AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 06.05.2017.
KAMPANJA - VESLIMA PROTIV BRANA
ZAVRŠIO BALKAN RIVERS TOUR 2
Balkan Rivers Tour 2 završio je, prema informacijama Bojana Stojanovića od 4. svibnja, nakon 33 dana od početka veslanja koje je krenulo sa rijeke Soče u Sloveniji.
Rijeka Soča duga je 138 km. Izvire u Julijskim alpama u Sjeverozapadnoj Sloveniji u dolini Trenta gdje je ima 95 km, a 42 km rijeke teče kroz sjeverno istočnu Italiju. Soča teče prema zapadu i obilazi Triglav (2,864 m), tu pravi veliki krug u pravcu istoka, a onda teče prema jugu prolazeći kroz gradove Bovec, Kobarid, Tolmin, Kanal ob Soči, Novu Goricu, Goricu i Monfalcone gdje pravi veliku deltu prije uvira u Tršćanski zaljev.
Upravo na Soči veslači su morali zaobići čak sedam brana kako bi stigli do njenog ušća u Jadransko more. Balkan Rivers Tour 2 završio je veslanjem od izvora i po cijelom toku Morače do Skadarskog jezera te ušća rijeke Bojane u Jadransko more u Crnoj Gori.
Rijeke Morača i Bojana rijetke su rijeke u Europi na kojima nije izgrađena nijedna brana. Tako su veslači pod vodstvom slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajacima mogli preveslati cijelu rijeku od izvora do ušća bez suočavanja s branama i hidrocentralama. Putem ih je pratila netaknuta priroda i izvrsni prirodni uvjeti, posebice u kanjonu Morače, jednom od najspektakularnijih kanjona u Europi. Na putu do Jadranskog mora preveslali su Nacionalni park Skadarsko jezero, koji se nalazi na popisu svjetskih najvažnijih močvara zaštićenih Ramsarskom konvencijom.
„S dvije usmjerene kampanje na Soču i Moraču te privremenim istraživačkim radom u južnom dijelu Dinarida usmjerili smo pozornost javnosti na izvanrednu ljepotu ovog kraja. Ta se izvanredna prirodna područja suočavaju s velikim pritiscima, uglavnom od strane hidro-energetskog lobija, koji bi, ako bi uspjeli u svojim namjerama, u potpunosti potopili kanjon Morače i to u njegovom najljepšem dijelu“, rekao je tijekom veslačke misije za očuvanje prirode Rok Rozman, bivši olimpijski veslač, ekstremni kajakaš, biolog i osnivač te voditelj Balkan Rivers Tour. „U 33 dana puta s malom ekipom BRT-a uspjeli smo pokazati da hidroenergija nije zelena i dobra za sve, nego veliki izgovor za tzv. zelenu proizvodnju energije. Hidro-energetski sektor jedan je od onih gdje velika korupcija često pokreće većinu takvih projekata u našoj regiji i prijeti našim zadnjim netaknutim rijekama. Vrijeme je da se ujedinjeno i suprotstavimo nepotrebnom uništavanju naših rijeka i prirode“, rekao je Rozman.
„WWF se već godinama bori za očuvanje i zaštitu posljednjih prirodnih rijeka u regiji Dinarskog luka, koje su neophodne za vrste koje o njima ovise, te nude značajnu konkurentnu prednost za razvoj pustolovnog i održivog turizma. WWF želi zaštititi posljednje preostale prirodne dijelove rijeka u cijeloj regiji, od Alpa do južnih Dinarida. Gornji tok Soče i cijela Morača su i iz stručnog stajališta procijenjene kao prirodne vrijednosti koje trebaju ostati u svom prirodnom stanju. Drago nam je da se u svojim nastojanjima da očuvamo prirodne rijeke možemo osloniti i na tim Roka Rozmana i brojnih manjih nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i pojedinaca“, rekao je na kraju kampanje Martin Šolar, direktor WWF Adrije.
Roku Rozmanu i timu BRT 2 u veslanju Sočom i Moračom pridružilo se više od 100 kajakaša iz 10 zemalja: Slovenije, Crne Gore, Italije, Austrije, Njemačke, Slovačke, Velike Britanije, Portugala, Kanade i SAD-a. Kampanju je podržao i je velik broj lokalnih stanovnika, od kojih je većina protiv izgradnje hidroelektrana. Od početka kampanje preveslali su 140 km na Soči i 180 km na rijeci Morači. Tijekom veslanja na Soči i Morači organizirani su razni događaji za javnost, okrugli stolovi, filmske večeri i koncerti na kojima je sudjelovalo više od 350 ljudi. Informacije su to
SKADARSKO JEZERO
Nacionalni park Skadarsko jezero nalazi se na granici između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripadaju dvije trećine jezera dok je jedna trećina na teritoriju Republike Albanije. Crnogorski dio jezera s priobaljemje površine 40 000 ha i 1983. godine proglašen je nacionalnim parkom .
Skadarsko jezero smješteno je u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući preko rijeke Bojane kontakt s Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio lanac visokih planina. S površinom od 370 do 530 km2, ovisno od vodostaja, je najveće jezero na Balkanu. Odvaja se od ostalih nacionalnih parkova kao područje s izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogastvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom močvarnog tipa. Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki dijelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta nazvana su sublakustrični izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje oko je Radus, dubine 60 m. dok je prosječna dubina Skadarskog jezera oko 6 m. Obala je razvedena i bogata brojnim zaljevima, poluotocima i rtovima, obrasle širokim pojasom trske. Biljni svijet je bogat i raznovrstan.
Kao značajno stanište vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsarskom konvencijom 1996. godine upisano u Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.
Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/
| < | svibanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter