ISKONSKI PAG

subota, 27.04.2019.

DA SE NE ZABORAVI – GALOPER - GAROFUL (KALOPER)




Galoperu lipo cviće moje
da mi je imat samo sime tvoje
U subotu večer bi te brala,
u nedilju dragom darivala.

Prošlo lito je barba Šime Goleša u Kneževom dvoru predstavi svoju knjižicu pisam "Galoperu lipo cviće moje".


Sad je štajon od galopera ili kako još receju kalopera, a najpoznatije je kao "karanfil".
Garoful, gariful, kaloper, karanfil, je beseda ka je došla od turskog jezika, grčki je karyofyllon, a latinski caryhryollacae. Kada bi se prevelo sa grčkog naš garoful bi bi "božanski cvit".

Čitan da je garoful cvit ki iskažuje jubav, opčinjenost-očaranost, poistovječenost i da postoje još druga tumačenja ovisno o boji garofula. Svi znamo da se cereni garoful koristi ka simbol socjalizma i radničkog pokreta, najviše ga vidimo na Prvi maja, na Dan žena, ali isto tako da je taj cerveni garoful i znak duboke jubavi i naklonosti prema voljenoj osobi.

Prema kršćanskoj predaji, garoful se prvi put pojavi na Zemlji kada je Isus nosi križ. Na mistima di su pale suze Djevice Marije zbog Isusove muke, pojavili su se garofuli i to ružičasti garofuli ki su postali simbol matereni besmrtne jubavi prema muki svoga sina.

Ima legenda koja govori da je Artemida, ćer boga Zeusa, božica lova i miseca jednom prilikon kada se tornivala doma sa neke zabave zajedno sa ocen bogom Zeuson, vidila mladića ki je svira flautu i straši je beštije. Razjadila se, uzela luk i strelu i ubila ga. Bilo joj je žal zac je to ucinla pa je zamolila oca Zeusa da ga pretvori u cerveni cvit. Otac ju je posluša, mladića pretvori u garoful i darova mu nesmrtnost. Zato garoful još zoveju Zeusov cvit, a kako vonja još su ga u antičko vrime prozvali božanskin cviton.

Nekada su vertli bili puni garofulov, u pitari oko kuć, a sada retko di možeš vidit garoful, taj mali cvit sa puno latic i svakakvih koluri.

Prije su muški mećali crveni garoful u tašku od jakete, a najboje se vidilo kada je pivala klapa "Trogir" sa garofulima u tašku.

Moran spomenut i žensku klapu iz Bibinja ke se zoveju "Garofuli".
Ovde u Primorje je poznati književnik Drago Gervais napisa pismu ku je posveti staron mladiću:
Kaneta,
jaketa,
garoful,
šćapić,
i koračić kot vrapčić...
gotov je stari mladić.
Danas je garoful kod nas zaboravljen i zanemaren, jer tobože da je to cviće "socijalističke ideologije". I ca je to lipo cviće tomu krivo. Još kada onako lipo zamiriše.

27.04.2019. u 18:21 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 22.04.2019.

"PAŠKA SOL" POD ZAŠTITOM EUROPSKE UNIJE





Morska sol je bila jedan od najtraženijih proizvoda jadranske obale, a paške solane su bile najjači proizvođač soli na Jadranu. Sol je ujedno jedan od najpotrebnijih namirnica za ljudsku prehranu.


Zabilježeno je da se proizvodnja soli u Pagu spominje 999. godine u oporuci Agape, kćeri zadarskog tribuna Dabra koji ostavlja samostanu Sv. Krševana dijelove solane. Tradicija proizvodnje soli u Pagu, održala se do današnjih dana.

Nakon cijelog jednog tisućljeća proizvodnje soli u Pagu, i nakon svih političkih promjena i promjena vlasništva paških solana, jedna nova politička tvorevina na području cijelog Europskog kontinenta, koja se zove "Europska unija" donijela je Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/574 od 4. travnja 2019. koja u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, "Paška sol" je postala zaštićena na području cijele Europske unije.

Paška solana i sol koju proizvodi bile su temelj za razvoj novog grada Paga, ovog Dalmatinčevog Paga. Vjerujem da je sol imala bitan utjecaj i za prva dva grada u kojem su živjeli Pažani. Misleći tu na Stari grad i Casku. Nisu Zadrani razorili Stari grad radi netrpeljivosti, nego baš radi soli koja je donosila znatne prihode.

Dobit (ili profit) je mjerilo koje dokazuje da su Pag i Pažani ostali na današnjim prostorima upravo radi "Paške soli".
Trgovina solju i vještina u svim mogućim (ne)prilikama stvarala je razlike kod stanovništva u njihovoj moći. Svakako da su posjednici solana bili viši sloj u gradu Pagu.

Da li bi se i danas to isto moglo ustvrditi? Paška solana je bila hraniteljica mnogih obitelji u gradu Pagu.

Netko od vrlih gospodarstvenika je 2007. g. "Prometno funkcionalnom studijom" zaključio da sol za Pag i Pažane više nije bitan izvor prihoda. Možda i nije. Da je sol strateški proizvod unutar Europske unije prepoznali su oni koji znaju vrijednost morske soli. Paški solarski djelatnici svojom strategijom vođenja ovog gospodarskog diva, trebali bi se jasnije postaviti prema Vladi Republike Hrvatske o daljnjem razvoju ove važne grane gospodarstva. Pred solarima su mnogi izazovi, koji zadnjih godina i nisu baš vidljivi na paškim solanama.

Pag i njegove solane stoljećima su gradili jedni druge. Niti se solana može odreći Pažana, niti oni nje. Tako neka ostane i za stoljeća koja su ispred nas.


22.04.2019. u 14:32 • 0 KomentaraPrint#

petak, 19.04.2019.

SRETAN USKRS




19.04.2019. u 16:31 • 0 KomentaraPrint#

subota, 13.04.2019.

101 PAŽANIN - 32.CRLJENKO JOSIP – (Pag, 2.travnja 1867. – Pag, 10. svibnja 1957.)






Josip Crljenko se rodio u Pagu 2. travnja 1867. godine u obitelji Valentina Crljenka obiteljskim nadimkom zvani "Bartulon" i Petronile Fačini.
Nakon pučke škole i svojeg djetinjstva u rodnom gradu Josip je svoje školovanje nastavio u Zadru gdje je pohađao Gimnaziju, te po okončanju svojeg školovanja na zadarskoj Gimnaziji, nastavlja školovanje na Bogoslovnom fakultetu u Zadru.
Svećenićki red primio je 20. rujna 1890. godine. Upućen je na svoj rodni otok u Zubovićima (Barbati) za svećenika 1891. godine i na toj dužnosti ostaje do 1899. godine. Te iste godine premješten je u Seline koje se nalaze u Velebitskom kanalu do Straigrada i nasuprot Vinjerca gdje je ostao na službi do 1902. godine.

Od 1902. godine do 1904. don Josip Crljenko obnaša dužnost kapelana Povljane i zamjenik za Vlašiće, a do 1911. godine ekskurent Gorice.
Od 1911. godine do 1912. je kapelan Dinjiške, gdje iste godine odlazi za dušobrižnika Ljubča, gdje je ostao sve do odlaska u državnu mirovinu 1938. godine.
Održavao je veze sa svojim rodnim gradom i paškim kaptolom. Od 1902. godine uživao je nadarje obiteljskog benificija Ivana Krstitelja Para. Nije to bilo jedino priznanja za njegov pregani rad. Biskup Jeronim Mileta imenovao ga je počasnim kanonikom zbornog kaptola u Pagu. Ustoličen je na Blagdan Vele Gospe 15. kolovoza 1933. godine.

Don. Josip Crljenko nije mirovao u svojoj zasluženoj mirovini, već se u podmakloj životnoj dobi 1945. godine prihvatio vršiti službu kapelana paških koludrica i na toj dužnosti je ostao do 1954. godine.

Bio je jedan od potpisnika brzojava biskupu Strossmayeru povodom njegovog imendana na kojem je biskup Strossmayer odgovorio paškim klericima u Narodnom listu.
Don Josip Crljenko je 1950 godine proslavio svoj dijamantni misinički jubilej, na kojem mu je papa Pio XII uputio brzojavnu čestitku.
Razvio je mnogovrstan rad na duhovnom polju kao uzoran pastir duša. U svojoj osobnoj skromnosti odlikovao se u djeljenju Svetih Sakramenata.
Uz pastoralnu djelatnost vrlo je aktivno djelovao na socijalnom, kulturnom i odgojno-obrazovnom području.
Ostao je upisan kao jedan od prvih članova pravaške Hrvatske čitaonice u Pagu.
Pažani su don Josipa Crljenka zvali don Pipe, umro je 10. svibnja 1957. godine u dubokoj starosti, u navršenoj devedesetoj godini života, kao nestor klera paškog kolegijata, nakon šezdeset i sedam godina svećenićke službe.

13.04.2019. u 12:28 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 11.04.2019.

DUŠICA SLOSAR CERNJAR POSTHUNMO DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO OPĆINE VIŠKOVO




Danas sam u Novom Listu pročitao, da je Dušica Slosar Cernjar, posthumno dobitnica nagrade za životno djelo Općine Viškovo.


Uisitina ova vijest za blog koji se isključivo bavi gradom Pagom i ne bi trebalo imati neko značenje, da toj istoj osobi nisam posvetio tri posta na blogu, a opširnije u postu od 24.03.2017. pod naslovom:"Povijest paškog karnevala – drugi dio".

Današnji novinski članak samo je upotpunio moje svjedočanstvo koje sam zabilježio družeći se sa gospođom Dušicom tri sata u njenom stanu u Opatiji.
Članak u cjelosti prenosim na blogu, kako bih zatvorio cjelovitost priče.

Izuzetno je velika šteta što nisam više mogao posjetiti gospođu Dušicu, vjerujem da bih još doznao mnogo priča o Pagu, koja su bila njena mala tajna.
Ovako je 19.05.2017. sve otišlo sa gospođom Dušicom, paškom čipkaricom.
Njenu revnost i ljubav prema svom rodnom kraju prepoznali su vjećnici Općine Viškovo i posthumno je dodjelili ovo veliko priznanje.
Ponosam sam što sam upoznao tako divnu ženu koja je samo sa lijepim riječima govorila o mome Pagu, o paškom karnevalu i na koncu o paškoj čipki koju je naučila šiti.

11.04.2019. u 16:44 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 07.04.2019.

PROLIĆE JE, A U MENI NEMIR





Proliće se ćuti na svakon koraku. Grad je pust. Ne daži, baš je lipo ugodno da se more ucint đir. Nidi ni žive duše. Po Korzu šečeju sportaši ki danas gostuju u Riku a od mojih kompanjona za kafu i čakulu ni traga, ni glasa. Neke zoven telefon čak su i telefone isključili. Bome lipo, i ja ću isključit telefon pa kada zoveju neka vidiju da i ja mogu isključit telefon. Mateo me tira neka gremo u robnu kuću RI kupit mu neke slamke za pit. Ajmo ća to kupit pa ćemo pomalo nakon đira i kada popijemo kafu poć doma. Nismo ni ušli u robnu kuću kada telefon zvoni.
- Ca je, di si, nisi moga doć do grada?
- A, di si Ti šejanine, ja već pol ure šećen a nidi žive duše.
- Bi san klapunićov nabrat.
- Lipo od Tebe, pa ćemo doć na buzaru, ja ću donit botiju vina. Već pol ure nas dva šećemo po gradu i nidi žive duše, već san misli da si i Ti poša apartmane poredit.
- Ne pripovidaj previše, nego dojdi cekan Vas na kafu.


Nakon što smo obavili kupovina, gremo nas dva na kafu, jer i Mateo pita:-kada ćemo na cugu?
- Ca je antifašista dosadno Ti je doma, ili nisi moga odolit?
- Ne, nego volim čuhat tvoje gluposti, ca Ti nisi antifašista?
- Sigurno da jesan, Ti znaš da su članovi moje fameje dali i život za slobodu.
- Ki su to članovi tvoje fameje dali život za slobodu, koliko to ti članova fameje imaš?
- Sto put san Ti već reka, brat od moje nane Lučinke i njegov pervi rojak Bakac od Jure i i barba Berne brat. Samo ca njima nisu digli u Pag spomenike, niti ulicama dali imena pa ih se niki i ne spameti.
- Nisan to nikad cu.
- Zato tako i govoriš. Na Dan boraca bi ti kod pokojne nane Telerovice došla teta Fume Dadinica i od Dragana mat ca je smanon svira, Marica ca je bila posli za kapetanon Marcon, donili je dva garofula, cervena naravno i tako se odužili materi palog borca. Lipa gesta, ca Ti se cini?! Život, za dva garofula, pa Ti meni ca govoriš.
- Ca ni danaska tako isto?
- O tome neka Ti govoriju oni ki su u ratu izgubili nekoga. Vidi san da su na Bašacu članovi SDP-a položili cviće i užgali šterike onima ki su dali živote a tamo ih je samo troje.
- Ca si ti protiv toga.
- Bože sačuvaj, meni je krivo da se onako odnose prema onome spomeniku. Mi koda ne shvaćamo da je svaki spomenik obilježje jednoga vrimena pa kakvo god ono bilo. Zac to ne održavat, zac to ne sačuvat? Pa to su Pažani, judi našeg grada i triba ih štovat. Mi smo i lava sa crikve razbili jer da on obilježava vrime ko je donilo samo zlo, a glave tog istog lava moreš nać po paškin ulicama na starin portalima. To Ti se zove ljudska glupost i neukost.

- Kad smo već kod smerti, jesi bi ispratit Morela?
- Nego da san bi. Tri godišća smo proveli zajedno na klupi sa košarkašicama Rijeke. Treba si vidit kako su ga došle sve ispratit i dale mu osmrtnicu, a ne kako košarkaški Savez Rike ki se siti nakon osan dan da je taj covik umra, zato nan je košarka na tako niskin granama. Ne smerdi riba od repa, kumpanjo moj.
- Kad smo već kod ribarije, ca Ti se cini kako su uredili rivu na Katine.
- Ca reć? Bi bi mujen kada bi ca reka kontra. Ono je diglo grad sto posto. Svaki ki ono vidi a pogotovo oni ki su i prošlo lito bili u Pag, sigurno da će ustvrdit da judi ki vodiju grad zaslužujeju svaku pozornost. Meni se jako pjaža, lipo je vidit, još kada bi se maknuli oni ringišpili kod magazinov, bilo bi još lipše.

- Na prezentaciji Nenada Fabijanića san reka da bi to bilo savršeno kada bi se uredilo i dovelo ono da služi narodu kako je arhitekt predstavi. Napali su me da deržin stranu Nenandu Fabijaniću. Covika san nakon prezentacije prvi put službeno upozna, prozborili smo dvi besede, iako san otvoreno tamo reka da neki drugi arhitekta da svoju viziju toga da mene ne bi bilo briga, samo da se ono konačno uredi. Ako je ovo perva faza, toga dobro je i neka samo gre naprid.

- Pa ca se ti napinješ oko toga kada ne živeš doli?
- Eto ti ga na, imaš pravo ja san podrijeklon Pažanin, ca bi se ja oko toga sekira. E, turlavce!
I tako dok smo otvorili sve moguće teme, da san napisa samo koliko smo o politiki govorili tribalo bi mi tri dana pisat. Lipo je sa njin sedit na kafu, on sve prokomentira, sve škvadra, na svaku ima odgovor, ne moreš ti njeg prepasat. Ma sve jedno toliko voli Pag, toliko je ponosan ca je Pažanin, kada projdeju oni ki nas poznivaju i receju nan: -Vi Pažani ste uvijek zajedno, pun je sriće. Nikada nisan doša do odgovora zac mi Pažani ki živemo van Paga toliko volimo svoj grad. Ja san misli da san samo ja tako mujen, međutin kada san govori sa Duškon Paron i on uvik ima samo puna usta Paga. Tribat ću jednon prilikon opet objavit intervju ca smo ucinli sa njin ja i Kaldo dok san pisa na stranicu BNB. Tako smo se oprostili od njega, reka je da još gre na velu pijacu kupit ca mu je žena narucila, pa da će i on doma, ako koga doli ne trefi.

07.04.2019. u 21:57 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< travanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN