Marketing
DESET GODINA RUSKOG ZAKONA O STRANIM AGENTIMA
RUSIJA NE POŠTUJE TEMELJNE SLOBODE SVOJIH GRAĐANA
Visoki predstavnik EU dao je izjavu 20. srpnja u Vijeću EU povodom obilježava deseta obljetnica otkako je predsjednik Rusije, Putin potpisao zakon o „stranim agentima” – desetljeće vođeno sve većim strahom ruskih vlasti od kritičkih stavova unutar ruskog društva. Taj zakon bio je prva od nekoliko zakonodavnih mjera, uključujući zakon o „nepoželjnim organizacijama” iz 2015. i „zakon o lažnim vijestima” iz 2022., čiji je cilj bio ušutkati rusko civilno društvo, političku oporbu i neovisne medija te vršiti dosad nezabilježen pritisak na njih.
Zakon o „stranim agentima” mijenjao se tijekom godina te se i dalje razrađuje s ciljem dodatne stigmatizacije različitih skupina društva, uključujući nevladine organizacije, neregistrirane javne udruge, medijske kuće, novinare, aktiviste i borce za ljudska prava, te znatnog ograničavanja njihovih prava. Najupečatljiviji primjer progona koji se temelji na navodnim kršenjima zakona o „stranim agentima” prisilno je zatvaranje međunarodno priznatih Međunarodnog Memorijala i Centra za ljudska prava Memorijala.
Tim zakonima Rusija očito krši svoje obveze na temelju međunarodnog prava da jamči ljudska prava i temeljne slobode svojih građana. To je Venecijanska komisija ustanovila u svojem mišljenju iz 2021., a Europski sud za ljudska prava potvrdio u lipnju 2022. U skladu s ruskim Ustavom, međunarodno pravo sastavni je dio ruskog prava.
Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine intenzivirao je unutarnju represiju u Rusiji tako što ju je usmjerio na obične građane i drastično ograničio pravo na slobodu izražavanja i slobodu medija.
Masovnim proširenjem restriktivnog zakonodavstva donesenog od početka nezakonitog agresivnog rata protiv Ukrajine, uključujući zakon o takozvanim „lažnim informacijama o upotrebi oružanih snaga Ruske Federacije” („zakon o lažnim vijestima” iz 2022.), ruskom narodu nastoje se dodatno uskratiti neovisne informacije o nezakonitim djelovanjima i zločinima koje su ruske snage počinile u Ukrajini. Sve veća represija stoga je važan čimbenik koji ide u prilog ruskoj agresiji u inozemstvu, a ukrajinski narod za nju plaća strašnu cijenu.
Kao rezultat te cenzure i represivnog zakonodavnog okvira politička oporba, borci za ljudska prava, LGBTI osobe, neovisni novinari, medijski djelatnici i drugi stanovnici Rusije koji se boje državne represije prisiljeni su pobjeći iz vlastite zemlje, dok su i lokalne i međunarodne organizacije civilnog društva, kao i međunarodne i ruske neovisne medijske kuće, zatvorene ili prisiljene na likvidaciju.
Europska unija oštro osuđuje sustavne pokušaje poticanja straha i vršenja pritiska na civilno društvo, neovisne medije i demokratsku oporbu u Rusiji. Nastavit ćemo podupirati važan rad ruskih organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava te neovisnih medija i novinara u Rusiji i izvan nje. Ponovno pozivamo ruske vlasti da poštuju svoje međunarodne obveze i obveze u pogledu poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Post je objavljen 22.07.2022. u 22:37 sati.