STRATEGIJU SU RADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA
Vlada RH na sjednici 27. 4. donijela je ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020.
Odluka i Strategija objavljeni su u NN broj 44/2017.
Odluka je stupila na snagu danom donošenja 5.5. 2017. a potpisao ju je premijer RH mr. Andrej Plenković.
U STRATEGIJI RAZVOJA PRERADE DRVA piše da dosadašnjim pristupom preradi drva i proizvodnjom namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za razvoj u Hrvatskoj . Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za određenjem prema razvoju tog sektora, posebno imajući u vidu da država raspolaže takvim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova za preradu drva, a drvo je najvažniji materijal u proizvodnji namještaja. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. prvi je nacionalni akt planiranja izrađen nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kojim se planski prilazi preradi drva i proizvodnji namještaja.
Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta „Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ta europska strategija ima značajnu ulogu radi poticanja korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
S obzirom na činjenicu da Europska unija nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih akata planiranja u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 126/14, Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. Narodne novine«, broj 136/13, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine Narodne novine broj 130/09 i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 153/14, kao i aktima planiranja Europske unije, kao što su Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.
Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategije EU za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela, a to su:
1. održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma
2. učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama
3. odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
Strategija se temelji na tri ključne osnove, navodi se u materijalu Strategije, a to su:
1. partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe
2. zajedničko sudjelovanje predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost za učinke provedbe
3. transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
STRATEGIJU SU IZRADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA
Poštujući navedene osnove, Strategija je izrađena u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu – Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, trgovačkim društvom HŠ d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.
ŠUMSKI RESURSI HRVATSKE
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 ha.
Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2.097.318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. Trgovačko društvo HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, od kojih s 3.426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o. propisan je u količini od 64.196.393 mł. Šumskogospodarskom osnovom područja Republike Hrvatske utvrđena je drvna zaliha od 418.618.277 mł - od toga 315.848.684 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 83.704.258 mł u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 mł - od toga 7.495.075 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 2.213.745 mł u šumoposjedničkim šumama i 437.329 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine: bukva 37,21%, hrast lužnjak 11,55%, hrast kitnjak 9,38%, obični grab 8,39% i jela 7,90%.
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha, od čega ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 mł, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 mł. Desetogodišnji etat propisan je u količini od 15.649.957 mł. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko-pravnih odnosa te, kao posljedica lošeg gospodarenja niži uzgojni oblici na puno područja. Dobrom politikom, poticajima iz OKFŠ-a i fondova Europske unije može se poboljšati i potaknuti šumoposjednike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranje većih prihoda iz vlastite šume.
Prema procjeni Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trenutna ukupna raspoloživa količina drvne biomase u Republici Hrvatskoj za energetske svrhe i za industrijsku proizvodnju iznosi okvirno 3.75 mil. mł godišnje, od toga šumski nusproizvod 0.75 mil. mł, ogrjevno drvo 2 mil. mł te ostaci nastali preradom drva 1 mil. mł. Ukupna zaliha mrtvog ležećeg drva iznosi 19 mil. mł, dok mrtvog stojećeg drva iznosi 14.3 mil. mł. Količina drvnog ostatka nastala preradom drva ovisi o vrsti sirovine, načinu prerade, izlaznom asortimanu i kvaliteti ulazne sirovine. Drvni nusproizvod u svim fazama proizvodnje iznosi cca 47%, dok u višim fazama prerade drva taj postotak u odnosu na ulaznu sirovinu iznosi do 67%. Gledajući samo primarnu i doradnu obradu drva, postotak drvnog ostatka iznosi cca 32%. Navedeni podaci potvrđuju postojanje dostatne količine šumske biomase i drvnog ostatka u preradi drva i proizvodnji namještaja kao osnovice za značajno povećanje utvrđene kvote kogeneracijskih postrojenja na biomasu s povlaštenom cijenom otkupa struje. Zbog osiguranja energetske samo održivosti poslovnih subjekata i same države u pogledu toplinske i električne energije te povećanja konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, uz model poticajne cijene, nova kogeneracijska postrojenja na šumsku i drvnu biomasu trebaju se primarno graditi u djelatnostima. ( izvor: Strategija)
Post je objavljen 21.05.2017. u 13:05 sati.