PETICIJOM PROTIV GRADNJE HIDROELEKTRANE !
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je povodom Dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj koji je počeo u ponedjeljak 22. svibnja a obilježava se cijeli tjedan, zajedno s brojnim nevladinim udrugama pokrenula peticiju za očuvanje rijeke Krupe jer planovi za gradnju hidroelektrana ne prestaju i postaju svakidašnja prijetnja. Samo kroz odluku o trajnoj zabrani gradnje hidroelektrana na rijeci Krupi, ovu iznimnu rijeku možemo sačuvati u sadašnjem prirodnom stanju. WWF i udruge peticijom pozivaju Zadarsku županiju i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH da donesu odluku kojom će kanjon rijeke Krupe dugoročno zaštiti od svih oblika korištenja u energetske svrhe.
Rijeka Krupa
Rijeka Krupa duga samo sedam kilometara izvire u Krupi kod Obrovca u Zadarskoj županiji iz dva krška vrela pod južnim obroncima Velebita, na nadmorskoj visini od 1404 metra nedaleko zaseoka Mandići. Teče kroz duboke usjeke u stijenama. U jednom dijelu teče kanjonom od 50 metara u smjeru zapada. Prije kanjona u nju se ulijeva pritoka Orovača.Na polovici cjelokupnog toka rijeke, u nju se ulijeva pritoka Krnjeza.
Na rijeci Krupi postoji 19 slapova, od kojih većina svojom visinom, oblikom i razvedenošću spadaju u najljepše hrvatske slapove Najpoznatiji je slap Deveterac, koji je ime dobio po devet sedrenih kaskada koje završavaju slapom visokim 13 metara.
Lokalno stanovništvo rijeku Krupu je već kod izvora iskoristilo za pokretanje mlinova i navodnjavanje vrtova. Jedan od najpoznatijih mlinova je tzv. Urošev mlin, koji je još u upotrebi, iako je izgrađen 1913. godine. Nizvodno od mlina nalazi se kanjon.
Zatim slijedi Panin buk nakon kojega se kanjon u području Veliča luke blago spušta, ali samo nakratko. Već kod vrha Punta, koji se oštro zario u Krupu primoravši je da svojim tokom opiše gotovo polovicu kruga, kanjon ponovo doseže zavidnu visinu stisnuvši rijeku stijenom podno Babinog grada u uzak tjesnac u kojem su se zaredala tri slapa od kojih su krajnji 12 metarski Babin slap i 8 metara visok Dragičevića buk. Ispod Dragičevića buka Krupa tvori slikovite izdužene sedrene pragove, pada preko još dva manja slapa, te utječe u rijeku Zrmanju i sastavni je dio Parka prirode Velebit.
„Hidroelektrana u kanjonu rijeke Krupe trajno bi narušila i uništila prirodne i krajobrazne vrijednosti ove rijeke i tog dijela Parka prirode Velebit. Već više godina postoji namjera da se ta rijeka koristi u proizvodnji električne energije što bi dovelo do promjene protoka vode, betonizacije korita i obala rijeke, pregrađivanja toka, rušenja sedrenih barijera i drugih radova. Svaki tip građevinske intervencije zasigurno bi imao nepopravljive posljedice na rijeku, njen živi svijet i prirodnost okoliša“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
WWF i nevladine udruge pozivaju građane da potpišu peticiju za očuvanje rijeke Krupe i kažu glasno NE umjetnim barijerama, branama, tunelima, kanalima i sličnim betonskim tvorevinama. Izgradnja takve infrastrukture imala bi nepopravljive negativne posljedice na rijeku te bi prouzrokovala trajni nestanak njene jedinstvene prirodne flore i faune. Zato ovom peticijom pozivaju odgovorne institucije da proglase kanjon rijeke Krupe izuzetim od svih hidroenergetskih planova.
Građani peticiju mogu potpisati na
http://www.change.org/p/recimo-ne-hidroelektranama-na-rijeci-krupi-let-s-say-no-to-hydropower-plants-on-the-river-krupa
Građani mogu potpisati peticiju do 18. lipnja 2017. godine. Peticija je ujedno i dio kampanje „Naše rijeke, naše blago – Veslajmo za naše rijeke“ tijekom koje WWF s partnerskim organizacijama organizira veslanje na šest hrvatskih rijeka kako bi se upozorilo na prijetnju koju predstavlja izgradnja hidroelektrana. Veslat će se Savom, Dravom, Kupom, Zrmanjom, Koranom i Mrežnicom, dok će uz Krupu biti organizirana šetnja njenim kanjonom. Kampanja traje od 4. do 10. lipnja, a uključivat će i okrugle stolove, radionice i više koncerata.
Za više informacija posjetite Facebook događaj na WWF Adria profilu.
WWF-ovu peticiju podržavaju nevladine udruge: Kupa – udruga za sport, rekreaciju i turizam, Kanu klub Končar Zagreb, Kajak kanu klub Rastočki mlinari, Vodomar, Rafting klub Matis i Udruga Eko Pan iz Karlovca, te inicijativa građana “Volimo Mrežnicu” iz Duge Rese i “Ujedinjeni Slunj” iz Slunja.
Petra Boić Petrač, voditeljica odjela komunikacija u WWF Adriji, mob. +385 91 2905 976, mail: ppetrac@wwfadria.org
(Petra Boić Petrač)
Post je objavljen 24.05.2017. u 09:45 sati.