ISKONSKI PAG

petak, 24.05.2019.

ZABORAVLJENI KARLOBAG




Za vrijeme mojeg zadnjeg boravka na Pagu prigodom "Gastro dana" i obnove procesije sv. Trna s Kristove krune, nisam ni sanjao da će me zateči bura i da neću moći sa otoka trajektnom vezom. Škura bura neda nam van iz kuće. Bio sam prisiljen obnoviti staro putovanje koje smo mi Pažani nazivali "gremo okolo". To je značilo proći dva mosta, Paški i Maslinički, pa ispod vrleti Velebita do Karlobaga. Kada si došao u Karlobag, to je bilo pedeset posto prevaljenog puta do Rijeke.



Nisam dugo putova tom dionicom, pa se ne mogu načuditi svim promjenama koje su se od tada desile na ovoj za vozača zahtjevnoj dionici, još po ovakvoj buri.
Kako sam se približavao Karlobagu, tako su navirale i uspomene. Uspomene na našu legendarnu "Vangu" kojoj koji puta ni ovakva bura nije bila prepreka, pa mojih putovanja za vrijeme srednjoškolskih dana u Rijeci, te proputovanja Karlobagom dok sam sa sportašima putovao u pravcu Dalmacije i obrnuto.

Ovoga puta obzirom da smo imali dovoljno vremena odlučio sam se zaustaviti u Karlobag i prošetati tim malim podvelebitskim mogu slobodno kazati gradićem, jer nikada nisam imao tu prigodu. Da li se u Karlobagu osim trajektnog pristaništa i stare autobusne stanice ima nešto vidjeti? Ova dva prepoznatljiva mjesta svima nama Pažanima su se duboku uvukla u sjećanje. Gdje su sada svi oni silni autobusi koji su prometovali u oba pravca, i čije smo vozače molili da nas prime bez obzira što sam u više navrata prostajao do Rijeke.


Tko je ikada po silasku sa trajekta razmišljao da ode prošetati Karlobagom, kada pun putnih torbi, "domijana", i što god ti je rodbina u Pag uvalila da moraš nekome predati: "budi bez brige, cekat će te na Žabicu". Koliko puta sam došao na Žabicu da me nitko nije dočekao. Tako su jednom stradali tuđi "klapuni" i za to sam odgovarao, ali mi nije bilo žao, jer su klapuni bili odlični.
Bilo je izuzetno uz onakvu buru i zubato sunce prošetati Karlobagom. Osjećam da je ovo gradić koji ima posebnu čar. Kao što klapa "Nevera" pjeva:-bura, kamen, sol i modro more za Pag, nebi se moglo izbjeći niti za Karlobag. Ova bura nas je toliko vezala, da i jedan i drugi grad imaju puno sličnosti i povijesnih poveznica.

Karlobag je ipak najprepoznatljiv po svojoj crkvi sv. Karla Boromejskog iz 1710. godine čije su ruševine sanirane i pored koje je podignut spomenik Šimi Starčeviću autoru gramatike na hrvatskom jeziku. Crkva je teško oštećena u savezničkom bombardiranju 1943. god., a 1958. godine uklonjeni su njeni ostaci i probijena cesta. Sačuvan je jedan dio zida i zvonik.


Šime Starčević (1784- 1859) poznat je po tome što je napisao dvije gramatike “Nova ricsoslovica ilircska” (gramatika hrvatskoga jezika) i “Nova ricsoslovica ilircsko-franceska” (prijevod s njemačkog). Šime Staračević rodio se u Klancu pokraj Gospića 18. travnja 1784. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Varaždinu, filozofiju studirao u Grazu i Zagrebu, a bogosloviju u Senju, gdje je zaređen za svećenika 1808. godine. Svećeničku službu obavljao je u Gospiću, Ličkom Novom, Udbini i u Karlobagu, od 1814. do smrti 14. svibnja 1859.

Pored crkve nalazi se i staro karlobaško groblje.

Središnji dio Karlobaga obilježen je malim uskim uličicama i šternama koje su bile jedini izvor pitke vode. Unutar grada postoji šest gradskih šterni. Ispred kafića "Šterna", govori mi jedan Karlobažanin da su te šterne predstavljale i ključ zajedništva, da se znalo plesati kolo kod šterni, tu su se rađale i nove ljubavi i prijateljstva. Voda je izvor života, tako su i ove karlobaške šterne davale ton i tonalitet životu Karlobaga.


Šteta da je kapucinsak crkva bila zaključana, pa nismo mogli posjetiti to izueztno mjesto duhovnog života, ne samo Karlobaga.
Nakom okrijepe bilo je vrijeme da se zaputimo prema Rijeci. Odlazim sa jednim novim iskustvom i novim saznanjima o Karlobagu. Karlobag grad na raskrižju cestovnih pravaca bio je Pažanima važan onoliko koliko je i Bažanima bio važan Pag, grad soli, sira i vina. Bura i dalje nemilice puše. Gledam moj otok preko puta i ne mogu vjerovati koliko soli je odletjelo na te sure hridi, na te naše hripe.

Velebit nad Karlobagom i Pagom izvor je svih divljenja i ushita, svih onih koji se zagledaju u njega i morem pod njim u svom svojem plavetnilu i čistoći.

I baš tada kada smo kretali naletimo na predsjednika foto Kluba Pag, Elvisa Šmita i suprugu koji su se vračali iz Italije sa koncerta u Udinama. I oni su morali "okolo".
Ovjekovječio sam ih radi vjerodostojnosti ove priče, i zaželio im sretan nastavak puta do Paga.

Pošto smo mi u Pagu skloni svim mogućim improvizacijama, tako smo staru narodnu uzrečicu "Čovjek snuje, Bog odlučuje" pretvorili u "Covik lavra i snuje, a bura odlucuje!" i nismo pogriješili.

Bez njene odluke, nebi bilo ni ovog puta, niti ovog posta.

24.05.2019. u 18:38 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2019 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE