Marketing
REPUTACIJSKI ISKORAK ZA HRVATSKU - DOGOVOR RH SA ŠEST BANAKA
OTKLONJENA MOGUĆA OBVEZA DRŽAVE
OD OKO 2,5 MILIJARDE KUNA
Potpredsjednik Vlade i ministar financija dr.Zdravko Marić održao je u Banskim dvorima 2.veljače konferenciju za medije o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova vezanim uz konverziju kredita u CHF. Ministar financija dr. Marić je rekao da pravosudni postupci banaka protiv Hrvatske pred međunarodnim i domaćim sudovima dugo traju, izazivaju značajne financijske efekte, visoke troškove pravnika i vještaka. „S druge strane, ti procesi imaju neizvjestan ishod, bez obzira na sve argumente koje jedna i druga strana podnose. Arbitražni postupci imaju i reputacijski efekt“ rekao je.
„Na Međunarodnom sudu za rješavanje arbitražnih postupaka u Washingtonu protiv Hrvatske pokrenuto je trenutno 13 postupaka. Sve ovo vrijeme nas zastupa Državno odvjetništvo, vodimo dijalog i konstruktivan pristup koji je više nego potreban. Taj zajednički dijalog je identificirao zajedničke karakteristike postupaka. Tako smo otvorili put za razgovor s bankama, odnosno kreditnim institucijama o načinu i pronalaženju nečega što bi bila izvan sudska rješenja sporova. Dugotrajnost i financijski efekti takvih sporova nikome nisu u interesu“.
Potpredsjednik Vlade RH iministar financija dr. Zdravko Marić izvijestio je da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, pred domaćim sudom te onim koje još nisu pokrenule takve postupke.„Bitno je reći da, temeljem ovog postignutog dogovora, u četiri postupka odmah nastupa suspenzija, dakle zaustavljanje svih postupaka i procesa. Međunarodni sud ima svoje procedure, koje traju određeno vrijeme, unutar kojeg je potrebno ispuniti sve korake, nakon kojeg dolazi do trajnog odustajanja od arbitražnih postupaka i eventualnih budućih sporova“, istaknuo je ministar financija dr. Marić, dodavši da je suspenzija koja je stupila na snagu podrazumijeva da od tog trenutka nema nikakvih radnji, aktivnosti, stoga ni dodatnih troškova.
Rekao je da postignuti dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za državni proračun RH .„Dijalog s bankama i kreditnim institucijama cijelo vrijeme je bio konstruktivan. I njima se, također, zahvaljujem što su prepoznali napore koje je Vlada svih ovih godina činila na unaprjeđenju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, stvaranju svih dodatnih i poboljšanih uvjeta za stimuliranje investicija svih vrsta“, poručio je.
dr. Zdravko Marić ministar financija u Vladi RH i podpredsjednik Vlade /Fotka: stranica Vlada RH
Naglasio je;“ Sve Vladine mjere, porezne, ne porizne, horizontalne prirode primjenjuju se jednako na sve, a isto tako proces daljnje uskladbe i daljnjih nadopunjenih standarda EU kao i proces uvođenja eura i ulazak u devizni tečajni mehanizam II je nešto gdje smo našli visoku razinu razumijevanja i uskladbe sa
kreditnim ustanovama odnosno bankama. Na ovaj način s ovim dogovorom otklonili smo obvezu državnog proračuna od najmanje 2,5 milijarde kuna.
Dosad je pak Hrvatska u četiri slučaja pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova za troškove suda, odvjetnika, vještaka i arbitražnih procesa do sada platila 127 milijuna kuna. S ovim dogovorom sve to staje, odnosno nema više nikakvih dodatnih radnji po osnovi ovih procesa što se tiče šest banaka. Za dvije banke postupci se nastavljaju dalje, nastavit ćemo dijalog i s tim bankama te vidjeti hoćemo li u razdoblju ispred nas, moći sklopiti ovakvu vrstu dogovora“, naglasio je. Za šest banaka smo dogovor postigli. „ Što se tiče samih banaka do sada su pred arbitražnim sudom u Washingtonu i pred domaćim Trgovačkim sudom pokrenuti postupci od strane Zagrebačka banka, Reifeeizen banke , Erste banke , OTP banke , postupak je pokrenut od strane Addiko banke odnosno Societe Generale koja nije specificirala taj zahtjev. Dvije banke koje do sada nisu pokrenule te postupke su PBZ i Sberbank,
Ovaj se dogovor odnosi na šest banaka Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb – bez obzira što nije pokrenila postupak, isto tako i Sberbanka, Erste banka, Reifeizen banka i OTP banka“.„Dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za RH I ZA SAM PRORAČUN Republike Hrvatske“, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija dr. Marić.
Na pitanje novinara Zašto su banke pristale na dogovor, ministar financija dr. Marić je odgovorio:
“ Prepoznati su napori na stvaranju i unaprjeđenju poslovnog okruženja kroz različite vidove horizontalnog pristupa, paralelno sa time i daljnju uskladbu našeg zakonodavstva s pravilima, direktivama i općenito standardima Europske unije, kao i korak dalje što se tiče procesa uvođenja eura. Banke su prepoznale da su u okviru naših mogućnosti i svega onoga što smo učinili, unaprijeđeni ti uvjeti i poslovno okruženje i da smo poslali jasan signal da su investicije u RH svih vrsta u Hrvatsku više nego dobrodošle i da ne bismo dolazili u problematiku da nešto činimo kontra prava investitora, bilo stranih bilo domaćih.“ Ministar financija je dalje rekao :„ Na osnovu toga što je do sada učinjeno BILA je osnovna intencija da se popravljaju i unapređuje poslovno okruženje i investicijski uvjeti. Za sve jednako. Bilo da govorimo o segmentu gdje se netko može na veći ili manji način prepoznati. Činjenica je da je to bila osnovna ideja. Paralelno sa time procesi koji se vode bilo za uskladbu s EU, bilo za ulazak u Euro zonu su tome dodatno doprinijeli, a isto tako moram spomenuti i procese koji ipak nismo ni predvidjeli, niti željeli. Tu su okolnosti COVID 19 krize i potresa. Temelj naših razgovora je da bez obzira na odvijanje postupaka i procesa pred pravosudnim tijelima, da mi ne prepoznajemo da je šteta učinjena, odnosno da bi dogovor trebao podrazumijevati nekakvo izravno obeštećenje ili kompenzaciju.
Kada govorimo o pričuvi pri Hrvatskoj narodnoj banci, kada gledamo naš bankarski sustav stopa obvezne rezerve je značajno veća nego što je u konačnici praksa u drugim zemljama, pa i neki segmenti sami koji možda nisu vezani izravno uz regulativu, ali neposredno imaju veze poput stopa adekvatnosti kapitala koja je u RH više nego dvostruko veća nego u prosjeku europske unije.
Tu je i problematika osiguranja depozita banaka . Naš put prema euro zoni usklađen je s tim zakonodavstvom, kompletni sanacijski dio je prešao na jedinstveni sanacijski okvir na razini bankovne Unije odnosno jedinstveni sanacijski fond.
Hrvatska narodna banka je odgovorna da sanaciju banaka koje podliježu pod europski dio. U konačnici imamo i našu koja se do jučer zvala Državna agencija za osiguranje depozita i sanaciju banaka, a sada je samo Hrvatska agencija za osiguranje depozita, što je isključiva ovlast u tim dijelu i kada gledate taj segment koliko su banke do sada uplatile i kakva je situacija sa sustavom osiguranja depozita, tu bi nekoliko podataka iznio. Neću teći prosjek, ali u u velikoj većini zemalja- tako i direktiva propisuje – da je minimalno potrebno 0,8 % ukupne osigurane štednje imati u Fondu iz kojega u konačnici, ako dođe do pada ili propasti banke, i aktivacije sustava osiguranja depozita, da se iz njega isplaćuje. Do zadnje financijske krize stopa ili visina osiguranja depozita za one eventualne jednokratne isplate osiguranja depozita Je bila sto tisuća kuna. Krajem 2008. taj je iznos povećan na 400 tisuća kuna, u međuvremenu izmjenom direktive taj iznos je povećan na 100 tisuća eura i Hrvatska je na toj razini , plus dodatnih 30 tisuća eura za eventualne jednokratne isplate.
" U ovom trenutku Hrvatska je među top tri zemlje u EU po visini ukupno pokrivenih osiguranih depozita. Sa krajem 2020. mi smo dosegnuli razinu od 2,62 posto, a za veliku većinu i sukladno direktivi obveza je 0,8 posto. Promijenili smo i naš zakonodavni okvir da se hrvatska agencija fokusira isključivo na sustav osiguranja depozita ,pa imamo osnovni fond koji je minimalno 1 posto, s druge strane imamo dodatni fond koji je 1,5 posto. Znaći 2,5 posto prema zakonskom okviru u RH ".
" Dakle svako smanjivanje nekakvih vrsta troškova i sve ono što je teret za poduzetnike, pa tako i za banke, namjera smanjivanja istoga je da se taj novac onda kanalizira drugim putem, prema onima koji su ciljani.U ovim okolnostima je da se svi više nego dobro slažemo jer aktivnost banaka upravo u ovom krazkom roku za kreditiranje i financiranje naših poduzenika i građana za likvidna sredstva, a u nekim idućim koracima za nastavak investicijskog ciklusa kada krenemo naravno putem oporavka. To je na tragu između ostaloga i ovoga ukupnog okvira o kojem govorim.“
Na pitanje novinara s kojim dvjema bankama nije postignut dogovor, Marić je odgovorio da je to Addiko bank odnosno Societe Generale.
„Postupci se nastavljaju, ali i dalje smo otvoreni za razgovor“, dodao je.
Istakao je da je dogovor s bankama značajan reputacijski iskorak za Hrvatsku, kao i potvrda vladavine prava, odnosa prema investitoru te dobra pozivnica investicijama u Hrvatsku. (Vlada/ M. Zouhar Zec)
Većina međunarodnih arbitražnih institucija osigurava pravila koja reguliraju rješavanje sporova koji se rješavaju arbitražom. Najpoznatija pravila arbitraže uključuju ona pravila Međunarodne trgovačke komore („ICC”), londonskom sudu međunarodne arbitraže („LCIA”), Međunarodni centar za rješavanje sporova Američke udruge za arbitražu („ICDR”), i pravila Singapurskog međunarodnog arbitražnog centra („SIAC”) i Hong Kong International Arbitration Center („HKIAC”). Investicijske arbitraže često se rješavaju prema pravilima Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke („ICSID”) ili Komisija Ujedinjenih naroda za pravo međunarodne trgovine („UNCITRAL”) pravila. Mnoge arbitraže u koje su uključene ruske tvrtke odvijaju se prema pravilima Stockholmske gospodarske komore („SCC”).
Kako se provode međunarodne arbitražne odluke?
Zahvaljujući ugovoru poznat kao Newyorška konvencija, koja je stupila na snagu dana 7 lipanj 1959, arbitražne presude mogu se provesti u većini zemalja za razliku od tradicionalnih sudskih presuda. Nad 150 zemlje ratificirali su danas njujoršku konvenciju, što znači da se arbitražne presude mogu provesti približno 3/4 zemalja priznatih od Ujedinjenih naroda.
Primarni zakoni na temelju kojih pravnici za međunarodnu arbitražu tvrde slučaj su vladajuće pravo ugovora, ili zakon o odšteti koji se odnosi na ugovor, arbitražni zakoni sjedišta arbitraže, i New York i Washington konvencija (ili poznata kao ICSID konvencija).
https://www.international-arbitration-attorney.com/hr/what-is-international-arbitration/
Post je objavljen 03.02.2021. u 06:02 sati.