AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 21.05.2017.
VLADA RH DONIJELA STRATEGIJU RAZVOJA PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
STRATEGIJU SU RADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA
Vlada RH na sjednici 27. 4. donijela je ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020.
Odluka i Strategija objavljeni su u NN broj 44/2017.
Odluka je stupila na snagu danom donošenja 5.5. 2017. a potpisao ju je premijer RH mr. Andrej Plenković.
U STRATEGIJI RAZVOJA PRERADE DRVA piše da dosadašnjim pristupom preradi drva i proizvodnjom namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za razvoj u Hrvatskoj . Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za određenjem prema razvoju tog sektora, posebno imajući u vidu da država raspolaže takvim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova za preradu drva, a drvo je najvažniji materijal u proizvodnji namještaja. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. prvi je nacionalni akt planiranja izrađen nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kojim se planski prilazi preradi drva i proizvodnji namještaja.
Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta „Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ta europska strategija ima značajnu ulogu radi poticanja korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
S obzirom na činjenicu da Europska unija nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih akata planiranja u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 126/14, Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. Narodne novine«, broj 136/13, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine Narodne novine broj 130/09 i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 153/14, kao i aktima planiranja Europske unije, kao što su Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.
Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategije EU za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela, a to su:
1. održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma
2. učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama
3. odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
Strategija se temelji na tri ključne osnove, navodi se u materijalu Strategije, a to su:
1. partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe
2. zajedničko sudjelovanje predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost za učinke provedbe
3. transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
STRATEGIJU SU IZRADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA
Poštujući navedene osnove, Strategija je izrađena u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu – Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, trgovačkim društvom HŠ d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.
ŠUMSKI RESURSI HRVATSKE
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 ha.
Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2.097.318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. Trgovačko društvo HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, od kojih s 3.426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o. propisan je u količini od 64.196.393 mł. Šumskogospodarskom osnovom područja Republike Hrvatske utvrđena je drvna zaliha od 418.618.277 mł - od toga 315.848.684 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 83.704.258 mł u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 mł - od toga 7.495.075 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 2.213.745 mł u šumoposjedničkim šumama i 437.329 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine: bukva 37,21%, hrast lužnjak 11,55%, hrast kitnjak 9,38%, obični grab 8,39% i jela 7,90%.
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha, od čega ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 mł, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 mł. Desetogodišnji etat propisan je u količini od 15.649.957 mł. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko-pravnih odnosa te, kao posljedica lošeg gospodarenja niži uzgojni oblici na puno područja. Dobrom politikom, poticajima iz OKFŠ-a i fondova Europske unije može se poboljšati i potaknuti šumoposjednike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranje većih prihoda iz vlastite šume.
Prema procjeni Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trenutna ukupna raspoloživa količina drvne biomase u Republici Hrvatskoj za energetske svrhe i za industrijsku proizvodnju iznosi okvirno 3.75 mil. mł godišnje, od toga šumski nusproizvod 0.75 mil. mł, ogrjevno drvo 2 mil. mł te ostaci nastali preradom drva 1 mil. mł. Ukupna zaliha mrtvog ležećeg drva iznosi 19 mil. mł, dok mrtvog stojećeg drva iznosi 14.3 mil. mł. Količina drvnog ostatka nastala preradom drva ovisi o vrsti sirovine, načinu prerade, izlaznom asortimanu i kvaliteti ulazne sirovine. Drvni nusproizvod u svim fazama proizvodnje iznosi cca 47%, dok u višim fazama prerade drva taj postotak u odnosu na ulaznu sirovinu iznosi do 67%. Gledajući samo primarnu i doradnu obradu drva, postotak drvnog ostatka iznosi cca 32%. Navedeni podaci potvrđuju postojanje dostatne količine šumske biomase i drvnog ostatka u preradi drva i proizvodnji namještaja kao osnovice za značajno povećanje utvrđene kvote kogeneracijskih postrojenja na biomasu s povlaštenom cijenom otkupa struje. Zbog osiguranja energetske samo održivosti poslovnih subjekata i same države u pogledu toplinske i električne energije te povećanja konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, uz model poticajne cijene, nova kogeneracijska postrojenja na šumsku i drvnu biomasu trebaju se primarno graditi u djelatnostima. ( izvor: Strategija)
| < | svibanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter