AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 17.02.2021.

PREMIJER POSJEDTIO SPLITSKO DALMATINSKU ŽUPANIJU

PROJEKT RENESANSA HRVATSKE OBALE DO SADA STOJI 1,3 MILIJARDE KUNA

Premijer Plenković posjetio je 16.veljače Makarsku, gdje je gradonačelniku Juri Brkanu uručio ugovor o darovanju državne nekretnine. Riječ je o 23.000 kvadratnih metara gradske plaže koja je predana gradu od države koji omogućuje Makarskoj da dodatno razvija svoju infrastrukturu u turizmu.
Za posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji premijer Plenković posjetio je Makarsku gdje je gradonačelniku Juri Brkanu uručio ugovor o darovanju državne nekretnine.

Na pitanje novinara kada će krenuti turistička sezona premijer Plenković je rekao da kampanja Ministarstva turizma već traje i da se radi sve da Hrvatska kao destinacija bude sigurna i privlačna i da se revitalizira turizam koji je jedna od glavnih gospodarskih grana. Podsjetio je da je prošla turistička sezona bila bolja nego u brojnim drugim državama te dodao da je moguće da sezona krene od Uskrsa ako epidemiološka situacija bude dobra. „ Kontinuirano padaju brojevi novozaraženih“ istaknuo je i dodao da su dobre mjere od konca studenoga ostvarile odlične rezultate.

S obzirom na informaciju da u Istri planiraju otvaranje terasa od 1. ožujka, premijer se osvrnuo na činjenicu da lokalni, županijski zavodi provode vlastite mjere i imaju vlastite smjernice.
Istaknuo je da lokalni stožeri mogu donositi samo strože mjere u odnosu na nacionalne, a nikako blaže te poručio da će o tome odlučivati Nacionalni stožer u dogovoru s Vladom.
“Čini mi se da je ta nekakva želja pojedinih županijskih stožera da budu nešto kontra onoga što dolazi s nacionalne razine, čisto politikanstvo. Kao što je i ova odluka o automat klubovima, kasinima i kladionicama. U čemu je tu poanta? Pa nismo mi to otvorili jer želimo da ljudi kockaju, nego znamo da ako su oni zatvoreni, oni ne plaćaju državi koncesiju, a mi moramo plaćati njima i troškove radnika i fiksne troškove koji su enormni. Pogledajte statistiku kome su sve isplaćeni fiksni troškovi – oni su treći na listi”, rekao je te poručio ako ih žele držati zatvorenima neka im plate.
"Moramo biti racionalni", dodao je istaknuvši kako nitko od njih ne pita kako je Vlada uspjela osigurati više od 10 milijardi kuna za plaće u privatnom sektoru, za sredstva za likvidnost i za fiksne troškove.
“Treba podsjetiti, razumjeti da je Vlada napravila iskorak i da poduzima mjere u pravom trenutku, s obzirom na epidemiološku situaciju. Nikome ni u Vladi ni u Stožeru nije stalo do toga da imamo mjere ograničenja, ali su one nužne u ovim okolnostima. Naše mjere, koje su komparativno gledano bile puno blaže nego mnoge druge, su omogućile nama poprilično normalan način života u odnosu na druge”, zaključio je predsjednik Vlade.
U sklopu posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji predsjednik Vlade Andrej Plenković susreo se s rektorom splitskog Sveučilišta Draganom Ljutićem. "Sveučilište u Splitu je jedna od najbitnijih sastavnica hrvatskih sveučilišta", rekao je Plenković. Podsjetio je kako splitsko Sveučilište ima 20.000 studenata, niz fakulteta i studijskih programa.
Ovo sveučilište ima odlično razgranatu europsku suradnju te mediteransku prepoznatljivost, izvrsnost i kvalitetu. Premijer je u razgovoru saznao koliki je značaj splitskog Sveučilišta te dodao da ono ima potporu Vlade i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

INTERES ZA OBNOVU HRVATSKE INFRASTRUKTURE

UPRAVA Doguş Grupe KOD PREDSJEDNIKA RH

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 16. veljače s predstavnicima turske Doguş grupe. U izaslanstvu tvrtke koje je bilo kod predsjednika RH, bili su predsjednik i glavni izvršni direktor Ferit F. Şahenk, potpredsjednik Hüsnü Akhan i regionalni direktor Burak Baykan.
Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjem poslovanju Doguş Grupe u Hrvatskoj, kao i o novim poslovnim prilikama. Predstavnici Doguş Grupe najavili su predsjedniku Milanoviću kako će s novim ciklusom investicija započeti u jesen ove godine te ga informirali o namjeri sudjelovanja u projektima izgradnje i obnove hrvatske infrastrukture.

Doguş Holding A.Ş. (Doguş Group) jedan je od najvećih konglomerata u privatnom sektoru u Turskoj, s portfeljem od 250 tvrtki u 7 industrija, uključujući auto kuće, maloprodajne prodavaonice, restorane, kafiće, građevinske tvrtke, radio stanice, TV kanale i turizam poduzeća. Skupina je nekoć bila vlasnik jedne od najvećih turskih privatnih banaka, Garanti, koja je danas dio BBVA ( Banco Bilbao Vizcaya Argentaria)

utorak, 16.02.2021.

NA PODRUČJU POGOĐENOM POTRESOM DO SADA 12 354 INTERVENCIJA VATROGASACA

VATROGASCI ANGAŽIRANI SVAKOGA DANA

Prosječno mišljenje je da vatrogasci imaju najviše posla u vrijeme ljeta, kada su dugi dani visokih meteoroloških temperatura i smanjen oprez građana s vatrom. No pogled na internet stranicu Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) svjedoči da vatrogasci i u ovo doba godine, baš svakoga dana imaju ozbiljnih intervencija.
Prema informacijama s te Internet stranice i u dane vikenda vatrogasci su morali intervenirati diljem Hrvatske.
"Već u petak 12. 2. u večernjim satima zabilježena su dva požara krovišta u Dubravi i Susedgradu. U subotu 13.2 je Javna vatrogasna postrojba Vinkovci ugasila požar na obiteljskoj kući u Vinkovcima. Ukupna opožarena površina (krovište i ostale prostorije u objektu) iznosi oko 250 m˛.
U Dinjevcu kod Pitomače požarom je zahvaćen gospodarski objekt površine oko 200 m˛ te krovište kuće. U gašenju požara sudjelovali su vatrogasci iz DVD-a Pitomača, Dinjevac i Kladare.
Javna vatrogasna postrojba Sisak zaprimila je u subotu 13.2. dojavu o požaru kuće u Donjem Komarevu kod Siska. Kuća je većim dijelom opožarena, a gašenje je bilo otežano s obzirom da se radi o objektu koji je teško oštećen u potresu te je označen crvenom naljepnicom. Na ovom požaru je ozlijeđena jedna civilna osoba koja se, promatrajući požar sa strane, poskliznula i pala te je zbrinuta od strane HMP. Ovaj događaj bi trebao poslužiti kao upozorenje građanima da požari ili druge vrsta intervencija nisu predstava te da na njima postoji realna opasnost za sve osobe koje se nalaze u blizini.

Požari od Istre do Slavonije
U nedjelju su vatrogasci iz Zagorske JVP i DVD-a Tuhelj gasili kuću u Trstenom kod Tuhelja. Tijekom požara, vlasniku objekta je pozlilo, te je zbrinut od strane HMP.

U Slavonkom Brodu je uslijed curenja plina iz plinske boce te loženja otvorene vatre u ložištu peći na kruta goriva, došlo do eksplozije plinske smjese u obiteljskoj kući. Eksplozija je oštetila balkonska vrata i prozore te je došlo do zapaljenja kuhinjskih elemenata i zavjesa. Stanari su na vrijeme napustili objekt i stradalih osoba nije bilo. Na intervenciji gašenja požara sudjelovala su 4 vatrogasca sa 1 vatrogasnim vozilom iz JVP Slavonski Brod.
JVP Labin je u nedjelju 14.2. u 22:04 zaprimio dojavu o požaru krovišta stambene zgrade na lokaciji Labin, Titov trg. Požar je zahvatio krovište zgrade i tri stana, od kojih su dva u potpunosti zahvaćena požarom, a treći jednim dijelom.
U gašenju požara sudjelovali su vatrogasci JVP Labin. Stradalih osoba nije bilo. Požar je lokaliziran u 23:20. Tijekom noći na požarištu je dežurala JVP Labin s dva vatrogasca i jednim vozilom.
Na području Sisačko-moslavačke županije koje je pogodio razoran potres, nastavljen je angažman domaćih vatrogasaca.
Prema obrađenim podacima od dana 28. prosinca 2020. do dana 14. veljače 2021. godine na intervencijama uklanjanja posljedica razornog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, kumulativno je sudjelovalo 11 345 vatrogasaca sa 3 115 vatrogasnih vozila, a odrađeno je 12 354 intervencija.

Zbog hladnijeg vremena te povećane opasnosti od izbijanja požara, glavni vatrogasni zapovjednik izdao je naputak i upozorenje vatrogascima da osiguraju pojačane ophodnje po svim kontejnerskim naseljima, a poglavito na području općina Majur, Donji Kukuruzari, gradova Gline, Siska, Petrinje i Hrvatske Kostajnice. Vatrogasne ophodnje su po potrebi trebale pomoći pri opskrbi ugroženog stanovništva hranom i potrepštinama te upozoriti na opasnosti od izbijanja požara, poglavito kod korištenja električnih grijalica."

ponedjeljak, 15.02.2021.

GRADONAČELNIK DUMBOVIĆ PRIMIO OD NAČELNIKAA STOŽERA NASELJE OD 80 KONTEJNERA NA KORIŠTENJE

ŠEST KONTEJNERA ZA ZAJEDNIČKE POTREBE

Prema informacijama sa internet stranice Vlade RH od 13. veljače naselje od 80 kontejnera spremno je za useljavanje u PETRINJI gradu nastradalom u katastrofalnom pptresu 29. orosinca 2020. Budući da su 23 kontejnera potpuno opremljena svim priključcima i opremom, sukladno listama prioriteta, useljacanje počinje odmah. Veći broj budućih stanara, neposredno nakon primopredaje naselja, preuzeo je svoje kontejnere. Istodobno se nastavljaju radovi opremanja i kompletiranja kontejnerskog naselja drugim nužnim sadržajima.
Kako je prilikom primopredaje naselja rekao ministar Medved, od ukupno 80 kontejnera 23 su domaće proizvodnje, 56 donacija iz Turske, a jedan domaće proizvodnje donacija Caritasa.
"Odmah je useljivo 23 kontejnera koji imaju sve priključke i gradonačelnik će ih prema listi prioriteta odmah dodijeliti sugrađanima. I turski su kontejneri spojeni na struju i vodu, a u narednih nekoliko dana ćemo sve opremiti ležajevima, ovisno o broju članova obitelji. Naš Stožer civilne zaštite, koji djeluje u Petrinji, uspješno je odradio ovaj posao", rekao je Medved.
Uz stambene kontejnere, postavljeno je još šest zajedničkih, koji mogu poslužiti kao blagovaonica, praonica rublja i za druge servisne potrebe."Napominjem da smo oko 1400 kontejnera pozicionirali na cijelom području zahvaćenom razornim potresom, a ova su naselja posebno važna u Petrinji, čime završavamo prvi korak postavljanja stambenih kontejnera. Grad će nastaviti dalje razvoj naselja drugim sadržajima uz našu potporu", dodao je.
Spomenuo je kako je s ovog gradilišta odvezeno 9.000 kubika zemlje, ugrađeno je više od 10.000 kubika kamena, postavljeno je više od sedam kilometara cijevi, više od 4 kilometra kablova, a utrošeno je oko 10.000 radnih sati.


KONTEJNERSKO NASELJE BITI ĆE I U GLINI
Ministar Medved je najavio izgradnju kontejnerskog naselja u Glini, za koje su već počele pripremne radnje, još će se dva naselja izgraditi u Petrinji i dva u Sisku, te jedno naselje u općini Majur. Naglasio je kako je zbrinjavanje ljudi, u vrijeme kada se podrhtavanje tla nastavlja, primarna zadaća Stožera, ali isto tako i početak sanacije objekata.Petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović je zahvalio na kontejnerskom naselju, te podsjetio na teške sudbine mnogih sugrađana. Spomenuo je kako je država vrlo brzo reagirala i dala sve od sebe kako bi pomogla ljudima.
"Iako smo ponekad bili različiti u metodama i prioritetima, postupno smo došli do cilja. Ipak, svi smo u fokus stavili čovjeka, koji nam je na prvom mjestu. Od danas Sajmište dobiva nove stanare, koji nikad nisu pomišljali da će živjeti u kontejnerima. To je jedan korak prema normalizaciji života i kasnijeg povratka u središte grada. Te ćemo ciljeve sigurno ostvariti. Petrinja je uvijek bila i ostala mali grad velikog srca", rekao je Dumbović. Ministar Medved je napomenuo i kako će već ovih dana stradala naselja obići mobilni timovi stručnjaka, koji će u suradnji s gradovima i općinama detaljno pregledati i analizirati oštećene objekte.Pri podnošenju zahtjeva za pokretanje postupka obnove, a radi pojednostavljenja procesa, dogovoreno je uspostavljanje mobilnih ureda za stručnu pomoć, koji će biti povezani s katastrom, gruntovnicom i drugim službenim bazama podataka, gdje će građani uz osobnu iskaznicu moći pokrenuti postupak obnove.

nedjelja, 14.02.2021.

ZAKON JE POTREBNO DORADITI I POJASNITI

Mato Brlošić“
DORADA SJEMENA ZA VLASTITU UPOTREBU STVARA UVJETE KOJE IMA I PŠENICA NAMIJENJENA TRŽENJU

Nakon što je početkom veljače Ministarstvo poljoprivrede osjetilo „ dužnost razjasniti najčešća pitanja koja izazivaju dvojbe i nesigurnost među poljoprivrednicima i potrošačima s obzirom na Prijedlog Zakona o sjemenu koji , smatraju, donosi uređeniji sustav proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, usklađuje nadležnosti, inspekcijski nadzor i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva u četvrtak 11. veljače održan je saborski Odbor za poljoprivredu kojem je predsjedavala Marija Petir, predsjednica odbora.
Omogućila je da osim ministrice poljoprivrede, da svoje viđenje dorade sjemena iznesu i predstavnici poljoprivrednih udruženja, civilnog sektora i znanstvene zajednice.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kao glavni cilj donošenja ovoga zakona istaknula je uređenje proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoz poljoprivredno reprodukcijskog materijala i vrsta bilja i prenošenje tzv. „marketinških direktiva“ u nacionalno zakonodavstvo.
- Zakon će omogućiti i donošenje nacionalnih sortnih lista za poljoprivredni reprodukcijski materijal koji će se moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, a što će po pojednostavljenoj proceduri omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti pohranjenih u banku biljnih gena, rekla je Vučković. Jasnije se definiraju i odgovornosti dobavljača za stavljanje sjemena na tržište, te se predlože uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“.
- Dorada sjemena koja se predlaže odredbama ovoga Prijedloga zakona uvećat će cijenu sjemena za 3-5 puta, istaknuo je Antun Vrakić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjetivši kako sjeme nije jedini razlog pojave bolesti na usjevima te je tražio da se to pitanje zakonom bolje uredi.
Mato Brlošić kao predstavnik Hrvatske obrtničke komore, a ujedno i član Povjerenstva za izradu zakona, istaknuo je kako se pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu, stavljaju isti uvjeti kao i za proizvođače sjemenske pšenice namijenjene trženju.
- Obveza dorade kod ovlaštenog dorađivača rezultirat će povećanjem troškova za oko 40 posto, a dodatni problem mogli bi biti i nedostatni doradbeni kapaciteti. Poljoprivrednicima je potrebno, uz propisano udovoljavanje uvjetima dorade, omogućiti doradu na poljoprivrednom gospodarstvu, rekao je Brlošić.
- Država treba prepoznati prava seljaka i predvidjeti izuzeća za mala poljoprivredna gospodarstva, istaknula je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača, podsjetivši na prava koja proizlaze iz Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu kojega je Republika Hrvatska potpisnica, ali i Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u poljoprivredi.
- Predložena odredba članaka 16. i 17. nije u skladu s europskim direktivama i rezultirat će visokim troškovima za poljoprivredne proizvođače, te je bilo potrebno napraviti analizu gospodarskih učinaka ovakvog prijedloga zakona, istaknuo je Robert Hadžić u ime Incijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“.
Silvija Fodor, predsjednica Udruge Biovrt, istaknula je kako Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu, uz očuvanje autohtonih sorti u bankama gena, prepoznaje i važnost neformalnog očuvanja sorti od strane poljoprivrednika. Upravo je zbog toga važno pojednostaviti upise na nacionalne sortne liste i autohtone sorte učiniti tržišno zanimljivima uklanjajući ograničenja koja bi na poljoprivrednike imala odvraćajući učinak u korištenju autohtonih sorti.
Na problem visokih troškova dorade, ali i nejasne načine dorade, koje ne postoje u europskim iskustvima korištenja sadnog krumpira koji se predlažu ovim aktom, upozorio je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić.
- Ovim se prijedlogom uvodi red u sjemensku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, mišljenja je Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, no kako ističe, postoji i prostor za poboljšanje i pojednostavljenje sustava certificiranja, te je podsjetio kako korištenje nedeklariranog sjemena za 20 – 30 smanjuje prirod.
Romeo Jukić, predsjednik Društva Agronoma Osijek istaknuo je kako ovaj prijedlog ima široku potporu stručne javnosti, a uvođenje Nacionalne sortne liste utjecat će na očuvanje autohtonih sorti sjemena u Hrvatskoj.
Član Odbora Nikša Vukas mišljenja je kako zbog postojanja inspekcija koje nadziru i prate poljoprivrednu proizvodnju nije bilo potrebno propisivati pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, te kako je uz navedeno važno razlikovati male od velikih poljoprivrednih proizvođača i ostaviti mogućnost dorade sjemena samom proizvođaču uz planiranje nadzora istog.
Željko Lenart je upozorio na važnost točnog deklariranja sjemena i na odgovornosti koje iz odredbi Zakona proizlaze za osobe koje sjeme stavljaju na tržište Republike Hrvatske, a koje je proizvedeno u drugim državama. Na potrebu propisivanja izuzeća za male poljoprivrednike zakonskim, a ne podzakonskim aktom upozorio je Marin Lerotić dok je Martina Grman Kizivat pitala hoće li kumice moći i dalje sijati svoje sjeme i prodavati proizvode na tržnici.
Nedorečenost članka 16. predloženog akta i procjena doradbenih kapaciteta elementi su koje je potrebno razmotriti u izradi Konačnog prijedloga zakona, istaknuli su zastupnici Goran Ivanović, Stipan Šašlin i Siniša Jenkač te su rekli da se to može popraviti do drugog čitanja s čime se složila i Anja Šimpraga.
Vilim Matula podržao je zahtjeve Inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“ dok su vanjski članovi Odbora Petar Baranović i Mijo Latin također stava da je Zakon potrebno doraditi i pojasniti.
Predsjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je kako iz rasprave proizlazi da i dalje imamo dva otvorena pitanja od kojih se prvo odnosi na čl.16. u kojem se navodi da sjeme koje se koristi za tržište, ali i ono koje se koristi za potrebe na vlastitom gospodarstvu mora, biti certificirano i dorađeno. Od te odredbe izuzima se ekološke proizvođače kao i ono sjeme koje je upisano na nacionalnu ili druge sortne liste, dok će druge izuzetke za poljoprivredna gospodarstva upisana u ARKOD propisati ministrica Pravilnikom. Petir je predložila da se to ne rješava Pravilnikom već da se u Zakonu jasno definira izuzeće za mala gospodarstva koja proizvode sjeme za vlastite potrebe kao što je predviđen izuzetak za mala gospodarstva koja proizvode sadni materijal.
- U Zakonu je važno pojasniti da se ne tretiraju na isti način mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište. Sjeme koje smo naslIjedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu, rekla je Petir.
Drugo otvoreno pitanje jest pitanje dorade. Petir je podsjetila da pšenicu sijemo na oko 150 000 ha u Hrvatskoj i da je većina sjemena certificirana, no ima i tavanuše. Kako bi se spriječilo širenje bolesti, Zakon propisuje obveznu doradu sjemena koju moraju raditi ovlašteni dorađivači, a oni moraju imati zaposlenog agronoma na neodređeno vrijeme.
Petir ističe da se javlja bojazan da će ovakav način provođenja dorade kako je propisan, poskupiti bitno kilogram sjemena pa onda u konačnici i cijenu proizvodnje hrane. Petir je predložila da Ministarstvo razmotri mogućnost da se omogući poljoprivrednom gospodarstvu da samo radi doradu i vodi evidenciju te je šalje nadležnim tijelima. - Takvu mogućnost daje nam i europska Uredba o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice.
Poljoprivrednici bi, kao što prolaze obuku za korištenje pesticida i herbicida, mogli proći i obuku za korištenje fungicida. Uz navedeno, ono što se odnosi na pšenicu, nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i zato zakon treba jasnije definirati razlike, a važno je voditi računa i o izuzeću za proizvođače krumpira, rekla je Petir. Kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, Petir je postavila upit o razlozima definiranja istog ovim zakonskim aktom istaknuvši kako je Zakonom trebalo jasno propisati da je upotreba GMO sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.
Marija Vučković je odgovarajući na pitanja istaknula kako razumije zahtjeve za preciznije propisivanje izuzeća od obveza propisanih ovim aktom, te je obećala da će jasnije u Konačnom prijedlogu zakona istaknuti izuzeće malih poljoprivrednih gospodarstva od obveze dorade i certificiranja sjemena.- Ministarstvo poljoprivrede nastojat će smanjiti dodatne troškove za poljoprivredne proizvođače, a u Republici Hrvatskoj registrirano je 60-ak ovlaštenih dorađivača sjemena, pa isto ne može predstavljati monopol, rekla je Vučković i izrazila spremnost da se dodatno fleksibilizira dorada sjemena u slučajevima kada je to moguće. Izvor :Priopćenje iz Sabora RH

petak, 12.02.2021.

POLITIKA IMA PRIORITET

DOBRO JUTRO NEUSPJEHU I SIROMAŠTVU!

Svaka pozitivna aktivnost koja se odnosi na gospodarstvo u RH je važna, jer uistinu netko treba misliti o gospodarstvu u Hrvatskoj. Upravo u vrijeme pandemije korona virusa 2020. i 2021. zauvijek je nestala, prema sadašnjim informacijama, proizvodnja šećera u šećerani u Virovitici. Najprije je vlasnik prošle godine u tišini, u vrijeme zatvoreno radi korone, s članovima Nadzornog odbora , donio odluku o prestanku proizvodnje šećerne repe za virovitičku šećeranu. Ta je proizvodnja šećerne repe trajala punih 40 godina a u proizvodnju je bilo uključeno 600 –tinjak kooperanata.Ove godine je početkom veljače 2021. šećerana potpuno prestala s radom. Informacije govore da je bila najmodernija u Hrvatskoj u odnosu na šećeranu u Osijeku i tvornicu u Županji.

Ovaj je šećer trenutno u mojoj kuhinji - M.Zouhar Zec ( Dodirom na mobitelu, fotka će se povećati)

Nije bilo riječi ni od ministra gospodarstva ni od ministrice poljoprivrede da se tvornica šećera u Virovitici i industrija spasi od zatvaranja. Nevjerojatno bi bilo da za odlazak šećerane iz proizvodnje nitko iz Vlade nije znao. To navodi na zaključak da je takav ishod odlučila aktualna vladina politika. Hrvatska ima kvote za šećer u EU, ali je umjesto drugih opcija i pozitivnih dogovora u prvi plan došla tišina i politička šutnja. Dok je za osobe u Vladi Hrvatske, nažalost, riječ šećerana, samo skup glasova, za ljude koji žive na poljoprivrednim područjima u okruženju šećerane, vijesti o prestanku proizvodnje je više od tužne vijesti. Radi se o stotinama hektara na kojima se proizvodila šećerna repa. Što će biti sa zemljom na kojoj je prestala proizvodnja?

Da li neobrađenim poljoprivrednim površinama hrvatska nesposobna i nezainteresirana politička elita priprema prodaju europskim kupcima, kada prođe moratorij na prodaju zemlje koji sada traje?

Koliko je tek tvrtki u Hrvatskoj nad kojima se provodi stečajni postupak, ne zato što su tvrtke bile nerentabilne, već zato što su tako odlučili njihovi vlasnici? Ovo nije retoričko već stvarno pitanje. Ti su iz raznih razloga našli potrebu za zatvaranje tvrtki, a da nisu mislili o radnicima koji na taj način ostaju bez nedovoljnog radnog straža da bi ostvarili mirovinu. Gdje ponovo naći posao? Takve samovoljne vlasnike Zakon štiti pod izlikom da vlasnik sa svojom tvrtkom može čini što hoće. To je nevjerojatno i izvan okvira prava na rad. To je samovolja bez razmišljanja koja živi i uništava tvrtku po tvrtku

Kakvim se idejama i aktivnostima bavi Savjet za gospodarstvo predsjednika Milanovića, osnovan potkraj prošle godine?

Gospodarstvo, koje će otvarati nova radna mjesta za one koji nemaju dovoljno staža za mirovinu, sve do onih koji iz srednje škole kreću u područje života i rada je najvažniji segment društva. Mogućnost poštenog legalnog rada, zaposlenja i zarade i pristojan civilizacijski život, je osnovni kriterij za svaki ljudski opstanak. Ako u RH nema radnih mjesta – gdje zaraditi sredstva za život i za podizanje obitelji? Opcija postaje odlazak u svijet, tamo gdje je moguće zaraditi sredstva za život. Neki hrvatski političari kažu da je to u redu. Da je europsko tržište rada otvoreno i da je to donijela globalizacija. Ne želi političar priznati da u Hrvatskoj ima previše priče i političkih obećanja,a da nema realizacije. Realizacije nema čak ni u obnovi grada Zagreba, u obnovi stanova i kuća koje građani željno čekaju. Uskoro će godina dana od potresa (22.3.2020.) a obnova grada nije počela. Kako je to moguće? Zar nitko od ministara u Vladi , na čelu s premijerom ne osjeća odgovornost zbog toga što se, sve što se radi, radi previše sporo, komplicirano, malo efikasno? Sada državna politička struktura uživa u tome što novac dolazi iz fondova EU i o tome pričaju na sva usta. No što čeka Hrvatsku nakon što će ti izvori financiranja biti iscrpljeni?Da hrvatski političari nisu doveli u neupotrebljivo stanje Imunološki zavod, danas bi, u tijeku pandemije korona virusa, Zavod bio doslovno zlata vrijedan, jer bi se moglo stvarati vlastio cjepivo protiv korone, jer stručnih ljudi ima, ima znanja - kažu ljudi koji su radili u Imunološkom zavodu.

Realizacija hrvatskih političara je katastrofalna, a sve su odluke u rukama političara. Politika u Hrvatskoj ima prioritet. Struka je na čekanju, ili su stručni ljudi poslani s otpremninama u mirovinu kako ne bi postavljali prava pitanja i štetili aktualnim političarima. Struka i stručnost u očima političara ne vrijedi ništa. A dok takvi kriteriji vladaju u Hrvatskoj, doviđenja danima izobilja i sreće. Dobro jutro neuspjehu i siromaštvu.To postaje Hrvatska. Tek izuzeci su autori za sebe.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 11.02.2021.

PREDSTAVNICI GENERAL ELECTRICA KOD PREDSJEDNIKA RH

DOBRE NAMJERE OBIJU STRANA!?

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je 10. veljače predstavnike tvrtke General Electric. U sastavu izaslanstva tvrtke General Electric bili su potpredsjednik korporativnog poslovanja General Electrica u Srednjoj i Istočnoj Europi za strateška pitanja i državni sektor dr. Endre Ascsillán te predsjednik i glavni izvršni direktor Tungsram Grupe Joerg Bauer.
Na sastanku s Predsjednikom Republike predstavnici tvrtke General Electric iskazali su interes za ulaganje u Republiku Hrvatsku kojim planiraju pridonijeti sprječavanju iseljavanja visokoobrazovanih radnika. Predsjednik Republike pozdravio je planirana ulaganja koja će zadržati visokoobrazovane radnike, te izrazio nadu kako će takva ulaganja pridonijeti gospodarskom razvoju Republike Hrvatske – piše u kratkoj vijesti
na stranici predsjednika RH

29. SVJETSKI DAN BOLESNIKA

BOLEST IMA LICE SVAKOG BOLESNIKA

Datum 11. veljače je Svjetski dan bolesnika. Utemeljio ga je papa Ivan Pavao II. posebnim pismom od 13.svibnja 1992.g naslovljenim na kardinala Fiorenza Angelinija, predstojnika Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika. To je papa Karol Voytila, koji je za svog 26 godina dugog papinskog pontifikata čak tri puta i to 1994. 1998. i 2003. posjetio Hrvatsku, koji je 2005. umro, 2011. proglašen blaženim, a 27. travnja 2014. papa Franjo proglasio ga je svetim - zaštitnikom mladih katoličkih obitelji.
Smisao Svjetskog dana bolesnika je potreba senzibiliziranja Božjeg naroda i građanskog društva za svijet patnje te samim bolesnicima pomoći vrednovati svoje trpljenje. Papa je za obilježavanje Svjetskog dana bolesnika izabrao 11. veljače, kad se u Katoličkoj Crkvi slavi spomen dan Blažene Djevice Marije Lurdske. Ivan Pavao II. je senzibilizirao stanovništvo kroz poruke za dan bolesnika zdravstvenim djelatnicima, volonterima i bolesnicima. Dan bolesnika je postao datum poštovan kod cjelokupnog stanovništva. Posebnu brigu za bolesne sada već Sveti Ivan Pavao II je iskazao kroz encikliku Salvifici doloris; Krist je čovjeka istodobno naučio činiti dobro trpljenjem i činiti dobro onome koji trpi, što je posvjedočio vlastitim životom.

Papa Franjo je za 29. svjetski dan bolesnika 11. veljače 2021. napisao podužu poruku u kojoj između ostalog kaže
„Bolest uvijek ima lice, i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima im se uskraćuju njihova temeljna prava . Trenutna pandemija razotkrila je koliko su naši zdravstveni sustavi neodgovarajući, a izašli su na vidjelo i nedostatci u skrbi za bolesnike. Starije, slabe i ranjive osobe nemaju uvijek pristup zdravstvenoj skrbi i ona nije uvijek osigurana na pravičan način. To ovisi o političkim odlukama, načinu upravljanja resursima i zalaganju onih koji su na odgovornim položajima. Ulaganje sredstava u liječenje i njegu bolesnika prioritet je povezan s temeljnim načelom da je zdravlje primarno opće dobro. U pandemiji je, istodobno, došla do izražaja predanost i velikodušnost zdravstvenog osoblja, volontera, radnika i radnica, svećenikâ, redovnikâ i redovnicâ koji su profesionalno, požrtvovno i s osjećajem odgovornosti i ljubavi prema bližnjima pomagali, liječili, tješili i služili mnogim bolesnicima i članovima njihovih obitelji. To je tiho mnoštvo muškaraca i žena koji su odlučili ne okretati glavu na drugu stranu, nego pogledati u lice i vidati rane bolesnikâ koje su doživljavali bliskima zbog zajedničke pripadnosti ljudskoj obitelji.
Ta bliskost je, naime, dragocjeni melem koji pruža podršku i utjehu bolesnicima u njihovoj patnji. Kao kršćani, tu bliskost doživljavamo kao znak ljubavi Isusa Krista, Dobrog Samarijanca, koji je sa samilošću prilazio svakom čovjeku ranjenom grijehom. Sjedinjeni s njim djelovanjem Duha Svetoga, pozvani smo biti milosrdni poput Oca i ljubiti, na poseban način, svoju slabu, nemoćnu i trpeću braću i sestre. Tu bliskost doživljavamo ne samo kao pojedinci, nego i kao zajednica. Naime, bratska ljubav u Kristu rađa zajednicu koja može ozdravljati, koja ne napušta nikoga, koja uključuje i prihvaća prije svega najslabije.
U vezi s tim, želim podsjetiti na važnost bratske solidarnosti koja ima svoj konkretan izraz u služenju i može poprimiti veoma razne oblike, koji su svi odreda usmjereni na pružanje potpore našem bližnjemu.“ Služiti znači brinuti se za slabe u našim obiteljima, našemu društvu, našem narodu« - naglasak je iz homilije u Havani iz 2015. U tome zalaganju svaki pojedinac je kadar »ostaviti po strani svoje zahtjeve i težnje, očekivanja i svoje želje za svemoćnošću pred konkretnim pogledom najslabijih. U služenju se uvijek gleda bratovo lice, dodiruje njegovo tijelo, osjeća njegova blizina čak dotle da ga se u nekim slučajevima i “trpi”, te traži promicanje brata. To je razlog zbog kojeg služenje nikad nije ideološko, jer se ne služi idejama nego osobama« (ibid.)
Sve bolesnike, zdravstvene djelatnike i one koji se žrtvuju u pomaganju onima koji pate povjeravam Mariji, Majci milosrđa i Zdravlju bolesnih. Neka nas ona iz Lurdske pećine i svojih nebrojenih svetišta diljem svijeta podupre u našoj vjeri i našoj nadi i pomogne nam da skrbimo jedni za druge bratskom ljubavlju. Svima vama i svakom ponaosob od srca podjeljujem svoj blagoslov - napisao je papa Franja za 29. Svjetski dan bolesnika.

srijeda, 10.02.2021.

PRAVILNIK O POTPORAMA UZROKOVANIH PANDEMIJOM

utorak, 09.02.2021.

NAJAVA 18. MEDITERANSKOG SAJMA U DUBROVNIKU

ORIJENTACIJA NA PROIZVODNE NOVITETE

petak, 05.02.2021.

EUROPSKU OZNAKU KVALITETE IMA „Rudarska greblica“

29. PROIZVOD ZAŠTIĆENOG NAZIVA

Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 4. veljače 2021. godine, je objavila da je „Rudarska greblica“ upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Time je taj naziv proizvoda zaštićen na području svih zemalja Europske unije i mogu ga koristiti samo proizvođači koji udovoljavaju uvjetima iz Specifikacije proizvoda,informacija je iz Ministarstva poljoprivrede.
„Rudarska greblica“ postala je 29. hrvatski proizvod iz skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji nosi europsku oznaku kvalitete, točnije zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a proces zaštite ovog naziva započeo je u ožujku 2017. godine, kada je Udruga Rudarska greblica podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Rudarska greblica“.

Područje proizvodnje „Rudarske greblice“ je mjesto Rude te okolna sela u Zagrebačkoj županiji: Cerje Samoborsko, Braslovje, Kotari, Manja Vas, Bukovje Podvrško i Prekrižje Plješivičko. Prema usmenoj predaji stanovnika ovog kraja, „Rudarsku greblicu“ pripremale su žene rudara još u prvoj polovici 16. stoljeća. Kako su rudarske obitelji većinom bile siromašne, u to vrijeme je „Rudarska greblica“ predstavljala skroman obrok rudara, a često puta je bila i njihovo glavno jelo. Pri izradi žene rudara su koristile samo jednostavne sastojke i to brašno, mlijeko, jaja, svježi kravlji sir iz kojih su svojom domišljatošću i umijećem stvorile jedinstveni proizvod koji je s vremenom postao proizvod kojeg se povezivalo sa rudarstvom.
Proizvod je naziv dobio po tradicionalnom alatu zvanom „greblica“, kojim se razgrijavao žar u krušnoj peći rudarskog doma, jer je oblik kolača bio sličan obliku tog alata.
Republika Hrvatska ovim upisom u registar ima 29 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Uz sada registriran naziv „Rudarska greblica“, drugi već registrirani nazivi proizvoda su :
Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič i Malostonska kamenica.

četvrtak, 04.02.2021.

KALKULIRAJU LI GOSPODA U NACIONALNOM STOŽERU ZA KORONU?

SADA ZATVORENIM PODUZETNICIMA DOZVOLITI DA RADE !

Zašto dr. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i načelnik Nacionalnog stožera za epidemiju korona virusa COVID -19 ne razumije ljude, poduzetnike, koji su 3. veljače prosvjedovali na Tgu bana Jelačića u Zagrebu, s glavnom porukom „ DAJTE NAM DA RADIMO“? Ugostiteljski objekti zatvoreni su od 28. studenog 2020. godine.
Zbog stanja zatvorenesti u što spadaju uslužne djelatnosti koje su prema prirodi posla upućene prema drugim ljudima, a to su ugostiteljski objekti svih vrsta među kojima i hotelji, turističke agencije, i sportski objekti tipa teretana i fitnes objekata, zatražili su redovitu isplatu obećane financijske pomoći koja još nije izvršena za prošlu 2020. godinu, a već je mjesec veljača, pravedniju odštetu pada prometa, ukidanje parafiskalnih nameta i ostavku ministra gospodarstva u Vladi RH Tomislava Čorića.
Dnevne brojke zaraženih, kao i umrlih znatno su manje, 3. veljače 2020. bio je 730 novo zaraženih i 17 umrlih u Hrvatskoj. Nisu li u Hrvatskoj počele kalkulacije s otvaranjem ugostiteljskih objekata? Takvo se pitanje nameće nakon što 1. veljače načelnik stožera za COVID -19 nije komunicirao otvaranje ugostiteljskih objekata , ali je u svom monologu rekao, kako treba biti oprezan i kako ne treba žuriti s otvaranjem, jer treba postići nisku razinu zaraze kako bi u nastupajućoj turističkoj sezoni Hrvatska bila što sigurnija za goste. Načelnik Nacionalnog stožera dr. Božinović se u svojim izjavama brani brojevima moje upućuje javnosti preko medija , gdje kaže da se radi o tek oko 18 tisuća poduzetnika, koji su, po njegovu mišljenju zatvoreni. Ako je i samo osamnaest tisuća poduzetnika zatvoreno, - a više ih je potpuno sigurno – zar to nije itekako veliki broj za gospodarski krhku i malu Hrvatsku u kojoj nema dovoljno radnih mjesta? Gospoda uz dr. Božinoivića , dr. Markotić dr. Capak te ministar zdravstva dr. Beroš koji imaju fiksne plaće i kao da žive izvan realnog vremena. Beroš je na press konferenciji 3. veljače nabrojio što sve nije zatvoreno, među kojima su bazeni, kina i kazališta. (!?)

MONOLOG O LISTOPADU 2020!
Dr. Markotić je 3. veljače kada su poduzetnici na Trg bana Jelačića došli reći javnosti i Vladi da žele raditi, jer moraju raditi, jer ih na to tjeraju financijske potrebe za održanjem života i tvrtki govorila na press konferenciji kako je s koronom bilo u listopadu 2020., „kada smo zadnji puta imali ovakve brojke“. Dr. Markotić je rekla „ Ako uzmemo da je 26.10. bilo 828 novih slučajeva, to je nešto više nego današnja brojka, današnja brojka je samo da napravim digresiju, nije mala“ rekla je i nastavila . „To je 730 novo oboljelih. Što to znači ?To znači da će vrlo vjerojatno 73 od tih završiti u bolnici sa težim oblikom bolesti, a to znači da će barem 7-10 njih završiti na respiratoru i sa visokom mogućnošču smrtnog ishoda. U samo jednom danu . To je puno za Hrvatsku. Toga dana 26.10. smo vidjeli da je bilo na respiratoru 65 bolesnika, danas ih je 99. I tada je bila jedna 17- naestogodišnjakinja preminula. Da ne zaboravimo da ne umiru samo stariji, svačiji život je vrijedan.I ono što se pisalo tih dana da je Hrvatska pet dana bilježila rekordne brojke dnevnih slučajeva i cijeli tjedan rušimo rekorde u broju zaraženih. To se pisalo kada smo imali ovakve brojke. U Areni je postavljeno prvih 400 kreveta, počela je imobilizacija umirovljenih liječnika, a pisalo se da su bolnice na rubu snaga, a bolnice su tada imale 825 hospitaliziranih bolesnika. Sada imaju 1 222 . Dakle oko 400 su imali manje kada se govorilo da je bolnički sustav na rubu snaga. Maske su postale obvezne tog dana na otvorenom. Jedan kolega je govorio o vrhuncu zaraze. Taj vrhunac je bio pet tjedana kasnije, na 4 600 i nešto dnevno inficiranih“ rekla je dr. Markotić te nastavila govoriti kako je bilo tada, u listopadu prošle godine u Europi i svijetu u aspektu korona virusa.

NACIONALNI STOŽER ZA KORONU IMA PROBLEM
Zašto takvo podsjećanje na ono što je bilo s korona virusom u dan kada poduzetnici traže da im se dozvoli rad, da se dozvoli otvaranje bar ugostiteljskih terasa i prodaja kave za van i prodaja kave na terasma ? Ispijanje kave i zadržavanje na ugostiteljskim terasama dio je tradicionalnog ponašanja ljudi u hrvatskom podneblju. I sada u korona krizi Nacionalni stožer od nekoliko ljudi želi to promijeniti ili prolongirati. Prvo opravdanje je briga za zdravlje građana RH, što stoji, ali i iz razloga što se pojavljuju novinarski natpisi neutemeljeni na znanosti i izjave čak i doktora znanosti jer i dr. Markotić to govori, da dolaze neki novi sojevi korone, koji su se pojavili, kao u dječjim bajkama, u Brazilu, Južnoj Africi, Velikoj Britaniji itd. Gdje su znanstvena utemeljenja o tim virusima mutirane korone koji dolaze? Neka to znanstvenici objave na nekom linku da svakom građaninu bude dostupno, ako je to znanstveno dokazano. Naciju se više plaši nego što ikoj znanstvenik bilo što od toga može argumentirano dokazati. Ako taj virus dođe, zdrastveno će se rješavati tada, kada dođe. Zbog toga što će nešto DOĆI ugostitelji ne smiju trpjeti sada i danas. Jasno je kao dan da ugostiteljima treba dozvoliti da rade, ne od 15. veljače, već što prije.

KAVA U PEKARI, KIOSKU I BENZINSKOJ CRPKI
Od kada su ugostitelji i teretane zatvorene kava za van može se kupiti na benzinskim crpkama, u pekarama koje imaju kave aparate, te na kiscima koji također imaju aprate za kavu . I tu se kava kupuje pod upitnim epidemiološkim mjerama.
A na terasi ugostiteljskog objekta, gosti bi sjeli – dakako s maskom, naručili piće i kavu, konobar sa rukavicama i maskom na licu donio bi na ugostiteljskom pladnju naručeno i poslužio goste. To bi bilo epidemiološki mnogo sigurnije, nego način posluživanja koji se provodi sada.
A u čemu je problem? Vidljivo je svaki puta na press konferencijama Stožera za koronu, da gospoda nemaju odgovor na kriterije, za što su bili vrlo mnogo puta pitani od novinara - kada, koliko zaraženih i koliko umrlih diktira stupanj mjera otvaranja i zatvaranja objekata i djelatnosti? Problem je u Nacionalnom stožeru za koronu. Kada brojke, kao sada nisu drastične Stožer je subjektivan ili objektivan, ovisno o tome što su isplanirali ili što planiraju. Zdravlje nacije je važno, treba ga čuvati, ali treba i raditi. Rad je opstanak svakog života. Kada nemaju druge retorike, govore o tome kakve su Mjere zatvaranja u Europi, što se događa u pojedinim europskim zemljama - što je potpuno irelevantno za one koji žive i rade u Hrvatskoj.
Poduzetnici čije su djelatnosti zatvorene razumjeli su zdrastvenu situaciju s COVID- 19 virusom i strpljivo bili zatvoreni više od dva mjeseca, ali to je vrijeme prošlo. Osobe u Nacionalnom korona stožeru treba promijeniti jer njihova statična pozicija puna sigurnosti koju čini dom, put na posao i natrag, čini ih sve manje relevantnima u razumijevanju odvijanja života u zemlji u kojoj žive. Zatvorenim ugostiteljskim objektima i teretanama, pod epidemiološkim mjerama rad se treba dozvoliti već danas.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 03.02.2021.

REPUTACIJSKI ISKORAK ZA HRVATSKU - DOGOVOR RH SA ŠEST BANAKA

OTKLONJENA MOGUĆA OBVEZA DRŽAVE
OD OKO 2,5 MILIJARDE KUNA

Potpredsjednik Vlade i ministar financija dr.Zdravko Marić održao je u Banskim dvorima 2.veljače konferenciju za medije o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova vezanim uz konverziju kredita u CHF. Ministar financija dr. Marić je rekao da pravosudni postupci banaka protiv Hrvatske pred međunarodnim i domaćim sudovima dugo traju, izazivaju značajne financijske efekte, visoke troškove pravnika i vještaka. „S druge strane, ti procesi imaju neizvjestan ishod, bez obzira na sve argumente koje jedna i druga strana podnose. Arbitražni postupci imaju i reputacijski efekt“ rekao je.
„Na Međunarodnom sudu za rješavanje arbitražnih postupaka u Washingtonu protiv Hrvatske pokrenuto je trenutno 13 postupaka. Sve ovo vrijeme nas zastupa Državno odvjetništvo, vodimo dijalog i konstruktivan pristup koji je više nego potreban. Taj zajednički dijalog je identificirao zajedničke karakteristike postupaka. Tako smo otvorili put za razgovor s bankama, odnosno kreditnim institucijama o načinu i pronalaženju nečega što bi bila izvan sudska rješenja sporova. Dugotrajnost i financijski efekti takvih sporova nikome nisu u interesu“.
Potpredsjednik Vlade RH iministar financija dr. Zdravko Marić izvijestio je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, pred domaćim sudom te onim koje još nisu pokrenule takve postupke.„Bitno je reći da, temeljem ovog postignutog dogovora, u četiri postupka odmah nastupa suspenzija, dakle zaustavljanje svih postupaka i procesa. Međunarodni sud ima svoje procedure, koje traju određeno vrijeme, unutar kojeg je potrebno ispuniti sve korake, nakon kojeg dolazi do trajnog odustajanja od arbitražnih postupaka i eventualnih budućih sporova“, istaknuo je ministar financija dr. Marić, dodavši da je suspenzija koja je stupila na snagu podrazumijeva da od tog trenutka nema nikakvih radnji, aktivnosti, stoga ni dodatnih troškova.
Rekao je da postignuti dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za državni proračun RH .„Dijalog s bankama i kreditnim institucijama cijelo vrijeme je bio konstruktivan. I njima se, također, zahvaljujem što su prepoznali napore koje je Vlada svih ovih godina činila na unaprjeđenju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, stvaranju svih dodatnih i poboljšanih uvjeta za stimuliranje investicija svih vrsta“, poručio je.

utorak, 02.02.2021.

NAPOKON IZVOZ KRUMPIRA - U REPUBLIKU UKRAJINU

U RH PROIZVODNJA NA 6.600 HEKTARA

Posredovanjem Ministarstva poljoprivrede te u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Konzulatom Ukrajine postignuta je trgovinska suradnja za izvoz merkantilnog krumpira s područja Međimurske i Varaždinske županije u Ukrajinu, a prve isporuke hladnjača s krumpirom u količini od 100 tona krenule su iz Hrvatske 29. siječnja 2021. godine.
Urod krumpira u 2020. godini bio je veći za čak 30 posto od prosjeka te je, prema informacijama proizvođača, postignuta samodostatnost za potrebe domaćeg tržišta, a urod veoma visoke kvalitete. Istovremeno, potražnja krumpira, kao posljedica korona krize, pala je za 50 posto, a posljedično se pojavio i pad cijene, poremećaji tržišta te u konačnici stvaranje 40 tisuća tona viškova krumpira.
U drugom dijelu 2020. godine zabilježene su 20-25 posto niže cijene krumpira na veletržnicama, odnosno 10 posto u maloprodaji, te jako niske cijene otkupa. U prvom polugodištu 2020. godine je prema podacima trgovačkih lanaca, otkupljeno gotovo 16 tisuća tona krumpira - 18.4 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Hrvatska ima pristup ukrajinskom tržištu za obrađeno mlijeko i mliječne proizvode, meso peradi, proizvode od jaja, kolagen i želatinu namijenjenu prehrani ljudi, uz napomenu da, zbog slučaja visoko patogene ptičje gripe, od studenoga 2020. izvoz mesa peradi nije dozvoljen sa zaraženog područja. EK radi na usklađivanju ukrajinske legislative u odnosu na EU i olakšavanju certificiranja ukrajinskih zahtjeva za uvoz. Do tada, uz dodatni napor proizvođača i kontrolnih tijela, prihvaćeni su modeli certifikata za kompozitne proizvode i proizvode ribarstva.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.