz, posebno žitarica.

Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju EK, rekao je: „Ovim prijedlogom nastavljamo na najbolji način koristiti proračun EU-a za podršku našem susjedu i savezniku Ukrajini u trenutačnim iznimno izazovnim okolnostima. Računamo na brzu suglasnost Europskog parlamenta i Vijeća što bi nam omogućilo da izvršimo prvu uplatu Ukrajini suočenoj s hitnim potrebama za financiranjem.”

03.07.2022. u 12:46 • 0 Komentara • Print • # • ^

ZA VELIKA I MALA PODUZEĆA ENERGETSKI INTENZIVNIH INDUSTRIJA

NAJAVA NATJEČAJA OD 1,9 MILIJARDI KUNA

Prvoga dana mjeseca srpnja u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ministar dr. Davor Filipović i državna tajnica ministarstva Nataša Mikuš Žigman najavili su poziv na natječaj za financiranje bespovratnim sredstvima, a u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ( NPOO). Radi se o financiranju čija ukupna raspoloživa suma iznosi 1,9 milijardi kuna. Zaprimanja prijava na natječaj početi će 1. kolovoza i trajati će do 1. prosinca 2022. Ime natječaja je „Potpora poduzećima za tranziciju za energetski i resursno učinkovito gospodarstvo"
Prema riječima ministra dr. Davora Filipovića radi se o najvećem natječaju do sada koji će biti na raspolaganju poduzetnicima, kako bi promicali ulaganja malih i srednjih te srednje kapitaliziranih privatnih poduzeća iz energetski intenzivnih industrija.

"U ovim izazovnim vremenima ovakav iznos koji je na raspolaganju našem gospodarstvu nešto je što se mora iskoristiti", rekao je ministar Filipović, dodavši kako očekuje da se na natječaj javi i veći broj uspješnih poduzeća.

Ministar je rekao da ministarstvo program NPOO-a provodi kroz dvije skupine aktivnosti – 1. se odnosi na pojednostavljenje i unapređenje uvjeta za poslovanje poduzeća, a 2. na stavljanje sredstava na raspolaganje poduzećima kako bi im se poboljšala konkurentnost. Do sredine srpnja, najavio je, bit će raspisana još dva poziva pa će ukupno ovdašnjem gospodarstvu biti na raspolaganju 2,7 milijarde kuna. Rekao je i da se u sljedećem razdoblju može očekivati značajno smanjenje parafiskalnih nameta.
Državna tajnica Nataša Mikuš Žigman rekla je da je cilj osigurati sredstva za projekte kojima se promiče kružno gospodarstvo, odnosno kojima proizvodni proces postaje učinkovitiji u smislu korištenja resursa, dok je drugi cilj smanjenje štetnih emisija energetski intenzivnih industrija.Očekuje da će se kroz provedbu projekata, koji će se financirati u okviru programa, štetne emisije smanjiti za najmanje 20 posto, kao i da će se korištenje sekundarnih sirovina također smanjiti za 20 posto.

Državna tajnica Mikuš Žigman rekla je da mala i srednja poduzeća mogu ostvariti potpunu bespovratnu potporu za ulaganja u okviru svog projekta od 750 tisuća do 7,5 milijuna kuna. Srednje kapitalizirana poduzeća mogu ostvariti bespovratnu potporu od dva milijuna kuna do 35 milijuna kuna.
Mikuš Žigman očekuje da će se financirati najmanje 250 projekata malih i srednjih poduzeća, te najmanje 40 projekata srednje kapitaliziranih poduzeća.

Prijaviti se mogu mala i srednja poduzeća s više od devet, a manje od 250 zaposlenih, a srednje kapitalizirana poduzeća su ona do tri tisuće zaposlenih. Natječaj se odnosi na energetski intenzivne industrije što znači da se mogu prijaviti poduzeća koja rade u segmentu tekstilne, prehrambene, drvoprerađivačke, papirne, kemijske, građevinske ili metaloprerađivačke industrije, a svi projekti moraju biti sukladni klimatskim ciljevima.

Moći će se prijavit ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, odnosno u nove tehnologije i procese. Promicati će se i ulaganja vezana uz proizvodnju električne, toplinske i rashladne energije iz obnovljivih izvora, a moći će se financirati i provedba energetskog pregleda i priprema tehničke dokumentacije.

03.07.2022. u 08:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 01.07.2022.

DA LI JE IZGRADNJA NUKLEARNE ELEKTRANE U ČEŠKOJ U SKLADU S DRŽAVNIM POTPORAMA IZ PERSPEKTIVE EK

PROJEKT JE NUŽAN, A POTPORA OLAKŠAVA RAZVOJ GOSPODARSKE DJELATNOSTI !

Europska komisija otvorila je dubinsku istragu, kako piše u informaciji za medije od 30.6. 2022. kako bi procijenila je li javna potpora koju Češka planira dati za izgradnju nove nuklearne elektrane u Dukovanyu u skladu s pravilima EU o državnim potporama.
Korisnik mjere bila bi Elektrarna Dukovany II ('EDU II'), tvrtka osnovana za provedbu projekta, koja je u potpunom vlasništvu ČEZ Grupe (glavni nositelj u Češkoj s češkom vladom koja drži oko 70% dionica).

U ožujku 2022. Češka je obavijestila Komisiju o svom planu izgradnje i radu nove nuklearne elektrane u Dukovanyju, kapaciteta proizvodnje električne energije do 1200 MW. Dukovany je već mjesto postojeće nuklearne elektrane.
Nova elektrana, koja bi trebala početi s radom 2036., trebala bi povećati sigurnost opskrbe električnom energijom za Češku i susjedne zemlje, pomažući dekarbonizaciju energetskog sektora i diverzificirajući češki energetski miks.

Češka planira podržati izgradnju nove nuklearne elektrane kroz tri mjere: (1.) državni zajam s niskom kamatom za koji se očekuje da će pokriti 100% troškova izgradnje (otprilike 7,5 milijardi eura); (2.) ugovor o kupnji električne energije između EDU II i poduzeća u državnom vlasništvu za vrijeme trajanja projekta (60 godina) – prema češkim vlastima, to bi snizilo otkupnu cijenu električne energije i omogućilo prilagodbu cijena svakih 5 godina; i (3.) mehanizam zaštite ČEZ Grupe i države u slučaju određenih nepredviđenih događaja (npr. ako se češki zakon promijeni i onemogući realizaciju projekta). Doprinos ČEZ Grupe projektu iznosit će oko 0,18 milijardi eura.

U ovoj fazi, na temelju svoje preliminarne procjene, Komisija je ocijenila da je projekt nužan i smatra da potpora olakšava razvoj gospodarske djelatnosti. Ipak, postoje sumnje u to je li mjera u potpunosti u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Iz tog razloga Komisija je odlučila otvoriti dubinsku istragu.

Prikladnost i proporcionalnost triju komponenti mjere!

S obzirom da postoje tri različita kanala pomoći koji zajedno mogu ograničiti rizik za korisnika, važno je osigurati da se u konačnici ne dodijeli više potpore od onoga što je potrebno. Konkretno, je li trajanje ugovora o kupnji električne energije opravdano uzimajući u obzir druge dvije mjere;
Utjecaj mjera na tržišno natjecanje i je li to svedeno na minimum. Komisija posebno sumnja u slijedeće:
Jesu li mogle postojati druge tvrtke zainteresirane za promociju projekata umjesto CEZ-a.
Tržišni utjecaj odluke o osnivanju određene državne tvrtke za preprodaju nuklearne električne energije, posebice s obzirom na to da je nejasno hoće li ovaj budući subjekt imati za cilj maksimiziranje svoje dobiti.
Komisija će sada dalje istražiti kako bi utvrdila jesu li njezine početne zabrinutosti potvrđene. Otvaranje detaljne istrage također daje Češkoj i zainteresiranim trećim stranama priliku da dostave komentare. Ne prejudicira ishod istrage.



Pozadina

Sud je pojasnio da, u skladu s člankom 194. stavkom 2. UFEU-a, države članice mogu odrediti uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor između različitih izvora energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom, što ne isključuje da izbor od nuklearne energije.

Prema pravilima EU-a o državnim potporama, Komisija analizira usklađenost mjere prema članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), koji državama članicama omogućuje potporu razvoju određenih gospodarskih aktivnosti pod određenim uvjetima. Potpora bi trebala ostati nužna i razmjerna te ne utjecati negativno na uvjete trgovanja u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu.
Nepovjerljiva verzija odluke bit će dostupna pod brojem predmeta SA.58207 u Registru državnih potpora na web stranici Opće uprave za tržišno natjecanje nakon što se riješe sva pitanja povjerljivosti. Nove objave odluka o državnim potporama na internetu i u Službenom listu navedene su u e-Vijestima Tjednika državnih potpora.

01.07.2022. u 12:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

REPUBLIKA ČEŠKA DO KRAJA GODINE PREDSJEDATI ĆE VIJEĆEM EU

SLOGAN "EUROPA KAO ZADATAK:PONOVNO RAZMISLITI, OBNOVITI, OBNOVITI SNAGU"

Češka danas 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije od Francuske na razdoblje od šest mjeseci.
Vizualni identitet češkog predsjedništva odražava načelo, prioritete i ciljeve pod sloganom „Europa kao zadatak: ponovno razmisliti, obnoviti, obnoviti snagu“.

Znak Češke Republike EU2022.CZ temelji se na logotipu prvog češkog predsjedanja Vijećem EU koje je bilo 2009.
Grafički simbol sadrži ukupno 27 elemenata koji predstavljaju države članice Europske unije.

Logo Češke

Svaki se element temelji na bojama zastave određene države članice, zamjenjujući dvoslovne kratice u izvornom identitetu iz predsjedništva 2009. godine. Svaki element stiliziran je u oblik igle kompasa, što se odnosi na komplementarni motiv originalnog loga Predsjedništva – karte sastavljene od kratica zemalja EU.
Češka je država članica EU od 1. svibnja 2004. Češka se trenutačno priprema za uvođenje eura.Članica je schengenskog područja od 21. prosinca 2007. Ima oko 10,7 milijuna stanovnika.
Češka je parlamentarna republika. Na čelu vlade je premijer, a na čelu države predsjednik. Češka je nastala 1993. nakon podjele Čehoslovačke na Češku i Slovačku. Danas je podijeljena u 14 regija.
Najvažniji sektori češkoga gospodarstva 2020. bili su industrija (28,1 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (17,5 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (16,8 %).
U zemlje EU-a odlazi 80 % češkog izvoza (od čega 33 % u Njemačku, 8 % u Slovačku i 6 % u Poljsku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 2 % izvozi se u SAD.
Uvoz čini 73 % iz država članica EU-a i to 28 % iz Njemačke, 9 % iz Poljske i 7 % iz Nizozemske, a izvan EU-a, 11 % uvozi se iz Kine te po 2 % iz SAD-a i prije rata, iz Rusije 2 %.

Češka ima 21 zastupnika u Europskom parlamentu. Vera Jourova povjerenica je i potpredsjednica Europske komisije koju je nominirala Češka, a nadležna je za vrijednosti i transparentnost.

Tijekom šest mjeseci predsjedanja ministri Vlade predsjedaju sastancima Vijeća i sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za pojedino područje politike te će tako poticati dijalog s ostalim institucijama EU-a.

01.07.2022. u 12:13 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.