AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 30.05.2017.

POTPORE RURALNOG RAZVOJA ZA ODRŽAVANJE ŠUMA

POTPORE VRIJEDNE 16.531.000 MILIJUN KUNA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je, prema informacijama Ministarstva poljoprivrede od 29. svibnja,
36 odluka kojima se korisnicima Mjere 8 Programa ruralnog razvoja „Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma“, dodjeljuju potpore u vrijednosti od gotovo 17 milijuna kuna.
Za prošlogodišnji natječaj koji se odnosio na podmjeru 8.5 „Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava“, operaciju 8.5.1. “Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“ izdane su 34 odluke o prihvatljivosti u vrijednosti od 16.531.638,19 kn. Korisnici ove mjere su šumoposjednici, udruge šumoposjednika i šumovlasnika te trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Potpora iznosi do 100% ukupno prihvatljivih troškova, između 5.000 – 700.000 EUR-a, u kunskoj protuvrijednosti.
Preostale dvije odluke o prihvatljivosti odnose se na podmjeru 8.6. "Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda", operaciju 8.6.3. “Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda“ s iznosom od 286.459,00 kn. Korisnici mjere su šumoposjednici, udruge šumoposjednika i šumovlasnika, obrti, mikro, mala i srednja poduzeća te jedinice lokalne uprave i samouprave i njihova udruženja, a potpora iznosi do 50% ukupno prihvatljivih troškova, između 5.000 – 30.000 EUR-a, u kunskoj protuvrijednosti.
„Naša zemlja ima jedne od najljepših i najočuvanijih šuma u Europi. Na nama je odgovornost da racionalnim upravljanjem tim resursom osiguramo da se dobra praksa brige o našim šumama nastavi i u naraštajima koji dolaze. Šumarstvo nema jedinstvenu zajedničku politiku u Europskoj uniji, no za zaštitu šuma kao dio eko sustava i oplemenjivača okoliša uspjeli smo izboriti sredstva u Programu ruralnog razvoja“ – izjavio je ministar Tolušić.
Detaljan popis korisnika dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.


http://www.mps.hr/UserDocsImages/novosti/Popis%20korisnika.pdf

30.05.2017. u 10:12 • 0 KomentaraPrint#^

PRIPREMA SE 14. DRVNO TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA U OPATIJI


DRVO JE PRVO
- SVI KOJI OSJEĆAJU VAŽNOST SVOG PRISUSTVA DOĆI ĆE NA 14. KONFERENCIJU


Prema informacijma iz HRVATSKOG DRVNOG KLASTERA ministar poljoprivrede dipl.iur Tomislav Tolušić otvorit će 14. Drvno-tehnološku konferenciju koja se prema planu treba održati u Opatiji u hotelu Četiri opatijska cvijeta, 5. i 6. lipnja, s početkom u 10 sati.Vlada RH na sjednici 27. 4. donijela je ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020. Odluka i Strategija objavljeni su u NN broj 44/2017.Odluka je stupila na snagu danom donošenja 5.5. 2017. a potpisao ju je premijer RH mr. Andrej Plenković.
Očekuje se da će na konferenciji aktivno sudjelovati i suradnici ministra Tolušića koji će predstaviti zakonodavstvo i provedbu strateških dokumenata.

Na konfereciju će doći i Uprava Hrvatskih šuma i voditelji podružnica!
Hrvatske šume su glavni partner drvoprerađivačkoj industriji, stoga se njihovom prisustvu u Opatiji oduvijek pridaje odgovarajući značaj. ˝Na Drvno-tehnološku konferenciju osobno dolazim već niz godina i zadovoljan sam mogućnošću da s predstavnicima industrije, odnosno našim kupcima razmijenimo stajališta i nove ideje koje mogu unaprijediti našu suradnju˝, ističe Krunoslav Jakopčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, dodajući da će biti u reprezentativnom sastavu jer će osim Uprave i komercijalnog sektora u radu konferencije sudjelovati voditelji podružnica, a drugi dan konferencije i predstavnici komercijala u podružnicama.

Šumarski fakultet pokrenuo projekt o stručnom nazivlju!
Već tradicionalno DTK služi za intenziviranje međusektorske suradnje kroz pokretanje novih tema i razvojnih izazova. Ove godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno i suorganizator, u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavlja novi projekt kojim će se novelirati strukovno nazivlje, odnosno isto prilagoditi okruženju 21. stoljeća. Jedan od suorganizatora je i Hrvatska komora inženjera šumarstva i i drvne tehnologije koja također provodi niz razvojnih projekata i dio javnih ovlasti predviđen sektorskim zakonodavstvom.

Ekonomski institut istražuje klastere! Predstavljeno će biti niz projekata iz područja R&D!
Budući da u drvoprerađivačkom sektoru djeluje više operativnih klastera, kao i uspješan klaster konkurentnosti, Ekonomski institut iz Zagreba priprema prezentaciju rezultata svojih istraživanja u kojima je analizirao učinke klasterizacije u drvoprerađivačkom sektoru uz navođenje određenih preporuka. Teme konkurentnosti sektora su vrlo aktualne na EU razini, posebice u kontekstu 4. industrijske revolucije u kojoj značajnu ulogu trebaju imati roboti, primjena novih materijala i smart tehnoloških rješenja. Neki od primjera takvih i sličnih R&D projekata bit će predstavljeni na konferenciji.

Sektor šumarstva zanimljiv Svjetskoj banci i HBOR-u!
Partnerstvo između Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina dovelo je do većeg korištenja financijskih sredstava iz portfelja HBOR-a, a drvoprerađivački sektor je i tradicionalni korisnik mnogih izvoznih alata domaće razvojne banke. S druge strane, međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, prepoznaju važnost tradicionalnih industrija, primjerice na šumi baziranih industrija, i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i CIRAZ-om dubinski analiziraju kapacitete na domaćih šumi baziranih industrija i razvijaju nove strateške dokumente, čiji prijedlozi će biti predstavljeni na konferenciji.

Gradnju drvom predstaviti će austrijska tvrtka Holzcluster.
I ove godine bilježi se veliko zanimanje za konferenciju iz inozemstva. Uz već tradicionalno sudjelovanje zemalja EU (Italija, Njemačka, Austrija, itd.), značajan interes zabilježen je iz Mađarske. Na EU razini gradnja drvom predstavlja jednu od top tema, kod koje su najbolji rezultati ostvareni u Austriji. Stoga će štajerski Holzcluster sa sjedištem u Grazu predstaviti najbolje prakse. U Opatiji se također očekuju i renomirani austrijski i domaći arhitekti koji su ostvarili relevantna i referentna iskustva u području gradnje drvom.

Mnogi dobavljači tehnologija i opreme LIGNA doći će u Opatiju na 14. Konferenciju!
Tematske cjeline na konferenciji uključiti će i predstavljanje najnovijih tehnoloških trendova koji se upravo ovaj tjedan prikazuju na najvećem svjetskom sajmu tehnologija LIGNA u Hannoveru. Glavni sponzori konferencije izlažu na sajmu LIGNA, stoga će dio njih u Opatiji također prezentirati svoje ovogodišnje novitete i inovativna rješenja. Dobavljači tehnologija dolaze iz područja strojne obrade drva, primarne prerade, sušenja, energije iz drva, proizvodnje pločastih materijala itd.

Pokroviteljstvo Predsjednice RH, Sveučilišta u Zagrebu i niza ministarstava!
Visoka razina skupa i stručni značaj konferencije svake godine dobiva potvrdu od strane nadležnih institucija, stoga ovogodišnje pokroviteljstvo dolazi iz Ureda Predsjednice RH, Hrvatskoga sabora, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te iz ureda rektora Sveučilišta u Zagrebu. Najavljen je dolazak predstavnika i drugih državnih institucija, a posebice onih tijela koja su zadužena za veću uporabu drva na domaćem tržištu, što je bila jedna od permanentnih tema na dosad održanim Drvno tehnološkim konferencijama. Na 14Drvno tehnološkoj. konferenciji će se sudionicima obratiti i Domagoj Hajduković potpredsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora.


Kroz logotipove može se pročitati tko su 1.organizatori, 2. suorganizaatori 3.partneri 4. pokrovitelji i 5. sponzori 14. DRVNO TEHNOLOŠKE KONFERENCIJE koja se priprema u Opatiji:


30.05.2017. u 05:35 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 29.05.2017.

SREDSTVA IZ EU ZA OZNAKE KVALITETE PROIZVODA!


POTPORA 100 POSTO OD UKUPNO PRIHVATLJIVIH TROŠKOVA!

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede objavljen je prvi natječaj za provedbu Podmjere 3.1. „Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete“, tipa operacije 3.1.1. „Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje“.
Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 17. srpnja 2017. do 18. rujna 2017., a prvi preduvjet prijave je upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Vodič kroz upis objavljen je na stranici www.appprrr.hr, a sam natječaj i na stranici www.ruralnirazvoj.hr.
Za ovaj natječaj raspoloživo je ukupno milijun eura u kunskoj protuvrijednosti, a sredstva potpore se dodjeljuju proizvođačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji će se uključiti u sustav kvalitete ili sustav ekološke proizvodnje i čiji će proizvodi na tržište biti plasirani s nacionalnom ili EU oznakom, a podrazumijevaju zaštitu izvornosti (ZOI), zaštitu zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS).
Potpora se dodjeljuje i proizvođačima čiji će proizvodi biti označeni znakom iz jednog od neobveznih nacionalnih ili EU sustava kvalitete, kao i ekološkim znakom, odnosno znakom kojim se potvrđuje da se radi o proizvodu iz prijelaznog razdoblja s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

„Do sada smo ovakve aktivnosti financirali sredstvima Državnog proračuna, a od sada koristimo sredstva iz EU fondova kojim će hrvatski proizvođači hrane moći zaštititi svoj proizvod i učiniti ga prepoznatljivim na domaćem i EU tržištu“ – izjavio je ministar Tolušić povodom otvaranja još jednog u nizu natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja RH.

Za sve buduće korisnike, čiji će poljoprivredni i prehrambeni proizvodi tek biti uključeni u sustave kvalitete, prihvatljivi su troškovi ulaska u sustav kvalitete, godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu, troškovi stručne kontrole i certifikacije te troškovi tiskanja znaka kvalitete kojim će proizvod biti označen.
Prihvatljivi troškovi za korisnike koji se već nalaze u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje su troškovi tiskanja ekološkog znaka ili znaka za proizvod u prijelaznom razdoblju. Pojedini korisnik godišnje kroz jednokratnu isplatu može dobiti najviše do 3.000 eura, odnosno 15.000 eura tijekom 5 godina.
Intenzitet javne potpore za sudjelovanje u sustavu kvalitete iznosi 100 posto od ukupno prihvatljivih troškova, a s 25 posto potpore sufinancirat će se troškovi vezani uz ekološki znak, odnosno znak proizvoda koji je u prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekološku proizvodnju.




Primjer: Zaštićena oznaka izvornosti EU

29.05.2017. u 14:18 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKI DORUČAK PROMOVIRAN NA MAĐARSKOJ TRŽNICI


MINISTRI RH TOLUŠIĆ I CAPPELI PROMOVIRALI DORUČAK

Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i Hrvatska gospodarska komora trodnevnom manifestacijom " Hrvatska tržnica" u Mađarskoj predstavili su turističko-proizvodnu ponudu Hrvatske s ciljem promocije hrvatskih proizvoda i Hrvatske kao turističke destinacije.
" Hrvatska tržnica" u Budimpešti održana je od 23 do 25. svibnja 2017. godine na najljepšoj tržnici Europe „Nagy Vásásrcsarnok“. Svoje ponude i proizvode predstavio je 21 hrvatski proizvođač.
Manifestaciju su službeno 23. svibnja otvorili ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministar turizma RH Gari Cappelli u prisustvu potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore Josipa Zahera.
Drugog dana manifestacije održan je Doručak s hrvatskih farmi gdje su posluženi prehrambeni proizvodi s oznakama kvalitete: meso, mlijeko i jaja s hrvatskih farmi, med iz Lijepe naše, te brašno i kruh s hrvatskih polja.

Uz hrvatskog ministra poljoprivrede Doručku u Budimpešti prisustvovao je Istvan Nagy zamjenik ministra poljoprivrede Republike Mađarske koji je pohvalio dobru ponudu hrvatskih prehrambenih proizvoda i Hrvatsku kao jednu od omiljenih turističkih destinacija mađarskih turista. Svoju podršku ovom projektu dali su i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Goran Grlić Radman i bosanskohercegovacki veleposlanik u Mađarskoj Aleksandar Dragičević .

„Mađari su uvijek rado viđeni gosti naših turističkih odredišta i drago mi je što je Doručak s hrvatskih farmi svoju inozemnu premijeru doživio upravo u Budimpešti. Desetljećima se govori o nužnosti povezivanja domaćih proizvođača i ugostiteljskih i hoteljerskih objekata i zadovoljan sam što smo stvari pokrenuli u pravom smjeru. Nismo se bavili samo promotivnim aktivnostima već smo u propise ugradili odredbe koje će našim proizvođačima omogućiti poštene uvjete rada i u pravima ih izjednačiti s njihovim europskim kolegama. Suradnja s turističkim sektorom iznimno nam je važna jer daje najbolje rezultate i za poljoprivrednu proizvodnju i za turističku ponudu. Nije još prošlo dovoljno vremena za ocjenu uspješnosti provedenih mjera, no prvi statistički pokazatelji govore da smanjujemo uvoz i povećavamo izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“- izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Doručkom s hrvatskih farmi koji je održan u Zagrebu 13. svibnja završila je višemjesečna informativna kampanja po gradovima hrvatskih županija, kojom su promovirani domaći proizvodi te je poticana njihova potrošnja. U kampanji je sudjelovalo oko 500 poljoprivrednih proizvođača iz cijele Hrvatske. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.




Fotografija: Izvor Ministarstvo poljoprivrede

29.05.2017. u 13:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 26.05.2017.

ODRŽAVNO DRŽAVNO NATJECANJE BARMENA U RAPCU

TKO RADI NAJBOLJE KOKTELE?

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu organizirala je 24. svibnja u hotelu SANFIOR Valamar Riviera u Rapcu Držvno natjecanje barmena . U discipline Klasik - long drink pobjednik je barmen Dorijan Skoblar sa 211 osvojenih bodova, drugo mjesto sa 192 boda osvojio je domaći, Rapski barmen Nino Karlovčec koji je zaposlenik kompanije Valamar, a treći je bio Luka Faflja sa 188 bodova koji također radi u Valamaru . Po redosljedu osvojenih mjesta četvrti je Dominik Šanko, peti Tomislav Stančić, koji je imao i najbolji ručni rad, šesti je bio Danijel Tomulić, a sedmo mjesto zauzela je Vesna Kečkeš. U Flair long disciplini prvi je bio Ante Matušan, drugi Lovro Perković, a treći Dorijan Skoblar.


S lijeva: Luna, Alen Mravić predsjednik podsekcije barmena za Istru i Primorsko Goransku županiju, Luka Faflja, Tomislav Stančić .

Predsjednica Hrvatske sekcije barmen Dragana Franković, koja je i voditeljica hrane i pića u Family Life Belleuy hotelu Valamar Riviera u Rapcu rekla je da se natjecanje barmen obično održava u travnju mjesecu, te da je kraj svibnja vrijeme kada je turistička sezona već počela te da je i to jedan od razloga što je malo barmen na državnom natjecanju. No istakla je kako bi poslodavci trebali poticati svoje zaposlenike koji imaju smisla i želje baviti se spravljenjem koktela, te ne samo svojim gostima na taj naćin pružati novi užitak, već barmene slati i na natjecanja kako bi se oni profesionalno dokazali, te kako bi Hrvatska jednoga dana kao turistička zemlja imala pobjednika u svjetskoj konkurenciji.


Predsjednica Hrvatske sekcije barmen Dragana Franković s natjecateljima.

Miješanjem više vrsta odabranih pića raznih okusa nastaje koktel – a ono što čini njegovu kvalitetu je miris i okus. Žiri koji je ocjenjivao koktele činili su bivši uspješni barmeni državni prvaci iz Zagreba i Zadra te profesori s hotelijerskog fakulteta u Opatiji.
Bilo je to natjecanje barmena iz pet hrvatskih regija.
Margareta Zouhar Zec



Hotel u kome je održano Državno natjecanje barmena.

26.05.2017. u 17:16 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 25.05.2017.

OD 1. RUJNA 2017. REGULACIJA RIBOLOVNOG AKVATORIJA JABUČKE KOTLINE


ITALIJA I HRVATSKA DOGOVORILE ZABRANU IZLOVA DO 2020. GODINE

Nakon višemjesečnih pregovora između administracija Republike Hrvatske i Talijanske Republike, te uz podršku znanstvenika, ribarskog sektora, ali i nevladinih organizacija obiju zemalja, postignut je dogovor o ponovnom uvođenju područja posebne regulacije ribolova u Jabučkoj kotlini, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede. U priopćenju od 22. svibnja dalje piše da za razliku od prvotne zbrane koja je trajala 15 mjeseci, novim Pravilnikom o posebnoj regulaciji ribolova u dijelu akvatorija Jabučke kotline, predviđeno je trajanje posebne regulacije kroz naredne tri godine.
Bilateralnim dogovorom dvaju zemalja usuglašeno je da se regulacija provede na nacionalnim razinama uz podjednako strog režim ribolova.
Uspostava zaštite područja Jabučke kotline pitanje je od iznimnog značaja za ribarstvo EU, pa je Hrvatska administracija postignute rezultate prezentirala na Znanstvenom savjetodavnom odboru za ribarstvo (SAC) GFCM-a koji je održan prošli tjedan ( op. a. 15.-20.5.) u Ljubljani u Republici Sloveniji.

Tako je za Hrvatska plovila novim režimom uvedena trogodišnja zabrana obavljanja ribolova povlačnim alatima, okružujućim mrežama plivaricama-srdelarama, stajaćim parangalima, povrazima, vršama i mrežama stajaćicama, te zabrana za športski i rekreacijski ribolov za razdoblje od 01. rujna 2017. godine u 00:00 sati do 31. kolovoza 2020. godine u 24:00 sata u cijelom području pod posebnom regulacijom. Iznimka je napravljena za tzv. „džep“ (Područje djelomične zabrane ribolova) u razdoblju od 1. studenog u 00:00 sata do 31. kolovoza u 24:00 sata, te je u tom razdoblju dozvoljen športski i rekreacijski ribolov, ribolov okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom te ribolov povlačnim alatima (subotom i nedjeljom, od 05:00 do 22:00 sata), te od ponedjeljka u 05:00 sati do četvrtka u 22:00 sata ribolov mrežama stajaćicama, stajaćim parangalima i vršama.



Izvor grafike: Ministarstvo poljoprivrede


S druge strane, talijanska plovila će imati potpunu zabranu ribolova na području „džepa“, ali je omogućen ribolov pod posebnim, strožim uvjetima na dijelu područja koje se nalazi izvan ZERP-a. Gospodarski ribolov u tzv. džepu dozvoljen je isključivo hrvatskim plovilima s instaliranim VMS uređajem i e-očevidnikom. Plovila koja obavljaju ribolov mrežama stajaćicama, stajaćim parangalima i vršama, a nemaju instalirane uređaje dozvoljen je ribolov do 01. siječnja 2018. godine. Definirano je i prijelazno razdoblje za podnošenje zahtjeva za instalaciju (01. listopada 2017. godine).
„Zaštita Jabučke kotline bila je preduvjet za održivu budućnost našeg ribarstva i ribarstva Europske unije. Zadovoljan sam postignutim dogovorom i vjerujem da ćemo kvalitetnom suradnjom sa susjednim zemljama i u narednom periodu doći do rješenja koja će biti ne samo zaštita naših nacionalnih interesa već i zalog za bolju budućnost i racionalno upravljanje resursima. Naši ribari i ribari Europske unije kao i 500 milijuna europskih potrošača zaslužuju strateško upravljanje resursima i svježu jadransku ribu na tanjuru i u desetljećima koja su pred nama.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
Pravilnik o posebnoj regulaciji ribolova u dijelu akvatorija Jabučke kotline kojim se ovaj dogovor implementira predviđa početak regulacije od 1. rujna 2017.



Što je Jabučna kotlina i zašto je važna?
Za one koji nisu ribari, a radi razumijevanja gornjih informacija treba reći da je Jabuka vulkanski otočić čunjastog oblika, malih dimenzija u Jadranu, zapadno od Visa.More oko tog nenaseljenog i teško pristupačnog otočića, duboko je oko 260 metara, a bilo je bogato je ribom , posebice zubatcom. No došlo je do velikog izlova riba. Područje oko otočića Jabuka, poznato kao Jabučka kotlina važno je zato što je to prirodno mrijestilište riba : oslića, škampi, bijelog muzgavca, lignjuna, grdobine i ostalih.

25.05.2017. u 07:34 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.05.2017.

KANJON RIJEKE KUPE TREBA IZUZETI IH HIDROENERGETSKE GRADNJE!

PETICIJOM PROTIV GRADNJE HIDROELEKTRANE !

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je povodom Dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj koji je počeo u ponedjeljak 22. svibnja a obilježava se cijeli tjedan, zajedno s brojnim nevladinim udrugama pokrenula peticiju za očuvanje rijeke Krupe jer planovi za gradnju hidroelektrana ne prestaju i postaju svakidašnja prijetnja. Samo kroz odluku o trajnoj zabrani gradnje hidroelektrana na rijeci Krupi, ovu iznimnu rijeku možemo sačuvati u sadašnjem prirodnom stanju. WWF i udruge peticijom pozivaju Zadarsku županiju i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH da donesu odluku kojom će kanjon rijeke Krupe dugoročno zaštiti od svih oblika korištenja u energetske svrhe.

Rijeka Krupa

Rijeka Krupa duga samo sedam kilometara izvire u Krupi kod Obrovca u Zadarskoj županiji iz dva krška vrela pod južnim obroncima Velebita, na nadmorskoj visini od 1404 metra nedaleko zaseoka Mandići. Teče kroz duboke usjeke u stijenama. U jednom dijelu teče kanjonom od 50 metara u smjeru zapada. Prije kanjona u nju se ulijeva pritoka Orovača.Na polovici cjelokupnog toka rijeke, u nju se ulijeva pritoka Krnjeza.
Na rijeci Krupi postoji 19 slapova, od kojih većina svojom visinom, oblikom i razvedenošću spadaju u najljepše hrvatske slapove Najpoznatiji je slap Deveterac, koji je ime dobio po devet sedrenih kaskada koje završavaju slapom visokim 13 metara.
Lokalno stanovništvo rijeku Krupu je već kod izvora iskoristilo za pokretanje mlinova i navodnjavanje vrtova. Jedan od najpoznatijih mlinova je tzv. Urošev mlin, koji je još u upotrebi, iako je izgrađen 1913. godine. Nizvodno od mlina nalazi se kanjon.
Zatim slijedi Panin buk nakon kojega se kanjon u području Veliča luke blago spušta, ali samo nakratko. Već kod vrha Punta, koji se oštro zario u Krupu primoravši je da svojim tokom opiše gotovo polovicu kruga, kanjon ponovo doseže zavidnu visinu stisnuvši rijeku stijenom podno Babinog grada u uzak tjesnac u kojem su se zaredala tri slapa od kojih su krajnji 12 metarski Babin slap i 8 metara visok Dragičevića buk. Ispod Dragičevića buka Krupa tvori slikovite izdužene sedrene pragove, pada preko još dva manja slapa, te utječe u rijeku Zrmanju i sastavni je dio Parka prirode Velebit.


„Hidroelektrana u kanjonu rijeke Krupe trajno bi narušila i uništila prirodne i krajobrazne vrijednosti ove rijeke i tog dijela Parka prirode Velebit. Već više godina postoji namjera da se ta rijeka koristi u proizvodnji električne energije što bi dovelo do promjene protoka vode, betonizacije korita i obala rijeke, pregrađivanja toka, rušenja sedrenih barijera i drugih radova. Svaki tip građevinske intervencije zasigurno bi imao nepopravljive posljedice na rijeku, njen živi svijet i prirodnost okoliša“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
WWF i nevladine udruge pozivaju građane da potpišu peticiju za očuvanje rijeke Krupe i kažu glasno NE umjetnim barijerama, branama, tunelima, kanalima i sličnim betonskim tvorevinama. Izgradnja takve infrastrukture imala bi nepopravljive negativne posljedice na rijeku te bi prouzrokovala trajni nestanak njene jedinstvene prirodne flore i faune. Zato ovom peticijom pozivaju odgovorne institucije da proglase kanjon rijeke Krupe izuzetim od svih hidroenergetskih planova.
Građani peticiju mogu potpisati na
http://www.change.org/p/recimo-ne-hidroelektranama-na-rijeci-krupi-let-s-say-no-to-hydropower-plants-on-the-river-krupa

Građani mogu potpisati peticiju do 18. lipnja 2017. godine. Peticija je ujedno i dio kampanje „Naše rijeke, naše blago – Veslajmo za naše rijeke“ tijekom koje WWF s partnerskim organizacijama organizira veslanje na šest hrvatskih rijeka kako bi se upozorilo na prijetnju koju predstavlja izgradnja hidroelektrana. Veslat će se Savom, Dravom, Kupom, Zrmanjom, Koranom i Mrežnicom, dok će uz Krupu biti organizirana šetnja njenim kanjonom. Kampanja traje od 4. do 10. lipnja, a uključivat će i okrugle stolove, radionice i više koncerata.
Za više informacija posjetite Facebook događaj na WWF Adria profilu.
WWF-ovu peticiju podržavaju nevladine udruge: Kupa – udruga za sport, rekreaciju i turizam, Kanu klub Končar Zagreb, Kajak kanu klub Rastočki mlinari, Vodomar, Rafting klub Matis i Udruga Eko Pan iz Karlovca, te inicijativa građana “Volimo Mrežnicu” iz Duge Rese i “Ujedinjeni Slunj” iz Slunja.
Petra Boić Petrač, voditeljica odjela komunikacija u WWF Adriji, mob. +385 91 2905 976, mail: ppetrac@wwfadria.org

(Petra Boić Petrač)

24.05.2017. u 09:45 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 23.05.2017.

DIO POSLODAVACA UZASTOPNO NE ISPLAĆUJE PLAČE



3930 ZAPOSLENIKA ZA PRVA TRI MJESECA 2017. BEZ IJEDNE PLAČE !


Prema informacijama iz Porezne uprave od 22. svibnja 2017., plače u RH ne isplaćuje 937 poslodavaca koji zapošljavaju 3930 radnika. Podaci su to Porezne uprave prema edvienciji od siječnja do ožujka 2017. godine. Radi se o poslodavcima - 803 pravne osobe i 134 fizičke osobe koji tri mjeseca uzastopno nisu isplatili plače svojim zaposlenicima. Zaposlenici koji ne primaju plaću ili nisu primili zaostale plaće, to mogu prijaviti na besplatni broj telefona 0800 49 49.

Porezna uprava objavila je imena fizičkih i pravnih osoba koji u posljednja tri mjeseca nisu isplatili plaću na svojoj internet stranici.

"Radi poticanja poslodavaca na pravovremeno ispunjavanje njihovih dospjelih obveza prema radnicima i osiguranja povjerenja građana u djelovanje pravne države, poštivanje pravnog poretka kao i omogućavanja bolje kontrole primjene odredaba Zakonu o radu koje se odnose na obvezu isplate plaće ,u novcu, na račun i to, ukoliko nije drugačije određeno, do petnaestog dana u mjesecu nakon obavljenog rada, ocjenjeno je svrsishodnim omogućiti javno objavljivanje popisa poreznih obveznika koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima" - piše na internet stranici Porezne uprave RH.

23.05.2017. u 09:46 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 21.05.2017.

VLADA RH DONIJELA STRATEGIJU RAZVOJA PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA


STRATEGIJU SU RADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA

Vlada RH na sjednici 27. 4. donijela je ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020.
Odluka i Strategija objavljeni su u NN broj 44/2017.
Odluka je stupila na snagu danom donošenja 5.5. 2017. a potpisao ju je premijer RH mr. Andrej Plenković.

U STRATEGIJI RAZVOJA PRERADE DRVA piše da dosadašnjim pristupom preradi drva i proizvodnjom namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za razvoj u Hrvatskoj . Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za određenjem prema razvoju tog sektora, posebno imajući u vidu da država raspolaže takvim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova za preradu drva, a drvo je najvažniji materijal u proizvodnji namještaja. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. prvi je nacionalni akt planiranja izrađen nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kojim se planski prilazi preradi drva i proizvodnji namještaja.

Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta „Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ta europska strategija ima značajnu ulogu radi poticanja korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

S obzirom na činjenicu da Europska unija nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih akata planiranja u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 126/14, Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. Narodne novine«, broj 136/13, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine Narodne novine broj 130/09 i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 153/14, kao i aktima planiranja Europske unije, kao što su Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.
Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategije EU za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela, a to su:
1. održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma
2. učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama
3. odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.

Strategija se temelji na tri ključne osnove, navodi se u materijalu Strategije, a to su:
1. partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe
2. zajedničko sudjelovanje predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost za učinke provedbe
3. transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

STRATEGIJU SU IZRADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA
Poštujući navedene osnove, Strategija je izrađena u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu – Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, trgovačkim društvom HŠ d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.

ŠUMSKI RESURSI HRVATSKE
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 ha.
Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2.097.318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. Trgovačko društvo HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, od kojih s 3.426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o. propisan je u količini od 64.196.393 mł. Šumskogospodarskom osnovom područja Republike Hrvatske utvrđena je drvna zaliha od 418.618.277 mł - od toga 315.848.684 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 83.704.258 mł u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 mł - od toga 7.495.075 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 2.213.745 mł u šumoposjedničkim šumama i 437.329 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine: bukva 37,21%, hrast lužnjak 11,55%, hrast kitnjak 9,38%, obični grab 8,39% i jela 7,90%.

Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha, od čega ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 mł, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 mł. Desetogodišnji etat propisan je u količini od 15.649.957 mł. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko-pravnih odnosa te, kao posljedica lošeg gospodarenja niži uzgojni oblici na puno područja. Dobrom politikom, poticajima iz OKFŠ-a i fondova Europske unije može se poboljšati i potaknuti šumoposjednike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranje većih prihoda iz vlastite šume.
Prema procjeni Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trenutna ukupna raspoloživa količina drvne biomase u Republici Hrvatskoj za energetske svrhe i za industrijsku proizvodnju iznosi okvirno 3.75 mil. mł godišnje, od toga šumski nusproizvod 0.75 mil. mł, ogrjevno drvo 2 mil. mł te ostaci nastali preradom drva 1 mil. mł. Ukupna zaliha mrtvog ležećeg drva iznosi 19 mil. mł, dok mrtvog stojećeg drva iznosi 14.3 mil. mł. Količina drvnog ostatka nastala preradom drva ovisi o vrsti sirovine, načinu prerade, izlaznom asortimanu i kvaliteti ulazne sirovine. Drvni nusproizvod u svim fazama proizvodnje iznosi cca 47%, dok u višim fazama prerade drva taj postotak u odnosu na ulaznu sirovinu iznosi do 67%. Gledajući samo primarnu i doradnu obradu drva, postotak drvnog ostatka iznosi cca 32%. Navedeni podaci potvrđuju postojanje dostatne količine šumske biomase i drvnog ostatka u preradi drva i proizvodnji namještaja kao osnovice za značajno povećanje utvrđene kvote kogeneracijskih postrojenja na biomasu s povlaštenom cijenom otkupa struje. Zbog osiguranja energetske samo održivosti poslovnih subjekata i same države u pogledu toplinske i električne energije te povećanja konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, uz model poticajne cijene, nova kogeneracijska postrojenja na šumsku i drvnu biomasu trebaju se primarno graditi u djelatnostima. ( izvor: Strategija)


21.05.2017. u 13:05 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 20.05.2017.

EUROPSKA KOMISIJA PRIHVATILA HRVATSKI ZAHTIJEV ZA IZUZEĆEM


SORTA TERAN - HRVATSKA ISTRA

Europska komisija usvojila je delegirani akt koji će, kada stupi na snagu, hrvatskim proizvođačima vina, dati pravo označavanja vina nazivom sorte Teran za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti Hrvatska Istra. Time su prihvaćeni hrvatski zahtjevi za izuzećem s ciljem stjecanja prava korištenja naziva Teran u označavanju. Ova odluka Europske komisije donesena je temeljem konzultacija sa svim zemljama članicama i nakon provedene javne rasprave.
Nastavno na objavu na Portalu za bolju regulativu nacrta delegiranog akta, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je objaviti puni sadržaj dopisa koje je u prethodnom razdoblju uputila Europskoj komisiji vezano uz navedenu problematiku. Ova je odluka donesena radi pune transparentnosti cijelog procesa te pružanja svih relevantnih informacija zainteresiranoj javnosti o stručnim, povijesnim i pravnim razlozima na kojima je RH bazirala svoj zahtjev. Dokumenti su objavljeni na internet adresi : http://www.mps.hr/default.aspx?ID=19019 (kopirati link)
Delegirani akt sada se upućuje na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću.

„Drago mi je da smo Europsku komisiju uvjerili da hrvatski vinari imaju legitimno pravo proizvoditi i tržiti vino uz oznaku sorte teran unutar zaštićene oznake izvornosti - Hrvatska Istra. Zadovoljan sam ovakvom odlukom i smatram kako Europska komisija nije mogla ignorirati veliki broj povijesnih i tehničkih dokaza temeljem kojih se hrvatskim vinarima dozvoljava nastavak proizvodnje vina sorte teran, kao i desetljećima do sada"- izjavio je ministar Tolušić tim povodom, informacije su od 19.5. iz Ministarstva poljoprivrede.

20.05.2017. u 10:25 • 0 KomentaraPrint#^

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA



JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
MORAJU IMATI JEDNO SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE!


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 18. svibnja, nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. godine konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je poslije višemjesečnog rada predložilo novi zakon o zaštiti životinja. Nakon provedene široke javne rasprave Ministarstvo poljoprivrede dobro je razmotrilo sve pristigle primjedbe i komentare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dio njih. Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji.

Prijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Novim zakonom propisuje se sljedeće:

1. zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama: npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.;
2.zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;
3.kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i 4.financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa;
5.evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.

„ Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „ koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.

Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa. Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kn (ukupno 11.529.000,00 kn za 21 sklonište.

20.05.2017. u 09:23 • 0 KomentaraPrint#^

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA



JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
MORAJU IMATI JEDNO SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE!


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 18. svibnja, nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. godine konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je poslije višemjesečnog rada predložilo novi zakon o zaštiti životinja. Nakon provedene široke javne rasprave Ministarstvo poljoprivrede dobro je razmotrilo sve pristigle primjedbe i komentare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dio njih. Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji.

Prijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Novim zakonom propisuje se sljedeće:

1. zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama: npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.;
2.zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;
3.kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i 4.financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa;
5.evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.

„ Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „ koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.

Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa. Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kn (ukupno 11.529.000,00 kn za 21 sklonište.

20.05.2017. u 09:23 • 0 KomentaraPrint#^

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA



JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
MORAJU IMATI JEDNO SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE!


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 18. svibnja, nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. godine konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je poslije višemjesečnog rada predložilo novi zakon o zaštiti životinja. Nakon provedene široke javne rasprave Ministarstvo poljoprivrede dobro je razmotrilo sve pristigle primjedbe i komentare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dio njih. Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji.

Prijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Novim zakonom propisuje se sljedeće:

1. zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama: npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.;
2.zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;
3.kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i 4.financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa;
5.evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.

„ Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „ koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.

Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa. Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kn (ukupno 11.529.000,00 kn za 21 sklonište.

20.05.2017. u 09:23 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 15.05.2017.

AUTOCENZUTRA NA DJELU NA HRVATSKOJ TELEVIZIJI



KAMO MOŽE STIĆI ZEMLJA U KOJOJ POSTOJI PROBLEM
GOVORA O ISTINI PRED ŠIROKIM AUDITORIJEM?


Prof. dr. Ivan Đikić bio je gost u nedljelju 14.5. 2017. u emisiji Nedjeljom u 2 Hrvatske radiotelevizije. On je Hrvatski znanstvenik koji u području molekularne biologije postiže za svijet važna znanstvena otkrića. Prof. dr. Ivan Đikić sa suprugom i troje djece živi u Kaliforniji. U razgovoru s voditeljem i autorom emisije Aleksandom Stankovićem između ostalog uspoređivao je školske sustave Švedske, Njemače i Amerike na temelju obrazovanja svoje djece. Rekao je podatke o broju smanjenja školske djece u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina, te konstatirao da 17 % djece manje postoji u školama, što je oko 16 000, a sve radi iseljavanja ljudi iz Hrvatske. Govorio je i o znanosti. No između ostalog govorio je o plagiranju u Hrvatskoj prema kojem on ima nultu toleranciju : Prof. dr. Ivan Đikić u emisiji Nedjeljom u 2 je rekao:
„Hrvatska ima najgoru statistiku od svih europskih zemalja, mi imamo podpredsjednika Sabora, ustavnog suca, ministra znanosti i obrazovanja- svi dokazani plagijatori – to nema nigdje ni u jednoj europskoj zemlji. I zato ovaj pro europski put na koji je krenula Vlada, ja je potpuno podržavam, to treba biti ne u riječima, to treba biti u djelu, kada se to promijeni u Hrvatskoj će se svi drugačije ponašati. Ne samo ovi na vrhu, nego i oni na dnu, onda će i studentima na fakultetu biti lakše, neće im predavati profesori koji su plagijatori. Dvadeset pet godina naše obrazovanje se ne mijenja ili se mijenja loše, sada su u vrlo dubokoj krizi, obrazovni sustav uopće ne postoji, naše obrazovanje funkcionira dobro samo zbog angažmana učitelja koji se, koji se izrazito žrtvuju, ja sam to stvarno vidio u školama, osobno, koliko je angažman osobno. Međutim promjene će doći onog trenutka kada se politika makne od obrazovanja“.

Prof. dr. Đikić je rekao da je peticiju protiv plagiranja potpisalo jedanaest tisuća ljudi te da će o tome održati konferenciju za novinare 15. 5. u Zagrebu.
No ono što je začuđujuće je autocenzura voditelja Aleksandra Stankovića na temu plagiranja, koju je voditelj Stanković pred auditorijem gledatelja svojom šutnjom, bez svojih pitanja gostu, potvrdio. Naime nakon izrečenih tvrdnji , Stanković iako iskusan novinar, nije svom gostu dr. Đikiću u emisiji, postavio nijedno pitanje na temelju kojega bi omogućio dr. Đikiću da uživo Hrvatskoj javnosti kaže sve što zna o plagiranju triju osoba koje je znanstvenik apostrofirao u njihovim političkim funkcijama. Vjerojatno bi na pitanje novinara Stankovića dr. Đikić jasno progovorio o imenima i prezimenima osoba plagijatora, o radovima koji su plagirani, odakle su radovi prepisani …. Itd. Javnost bi saznala sve. Ovako javnost nije saznala ništa.

Ali jedno je pitanje i jedna je konstatacija :Kamo može stići zemlja članica EU koja ima ambicije biti europski orijentirana, gospodarski napredna i razvijena, a ima problema razgovora na HRT-u, pred širokim auditorijem, o istini koja se odnosi na politički visoko pozicionirane osobe? U ovoj je prilici načina vođenja emisije novinara Stankovića bilo je očito da je novinar instruiran da ne započinje razgovor o plagiranju i plagijatorima u Hrvatskoj politici. To je područje razgovora s znanstvenikom prof. dr. Đikićem – bez svojih pitanja - doslovno preskočio. Činjenica je da to ponašanje nije autentično za novinara Stankovića.
Upravo je u ovom slučaju vrlo jasno postalo očito koja je uloga državne politike koja imenovanjem u Hrvatskom Saboru bira glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije. Na taj je način 17. veljače ravnateljem HRT-a postao dipl.ing. strojarstva Kazimir Bačić koji je do tada bio rukovoditelj u službi tehnike na HRT-u. Kazimira Bačića za mjesto ravnatelja je predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog Sabora. Sustav radi usklađeno! Sve dok Hrvatski Sabor na HRT-u ima osobu koju je imenovao, državna politika ima utjecaj na program i novinare kojima se svakog trenutka može narediti ne objavljivanje, ne sloboda izbora gostiju i tema, a time i ne sloboda izražavanja. Noviinarstvo je kreacija izraza, misli i tema. Taj posao rade ljudi s intuicijom koja je dio novinarskog rada.Novinarstvo u Hrvatskoj treba odmaknuti od politike.

Politika je posao, ne emocija.Premijer Plenković prije četri dana pokazao je odlučnost u slučaju gradonačelnika Požege gospodina Vedrana Neferovića te mu rekao da se trenutno povuče iz javne kampanje za dožupana, te da se ispriča novinaru kojeg je fizički napao.To je prvi puta da je s visoke političke razine ukazano i sankcionirano ponašanje političara na lokalnoj razini. Tim putem - bez emocija ali u želji da činjenićne vrijednosti zuzmu svoje mjesto u društvu, proeuropski orijentirani premijer RH treba nastaviti raditi i dalje.
Margareta Zouhar Zec





15.05.2017. u 07:49 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 13.05.2017.

ZAHTJEV ZA POTPORE PRODULJEN DO 29. SVIBNJA


POMOĆ ZA POPUNJAVANJE ZAHTIJEVA U TRI PRIPADAJUĆE SLUŽBE

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2017. godinu bit će produljen rok za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za potpore. Krajnji rok za predaju Jedinstvenog zahtjeva je 29. svibnja 2017. godine. Istovremeno se produljuje i rok za izmjene i dopune zahtjeva do 15. lipnja 2017. godine, a rok za zakašnjele zahtjeve do 23. lipnja 2017.

Pravilnik je donesen sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 2017/807 >d 11. svibnja 2017. o odstupanju od Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu konačnog datuma za podnošenje jedinstvenog zahtjeva, zahtjeva za potporu ili zahtjeva za plaćanje, konačnog datuma za prijavu izmjena jedinstvenog zahtjeva ili zahtjeva za plaćanje i konačnog datuma za podnošenje zahtjeva za dodjelu prava na plaćanje ili povećanje vrijednosti prava na plaćanje u okviru programa osnovnog plaćanja za godinu 2017.

Podsjećamo da Jedinstveni zahtjev poljoprivredni proizvođači ispunjavaju elektronički kroz AGRONET sustav, a podnose „papirnato“ poštom ili osobno u podružnicama Agencije za plaćanja u županijama. Svi koji nisu u mogućnosti samostalno popuniti zahtjev u AGRONET-u, pomoć mogu dobiti u:

- podružnicama Agencije za plaćanja u županijama (http://www.apprrr.hr/kontakt-441.aspx),
- ispostavama Savjetodavne službe (http://www.savjetodavna.hr) i
- ispostavama Hrvatske poljoprivredne agencije (http://www.hpa.hr/).

13.05.2017. u 07:01 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 12.05.2017.

ZAKON O OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA U JAVNOJ RASPRAVI


ZAKON O ORGANIZACIJSKOM OBLIKU POLJOPRIVREDE NA SELU

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede u javnoj raspravi je Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kojem je svrha definirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao organizacijski oblik u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, način i uvjete za upis u Registar OPG-a, prava i obveze OPG-a, odabir i odgovornost nositelja OPG-a, zapošljavanje na OPG-u, te nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za OPG.
Prijedlogom ovog zakona OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika u svojstvu fizičke osobe koji samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na radu njegovih članova te korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa. Nacrt propisuje uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, prava i obveze OPG-a, rad i zapošljavanje na OPG-u, odabir i odgovornosti nositelja OPG-a, način i uvjeti za upis u Registar OPG-a, provedbena tijela i nadzor nad primjenom Zakona te druga pitanja važna za OPG.

„Napokon ćemo imati zakon koji će obiteljska poljoprivredna gospodarstva razlikovati od svih ostalih gospodarskih subjekata i koji će pomoći uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Želimo kvalitetan i promišljen propis, propis koji će biti provediv u praksi i koji će imati pozitivne učinke na OPG-e i na cjelokupno gospodarstvo. Nacrt prijedloga zakona od danas je na savjetovanju s javnošću. Proučite, komentirajte, predložite svoja rješenja određenih pitanja i dajte svoj doprinos.“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić po otvaranju Savjetovanja.

Udruga Obiteljskim poljoprivrednih gospodarstava "Život" čiji je predsjednik Antun Laslo, a tajnik mr. Miroslav Kovač tvrde da Ministarstvo poljoprivrede pri pisanju Zakona o OPG -u nije konzultiralo udrugu ni u jednom trenutku. Nezadovoljni su takvim pristupom Ministarstva poljoprivrede pristupu tako važnom zakonu.

12.05.2017. u 06:13 • 0 KomentaraPrint#^

TRI PRAVILNIKA ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA PROIZVOĐAČA MLIJEKA


JAVNA RASPRAVA O PRAVILNIKU O KONZUMNOM MLIJEKU

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 11. svibnja, Ministarstvo poljoprivrede upravo donosi i treći pravilnik koji će zaokružiti „mliječni paket“, a kojim se jasno navodi kojim parametrima treba odgovarati konzumno mlijeko prilikom njegova stavljanja na police trgovina.
Dva nova pravilnika su već u primjeni, a reguliraju ugovorne odnose i kakvoću sirovog mlijeka.

Novim Pravilnikom o konzumnom mlijeku i mliječnim proizvodima cilj nam je dodatno urediti pitanje točke ledišta konzumnog mlijeka u odnosu na točku ledišta sirovog mlijeka kako bismo provjerili je li u mlijeko dodavana voda. Tim pravilnikom uvjetujemo i da se mlijeko dobiveno od mlijeka u prahu ili ugušćenog mlijeka u postupku miješanja s vodom – jasno označi nazivom „rekonstituirano mlijeko“. Također, predloženo je da i ostali proizvodi moraju biti označeni opisnim nazivom koji će biti razumljiv potrošaču.
„S ova tri pravilnika zaštitit ćemo hrvatske mljekare i poboljšati njihov položaj, na način da smo regulirali odnos između proizvođača i otkupljivača te precizno propisali parametre o polaznom postotku mliječne masti i bjelančevina - što izravno utječe na otkupnu cijenu sirovog mlijeka. Za razliku od dosadašnje prakse proizvođači će sada i prije isporuke znati koju će cijenu dobiti za svoje mlijeko. S druge strane, mljekarskoj industriji otvoren je prostor za brži i jednostavniji dogovor s otkupljivačima, jer sada pregovaraju s proizvođačkom organizacijom, a ne pojedinačno sa svakim proizvođačem što značajno skraćuje pregovarački proces“ – izjavio je ministar Tolušić.


Pozivamo vas da se uključite u savjetovanje s javnošću o Nacrtu pravilnika o konzumnom mlijeku i mliječnim proizvodima. Ovo je posljednji od tri pravilnika kojima ćemo urediti i doprinijeti položaju proizvođača sirovog mlijeka u lancu opskrbe tržišta proizvodima iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda. Sva tri propisa nastala su uvažavajući poteškoće proizvođača u dosadašnjoj primjeni propisa kojima se reguliralo uređenje međusobnih ugovornih odnosa između proizvođača i otkupljivača te ispitivanja kakvoće svježeg sirovog mlijeka čiji rezultati se pretežno koriste za izračun cijene isporuke sirovog mlijeka.
Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s predstavnicima proizvođača i prerađivača, ali i drugih znanstvenih i stručnih institucija iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda izradilo dva propisa po ovom pitanju koji su početkom ove godine objavljeni u Narodnim novinama.
Prvi propis je Pravilnik o uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda (Narodne novine, broj 24/2017) kojim se propisuju posebna pravila u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda kojima se uređuju ugovorni odnosi te pregovori o ugovorima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda. Akt u primjeni zamjenjuje Pravilnik o priznavanju proizvođačkih i međusektorskih organizacija te o uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda na način da su jasnije definirani uvjeti isporuke sirovog mlijeka u našoj zemlji te uloga priznate proizvođačke organizacije u vođenju pregovora i sklapanju ugovora za isporuku sirovog mlijeka otkupljivačima od svojih članova. Prema navedenom aktu obveza je da uvjeti isporuke sirovog mlijeka između poljoprivrednika i prvog otkupljivača sirovog mlijeka moraju biti uređeni pisanim ugovorom prije početka isporuke i posebno moraju sadržavati:
- cijenu isporuke koja je statična i određena ugovorom i/ili se izračunava zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka,
- količinu sirovog mlijeka koja se može i/ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka,
- trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,
- pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,
- načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i
- pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

O elementima ugovora proizvođač i otkupljivač pregovaraju slobodno, zajednički utvrđujući sve elemente ugovora i tu značajnu ulogu mogu imati priznate proizvođačke organizacije koje u pregovorima o sklapanju ugovora imaju pravo zastupati više proizvođača, a kroz objedinjenu ponudu proizvodnje članova postaju interesantniji partner u pregovorima te time potencijalno mogu ispregovarati bolje uvjete isporuke mlijeka svojih članova. S druge strane proizvođačke organizacije su interesantne i otkupljivačima iz razloga što se pregovara s jednim partnerom, a ne pojedinačno sa svakim proizvođačem koji je član proizvođačke organizacije što značajno skraćuje pregovarački proces.
Minimalni rok na koji se sklapa pisani ugovor je šest mjeseci osim u slučaju da proizvođač pisanim putem obavijesti otkupljivača da želi kraći rok na koji se sklapa ugovor. Također obveza je da se dosadašnji pisani ugovori o isporuci sirovog mlijeka koji su sklopljeni između proizvođača ili proizvođačke organizacije i otkupljivača usklade sa odredbama novoga propisa o uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Drugi propis koji je donesen, a koji je značajan za proizvođače i prerađivače sirovog mlijeka je Pravilnik o utvrđivanju sastava sirovog mlijeka (Narodne novine, broj 27/2017) kojim se propisuje utvrđivanje sastava, fizikalno kemijskih svojstava te razreda sirovog mlijeka koje se koristi u proizvodnji konzumnog mlijeka i mliječnih proizvoda. Navedenim pravnim aktom stavljen je van snage Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (Narodne novine, br. 102/00, 111/00 i 74/08), a značaj ovog propisa je što se dobiveni rezultati iz utvrđenog sastava, fizikalno kemijskih svojstava te razreda sirovog mlijeka od strane proizvođača i otkupljivača sirovog mlijeka uglavnom koriste za utvrđivanje cijene sirovog mlijeka koju otkupljivač plaća proizvođaču. Kroz novi propis preciznije se propisuje način uzimanja uzoraka sirovog mlijeka kod proizvođača koje će se ispitivati na zadane parametre, ispravnost uzetog uzorka sirovog mlijeka, osposobljavanje osoba za uzimanje uzoraka sirovog mlijeka, dostava rezultata ispitivanja te postupanje u slučaju podnijetog prigovora na rezultate ispitivanja. Propisom se daje pravo da proizvođač i prvi otkupljivač mogu zatražiti veći broj analiza od minimalno propisanih što svakako utječe na mogućnost da kod izračuna cijene isporuke sirovog mlijeka međusobno ugovorom utvrde da im je za ovu namjenu potreban veći broj istih.

12.05.2017. u 05:54 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 09.05.2017.

DAN EUROPE

DAN DRŽAVA EUROPSKE UNIJE


U Hrvatskoj je 9. svibnja obilježen Dan Europe u većim gradovima dok je u manjim sredinama to obilježavanje još uvijek bez odjeka, a prilika je to za upoznavanja i aktivnosti koje Europsku uniju približavaju upravo građanima.
No činjenica je da je od 1.srpnja 2013. Republika Hrvatska članica velike političke asocijacije Europske unije koja ima 500 milijuna stanovnika, a njena valuta euro je u istom redu važnosti kao američki dolar i japanski jen. Hrvatska je članica Europske unije postala u osmom proširenju, a stvaranje te zajednice Europe počeo je baš tim davnim danom 9. svibnja 1950 . godine. Toga je dana ministar vanjskih poslova Republike Francuske Robert Schuman predstavio svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik, čije bi članice udružile proizvodnju. Prijedlog je nazvan Šchumanova deklaracija.


A put do Europske unije 2017. krenuo je preko Zajednice za ugljen i čelik koja je osnovana Pariškim ugovoromm 23. 7. 1951. godine .Članice su bile Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luxemburg i Nizozemska Tako je stvoreno tržište za ugljen i čelik. Šest država članica za ugljen i čelik osnovale su Europsku ekonomsku zajednicu 25. 3. 1957. u Rimu. A drugim Rimskim ugovorom 25.3. 1957. stvorena je Europska zajednica za atomsku energiju.
Tri ekonomske organizacije spojene su 1.7. 1967. te je nastala Europska Ekonomska zajednica, koja mijenja ime u Europska zajednica .
Poznato je ali podsjećam 1. 11. 1993. na snagu je stupio ugovor iz Mastrichta čime je službeno Europska zajednica postala Europska unija.
Europska zajednica u svoje članstvo prima zemlje kroz proširenja 1973. kada članice Europske zajednice postaju Danska, Irska i Velika Britanija, 1981.kada u članstvo ulazi Grčka, godine 1986. kada članice postaju Portugal i Španjolska. Godine 1995. u članstvo EU ulazi Austrija, Finska i Švedska. Godine 2004. 1.5. čak deset zemalja postaju članice EU Cipar, Češka, Estonija, Mađarska,Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka. Tri godine kasnije 2007. Rumunjska i Bugarska ulaze u članstvo Europske unije. Kao 28. u članstvo EU ulazi Republika Hrvatska.
No velika Britanija ima namjeru izaći iz EU. Njena je Vlada je 29.3. 2017. nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za izlazak iz Europske unije. (Margareta Zouhar Zec)




09.05.2017. u 22:36 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 07.05.2017.

RABAC – BISER KVARNERA



PRVI HOTEL PRIJE 128 GODINA!

Rabac je turističko naselje na istočnom dijelu istarskog poluotoka i spada među najposječenija mjesta za odmor u Hrvatskoj.Nazi se uz Kvarnerski zaljev, pet kilometara od Labina i 40 kilometara od Pule, te šezdesetak kilometara od Rijeke.
Rabac je sredinom 19. stoljeća bilo malo ribarsko selo sa nekoliko kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoresknoga kraja posjećuju ga izletnici. Među prvim rabačkim turistima je bio i engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji je u Rapcu boravio 1876. godine. U Rabcu se počinju graditi i prvi ljetnikovci, a najpoznatije je zdanje bilo riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke, ali je ljetnikovac uništen za vrijeme drugog svjetskoga rata. Prvi rabački hotel imenom Quarnero otvoren je 11.lipnja 1889. godine, što je vrijeme od prije 128 godina.
Rabac je kao ljetovalište već 1907. bio poznat aristokraciji pa je gost tu bio i austrougarski prijestolonasljednik princ Ferdinand. Rapčani su bili i odlični ribari i dobri pomorci i vlasnici nekoliko jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi.
Prvi veći hotel podignut je tek za vrijeme uprave Italije, kada Rabac u svom središtu 1925. godine dobiva hotel 'Trieste'. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama. Desetak godina kasnije radi se i hotel Dopolavoro.


Jeda u nizu plaža snimljena 7.5. 2017. Zbog vjerovitog vremena i malo sunca plaža je bila bez kupača.(mzz)

Turizam se u Istri, pa tako i u Rapcu, počinje brže razvijati tek početkom šezdesetih godina 20. stoljeća. Zbog mnogo bijelih šljunčanih plaža, bogatog mediteranskog raslinja i kristalno čistog i bistrog mora, Rabac je nazvan biser Kvarnera još u prošlom stoljeću.
Rabac je ljeti u jeku turističke sezone ugostio i do 11 tisuća turista, največim dijelom stranaca. U najboljim turističkim sezonama, Rabac je bilježio preko milijun turističkih noćenja.


Za koji dan, ova plaža u neposrednom centru grada Rabca više neće biti prazna. (mzz)

Godine 2002. plaža u Rapcu dobiva eko markicu "Plava zastava". Rabac naime ima niz plaža uz šetnicu koje čine jednu cjelinu. Plava zastava je međunarodna ekološka nagrada, projekt zaštite mora i priobalja međunarodne zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEE) koji se provodi. Njezin cilj je da plaže budu bolje opremljene i sigurnije za kupače. "Plava zastava" ima standarde koje plaža nosilac te zastave mora zadovoljavati, a to su :čistoća morske vode za kupanje koja se kontrolira analizom uzorka svakih 15 dana tijekom sezone kupanja, da nema ispuštanja nepročišćenih industrijskih i gradskih otpadnih voda, treba biti dovoljan broj kanti za otpatke koje se redovno prazne, a potrebno je redovno čišćenje plaže od otpada koji stvaraju kupači. Plaža mora imati i dovoljan broj toaleta, zabranjen je dolazak automobilima i motociklima na plažu, zabranjeno je na plaži kampirati, mora postojati osposobljena služba za spašavanje na plaži ili nesmetan pristup opremi za spašavanje, prvoj pomoći i telefonu u slučaju hitne potrebe, mora postojati briga za osobe s posebnim potrebama. Javnost mora biti informirana o kvaliteti vode za kupanje, a nadležna uprava mora imati planove u slučaju iznenadnog onečišćenja za što mora biti osigurano obavještavanje javnosti.

Niz je turističkih hotela u Rapcu. Turizmu je u tom gradu sve pretpostavljeno. No turistička kompanija Valamar Resort koja je među vodećima u Hrvatskoj po ulaganju u turističke kapacitete ima prioritet u svojoj ponudi i ekskluzivnosti.Tu su zato Casa Valamar Sanfior , Hotel Valamar Sanfior,Valamar Girandella Resort sa po četiri zvjezdice, zatim hoteli Allegro, Miramar, Marina sa po tri zvjezdice i ostali. (Margareta Zouhar Zec)


07.05.2017. u 22:41 • 0 KomentaraPrint#^

EKO AKCIJA RABAČKIH RONILACA


VAĐENJE PREDMETA ODBAČENIH U MORE!

Danas je u gradu Rabcu održana eko akcija vađenja predmeta koji su ljudskom nemarnošću odbačeni u more. U akciji vađenja iz mora guma, kanti, limenki, plastičnih predmeta, nepotrebnih šipki i štangi i mnogo ćega ostalog sudjelovali su ronilaci Društva podvodnih aktivnosti Rabac, a u akciju su pozvali svoje prijatelje ronioce iz Pule.
Akcija nije bila pompozno najavljena, ali u moru na glavnoj gradskoj rivi uz zid sa stepenicama domaći prolaznici i gosti koji su u neposrednoj blizini pili kavu, uočili su oko podneva kako ronioci iz mora na stepenice vade korozirane odbačene predmete, a više malih predmeta već su pod morem strpali u crvenu sintetičku rupičastu vrću te tako predmete odlagali na stepenice.




Na glavnoj šetnici grada Rabca, nešto dalje od mjesta gdje su uočeni ronioci, primječen je čovjek koji gura kariolu punu koroziranog otpada izvađenog iz mora.Bio je to Kordi Županić također ronilac ali kojem je danas imao zadatak da predmete izvađene iz mora što prije transportira u kontejner koji je ubrzo odvežen.



“Već petnaestak godina u Rabcu imamo eko akciju čišćenja mora. Bilo je godina kada je ovaj konteiner bio vrhom pun. Svake godine čistimo more, ali svake godine ponovo ima predmeta” – rekao je gospodin Kordi Županić, te pojasnio da u današnjoj akciji sudjeluje dvadesetak ronilaca iz Rabca i Pule.




Glavna riva u centru Rabca.
Fotke i tekst Margareta Zouhar Zec

07.05.2017. u 16:58 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 06.05.2017.

KAMPANJA - VESLIMA PROTIV BRANA



ZAVRŠIO BALKAN RIVERS TOUR 2

Balkan Rivers Tour 2 završio je, prema informacijama Bojana Stojanovića od 4. svibnja, nakon 33 dana od početka veslanja koje je krenulo sa rijeke Soče u Sloveniji.
Rijeka Soča duga je 138 km. Izvire u Julijskim alpama u Sjeverozapadnoj Sloveniji u dolini Trenta gdje je ima 95 km, a 42 km rijeke teče kroz sjeverno istočnu Italiju. Soča teče prema zapadu i obilazi Triglav (2,864 m), tu pravi veliki krug u pravcu istoka, a onda teče prema jugu prolazeći kroz gradove Bovec, Kobarid, Tolmin, Kanal ob Soči, Novu Goricu, Goricu i Monfalcone gdje pravi veliku deltu prije uvira u Tršćanski zaljev.

Upravo na Soči veslači su morali zaobići čak sedam brana kako bi stigli do njenog ušća u Jadransko more. Balkan Rivers Tour 2 završio je veslanjem od izvora i po cijelom toku Morače do Skadarskog jezera te ušća rijeke Bojane u Jadransko more u Crnoj Gori.



Rijeke Morača i Bojana rijetke su rijeke u Europi na kojima nije izgrađena nijedna brana. Tako su veslači pod vodstvom slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajacima mogli preveslati cijelu rijeku od izvora do ušća bez suočavanja s branama i hidrocentralama. Putem ih je pratila netaknuta priroda i izvrsni prirodni uvjeti, posebice u kanjonu Morače, jednom od najspektakularnijih kanjona u Europi. Na putu do Jadranskog mora preveslali su Nacionalni park Skadarsko jezero, koji se nalazi na popisu svjetskih najvažnijih močvara zaštićenih Ramsarskom konvencijom.

„S dvije usmjerene kampanje na Soču i Moraču te privremenim istraživačkim radom u južnom dijelu Dinarida usmjerili smo pozornost javnosti na izvanrednu ljepotu ovog kraja. Ta se izvanredna prirodna područja suočavaju s velikim pritiscima, uglavnom od strane hidro-energetskog lobija, koji bi, ako bi uspjeli u svojim namjerama, u potpunosti potopili kanjon Morače i to u njegovom najljepšem dijelu“, rekao je tijekom veslačke misije za očuvanje prirode Rok Rozman, bivši olimpijski veslač, ekstremni kajakaš, biolog i osnivač te voditelj Balkan Rivers Tour. „U 33 dana puta s malom ekipom BRT-a uspjeli smo pokazati da hidroenergija nije zelena i dobra za sve, nego veliki izgovor za tzv. zelenu proizvodnju energije. Hidro-energetski sektor jedan je od onih gdje velika korupcija često pokreće većinu takvih projekata u našoj regiji i prijeti našim zadnjim netaknutim rijekama. Vrijeme je da se ujedinjeno i suprotstavimo nepotrebnom uništavanju naših rijeka i prirode“, rekao je Rozman.

„WWF se već godinama bori za očuvanje i zaštitu posljednjih prirodnih rijeka u regiji Dinarskog luka, koje su neophodne za vrste koje o njima ovise, te nude značajnu konkurentnu prednost za razvoj pustolovnog i održivog turizma. WWF želi zaštititi posljednje preostale prirodne dijelove rijeka u cijeloj regiji, od Alpa do južnih Dinarida. Gornji tok Soče i cijela Morača su i iz stručnog stajališta procijenjene kao prirodne vrijednosti koje trebaju ostati u svom prirodnom stanju. Drago nam je da se u svojim nastojanjima da očuvamo prirodne rijeke možemo osloniti i na tim Roka Rozmana i brojnih manjih nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i pojedinaca“, rekao je na kraju kampanje Martin Šolar, direktor WWF Adrije.

Roku Rozmanu i timu BRT 2 u veslanju Sočom i Moračom pridružilo se više od 100 kajakaša iz 10 zemalja: Slovenije, Crne Gore, Italije, Austrije, Njemačke, Slovačke, Velike Britanije, Portugala, Kanade i SAD-a. Kampanju je podržao i je velik broj lokalnih stanovnika, od kojih je većina protiv izgradnje hidroelektrana. Od početka kampanje preveslali su 140 km na Soči i 180 km na rijeci Morači. Tijekom veslanja na Soči i Morači organizirani su razni događaji za javnost, okrugli stolovi, filmske večeri i koncerti na kojima je sudjelovalo više od 350 ljudi. Informacije su to


SKADARSKO JEZERO
Nacionalni park Skadarsko jezero nalazi se na granici između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripadaju dvije trećine jezera dok je jedna trećina na teritoriju Republike Albanije. Crnogorski dio jezera s priobaljemje površine 40 000 ha i 1983. godine proglašen je nacionalnim parkom .
Skadarsko jezero smješteno je u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući preko rijeke Bojane kontakt s Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio lanac visokih planina. S površinom od 370 do 530 km2, ovisno od vodostaja, je najveće jezero na Balkanu. Odvaja se od ostalih nacionalnih parkova kao područje s izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogastvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom močvarnog tipa. Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki dijelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta nazvana su sublakustrični izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje oko je Radus, dubine 60 m. dok je prosječna dubina Skadarskog jezera oko 6 m. Obala je razvedena i bogata brojnim zaljevima, poluotocima i rtovima, obrasle širokim pojasom trske. Biljni svijet je bogat i raznovrstan.
Kao značajno stanište vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsarskom konvencijom 1996. godine upisano u Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja.


WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/


06.05.2017. u 12:37 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 03.05.2017.

ISPLATA NAKNADA RADI PADA MLIJEČNOSTI U KRAVA CIJEPLJENIH PROTIV BOLESTI KVRGAVE KOŽE


ISPLATA PREMA DVIJE FORMULE

Prema informacijama iz Ministasrstva poljoprivrede, u srijedu 3. svibnja 2017. godine na žiro račune 7.248 proizvođača mlijeka bit će isplaćeno 19.113.498,60 kuna naknade, zbog pada mliječnosti kod životinja koje su cijepljene protiv bolesti kvrgave kože. Ministar Tolušić je o neizravnim posljedicama cijepljenja goveda u Hrvatskoj obavijestio Europsku komisiju i Vijeće ministara u Briselu te zatražio razumijevanje i pomoć budući da je Hrvatska prva zemlja Europske unije koja je preventivno cijepila cijelu populaciju goveda i tako spriječila širenje bolesti kvrgave kože na ostale EU članice. Ministar Tolušić je dobio snažnu podršku 15 EU članica, kao i udruženja europskih farmera - Copa Cogeca.

Naknadu za pad mliječnosti kod životinja uslijed njihovog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože dobit će posjednici životinja (7.248 posjednika) koji su u sustavu kontrole kvalitete mlijeka u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, a koji su isporučili mlijeko otkupljivačima u zadnjem referentnom mjesecu prije cijepljenja (srpanj 2016. godine). Mljekari koji su u srpnju 2016. godine isporučili manje od 1744 kg mlijeka dobit će isplatu u iznosu od 750,00 kuna, dok će oni koji su isporučili više od 1.744 kg mlijeka dobiti 0,43 kune po kilogramu isporučenog mlijeka.

Podsjetimo, cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože u Hrvatskoj je provedeno u razdoblju od kolovoza do studenog 2016. godine, sukladno odluci Europske komisije o odobravanju programa cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože. U Hrvatskoj je cijepljeno 449.330 goveda. Od izravnih posljedica cijepljenja uginulo je 509 goveda, za što je do sada isplaćeno 3,3 milijuna kuna.
Akcija docjepljivanja (revakcinacija) protiv bolesti kvrgave kože započinje u ponedjeljak 8. svibnja 2017. godine, a provodit će se na cijelom području Republike Hrvatske. U 2017. godini planirano je cijepljenje oko 435 000 goveda (bazna populacija goveda u RH promatrano na određeni dan) +100 000 goveda iz zemalja članica EU (godišnji uvoz) od čega će dio biti cijepljen u samoj akciji + telad koja je izgubila imunitet kontinuirano tijekom godine (od ukupne populacije ima oko 60 000 teladi).
Ove godine ne očekujemo veliki broj prijava posljedica docjepljivanja protiv bolesti kvrgave kože u odnosu na prethodnu godinu, jer je populacija već bila u kontaktu s oslabljenim uzročnikom koji je sadržan u cjepivu.



03.05.2017. u 14:13 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 02.05.2017.

NOVINARSKI STATUS U MIROVANJU


EGZISTENCIJA U TURIZMU!

Čitateljima bloga Agropolitika moram reći da sam sa 1.5. 2017. moje novinarsko članstvo u Hrvatskom novinarskom društvu stavila u mirovanje. To znaći da moj profesionalni status novinarke - miruje i da ću ja biti sve drugo samo najmanje novinarka Zašto? Zato što počinjem raditi u turizmu. Zašto u turizmu? Radi vlastite egzistencije!
Živjeti ću i raditi u Istri u jednom turističkom gradu.
Sudbina novinara u Hrvatskoj ista je kao i sudbina svih ostalih koji moraju živjeti od svojega rada.Problemi su veliki, ne riješavaju se, a moram priznati da nisu ni lako riješivi. Zato svaki novinar bira svoje životne puteve.
Ovo je objašnjenje i svim institucijama, udrugama i pojedincima koje će me pozivati na svoje novinarske događaje.

Pisati ću i ubuduće, pišem 25 godina - imam i dodiplomski studij novinarstva, kao drugi studij, ali tek onoliko koliko će mi to vrijeme dozvoljavati.
Teme? Uvijek ima tema o kojima se može pisati, bar sam ja teme lako pronalazila. Napisati ću i objaviti neke zaostale tekstove, a sve ostalo biti će prepušteno mom slobodnom vremenu. A u turizmu se radi dvokratno! Kraj turističke sezone biti će tek potkraj godine.
Grlim Vas!
Margareta Zouhar Zec

02.05.2017. u 18:17 • 0 KomentaraPrint#^

HORS CENTAR LANTERNA


JAHANJE NA KONJIMA KAO TURISTIČKI IZBOR!

Na raskršću gdje jedna cesta lijevo vodi za naturistički kamp Solaris, a cestom ravno stiže se u turističko naselje Lanterna, koje kao i Solaris pripada turističkoj kompaniji Valamar je Hors Centar u općini Tar Vabriga u Istri. Na prvi pogled centar konja je neobična izgleda, jer je gotovo cijelo imanje sa desetak konja OPG-a Josipa Komljenovića koji je rođenjem iz ravne Slavonije iz Gundinaca blizu male ali opjevane rijeke Karašice, u niskoj je šumi istarskog drveta crnike.


Gošća je poželjela voziti se u kočiji i u Hors Centru je to bilo moguće ostvariti.

Prolazeći pored Hors centra najprije se vidi jahalište, zove se to koral kada se pogledom počne tražiti smisao tog jahališta moguće je uočiti dvorište u kome je uvijek nekoliko konja, na dvorišnoj ogradi lako se može vidjeti i pjetao, kokice se šeću dvorištem, a sve ostalo sakriva šuma. No Hors centar nije nikakva tajna već spada u dio turističke ponude kompanije Valamar, odraslima, obiteljima, djeci i pojedincima koji vole konje, jahanje na konjima, vožnju kočijom i uopće blizinu te lijepe, ali snažne životinje – konja. Kada je istreniran za jahanje i ljudsku prisutnost, konj je draga životinja i suradnik koji sudjeluje u rekreaciji . Jahati se na konju može uz stručnu pratnju po terenu, i uz kratku obuku o jahanju u obližnjoj šumi, i po moru i u koralu, a program je razrađen, za djec i za odrasle. Ali na jahanje može ići i cijela obitelj. I to cijeli dan i dio večeri od 8 do 22 sata.


Doživljaj je djetetu dotaknuti konja.

I ove turističke sezone Hors Centar će biti na usluzi ljubiteljima konja. Početak je bio za Uskrsne blagdane, a Prvi maj je bio nastavak turističkog druženja sa konjima.
A uz Horse centar je i mala farma domaćih životinja, magarica sa svojim malim potomcima, ovce, guske, svinje, koze , kokoši, psići, zečevi, magarca, mačiće, kozu i jariće.



Josip Komljenović ispričao je da vrlo voli životinje. Rodio se na selu i baka ga je kao maloga vodila po staji da vidi svinje, konje, životinje i zavolio ih je. Otac njegove majke bavio se uzgojem konja i tamo je Josip bolje upoznao konja . U selu Petrijevcima kod Osijeka nakon povratka iz vojske sam je započeo posao sa svinjama i nerastima, prodavao i kupovao isprepličući privatni život sa poslovima prodaje i kupnje svinja. A kada su ga poslovi razočarali, otišao je u Istru i bez prethodnog planiranja ušao u posao sa konjima u Hors Centru u Lanterni. Josip Komljenović kaže da nije požalio je radi ono što voli.


Josip Komljenović u koralu sa konjem i mladom jahačicom.


"Sada ćemo malo u koral na jahanje". Komljenović vodi konja.

Fotke i tekst Margareta Zouhar Zec

02.05.2017. u 17:37 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2017 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Studeni 2017 (14)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853
ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se