AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 17.07.2022.
FINANCIJSKI POTICAJ EU OD 1,8 MILIJARDI ZA ULAGANJE U NOVU GENERACIJU NISKOUGLJIČNIH TEHNOLOGIJA
INOVATIVNI PROJEKTI ZA SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA
Prema priopćenju za javnost od 12. srpnja EU ulaže više od 1,8 milijardi eura u 17 velikih inovativnih projekata u području čistih tehnologija s trećim krugom dodjele bespovratnih sredstava u okviru inovacijskog fonda. Bespovratna sredstva isplatit će se iz inovacijskog fonda kako bi se revolucionarne tehnologije uvele na tržište energetski intenzivnih industrija, sektora vodika, obnovljive energije, infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljika te u proizvodnju ključnih komponenti za skladištenje energije i obnovljive izvore energije. Odabrani projekti provodit će se u Bugarskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj.
Tih 17 projekata odabrano je u okviru drugog poziva na podnošenje prijedloga za velike projekte, što znači da njihovi kapitalni troškovi premašuju 7,5 milijuna eura. Neovisni stručnjaci ocijenili su sposobnost projekata da smanje emisije stakleničkih plinova u usporedbi s tradicionalnim tehnologijama i da uvedu inovacije koje nadilaze najsuvremenije tehnologije, a da istodobno budu dovoljno razvijeni za primjenu. Ostali kriteriji uključivali su potencijal prilagodljivosti i isplativost.
Odabrani projekti obuhvaćaju širok raspon sektora koji doprinose radu EU-a na dekarbonizaciji, kao što su proizvodnja, distribucija i upotreba zelenog vodika, proizvodnja vodika iz otpada, energija vjetra na moru, proizvodnja fotonaponskih modula, skladištenje i recikliranje baterija, hvatanje i skladištenje ugljika, održiva zrakoplovna goriva i napredna biogoriva. Ti projekti zajedno mogu u prvih deset godina rada uštedjeti 136 milijuna tona ekvivalenta CO‚.
Osim toga, Europska investicijska banka unaprijed će odabrati do 20 projekata koji obećavaju, ali još nisu dovoljno razvijeni za dodjelu bespovratnih sredstava za pomoć u razvoju projekata. Bit će objavljeni u četvrtom tromjesečju 2022 godine.
O KAKVIM SE PROJEKTIMA RADI navodi se u istom priopćenju EK od 12- srpnja.
Energetski intenzivne industrije:
Cement (četiri projekta): U Njemačkoj će se u jednoj tvornici cementa provoditi postupak hvatanja ugljika druge generacije na oksigorivo te će se taj ugljik isporučivati kao sirovina za daljnju preradu u sintetski metanol. U okviru drugog projekta, u Poljskoj, stvorit će se prijelazni lanac hvatanja i skladištenja ugljika, od hvatanja i ukapljivanja CO‚ u jednoj tvornici cementa do skladištenja na odobalnim lokacijama. U trećem će se projektu emisije CO‚ iz ispušnih plinova nastalih pri proizvodnji vapna hvatati i trajno skladištiti u odobalnim geološkim formacijama u Francuskoj. Naposljetku, pokrenut će se prvi projekt potpunog hvatanja i skladištenja ugljika u Bugarskoj, kojim će se postrojenja za hvatanje CO‚ u jednoj tvornici cementa povezati s odobalnim trajnim skladištenjem u iscrpljenom plinskom polju u Crnom moru, putem sustava plinovoda na kopnu i na moru.
kemikalije (tri projekta): U Finskoj će se kemijski reciklirati plastika kako bi poslužila kao sirovina za rafinerije. U Švedskoj će se otvoriti prvi pogon za metanol u kojem će se CO‚, otpadni tokovi, obnovljivi vodik i bioplin pretvarati u metanol. U Finskoj će se u okviru drugog projekta proizvoditi nova vlakna od celuloze kao zamjena za poliester u tekstilnim primjenama.
