AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

STRATEGIJU SU RADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA

Vlada RH na sjednici 27. 4. donijela je ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020.
Odluka i Strategija objavljeni su u NN broj 44/2017.
Odluka je stupila na snagu danom donošenja 5.5. 2017. a potpisao ju je premijer RH mr. Andrej Plenković.

U STRATEGIJI RAZVOJA PRERADE DRVA piše da dosadašnjim pristupom preradi drva i proizvodnjom namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za razvoj u Hrvatskoj . Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za određenjem prema razvoju tog sektora, posebno imajući u vidu da država raspolaže takvim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova za preradu drva, a drvo je najvažniji materijal u proizvodnji namještaja. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. prvi je nacionalni akt planiranja izrađen nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kojim se planski prilazi preradi drva i proizvodnji namještaja.

Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta „Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ta europska strategija ima značajnu ulogu radi poticanja korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

S obzirom na činjenicu da Europska unija nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih akata planiranja u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 126/14, Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. Narodne novine«, broj 136/13, Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine Narodne novine broj 130/09 i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. Narodne novine broj 153/14, kao i aktima planiranja Europske unije, kao što su Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.
Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategije EU za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela, a to su:
1. održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma
2. učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama
3. odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.

Strategija se temelji na tri ključne osnove, navodi se u materijalu Strategije, a to su:
1. partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe
2. zajedničko sudjelovanje predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost za učinke provedbe
3. transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

STRATEGIJU SU IZRADILI LJUDI IZ STRUKOVNIH UDRUŽENJA
Poštujući navedene osnove, Strategija je izrađena u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu – Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, trgovačkim društvom HŠ d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.

ŠUMSKI RESURSI HRVATSKE
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 ha.
Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2.097.318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. Trgovačko društvo HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, od kojih s 3.426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o. propisan je u količini od 64.196.393 mł. Šumskogospodarskom osnovom područja Republike Hrvatske utvrđena je drvna zaliha od 418.618.277 mł - od toga 315.848.684 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 83.704.258 mł u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 mł - od toga 7.495.075 mł u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., 2.213.745 mł u šumoposjedničkim šumama i 437.329 mł u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine: bukva 37,21%, hrast lužnjak 11,55%, hrast kitnjak 9,38%, obični grab 8,39% i jela 7,90%.

Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha, od čega ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 mł, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 mł. Desetogodišnji etat propisan je u količini od 15.649.957 mł. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko-pravnih odnosa te, kao posljedica lošeg gospodarenja niži uzgojni oblici na puno područja. Dobrom politikom, poticajima iz OKFŠ-a i fondova Europske unije može se poboljšati i potaknuti šumoposjednike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranje većih prihoda iz vlastite šume.
Prema procjeni Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trenutna ukupna raspoloživa količina drvne biomase u Republici Hrvatskoj za energetske svrhe i za industrijsku proizvodnju iznosi okvirno 3.75 mil. mł godišnje, od toga šumski nusproizvod 0.75 mil. mł, ogrjevno drvo 2 mil. mł te ostaci nastali preradom drva 1 mil. mł. Ukupna zaliha mrtvog ležećeg drva iznosi 19 mil. mł, dok mrtvog stojećeg drva iznosi 14.3 mil. mł. Količina drvnog ostatka nastala preradom drva ovisi o vrsti sirovine, načinu prerade, izlaznom asortimanu i kvaliteti ulazne sirovine. Drvni nusproizvod u svim fazama proizvodnje iznosi cca 47%, dok u višim fazama prerade drva taj postotak u odnosu na ulaznu sirovinu iznosi do 67%. Gledajući samo primarnu i doradnu obradu drva, postotak drvnog ostatka iznosi cca 32%. Navedeni podaci potvrđuju postojanje dostatne količine šumske biomase i drvnog ostatka u preradi drva i proizvodnji namještaja kao osnovice za značajno povećanje utvrđene kvote kogeneracijskih postrojenja na biomasu s povlaštenom cijenom otkupa struje. Zbog osiguranja energetske samo održivosti poslovnih subjekata i same države u pogledu toplinske i električne energije te povećanja konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, uz model poticajne cijene, nova kogeneracijska postrojenja na šumsku i drvnu biomasu trebaju se primarno graditi u djelatnostima. ( izvor: Strategija)

subota, 20.05.2017.

EUROPSKA KOMISIJA PRIHVATILA HRVATSKI ZAHTIJEV ZA IZUZEĆEM

SORTA TERAN - HRVATSKA ISTRA

Europska komisija usvojila je delegirani akt koji će, kada stupi na snagu, hrvatskim proizvođačima vina, dati pravo označavanja vina nazivom sorte Teran za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti Hrvatska Istra. Time su prihvaćeni hrvatski zahtjevi za izuzećem s ciljem stjecanja prava korištenja naziva Teran u označavanju. Ova odluka Europske komisije donesena je temeljem konzultacija sa svim zemljama članicama i nakon provedene javne rasprave.
Nastavno na objavu na Portalu za bolju regulativu nacrta delegiranog akta, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je objaviti puni sadržaj dopisa koje je u prethodnom razdoblju uputila Europskoj komisiji vezano uz navedenu problematiku. Ova je odluka donesena radi pune transparentnosti cijelog procesa te pružanja svih relevantnih informacija zainteresiranoj javnosti o stručnim, povijesnim i pravnim razlozima na kojima je RH bazirala svoj zahtjev. Dokumenti su objavljeni na internet adresi : http://www.mps.hr/default.aspx?ID=19019 (kopirati link)
Delegirani akt sada se upućuje na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću.

„Drago mi je da smo Europsku komisiju uvjerili da hrvatski vinari imaju legitimno pravo proizvoditi i tržiti vino uz oznaku sorte teran unutar zaštićene oznake izvornosti - Hrvatska Istra. Zadovoljan sam ovakvom odlukom i smatram kako Europska komisija nije mogla ignorirati veliki broj povijesnih i tehničkih dokaza temeljem kojih se hrvatskim vinarima dozvoljava nastavak proizvodnje vina sorte teran, kao i desetljećima do sada"- izjavio je ministar Tolušić tim povodom, informacije su od 19.5. iz Ministarstva poljoprivrede.

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
MORAJU IMATI JEDNO SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE!

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 18. svibnja, nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. godine konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je poslije višemjesečnog rada predložilo novi zakon o zaštiti životinja. Nakon provedene široke javne rasprave Ministarstvo poljoprivrede dobro je razmotrilo sve pristigle primjedbe i komentare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dio njih. Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji.

Prijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Novim zakonom propisuje se sljedeće:

1. zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama: npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.;
2.zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;
3.kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i 4.financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa;
5.evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.

„ Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „ koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.

Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa. Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kn (ukupno 11.529.000,00 kn za 21 sklonište.

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
MORAJU IMATI JEDNO SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE!

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 18. svibnja, nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. godine konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je poslije višemjesečnog rada predložilo novi zakon o zaštiti životinja. Nakon provedene široke javne rasprave Ministarstvo poljoprivrede dobro je razmotrilo sve pristigle primjedbe i komentare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dio njih. Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji.

Prijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Novim zakonom propisuje se sljedeće:

1. zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama: npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.;
2.zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;
3.kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i 4.financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa;
5.evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.

„ Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „ koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.

Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa. Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kn (ukupno 11.529.000,00 kn za 21 sklonište.

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
MORAJU IMATI JEDNO SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE!

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 18. svibnja, nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. godine konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je poslije višemjesečnog rada predložilo novi zakon o zaštiti životinja. Nakon provedene široke javne rasprave Ministarstvo poljoprivrede dobro je razmotrilo sve pristigle primjedbe i komentare sa e-savjetovanja te uvažilo veliki dio njih. Najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje no kill skloništa u svakoj županiji.

Prijedlogom zakona o zaštiti životinja povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju. Novim zakonom propisuje se sljedeće:

1. zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama: npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.;
2.zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje;
3.kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i 4.financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa;
5.evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa. Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja.

„ Ja sam za no kill skloništa jer usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Iskustva udruga koje vode skloništa životinja, s kojima smo surađivali pripremajući ovaj zakon, pokazalo je da se velika većina životinja iz skloništa udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon što je Vlada RH prihvatila prijedlog Zakona o zaštiti životinja te dodao „ koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali i dali svoj doprinos u kreiranju Zakona o zaštiti životinja, a posebno udruzi Prijatelji životinja.

Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa. Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kn (ukupno 11.529.000,00 kn za 21 sklonište.

ponedjeljak, 15.05.2017.

AUTOCENZUTRA NA DJELU NA HRVATSKOJ TELEVIZIJI

KAMO MOŽE STIĆI ZEMLJA U KOJOJ POSTOJI PROBLEM
GOVORA O ISTINI PRED ŠIROKIM AUDITORIJEM?

Prof. dr. Ivan Đikić bio je gost u nedljelju 14.5. 2017. u emisiji Nedjeljom u 2 Hrvatske radiotelevizije. On je Hrvatski znanstvenik koji u području molekularne biologije postiže za svijet važna znanstvena otkrića. Prof. dr. Ivan Đikić sa suprugom i troje djece živi u Kaliforniji. U razgovoru s voditeljem i autorom emisije Aleksandom Stankovićem između ostalog uspoređivao je školske sustave Švedske, Njemače i Amerike na temelju obrazovanja svoje djece. Rekao je podatke o broju smanjenja školske djece u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina, te konstatirao da 17 % djece manje postoji u školama, što je oko 16 000, a sve radi iseljavanja ljudi iz Hrvatske. Govorio je i o znanosti. No između ostalog govorio je o plagiranju u Hrvatskoj prema kojem on ima nultu toleranciju : Prof. dr. Ivan Đikić u emisiji Nedjeljom u 2 je rekao:
„Hrvatska ima najgoru statistiku od svih europskih zemalja, mi imamo podpredsjednika Sabora, ustavnog suca, ministra znanosti i obrazovanja- svi dokazani plagijatori – to nema nigdje ni u jednoj europskoj zemlji. I zato ovaj pro europski put na koji je krenula Vlada, ja je potpuno podržavam, to treba biti ne u riječima, to treba biti u djelu, kada se to promijeni u Hrvatskoj će se svi drugačije ponašati. Ne samo ovi na vrhu, nego i oni na dnu, onda će i studentima na fakultetu biti lakše, neće im predavati profesori koji su plagijatori. Dvadeset pet godina naše obrazovanje se ne mijenja ili se mijenja loše, sada su u vrlo dubokoj krizi, obrazovni sustav uopće ne postoji, naše obrazovanje funkcionira dobro samo zbog angažmana učitelja koji se, koji se izrazito žrtvuju, ja sam to stvarno vidio u školama, osobno, koliko je angažman osobno. Međutim promjene će doći onog trenutka kada se politika makne od obrazovanja“.

Prof. dr. Đikić je rekao da je peticiju protiv plagiranja potpisalo jedanaest tisuća ljudi te da će o tome održati konferenciju za novinare 15. 5. u Zagrebu.
No ono što je začuđujuće je autocenzura voditelja Aleksandra Stankovića na temu plagiranja, koju je voditelj Stanković pred auditorijem gledatelja svojom šutnjom, bez svojih pitanja gostu, potvrdio. Naime nakon izrečenih tvrdnji , Stanković iako iskusan novinar, nije svom gostu dr. Đikiću u emisiji, postavio nijedno pitanje na temelju kojega bi omogućio dr. Đikiću da uživo Hrvatskoj javnosti kaže sve što zna o plagiranju triju osoba koje je znanstvenik apostrofirao u njihovim političkim funkcijama. Vjerojatno bi na pitanje novinara Stankovića dr. Đikić jasno progovorio o imenima i prezimenima osoba plagijatora, o radovima koji su plagirani, odakle su radovi prepisani …. Itd. Javnost bi saznala sve. Ovako javnost nije saznala ništa.

Ali jedno je pitanje i jedna je konstatacija :Kamo može stići zemlja članica EU koja ima ambicije biti europski orijentirana, gospodarski napredna i razvijena, a ima problema razgovora na HRT-u, pred širokim auditorijem, o istini koja se odnosi na politički visoko pozicionirane osobe? U ovoj je prilici načina vođenja emisije novinara Stankovića bilo je očito da je novinar instruiran da ne započinje razgovor o plagiranju i plagijatorima u Hrvatskoj politici. To je područje razgovora s znanstvenikom prof. dr. Đikićem – bez svojih pitanja - doslovno preskočio. Činjenica je da to ponašanje nije autentično za novinara Stankovića.
Upravo je u ovom slučaju vrlo jasno postalo očito koja je uloga državne politike koja imenovanjem u Hrvatskom Saboru bira glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije. Na taj je način 17. veljače ravnateljem HRT-a postao dipl.ing. strojarstva Kazimir Bačić koji je do tada bio rukovoditelj u službi tehnike na HRT-u. Kazimira Bačića za mjesto ravnatelja je predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog Sabora. Sustav radi usklađeno! Sve dok Hrvatski Sabor na HRT-u ima osobu koju je imenovao, državna politika ima utjecaj na program i novinare kojima se svakog trenutka može narediti ne objavljivanje, ne sloboda izbora gostiju i tema, a time i ne sloboda izražavanja. Noviinarstvo je kreacija izraza, misli i tema. Taj posao rade ljudi s intuicijom koja je dio novinarskog rada.Novinarstvo u Hrvatskoj treba odmaknuti od politike.

Politika je posao, ne emocija.Premijer Plenković prije četri dana pokazao je odlučnost u slučaju gradonačelnika Požege gospodina Vedrana Neferovića te mu rekao da se trenutno povuče iz javne kampanje za dožupana, te da se ispriča novinaru kojeg je fizički napao.To je prvi puta da je s visoke političke razine ukazano i sankcionirano ponašanje političara na lokalnoj razini. Tim putem - bez emocija ali u želji da činjenićne vrijednosti zuzmu svoje mjesto u društvu, proeuropski orijentirani premijer RH treba nastaviti raditi i dalje.
Margareta Zouhar Zec

subota, 13.05.2017.

ZAHTJEV ZA POTPORE PRODULJEN DO 29. SVIBNJA

POMOĆ ZA POPUNJAVANJE ZAHTIJEVA U TRI PRIPADAJUĆE SLUŽBE

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2017. godinu bit će produljen rok za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za potpore. Krajnji rok za predaju Jedinstvenog zahtjeva je 29. svibnja 2017. godine. Istovremeno se produljuje i rok za izmjene i dopune zahtjeva do 15. lipnja 2017. godine, a rok za zakašnjele zahtjeve do 23. lipnja 2017.

Pravilnik je donesen sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 2017/807 >d 11. svibnja 2017. o odstupanju od Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu konačnog datuma za podnošenje jedinstvenog zahtjeva, zahtjeva za potporu ili zahtjeva za plaćanje, konačnog datuma za prijavu izmjena jedinstvenog zahtjeva ili zahtjeva za plaćanje i konačnog datuma za podnošenje zahtjeva za dodjelu prava na plaćanje ili povećanje vrijednosti prava na plaćanje u okviru programa osnovnog plaćanja za godinu 2017.

Podsjećamo da Jedinstveni zahtjev poljoprivredni proizvođači ispunjavaju elektronički kroz AGRONET sustav, a podnose „papirnato“ poštom ili osobno u podružnicama Agencije za plaćanja u županijama. Svi koji nisu u mogućnosti samostalno popuniti zahtjev u AGRONET-u, pomoć mogu dobiti u:

- podružnicama Agencije za plaćanja u županijama (http://www.apprrr.hr/kontakt-441.aspx),
- ispostavama Savjetodavne službe (http://www.savjetodavna.hr) i
- ispostavama Hrvatske poljoprivredne agencije (http://www.hpa.hr/).

petak, 12.05.2017.

ZAKON O OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA U JAVNOJ RASPRAVI

ZAKON O ORGANIZACIJSKOM OBLIKU POLJOPRIVREDE NA SELU

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede u javnoj raspravi je Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kojem je svrha definirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao organizacijski oblik u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, način i uvjete za upis u Registar OPG-a, prava i obveze OPG-a, odabir i odgovornost nositelja OPG-a, zapošljavanje na OPG-u, te nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za OPG.
Prijedlogom ovog zakona OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika u svojstvu fizičke osobe koji samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na radu njegovih članova te korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa. Nacrt propisuje uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, prava i obveze OPG-a, rad i zapošljavanje na OPG-u, odabir i odgovornosti nositelja OPG-a, način i uvjeti za upis u Registar OPG-a, provedbena tijela i nadzor nad primjenom Zakona te druga pitanja važna za OPG.

„Napokon ćemo imati zakon koji će obiteljska poljoprivredna gospodarstva razlikovati od svih ostalih gospodarskih subjekata i koji će pomoći uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Želimo kvalitetan i promišljen propis, propis koji će biti provediv u praksi i koji će imati pozitivne učinke na OPG-e i na cjelokupno gospodarstvo. Nacrt prijedloga zakona od danas je na savjetovanju s javnošću. Proučite, komentirajte, predložite svoja rješenja određenih pitanja i dajte svoj doprinos.“ izjavio je ministar Tomislav Tolušić po otvaranju Savjetovanja.

Udruga Obiteljskim poljoprivrednih gospodarstava "Život" čiji je predsjednik Antun Laslo, a tajnik mr. Miroslav Kovač tvrde da Ministarstvo poljoprivrede pri pisanju Zakona o OPG -u nije konzultiralo udrugu ni u jednom trenutku. Nezadovoljni su takvim pristupom Ministarstva poljoprivrede pristupu tako važnom zakonu.

TRI PRAVILNIKA ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA PROIZVOĐAČA MLIJEKA