BOLEST IMA LICE SVAKOG BOLESNIKA
Datum 11. veljače je Svjetski dan bolesnika. Utemeljio ga je papa Ivan Pavao II. posebnim pismom od 13.svibnja 1992.g naslovljenim na kardinala Fiorenza Angelinija, predstojnika Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika. To je papa Karol Voytila, koji je za svog 26 godina dugog papinskog pontifikata čak tri puta i to 1994. 1998. i 2003. posjetio Hrvatsku, koji je 2005. umro, 2011. proglašen blaženim, a 27. travnja 2014. papa Franjo proglasio ga je svetim - zaštitnikom mladih katoličkih obitelji.
Smisao Svjetskog dana bolesnika je potreba senzibiliziranja Božjeg naroda i građanskog društva za svijet patnje te samim bolesnicima pomoći vrednovati svoje trpljenje. Papa je za obilježavanje Svjetskog dana bolesnika izabrao 11. veljače, kad se u Katoličkoj Crkvi slavi spomen dan Blažene Djevice Marije Lurdske. Ivan Pavao II. je senzibilizirao stanovništvo kroz poruke za dan bolesnika zdravstvenim djelatnicima, volonterima i bolesnicima. Dan bolesnika je postao datum poštovan kod cjelokupnog stanovništva. Posebnu brigu za bolesne sada već Sveti Ivan Pavao II je iskazao kroz encikliku Salvifici doloris; Krist je čovjeka istodobno naučio činiti dobro trpljenjem i činiti dobro onome koji trpi, što je posvjedočio vlastitim životom.
Papa Franjo je za 29. svjetski dan bolesnika 11. veljače 2021. napisao podužu poruku u kojoj između ostalog kaže
„Bolest uvijek ima lice, i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima im se uskraćuju njihova temeljna prava . Trenutna pandemija razotkrila je koliko su naši zdravstveni sustavi neodgovarajući, a izašli su na vidjelo i nedostatci u skrbi za bolesnike. Starije, slabe i ranjive osobe nemaju uvijek pristup zdravstvenoj skrbi i ona nije uvijek osigurana na pravičan način. To ovisi o političkim odlukama, načinu upravljanja resursima i zalaganju onih koji su na odgovornim položajima. Ulaganje sredstava u liječenje i njegu bolesnika prioritet je povezan s temeljnim načelom da je zdravlje primarno opće dobro. U pandemiji je, istodobno, došla do izražaja predanost i velikodušnost zdravstvenog osoblja, volontera, radnika i radnica, svećenikâ, redovnikâ i redovnicâ koji su profesionalno, požrtvovno i s osjećajem odgovornosti i ljubavi prema bližnjima pomagali, liječili, tješili i služili mnogim bolesnicima i članovima njihovih obitelji. To je tiho mnoštvo muškaraca i žena koji su odlučili ne okretati glavu na drugu stranu, nego pogledati u lice i vidati rane bolesnikâ koje su doživljavali bliskima zbog zajedničke pripadnosti ljudskoj obitelji.
Ta bliskost je, naime, dragocjeni melem koji pruža podršku i utjehu bolesnicima u njihovoj patnji. Kao kršćani, tu bliskost doživljavamo kao znak ljubavi Isusa Krista, Dobrog Samarijanca, koji je sa samilošću prilazio svakom čovjeku ranjenom grijehom. Sjedinjeni s njim djelovanjem Duha Svetoga, pozvani smo biti milosrdni poput Oca i ljubiti, na poseban način, svoju slabu, nemoćnu i trpeću braću i sestre. Tu bliskost doživljavamo ne samo kao pojedinci, nego i kao zajednica. Naime, bratska ljubav u Kristu rađa zajednicu koja može ozdravljati, koja ne napušta nikoga, koja uključuje i prihvaća prije svega najslabije.
U vezi s tim, želim podsjetiti na važnost bratske solidarnosti koja ima svoj konkretan izraz u služenju i može poprimiti veoma razne oblike, koji su svi odreda usmjereni na pružanje potpore našem bližnjemu.“ Služiti znači brinuti se za slabe u našim obiteljima, našemu društvu, našem narodu« - naglasak je iz homilije u Havani iz 2015. U tome zalaganju svaki pojedinac je kadar »ostaviti po strani svoje zahtjeve i težnje, očekivanja i svoje želje za svemoćnošću pred konkretnim pogledom najslabijih. U služenju se uvijek gleda bratovo lice, dodiruje njegovo tijelo, osjeća njegova blizina čak dotle da ga se u nekim slučajevima i “trpi”, te traži promicanje brata. To je razlog zbog kojeg služenje nikad nije ideološko, jer se ne služi idejama nego osobama« (ibid.)
Sve bolesnike, zdravstvene djelatnike i one koji se žrtvuju u pomaganju onima koji pate povjeravam Mariji, Majci milosrđa i Zdravlju bolesnih. Neka nas ona iz Lurdske pećine i svojih nebrojenih svetišta diljem svijeta podupre u našoj vjeri i našoj nadi i pomogne nam da skrbimo jedni za druge bratskom ljubavlju. Svima vama i svakom ponaosob od srca podjeljujem svoj blagoslov - napisao je papa Franja za 29. Svjetski dan bolesnika.
Post je objavljen 11.02.2021. u 08:24 sati.