vodik (tri projekta): U Nizozemskoj će se u okviru jednog projekta proizvoditi, distribuirati i upotrebljavati zeleni vodik s pomoću elektrolizatora koji se opskrbljuje električnom energijom iz odobalnih vjetroelektrana. U okviru drugog godišnje će se iz obnovljivih izvora proizvoditi 15 500 tona vodika. U okviru trećeg obrađivat će se tokovi krutog otpada koji se ne može reciklirati i pretvarat će se prvenstveno u vodik.
rafinerije (dva projekta): U Norveškoj će se izgraditi i pokrenuti prvo svjetsko postrojenje za proizvodnju „drop-in” biogoriva na komercijalnoj razini, u kojem će se otpad iz šumarstva pretvarati u napredna biogoriva druge generacije i biougljen.
U Švedskoj će se izgraditi veliko postrojenje za proizvodnju sintetičkog održivog zrakoplovnog goriva, uz upotrebu CO‚ uhvaćenog u postrojenju za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.
proizvodnja komponenti za skladištenje energije ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (tri projekta): U Poljskoj će se otvoriti proizvodno postrojenje za inovativne sustave elektrokemijskih baterija koje će služiti za kratkoročno skladištenje električne energije.
Na sjeveru Francuske izgradit će se proizvodno postrojenje za fotonaponske ćelije na temelju inovativne heterospojne tehnologije. U okviru trećeg projekta, također u Francuskoj, izgradit će se postrojenje za recikliranje litij-ionskih baterija u klasteru za baterije Dunkirk za proizvodnju i rafiniranje crne mase, čime će se osigurati sekundarni izvor sirovina za baterije.
energija iz obnovljivih izvora: u njemačkom dijelu Sjevernog mora izgradit će se i pokrenuti odobalna vjetroelektrana s inovativnim rješenjima za turbine i vodik.
Kontekst
U okviru prvog poziva za podnošenje prijedloga za velike projekte dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1,1 milijarde eura za sedam projekata u sektoru energetski intenzivnih industrija, vodika, hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika te energije iz obnovljivih izvora. Pomoć za razvoj dobilo je 15 projekata.
Zahvaljujući povećanju sredstava za 60 % u odnosu na prvi krug poziva inovacijskog fonda, broj projekata koje možemo poduprijeti i više se nego udvostručio. Usto proširujemo zemljopisni doseg na više zemalja, uključujući istočnu Europu, te smo ubrzali postupak prijave i evaluacije.
Za projekte koji su bili uspješni u okviru drugog poziva sad će se početi pripremati pojedinačni sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), provedbenom agencijom Fonda. Trebali bi biti dovršeni u četvrtom tromjesečju 2022., nakon čega bi Komisija mogla donijeti odgovarajuću odluku o dodjeli bespovratnih sredstava i početi ih isplaćivati.
Komisija će u ujesen ove godine objaviti treći poziv na podnošenje prijedloga za velike projekte. Kako je najavljeno u planu REPowerEU, dostupna sredstva udvostručit će se na oko 3 milijarde eura kako bi se dodatno poduprla neovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima. Potiče se ponovna prijava projekata koji nisu bili odabrani u prethodnim pozivima.
Izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: Danas dodijeljenim bespovratnim sredstvima podupiremo inovativna poduzeća u cijeloj Europi kako bi razvijala najsuvremenije tehnologije koje su nam potrebne za poticanje zelene tranzicije. Inovacijski fond važan je za širenje inovacija u sektoru vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora i drugih rješenja za europsku industriju. U usporedbi s prvim krugom isplata, raspoloživa sredstva povećala su se za 60 %, što nam je omogućilo da udvostručimo broj projekata kojima se pruža potpora. To je velik poticaj za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije u Europskoj uniji.
| < | srpanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Svibanj 2024 (24)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter