Marketing
PAPA U KANADI S AUTOHTONIM NARODIMA
DRUGI PAPA KOJI JE OTIŠAO U POSJET KANADI
Papa Franjo stigao je 24. srpnja u kanadsku međunarodnu zračnu luku Edmonton, započevši svoje putovanje kojim nastavlja put pomirenja započet 1. travnjans sva tri autohtona kanadska naroda, Métisima, Inuitima i s Prvim Narodima, najbrojnijim predstavnicima autohtonoga stanovništva koje trpi posljedice politike kulturne asimilacije.
U tijeku 37. apostolskog putovanja kojem je papa dao naziv „Hodimo zajedno“, a koji traje od 24. do 30. srpnja Papa će posjetiti Edmonton, Quebec i Iqaluit u Kanadi.
Po dolasku u Kandadu Papu su zračnoj luci dočekali visoki državni i crkveni predstavnici – kanadski premijer Justin Trudeau i generalna guvernerka Mary Simon koja je također pripadnica autohtonog naroda, te veliki poglavica George Arcand. Službena svečanost dobrodošlice počela je pozdravima i članova Papine pratnje, među kojima su i dvojica kurijalnih kardinala podrijetlom iz Kanade – prefekt Dikasterija za biskupe Marc Ouellet i prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja Michael Czerny.
Papa Franjo
Prema veoma bogatom i ispunjenom planu putovanja, koji je objavljen 23. lipnja na stranici Tiskovnog ureda Svete Stolice, Papa će 25. srpnja otići u grad Maskwaci, 70-ak kilometara sjeverno od Edmontona, glavnoga grada pokrajine Alberta i susresti se s predstavnicima autohtonih naroda i uputiti svoj prvi govor. Istoga dana u poslijepodnevnim satima u planu je susrest s pripadnicima autohtonih naroda i članovima župne zajednice Presvetog Srca u Edmontonu, a njima će također uputiti govor.
.Papa Franjo je drugi papa koji dolazi u tu sjevernoameričku zemlju Kanadu. Prije njega Ivan Pavao II ostvari je svoja tri apostolaska putovanja – 1984., 1987. i 2002. godine.
PRVI Ivan Pavao II, DRUGI Papa Franjo
Tada je uslijedio posjet 19. i 20. rujna 1987. Tada se zaustavio u Port Simpsonu, to je Britanska Kolumbija, da bi se na povratku s apostolskog putovanja u Sjedinjene Američke Države susreo s domorodačkim narodima Kanade.
Treći put sveti Papa Kanadu je posjetio 23. – 28. srpnja 2002., u povodu Svjetskog dana mladih u Torontu.
U središtu ovoga Papinog pastirskog pohoda je izražavanje blizine autohtonim narodima i susret s Crkvom u Kanadi koja se, kao i u mnogim zemljama, suočava s izazovom sekularizacije.
DOMOROCI U VATIKANU
Sve je počelo, kada su autohtoni narodi Kanade posjetili Papu Franju koji ih je primio od 28. ožujka do 1. travnja 2022. u Vatikanu u kojem su izaslanstvu bile sve tri skupine kanadskih autohtonih naroda domorodaca: Prvih Naroda,(Indijanci) Inuita i Metisa i s njima je razgovarao. Papa je tada ponizno zatražio oproštenje za patnje koje su im nanijeli pripadnici Katoličke Crkve.
„Proteklih nekoliko dana pozorno sam slušao vaša svjedočanstva. Prizivao sam ih u svojim mislima i u molitvama, razmišljao o pričama koje ste ispričali i situacijama koje ste opisali. Zahvaljujem vam što ste mi otvorili svoja srca i što ste ovim posjetom izrazili želju da zajedno putujemo“, rekao je Papa izaslanstvima kanadskih autohtonih naroda – Inuita, Metisa i Prvih naroda, kada su ga posjetili su Vatikanu.
Pripadnici naroda domorodaca sebe su uspoređivali s granama drveta – koje su se raširile u različitim smjerovima, proživjeli različita vremena i godišnja doba, udarili su ih snažni vjetrovi. Međutim, ostali su čvrsto usidreni u svojim korijenima koje su očuvali. „Na taj ste način nastavili davati plodove, jer grane drveta rastu visoko samo ako je njegovo korijenje duboko“, rekao je tada Papa, dodajući kako želi govoriti upravo o nekoliko tih plodova koji zaslužuju da ih se bolje poznaje i cijeni. Papa je tadaistaknuo je brigu za zemlju kanadskih domorodaca, koju oni vide kao dar neba, a ne kao resurs za iskorištavanje.
Zemlja čuva uspomenu na njihove pretke koji tamo počivaju: „ključno je to okruženje koje omogućuje da se na život svakog pojedinca gleda kao dio veće mreže odnosa, sa Stvoriteljem, s ljudskom zajednicom, sa svim živim vrstama i sa zemljom, našim zajedničkim domom“. Sveti Otac je dodao i posebno bogatstvo njihovih jezika, kulture, tradicije i umjetnosti koje predstavljaju baštinu koja ne pripada samo njima, već cijelome čovječanstvu, jer su izraz naše zajedničke ljudskosti.
ŽIVI OSJEĆAJ ZAJEDNICA
Iskustva tragedije, koju je Sveti Otac nazvao „iskorijenjivanje“, a koju su mu domoroci ispričali za svog posjeta, „ način života u jedinstvu sa zemljom prekinut je kolonizacijom kojoj je nedostajalo poštovanje prema vama, otrgnuvši mnoge od vas iz vaše vitalne sredine i pokušaju prilagođavanja vas drugom mentalitetu“. Papa im je rekao da je na taj način nanesena velika šteta njihovom identitetu i kulturi, mnoge su obitelji razdvojene, a veliki je broj djece postalo žrtvama pokušaja nametanja uniformiranosti koja je temeljena na shvaćanju da se napredak događa ideološkom kolonizacijom, po programima osmišljenima u uredima, umjesto želje da se poštuje život naroda.
Kolonijalni mentalitet i dalje je raširen, primijetio je, te pozvao: „Pomozimo jedni drugima, zajedno, da to prevladamo“.
Papa je 1. travnja rekao kako je mogao zahvaljujući njihovim razgovorima ući u dubinu te da je vrlo ožalošćen. „Zastrašujuće je razmišljati o odlučnim naporima da se usadi osjećaj inferiornosti, da se ljudima otme njihov kulturni identitet, da se odvoje njihovi korijeni“.
Sveti Otac je rekao da osjeća tugu i sram zbog uloge, kako je objasnio, koje su brojni katolici, napose oni s odgojno-obrazovnim odgovornostima, imali u svim tim stvarima koje su ih ranile. Sve su to stvari u suprotnosti s Evanđeljem Isusa Krista, naglasio je. „Za žalosno ponašanje tih članova Katoličke Crkve, tražim Boga za oproštenje te vam želim svim srcem reći: jako mi je žao. Pridružujem se svojoj braći, kanadskim biskupima, u traženju oprosta“. Jasno je, istaknuo je, da se sadržaj vjere ne može prenijeti na način suprotan samoj vjeri.
Papa je izrazio nadu da će susreti koji su se odvijali tada od 28. ožujka do 1. travnja pokazati „nove putove kojima ćemo zajedno ići, uliti hrabrost i snagu te dovesti do većeg angažmana na lokalnoj razini. Svaki istinski učinkovit proces ozdravljenja zahtijeva konkretne radnje“. Potaknuo je biskupe i katoličku zajednicu da nastave poduzeti korake prema transparentnoj potrazi za istinom te poticati ozdravljenje i pomirenje.
„Želim vam reći da Crkva stoji uz vas i želi nastaviti putovati s vama. Dijalog je ključ znanja i dijeljenja, a kanadski biskupi jasno su izrazili svoju predanost da zajedno s vama nastave napredovati na obnovljenom, konstruktivnom, plodonosnom putu, gdje će susreti i zajednički projekti biti od velike pomoći“.
Riječi, a još više svjedočanstva, obogatili su me, rekao je tada papa Franjo. „Donijeli ste ovdje, u Rim, živi osjećaj svojih zajednica“. Rado ću se ponovno obogatiti, kada ću, kako je rekao, posjetiti njihove rodne krajeve.
Pozivajući se na izreku iz njihove tradicionalne baštine „U svakome promišljanju treba uzeti u obzir kako će utjecati na sedmu generaciju“, Papa je kazao kako su te mudre, dalekovidne riječi, čista suprotnost onome što se u naše vrijeme događa. Bitne su veze između mladih i starijih, moraju se čuvati i štititi, kako ne bismo izgubili povijesno sjećanje i vlastiti identitet. „Kada se god sjećanje i identitet čuvaju i štite, postajemo sve ljudskiji“, rekao je Papa Franjo
MULTIRELIGIJSKO DRUŠTVO
Katolička Crkva kojoj pripada oko 44 % stanovništva trenutačno je najveća vjerska denominacija u Kanadi. Slijede protestanti različitih denominacija, koji čine gotovo trećinu stanovništva. Većinom pripadaju Ujedinjenoj crkvi (kongregacionalisti, metodisti i prezbiterijanci), a također uključuju anglikance, luterane, baptiste i pentekostalce. Pravoslavnih kršćana ima manje od 2%.
Ima i drugih raznih manjina, uključujući muslimane, židove, sikhe, budiste i hinduse. Godine 2011. oko 7% stanovništva izjasnilo se da pripada muslimanskoj, hinduističkoj, sikhskoj i budističkoj religiji. Sve više Kanađana se ne izjašnjava kao pripadnici vjerskih zajednica.
Kanada ima oko 40 milijuna stanovnika.
Post je objavljen 25.07.2022. u 12:25 sati.