ISKONSKI PAG

petak, 15.03.2019.

101.PAŽANIN - 31.NIKOLA VALENTIĆ – (Pag, 4. rujna 1813. – Zadar, 1873.)





Nikola Valentić rođen je u Pagu 4. rujna 1813. godine. Jedan je u plejadi paških klerika koji je ostavio duboki trag u hrvatskoj kulturi. Nakon završene osnovne škole u svom rodnom gradu, put ga vodi u Zadar gdje upisuje bogoslovni fakultet kojeg je u Zadru i okončao.
Po okončanju fakulteta zadarski nadbiskup Josip Godeassi povjerava mu dužnost župnika Povljane na svojem rodnom otoku. Župa Povljana spominje se kao jedina glagoljaška župa na otoku Pagu. Svećenici koji su dolazili u župe koje su baštinile glagoljicu kao jezik, zadatak je bio prosvjetiteljstvo među pukom, učenju ljudi pisanju i čitanju, bili im notari koji su sastavljali dokumente i nisu bili samo svećenici nego i njihovi prijatelji u svemu. To je bila ta nit vodilja nadbiskupa Godeassia da svećenika Valentića pošalje u takvu župu.


Po pozivu Zadarske nadbiskupije Nikola Valentić vraća se u Zadar gdje pri bogosloviji vodi Katedru za agronomiju. Djelujući u radu bogoslovije postaje profesor pastoralnog i moralnog bogoslovlja. Nikola Valentić nije stao na tome, već svoj akademski status na bogosloviji potvrđuje time što je postao redovni profesor gdje preuzima Katedru Novog zavjeta.
Nikola Valentić se bavio prijevodom, pa je tako i preveo Novi zavjet, ali taj tekst nije nikada objavljen i ostao je u rukopisu.
Da mu je Sveto pismo bilo trajno nadahnuće, potvrđuje da je napisao egzegezu istog. Pojam egzegeza je grčkog podrijetla i u doslovnom prijevodu znači "razlaganje", odnosno "vođenje", a odnosi se na tumačenje i objašnjavanje biblijskih tekstova prilazeći im sa povijesnog ili kulturološkog aspekta.

Svojim svjetovnim djelovanjem Nikola Valentić pokazuje da nije ravnodušan naspram političkoj situaciji koja se dešava u zemlji. Priključivši se Hrvatskom narodnom preporodu (pokretu) koji ima prvenstvenu zadaću ujedinjenja kulture, književnosti, gospodrstva i politike. Prvenstveno se davala važnost narodnom jeziku i narodnoj kulturi.

Zora dalmatinska prvi je hrvatski preporodni časopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji. Zora dalmatinska započela je izlaziti 1844. godine u Zadru. Svi oni koji su prihvatili preporodne ideje skupljali su se oko Zore dalmatinske. Za pokretanje časopisa najzaslužniji je Ante Kuzmanić koji je po zvanju bio liječnik ali novinarstvo mu je bila strast. On je bio prvi urednik Zore dalmatinske. Na naslovnici prvog broja bila je objavljena pjesma Petra Preradovića "Zora puca, bit će dana". Zora dalmatinska bio je prvi književni list u Dalmaciji tiskan na hrvatskom jeziku.

Blaž Karavanić u knjizi "Građa za povijest grada i otoka Paga" napisao je da je Nikola Valentić vršio dužnost glavnog urednika Zore dalmatinske od 1. siječnja do 30. rujna 1846. godine. Valentić je ostao kao urednik Zore dalmatinske, samo deset mjeseci, tada se počela buditi narodna svijest, podigao glavu nacijonalizam, koji se u to doba nije mogao ispoljiti, osobito od osoba koja su obnašale javnu službu a budući Valentić bio profesor bogoslovlja, a k tomu i kančelir nadbiskupske Kurije u Zadru, po savjetu biskupa Godeassija morao se povući.

U navedenoj knjizi Blaž Karavanić dalje dodaje: "U Zori dalmatinskoj godine 1846, broj 20, neki bezimeni Pažanin opisuje paški običaj prikazanja Robinje. Taj bezimeni pisac nije drugi nego don Nikola Valentić Pažanin, profesor bogoslovlja u Zadru.
Nikola Valentić je kao urednik Zore dalmatinske uspio zadržati kvalitetu i tiražu lista. Održavao je veze sa vodećim ljudima u novinarstvu u Zagrebu, gdje je na preporuku uveo Gajev pravopis umjesto starog dalmatinskog pravopisa.
Nikola Valentić je pisao i za Danicu Ilirsku, napisavši članak "Nešto o starinskih Liburnijskih brodova" (naves Liburnorum rotatoriae) godine 1842, broj 43.

Stručna komisija koja se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bavila preimenovanjem ulica u gradu Pagu, zaključila je da tadašnja Istarska ulica bude preimenova u ulicu Nikole Valentića, ulica u kojoj se nalazi njegova rodna kuća.

Nikola Valentić preminuo je u Zadru 1873. godine i pokopan u grobnici zadarskog kaptola.

15.03.2019. u 21:59 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2019 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP