Marketing
KAMPANJA - VESLIMA PROTIV BRANA
ZAVRŠIO BALKAN RIVERS TOUR 2
Balkan Rivers Tour 2 završio je, prema informacijama Bojana Stojanovića od 4. svibnja, nakon 33 dana od početka veslanja koje je krenulo sa rijeke Soče u Sloveniji.
Rijeka Soča duga je 138 km. Izvire u Julijskim alpama u Sjeverozapadnoj Sloveniji u dolini Trenta gdje je ima 95 km, a 42 km rijeke teče kroz sjeverno istočnu Italiju. Soča teče prema zapadu i obilazi Triglav (2,864 m), tu pravi veliki krug u pravcu istoka, a onda teče prema jugu prolazeći kroz gradove Bovec, Kobarid, Tolmin, Kanal ob Soči, Novu Goricu, Goricu i Monfalcone gdje pravi veliku deltu prije uvira u Tršćanski zaljev.
Upravo na Soči veslači su morali zaobići čak sedam brana kako bi stigli do njenog ušća u Jadransko more. Balkan Rivers Tour 2 završio je veslanjem od izvora i po cijelom toku Morače do Skadarskog jezera te ušća rijeke Bojane u Jadransko more u Crnoj Gori.
Rijeke Morača i Bojana rijetke su rijeke u Europi na kojima nije izgrađena nijedna brana. Tako su veslači pod vodstvom slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajacima mogli preveslati cijelu rijeku od izvora do ušća bez suočavanja s branama i hidrocentralama. Putem ih je pratila netaknuta priroda i izvrsni prirodni uvjeti, posebice u kanjonu Morače, jednom od najspektakularnijih kanjona u Europi. Na putu do Jadranskog mora preveslali su Nacionalni park Skadarsko jezero, koji se nalazi na popisu svjetskih najvažnijih močvara zaštićenih Ramsarskom konvencijom.
„S dvije usmjerene kampanje na Soču i Moraču te privremenim istraživačkim radom u južnom dijelu Dinarida usmjerili smo pozornost javnosti na izvanrednu ljepotu ovog kraja. Ta se izvanredna prirodna područja suočavaju s velikim pritiscima, uglavnom od strane hidro-energetskog lobija, koji bi, ako bi uspjeli u svojim namjerama, u potpunosti potopili kanjon Morače i to u njegovom najljepšem dijelu“, rekao je tijekom veslačke misije za očuvanje prirode Rok Rozman, bivši olimpijski veslač, ekstremni kajakaš, biolog i osnivač te voditelj Balkan Rivers Tour. „U 33 dana puta s malom ekipom BRT-a uspjeli smo pokazati da hidroenergija nije zelena i dobra za sve, nego veliki izgovor za tzv. zelenu proizvodnju energije. Hidro-energetski sektor jedan je od onih gdje velika korupcija često pokreće većinu takvih projekata u našoj regiji i prijeti našim zadnjim netaknutim rijekama. Vrijeme je da se ujedinjeno i suprotstavimo nepotrebnom uništavanju naših rijeka i prirode“, rekao je Rozman.
„WWF se već godinama bori za očuvanje i zaštitu posljednjih prirodnih rijeka u regiji Dinarskog luka, koje su neophodne za vrste koje o njima ovise, te nude značajnu konkurentnu prednost za razvoj pustolovnog i održivog turizma. WWF želi zaštititi posljednje preostale prirodne dijelove rijeka u cijeloj regiji, od Alpa do južnih Dinarida. Gornji tok Soče i cijela Morača su i iz stručnog stajališta procijenjene kao prirodne vrijednosti koje trebaju ostati u svom prirodnom stanju. Drago nam je da se u svojim nastojanjima da očuvamo prirodne rijeke možemo osloniti i na tim Roka Rozmana i brojnih manjih nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i pojedinaca“, rekao je na kraju kampanje Martin Šolar, direktor WWF Adrije.
Roku Rozmanu i timu BRT 2 u veslanju Sočom i Moračom pridružilo se više od 100 kajakaša iz 10 zemalja: Slovenije, Crne Gore, Italije, Austrije, Njemačke, Slovačke, Velike Britanije, Portugala, Kanade i SAD-a. Kampanju je podržao i je velik broj lokalnih stanovnika, od kojih je većina protiv izgradnje hidroelektrana. Od početka kampanje preveslali su 140 km na Soči i 180 km na rijeci Morači. Tijekom veslanja na Soči i Morači organizirani su razni događaji za javnost, okrugli stolovi, filmske večeri i koncerti na kojima je sudjelovalo više od 350 ljudi. Informacije su to
SKADARSKO JEZERO
Nacionalni park Skadarsko jezero nalazi se na granici između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripadaju dvije trećine jezera dok je jedna trećina na teritoriju Republike Albanije. Crnogorski dio jezera s priobaljemje površine 40 000 ha i 1983. godine proglašen je nacionalnim parkom .
Skadarsko jezero smješteno je u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući preko rijeke Bojane kontakt s Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio lanac visokih planina. S površinom od 370 do 530 km2, ovisno od vodostaja, je najveće jezero na Balkanu. Odvaja se od ostalih nacionalnih parkova kao područje s izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogastvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom močvarnog tipa. Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki dijelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta nazvana su sublakustrični izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje oko je Radus, dubine 60 m. dok je prosječna dubina Skadarskog jezera oko 6 m. Obala je razvedena i bogata brojnim zaljevima, poluotocima i rtovima, obrasle širokim pojasom trske. Biljni svijet je bogat i raznovrstan.
Kao značajno stanište vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsarskom konvencijom 1996. godine upisano u Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/
Post je objavljen 06.05.2017. u 12:37 sati.